Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička 2, 52440 Poreč-Parenzo

Poslovni broj: P-939/2025-43

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sucu toga suda Vlatki Markuš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice CL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Metki Hrgi, odvjetnici u Poreču, protiv tuženika: 1. NL pok. C, sada nepoznata boravišta, zastupanog po privremenom zastupniku Andreju Staniču, odvjetniku u Poreču, 2. ĐL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] (kao nasljednica iza pok. TL iz [adresa]), 3. AL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] (kao nasljednica iza pok. TL r. NL iz [adresa]), 4. UL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] (kao nasljednica iza pok. TL r. NL iz [adresa]), zastupane po punomoćnicima Odvjetničkog društva Garankić i partneri d.o.o. Poreč i 5. EL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javne glavne rasprave zaključene dana 05. svibnja 2026., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice, privremenog zastupnika prvo tuženika i punomoćnice četvrto tužene OL, odvjetnice u Odvjetničkom društvu Garankić i partneri d.o.o. Poreč, a u odsutnosti uredno pozvanih drugo, treće i peto tuženika, 12. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužiteljica CL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], vlasnica nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], sve upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 864/1728 idealna dijela, te je ovlaštena u zemljišnoj knjizi temeljem ove presude i po njezinoj pravomoćnosti ishoditi uknjižbu prava suvlasništva na tim nekretninama na svoje ime i u svoju korist, a što su tuženici dužni trpjeti."

II Nalaže se tužiteljici da naknadi prouzročeni parnični trošak i to privremenom zastupniku prvo tuženika u iznosu od 750,00 eura (sedamsto pedeset eura), a četvrto tuženoj u iznosu od 500,00 eura (petsto eura), sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Prvotni tužitelj ŽL, OIB: [osobni identifikacijski broj], je tijekom ovog postupka umro, te je na njegovo mjesto stupila njegova nasljednica, supruga CL, što je utvrđeno rješenjem ovoga suda P-534/2023-37 od 27. listopada 2025.

2.Prvotni tužitelj je u tužbi naveo da je zajedno sa ostalim tuženicima upisan kao suvlasnik na nekretninama oznaka k. č. br. [katastarska čestica], sve upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], s napomenom da su drugo, treće i četvrto tuženice nasljednice iza pok. TL koja je kao suvlasnica upisana u zemljišnoj knjizi na predmetnim nekretninama. Tvrdi da su predmetne nekretnine njegovo stvarno vlasništvo koje su prije bile vlasništvo njegovog djeda, a kasnije njegovih roditelja koje je oduvijek koristio i držao u samostalnom i neposrednom posjedu. Da je njegov djed i dalje upisan kao posjednik predmetnih nekretnina u posjedovnom listu iz čega da je razvidno da je njegov djed bio posjednik, kasnije njegovi roditelji i u konačnici on. Navodi da ga nitko kao ni njegove prednike nije omeo u posjedu predmetnih nekretnina, a niti im je itko dao do znanja da bi imao bilo kakvo pravo na tim nekretninama. Tvrdi da se je posjed na tim nekretninama uvijek vršio na miran i pošten način pa se ni po čemu nije moglo zaključiti da te nekretnine ne bi bile i njegovo knjižno vlasništvo, odnosno njegovih pravnih prednika. Da je tome tako da proizlazi iz činjenice da drugo, treće i četvrto tuženice prilikom ostavinske rasprave iza pok. TL nisu prijavile predmetne nekretnine kao ostavinsku imovinu. Tek nedavno da je od FL saznao da nisu samo oni (ML i prvotni tužitelj) upisani kao suvlasnici na predmetnim nekretninama. Pojašnjava da ovom tužbom traži utvrđenje prava suvlasništva na 864/1728 dijela predmetnih nekretnina i to iz razloga jer će s FL pitanje vlasništva riješiti na drugačiji način, dok je s KL sklopio ugovor o darovanju koji još nije proveden u zemljišnoj knjizi. Radi svega navedenog predložio je da sud donese presudu kojom bi utvrdio da je on vlasnik predmetnih nekretnina u 864/1728 dijela.

3.Kako je boravište prvo tuženika bilo nepoznato sud mu je rješenjem poslovnog broja P-534/2023-8 od 25. rujna 2023. postavio privremenog zastupnika u osobi Stanka Ferenčića, odvjetnika u Poreču, a o čemu je objavljen i oglas u Narodnim novinama d.d. 11. listopada 2023.

4. Prvo tuženik se u svom odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu ne obrazlažući razloge tom protivljenju.

5. Tijekom ovog postupka postavljeni privremeni zastupnik otišao je u mirovinu, a preuzimatelj njegove kancelarije je odvjetnik Andrej Stanič u Poreču, koji je preuzeo zastupanje prvo tuženika u ovom postupku.

6. Drugi tuženici nisu dali odgovor na tužbu, međutim u odnosu na njih sud nije donosio presudu zbog ogluhe iz razloga što iz činjenica navedenih u tužbi ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva (čl.331.b.st.1.t.2. Zakona o parničnom postupku,(SL SFRJ 4/77, 36/77, 36/80, 6/80, 69/82, 43/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, NN 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22, 114/22, 155/23 – u nastavku ZPP).

7. Tijekom postupka umrla je i četvrto tužena VL, te na njeno mjesto je stupila UL u odnosu na koju je sud nastavio ovaj parnični postupak rješenjem poslovnog broja P-534/2023-34 od 26. rujna 2025.

8. UL se je po preuzimanju postupka očitovala o navodima tužbe te navela da tvrdnja tužitelja da je njegova obitelj oduvijek koristila predmetne nekretnine nije točna jer da se iz javno dostupnih stranica Geoportala DGU te posjedovnih listova vidi da nekretnine nisu obrađivane, da iz iskaza svjedoka ne proizlazi da je obitelj tužitelja stvarno koristila predmetne nekretnine, da tužitelj nije precizirao koji dio nekretnina je stvarno korišten.

9. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: zk izvadak (5-6), posjedovni list (8-10), rješenje o nasljeđivanju iza pok. TL (11-13), saslušao je mjerničnog vještaka Eduarda Klimana (42-43), svjedoke FL (43), ZL (44), CL, sada tužiteljicu (44), RL (44), PL (45) i prvotnog tužitelja sada pok. ŽL (45), te je izvršio se uvid u posjedovni list (47-49) i ortofoto snimke s uklopljenim katastarskim planom (50-55).

Na ročištu održanom dana 05. svibnja 2025. prvo tuženik je po privremenom zastupniku predložio da se od PP Poreč zatraži podatak o državljanskom statusu prvo tuženika, da se izvrši uvid u povijesno stanje zemljišne knjige za predmetni zk.uložak, u ugovor o darovanju pohranjen u zbirci isprava Z-5246/23, kao i uvid u povijesno stanje ručno vođene zemljišne knjige za predmetne nekretnine. Četvrto tužena je predložila svoje saslušanje te svjedoka i ĆL.

Sud je odbio takve dokazne prijedloge jer su predloženi nakon zaključenja prethodnog postupka, a nije bilo razloga iz kojih bi proizlazilo da to nisu mogli učiniti ranije bez svoje krivnje (čl. 299.st.2. ZPP-a).

Ovdje valja spomenuti da je poziv za to ročište omaškom upućen strankama kao poziv za pripremno ročište. Ta okolnost ne smije štetiti strankama i to kako tuženicima tako ni tužitelju. Sud smatra da bi prihvaćanjem izvođenja tih dokaza tužitelj bio stavljen u nepovoljniji položaj, a tuženici su već na prvom ročištu bili upoznati da nakon zaključenja prethodnog postupka neće moći iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze osim ako ih bez svoje krivnje nisu mogli iznijeti odnosno predložiti ranije. Znači bili su upoznati o svojim pravima, a korištenje propusta suda da bi ispravili svoje propuste nije prihvatljivo i zbog toga ih sud nije dozvolio.

10. U vezi s ovako provedenim dokaznim postupkom sud je prema svojem uvjerenju, a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučio kao u izreci presude.

11. U ovom postupku nije sporno da su tužiteljica i neki tuženici upisani kao suvlasnici predmetnih nekretnina u zemljišnoj knjizi. Naime kao suvlasnik je upisana TL rođ. ŽL, [adresa] u 144/1728 dijela, a iz njenog rješenja o nasljeđivanju O-574/16 UPP/OS-23/16 od 02. svibnja 2016. (11-13) proizlazi da je ista umrla **.**.2016., a njeni nasljednici su ĐL, AL (ovdje drugo i treće tužene) te HL (koja je tijekom ovog postupka umrla, a naslijedila ju je UL – sada četvrto tužena).

12.Ono što je sporno i što je u ovom postupku bilo potrebno utvrditi pitanje je da li je tužiteljica posjedovanjem, dosjedanjem stekla pravo vlasništva predmetnih nekretnina i to u 864/1728 dijela. Sporno je da li je tužiteljicu i u posjedu tih nekretnina.

13. Dosjelost je orginarni način stjecanja prava vlasništva na temelju zakona, što znači da onaj kojemu se glede neke stvari ispune (zakonom određene) pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na stvari u trenutku ispunjenja tih pretpostavki. Pri tome valja istaći da su za stjecanje stvarnih prava na nekretninama temeljem odredbe čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 u nastavku ZV) mjerodavni propisi koji su bili važeći u vrijeme stjecanja takvog prava.

Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (u nastavku ZOVO) stupa na snagu 01. rujna 1980., a ZV stupa na snagu 01. siječnja 1997., a prije toga bila su na snazi pravna pravila OGZ-a.

Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredaba OGZ-a, potrebno je da je osoba sposobna steći stvar, da doista posjeduje rečenu stvar ili pravo te da mu je posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno (paragraf 1460). Vrijeme posjedovanja na nekretninama je bilo 30 godina, odnosno 40 godina ako je nekretnina bila u vlasništvu države, crkve, općine i drugih dopuštenih zborova (paragraf 1468 i 1472).

Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredaba ranije važećeg ZOVO-a, kao i u smislu sada važećeg ZV-a, potrebno je da budu ispunjene određene pretpostavke koje se tiču kvalitete posjeda potrebnog za dosjelost, te protek zakonom određenog vremena potrebnog za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Za redovnu dosjelost stjecanje prava vlasništva na nekretninama u smislu odredbe čl. 28. st. 2. ZOVO-a potreban je savjestan i zakonit posjed, te protek vremena od 10 godina neprekidnog posjedovanja, dok je u smislu odredbe čl. 159. st. 2. ZV-a potreban samostalan posjed koji je zakonit, istinit i pošten, te protek vremena od 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Za izvanrednu dosjelost stjecanja prava vlasništva na nekretninama u smislu odredbe čl. 28. st. 4. ZOVO-a potreban je savjestan posjed, te protek vremena od 20 godina neprekidnog posjedovanja, dok je u smislu odredbe čl. 159. st. 3. ZV-a potreban samostalan posjed koji je barem pošten (savjestan), te protek vremena od 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Na stvari u društvenom vlasništvu pravo vlasništva se nije moglo steći dosjelošću sukladno odredbi čl. 29. ZOVO-a, dok je u smislu odredbe čl. 159. st. 4. ZV-a za stjecanje vlasništva dosjelošću na stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave potrebno dvostruko vrijeme od onog propisanog stavkama 2. i 3. istog članka. Zakonit je onaj posjed koji se temelji na valjanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva (pravni posao), savjestan (pošten) je onaj posjed kada posjednik ne zna i ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dok je istinit onaj posjed koji nije stečen ni silom ni prijevarom ni zlouporabom povjerenja.

14. Tužiteljica navodi da je putem svojih prednika u kontinuiranom, samostalnom, nesmetanom, istinitom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina.

Za takav posjed potreban je protek vremena od 20 godina neprekidnog posjedovanja.

15. Sud je obavio uviđaj lica mjesta uz sudjelovanje mjerničnog vještaka Eduarda Klimana, dipl. ing. geod. (41-46), te je utvrdio da se one nalaze u mjestu i u blizini mjesta [adresa], na više lokacija. Da sve osim jedne, u naravi predstavljaju šume, od kojih je jedna djelomično izorana, a preko jedne djelomično prolazi dalekovod. Preostala parcela u naravi je livada koja se nalazi u [adresa] uz put. Mjernični vještak Eduard Kliman, dipl.ing.geod. iz Poreča, identificirao je pokazane nekretnine te utvrdio da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine prema službenom katastarskom stanju 237 m2. Ista je u naravi šuma koja s južne strane graniči sa javnom prometnicom. K. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine prema službenom katastarskom stanju 4046 m2. U naravi je šuma preko koje u istočnom dijelu prolazi elektroenergetski dalekovod. K. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine prema službenom katastarskom stanju 3302 m2. U naravi je šuma. K. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine prema službenom katastarskom stanju 13808 m2. U naravi je šuma. K. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine prema službenom katastarskom stanju 723 m2. U naravi je šuma. K. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine prema službenom katastarskom stanju 1726 m2. U naravi je šuma. K. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine prema službenom katastarskom stanju 4701 m2. Sa sjeverne strane je cca 2/3 oranica, a s južne strane cca 1/3 u naravi je šuma. K. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine prema službenom katastarskom stanju 5478 m2. U naravi je šuma. K. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine prema službenom katastarskom stanju 1219 m2. U naravi je šuma. K. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine prema službenom katastarskom stanju 2241 m2. U naravi je šuma. K. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine prema službenom katastarskom stanju 784 m2. U naravi je šuma. K. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine prema službenom katastarskom stanju 133 m2. U naravi je livada koja s istočne strane graniči s asfaltiranom ulicom. K. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine prema službenom katastarskom stanju 4647 m2. U naravi je šuma. K. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine prema službenom katastarskom stanju 309 m2. U naravi je šuma. K. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine prema službenom katastarskom stanju 23612 m2. U naravi je šuma. K. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine prema službenom katastarskom stanju 3661 m2. U naravi je šuma. K. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine prema službenom katastarskom stanju 734 m2. U naravi je šuma.

16. Iz navedenog proizlazi da je jedna parcela livada koja se nalazi u mjestu [adresa] uz asfaltiranu ulicu, dok se sve druge šume od kojih je jedna djelomično izorana, a preko druge prolazi dalekovod, a sve kako je vidljivo i na ortofoto snimkama s uklopljenim katastarskim planom (50-55).

Sud je u potpunosti prihvatio nalaz i mišljenje mjerničinog vještaka kao stručan i objektivan koji su prihvatile i parnične stranke.

17. Na okolnost posjeda sud je saslušao svjedoke od kojih je potrebno izdvojiti ML i RL.

ML je izjavio (43) da od rođenja živi u [adresa]. Poznavao je ŽL (prvotnog tužitelja , a poznavao je i njegovog oca N. S njima je čak i rođak u daljnjem koljenu. Poznate su mu sve predmetne nekretnine koje da su od ŽL, a prije njega od njegovog oca Đ. Oni da su nekada na tim parcelama imali oranice i vinograd, međutim zadnjih godina to je zapušteno i uglavnom je šuma. Što se tiče tuženika izjavio je da su mu poznati po imenu, ali ih nikada nije upoznao. Koliko je njemu poznato nitko nikada ŽL niti njegovom ocu nje osporavao nikakvo pravo u vezi predmetnih nekretnina. Na kraju je izjavio da je isto upisan kao suvlasnik u zemljišnoj knjizi na predmetnim nekretninama od prije dvije ili tri godine i to temeljem kupnje od nasljednika iza pok. BL.

RL je izjavio (44) da se predmetne nekretnine zadnjih godine ne obrađuju, a prije da su se djelomično obrađivale i koliko je njemu poznato nitko ŽL nije osporavao bilo kakvo pravo na tim nekretninama. Na kraju je izjavio da je na dijelu predmetnih nekretnina upisan kao suvlasnik i to od prošle godine (iskazivao je 2024.) koji dio da je kupio od ŽL (prvotnog tužitelja).

Ostali svjedoci (ZL, CL – sada tužiteljica i Klaudio Ritoša- 44-45) su u bitnom izjavili da su se prije predmetne nekretnine obrađivale, a u zadnje vrijeme da su zapuštene.

18. Znači, predmetne nekretnine već duže vrijeme nitko ne obrađuje, a prije da, ali ne u cijelosti već djelomično.

Tužiteljica, a prije nje pok. suprug ŽL nisu pokazali koji dio se je prije obrađivao. Oni tvrde da su sve.

Međutim to nije točno. Radi se o velikim površinama, a kao suvlasnik je na njima upisan i saslušani svjedok ML koji je svoj suvlasnički dio kupio od nasljednika pok BL. Ne od tužiteljice odnosno njenog pok. supruga. Znači kupio je od osobe koju je držao za suvlasnika. Pok. ŽL je u tužbi naznačio da će pitanje suvlasništva s IL rješavati na drugi način. Iz navedenog proizlazi da tužiteljica nije dokazala da je posjednik svih nekretnina i ne samo to iz provedenih dokaza proizlazi da se u posjedu nalazi i sasvim izvjesno ML, a moguće i RL koji je određeni dio kupio od ŽL.

Svi oni nisu naznačili koji realni dio bi bio njihov.

S obzirom na to ne može se utvrditi da li suvlasnički dio predmetnih nekretnina od 864/1728 dijela odgovara dijelu koji realno posjeduje tužiteljica putem svojih pravnih prednika.

19.Radi toga valjalo je u potpunosti odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice i presuditi kao u izreci.

20. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku s obzirom na vrijednost predmeta spora od 199,08 eura, te s obzirom da prvo tuženika zastupa privremeni zastupnik koji je odvjetnik, a četvrto tuženu punomoćnici koji su odvjetnici, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

Sud je privremenom zastupniku prvo tuženika priznao trošak sastava odgovora na tužbu, trošak zastupanja na ročištima 15. veljače 2024. i 05. svibnja 2025. u iznosima od po 200,00 eura, te trošak PDV-a od po 25% na te iznose tj. od po 50,00 eura, ukupno 750,00 eura.

Sud je četvrto tuženoj priznao trošak sastava podneska od 10. prosinca 2025. i trošak zastupanja na ročištu 05. svibnja 2025. u iznosima od po 200,00 eura, te trošak PDV-a od po 25% na te iznose tj. od po 50,00 eura, ukupno 500,00 eura.

21. Radi svega navedenog sud je presudio kao u izreci.

U Poreču-Parenzo 12. lipnja 2026.

S u d a c:

Vlatka Markuš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, a rok za žalbu je 15 dana i počinje teći danom dostave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, kao i stranci koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a bila je uredno pozvana, smatrat će se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, rok za žalbu teče od dana dostave prema odredbama Zakona o dostavi pismena.