Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Stalna služba u Glini

Glina, Trg bana Josipa Jelačića 5

Poslovni broj: P Ob-241/2025-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Sisku, Stalna služba u Glini, po sutkinji Blaženki Navara, u pravnoj stvari tužiteljice DI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], sada u Glini, Jurja Pogledića 3, zastupane po punomoćniku Marku Rafaju, odvjetniku iz Siska, protiv tuženika ĐI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi razvoda braka s mlt. djetetom II, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa posebna skrbnica CI, iz Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu, nakon zaključene glavne nejavne rasprave održane 11. lipnja 2026., u prisutnosti tužiteljice i tuženika osobno, a u odsutnosti posebne skrbnice djeteta, na ročištu za donošenje i objavu presude, dana 12. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Razvodi se brak koji su tužiteljica DI, rođ. D, rođena dana **.**.1997. u Sisku, i tuženik ĐI, rođen dana **.**.1987. u [adresa], Bosna i Hercegovina, sklopili dana 25. studenog 2021. u Glini, a koji brak je upisan u matici vjenčanih matičnog područja Glina za godinu 2021 pod rednim brojem 84.

II. Zajedničko dijete stranaka mlt. II, rođena dana **.**.2022. u [adresa], stanovati će s ocem ĐI na adresi prebivališta oca.

III. Roditelji DI i ĐI ostvarivati će zajedničku roditeljsku skrb nad mlt. II.

IV. Majka DI ostvarivati će osobne odnose s mlt. II svaki drugi vikend kada otac radi prijepodne i to od petka na način da preuzme dijete u vrtiću do nedjelje u poslijepodnevnim satima te u tjednu kada otac radi poslijepodne, ponedjeljak, srijedu i petak na način da preuzme dijete u vrtiću do večernjih sati, kada je po proteku vremena za osobne odnose dužna dijete vratiti u kućanstvo oca, polovicu školskih praznika i blagdana. Preuzimanje i predaju djeteta vršiti će isključivo roditelji ili majka ĐI.

V. Nalaže se tuženici DI da za uzdržavanje mlt. II plaća iznos od 224,00 eura mjesečno počev od 11. lipnja 2026. pa nadalje dok za to postoje zakonski razlozi, najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na svaki dospjeli, a neisplaćeni iznos od dospijeća svakog iznosa pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine , i to na tekući račun oca ĐI.

VI. Svaka stranka snosi svoje troškove.

r i j e š i o  j e

Određuje se privremena mjera koja glasi:

I. Zajedničko dijete stranaka mlt. II, rođena dana **.**.2022. u [adresa], stanovati će s ocem ĐI na adresi prebivališta oca.

II. Majka DI ostvarivati će osobne odnose s mlt. II svaki drugi vikend kada otac radi prijepodne i to od petka na način da preuzme dijete u vrtiću do nedjelje u poslijepodnevnim satima te u tjednu kada otac radi poslijepodne, ponedjeljak, srijedu i petak na način da preuzme dijete u vrtiću do večernjih sati, kada je po proteku vremena za osobne odnose dužna dijete vratiti u kućanstvo oca, polovicu školskih praznika i blagdana. Preuzimanje i predaju djeteta vršiti će isključivo roditelj i ili majka ĐI.

III. Nalaže se tuženici DI da za uzdržavanje mlt. II plaća iznos od 224,00 eura mjesečno počev od 11. lipnja 2026. pa nadalje dok za to postoje zakonski razlozi, najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na svaki dospjeli, a neisplaćeni iznos od dospijeća svakog iznosa pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, i to na tekući račun oca ĐI.

IV. Ova privremena mjera trajati će do pravomoćnog okončanja parničnog postupka ili do drugačije odluke suda.

Obrazloženje

1. Tužiteljica DI podnijela je ovome sudu tužbu protiv tuženika ĐI, radi razvoda braka i ostvarivanja roditeljske skrbi za mlt. II. U tužbi je navela kako su tužiteljica i tuženik sklopili brak dana 25. 11. 2021. godine u [adresa], a koji brak je upisan u matici vjenčanih matičnog područja [adresa] za godinu 2021 pod rednim brojem 00084. Odnosi između stranaka su teško i trajno poremećeni te nema mogućnosti nastavka bračne zajednice. Stranke su provele postupak obveznog savjetovanja prije razvoda braka te nisu postigle Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrb te je Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Glina dana 7. 11. 2025. godine donio Izvješće o obveznom savjetovanju prije pokretanja postupka razvoda braka. Tužiteljica traži da se mlt. kćerka stranaka povjeri njoj na čuvanje i odgoj te za uzdržavanje potražuje iznos od 300,00 eura mjesečno počev od studenog 2025. godine.

2. Tuženik ĐI je u svom odgovoru na tužbu istaknuo kako je suglasan sa zahtjevom za razvod braka no međutim protivi se prijedlogu tužiteljice u odnosu na roditeljsku skrb za mlt. II. Predlaže da dijete stanuje s njim , a da roditelji ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb, sve u skladu s mišljenjem Hrvatskog zavoda za socijali rad, Područni ured Glina. Suglasan je također i s prijedlogom Hrvatskog zavoda za socijali rad, Područni ured Glina u svezi s ostvarivanjem osobnih odnosa majke i djeteta. Potražuje uzdržavanje za dijete u iznosu od 250,00 eura mjesečno.

3. U dokaznom postupku Sud je izvršio uvid u vjenčani list stranaka (str. 5 spisa), rodni list (str. 7 spisa) i mišljenje o roditeljskoj skrbi (str. 23-29 spisa) te su saslušane stranke DI i ĐI (str. 41-42 spisa).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. Zakona o parničnom postupku; Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje ZPP), Sud smatra kako je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan i to samo u pogledu zahtjeva za razvod braka.

5. Odredbom čl. 51. st. 1. t. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23; dalje: OZ) propisano je da će sud razvesti brak:… 1. ako oba bračna druga predlažu razvod braka na temelju sporazuma.

6. Slijedom navedene zakonske odredbe, Sud je razveo brak stranaka budući su oba bračna druga sporazumna glede razvoda njihova braka.

7. Odredbom čl. 104. st. 1. do 4. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23; dalje: OZ) propisano je roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb. Kad roditelji trajno ne žive zajedno, dužni su ostvarivanje roditeljske skrbi sporazumno urediti planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi iz članka 106. ovoga Zakona. Zajedničko ostvarivanje roditeljske skrbi može biti uređeno i odlukom suda koja se temelji na sporazumu roditelja o svim bitnim pitanjima iz plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Roditelji su dužni prilikom zajedničkog ostvarivanja roditeljske skrbi sporna pitanja pokušati riješiti sporazumno.

8. Odredbom čl. 96. st. 2. OZ-a propisano je da su roditelji dužni sporazumno odrediti mjesto djetetova stanovanja, a ako roditelji ne stanuju zajedno, dijete može imati mjesto stanovanja samo kod jednog roditelja.

9. Tužiteljica DI u svom je iskazu navela kako bi željela da dijete živi s njom, ali zbog mogućnosti i prijave adrese zna da to trenutno nije moguće. Budući je otac zaposlen nije u mogućnosti svakodnevno voziti dijete u vrtić. Ona je u mogućnosti dijete svakodnevno voziti i odvoziti u vrtić budući ima auto i vozi. Trenutno živi na gornjoj adresi u kući Đ i BI od kojih je iznajmila ovu kuću i za koju plaća 300,00 eura mjesečno. U toj kući žive samo ona i II. Ona je u četvrtom mjesecu trudnoće sa svojim bivšim partnerom NI kojeg je napustila i s kojim više ne živi od prošlog tjedna. Od prošlog tjedna je i u najmu navedene kuće. Ugovor o najmu kuće nije sklopila ali su joj gazde rekle da će ju prijaviti na ovoj adresi i sklopit će ugovor ukoliko će dulje ostati u toj kući. Trenutno je na trudničkom dopustu i prima naknadu u iznosu od oko 800,00 eura mjesečno. Drugih primanja nema. Prima dječji doplatak za II u iznosu od 38,00 eura. Budući je stalno slobodna u mogućnosti je viđati dijete stalno kada otac bude mogao dijete dovesti, ali po dijete može otići i sama. Misli da je sveukupno za hranu, odjeću i obuću te higijenske potrepštine II potrebno osigurati oko 150,00 eura mjesečno. Misli da se s ovim iznosom mogu zadovoljiti osnovne životne potrebe djeteta. Imala je dobru komunikaciju u svezi djeteta s tuženikom sve dok ni je stupila u vezu s NI koji se miješao u njen odnos s djetetom, a kojem je i rekla da joj to smeta. Budući je tuženiku izrečena mjera zabrane prilaska i komuniciranja s njom, sada komuniciraju u svezi djeteta preko njegove majke ili preko voditeljice nadzora nad ostvarivanjem roditeljske skrbi. To funkcionira dobro i tuženik viđa dijete uvijek kada je slobodan. Predlaže ostvarivanje zajedničke roditeljske skrbi za dijete i da troškove skrbi za dijete snose zajedno odnosno da niti ona njemu niti on njoj ne plaća uzdržavanje za dijete.

10. Tuženik ĐI u svom je iskazu naveo kako se ne slaže s prijedlogom majke da dijete stanuje s njom i to ne bi mogao dopustiti jer majka s djetetom često mijenja prebivališta, a sve zbog čovjeka s kojim je u vezi i koji je nasilnik, alkoholičar i poznat policiji. Upravo zbog toga dijete ne može dobiti ni trajnije prebivalište jer ne živi dulje na istoj adresi. Smatra da bi dijete trebalo stanovati s njim upravo zbog njegove sigurnosti, a sve zbog majčinog partnera kojeg je i sama prijavila za nasilje. Dijete je zbog svega toga kako je živjela upućeno na pregled kod psihologa. S obzirom na dob djeteta primijećeno je da zaostaje u svom razvoju. Majka nije adekvatno skrbila za dijete dok je ono živjelo s njom i njenim partnerom. Djetetu bi bilo bolje s njim upravo zbog djetetove sigurnosti. On živi sam na navedenoj adresi, zaposlen je u Drvnom centru Glina s prosječnom plaćom između 1.250,00 i 1.300,00 eura. Radi svaki drugi tjedan u jutarnjoj smjeni od 6,00 do 14,00 sati, te svaki drugi tjedan u popodnevnoj smjeni od 14,00 do 22,00 sata. Radi svaku drugu subotu kada tjedno radim u jutarnjoj smjeni. Postoji dogovor između vrtića i poslodavca da zaposlenici mogu ponešto kasniti na posao zbog dovođenja djece u vrtić ali je i u procesu promjene radnog vremena da radi samo jednu smjenu od 7,00 do 15,00 sati. Suglasan je s prijedlogom Hrvatskog zavoda za socijalni rad za određivanjem osobnih odnosa majke s djetetom. S obzirom na mjeru koja mu je izrečena, njegova majka mu je sada posrednik prilikom preuzimanja djeteta. Nisu točni navodi tužiteljice o dobrim odnosima među n jima vezano za skrb o djetetu budući je bilo velikih problema prilikom primopredaje djeteta kada je tužiteljica bila u vezi sa svojim partnerom. Stoga je potrebno ograničiti sudjelovanje njenog partnera u primopredaji djeteta. Smatra da je djetetu potrebno za osiguranje osnovnih životnih potreba poput prehrane, odjeće, obuće, higijenskih potrepština i vrtića oko 200,00 do 250,00 eura mjesečno. Preuzeo je obvezu plaćanja vrtića za II u iznosu od 70,00 eura mjesečno. Smatra da bi majka bila dužna plaćati uzdržavanje u iznosu do 250,00 eura s obzirom na njezine potrebe ali i uzrast djeteta budući se radi o predškolskom uzrastu djeteta.

11. Iz mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Glina, od dana 28. travnja 2026. o roditeljskoj skrbi za obitelj ĐI i DI proizlazi kako je pri ovome tijelu tretman obitelji započeo dana 16.10.2025.g. kada je u ovo tijelo samoinicijativno pristupio ĐI. Prilikom pristupanja u ovo tijelo predao je zahtjev za pokretanje postupka razvoda braka sa suprugom DI. Tog dana je ĐI u ovo tijelo pristupio zajedno s mlt. II. Uočeno je da dijete još uvijek nosi pelene, vrlo je sramežljivo, stisnuto uz oca i sjedi mu u krilu. Uočene su nešto slabije razvijenije komunikacijske vještine s obzirom na dob djeteta. Dana 19.10.2025. godine izvršen je terenski očevid na adresi stanovanja ĐI, u kući njegove majke AI, na adresi [adresa]. U vrijeme izvršenja terenskog očevida ĐI bio je na poslu, dok su u kući zatečene njegova majka AI i sestra. Tom prilikom od AI dobivena je informacija da mlt. II povremeno boravi kod njih, te da otac ĐI dolazi po mlt. II i vodi je u dječji vrtić sukladno dogovoru s majkom djeteta, DI. Komunikacija između roditelja odvija se putem AI, s obzirom na to da su ocu ĐI izrečene mjere opreza u odnosu na DI. Stambeni uvjeti u kućanstvu su adekvatni, a prostor je uredan i čist. Razvidno je iz svega da u obitelji postoje narušeni obiteljski odnosi kao i komunikacija između supružnika koja je u tom trenutku bila ograničena mjerama opreza. Dana 3.11.2026.g. zaprimljeno je izvješće PP Glina o postupanju policijskih službenika povodom gore navedene prijave. U izvješću je navedeno kako je DI dana 15.10.2025.g. pristupila u prostorije PP Glina te podnijela kaznenu prijavu protiv svoga supruga ĐI, pri čemu navodi da ju je dan ranije, 14.10.2025.g. u obiteljskoj kući nazivao pogrdnim riječima: "ti mene varaš, ti si kurva", odgurnuo ju svojim rukama, uhvatio rukama za vrat te joj ozbiljno zaprijetio da će ju ubiti. Od strane policijskih službenika provedeno je kriminalističko istraživanje nad ĐI te je po završetku istoga Općinskom državnom odvjetništvu u Sisku protiv njega podnesena kaznena prijava zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela "Prijetnja", te je od strane Općinskog državnog odvjetništva doneseno rješenje broj KP-D0727/2025 kojim je ĐI naložena mjera opreza zabrane približavanja i uspostavljanja ili održavanja veze s DI, te udaljenje iz obiteljske kuće. Navedene mjere su rješenjem Općinskog državnog odvjetništva ukinute dana 5.12.2025.g., a u rješenju o ukidanju mjera opreza je navedeno kako je DI prihvatila zakonsku blagodat i nije željela iskazivati protiv supruga, te na dokaznom ročištu održanom 3.12.2025.g. predložila da se ukinu mjere opreza, navodeći da ga se ne boji. U postupku su zatražena izvješća DV Bubamara kojeg mlt. II pohađa kao i izabrane liječnice, pedijatrice dr. I. U zaprimljenom izvješću pedijatrice nema osobitosti, dijete je redovito sistematski pregledano i cijepljeno, uglavnom ju je na preglede dovodila majka. U izvješću vrtića navedeno je da kod djeteta „komponente razvoja, uglavnom, odgovaraju kronološkoj dobi”, usmjerena je na odgajatelje, ograničene komunikacije na dvoje ili troje druge djece, često osamljena, prihvaća pravila ponašanja, sramežljiva, emocionalno osjetljivija, burnije reagira kod konfliktnih situacija, ispoljava agresiju u zadnje vrijeme. Higijensko stanje i navike su uredni, pohađa vrtić redovito. Navedeno je da roditelji sada naizmjenično dolaze po dijete, otac se informira i zabrinut je za uočene promjene ponašanja radi nekontinuiranog viđanja djeteta. Navedeno je i da je majka dana 14.10.2024.g. na individualnom razgovoru kojeg je sama inicirala, upućena na obradu pedijatra kao i posjet logopedu, međutim o istome nemaju povratne informacije. Obzirom na nedosljedne informacije navedene u izvješću vrtića (prvotno se ističe kako je dijete razvojno u skladu s dobi, a kasnije kako je majka već ranije upućena na daljnju obradu pedijatra i logopeda), kao i uočeno od strane stručnih radnika ovog tijela prilikom pristupanja djeteta u PU, upućen je telefonski poziv ravnatelju vrtića dana 28.1.2026.g. Ravnatelj tada ističe kako su u vrtiću ipak primijetili blaže zaostajanje u razvoju kod djeteta, zbog čega je majka upućena na gore navedeno, međutim nije dostavila med. dokumentaciju. Navodi da se dijete izrazito veseli ocu kada dođe po nju, dok za majku smatra da ponekad ne razumije ono na što ju odgajateljice vrtića upućuju. U međuvremenu je proveden i postupak obveznog savjetovanja s roditeljima u kojemu nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, te su upućeni na pokretanje sudskog postupka. Dana 16.12.2025.g. ovo tijelo je telefonski kontaktirao policijski službenik PP Glina navodeći da se u policijskoj postaji nalazi DI, koja je u istu pristupila kako bi prijavila psihičko nasilje od strane svog izvanbračnog partnera NI. Po istome je odmah postupano odnosno žrtva je saslušana izjavom na zapisnik, upoznata s pravima, pregledana od strane HMP Glina, te je izrađen sigurnosni plan obzirom da je naposljetku odbila smještaj u sigurnu kuću, a otišla je kod roditelja u [adresa]. DI tada izražava žaljenje za svime što se dogodilo, navodi da je zbog NI dala otkaz jer joj je obećao da će on o svemu brinuti, s njezinim je automobilom imao prometnu nesreću jer je vozio pod utjecajem alkohola te automobil nije više u voznom stanju. Navodi da se bojala otići od njega jer bi joj branio da ode, nije htjela da dođe do sukoba pred II. Za vrijeme postupanja je bila izrazito rastresenog stanja, nekontrolirano je plakala, a navela je isto tako i da sumnja na trudnoću. Dana 27.1.2026.g. izvršen je terenski očevid na adresi stanovanja DI, [adresa]. Zatečeni su adekvatni stambeni uvjeti za stanovanje djeteta. DI prilikom terenskog očevida, kao i prilikom svakog dosadašnjeg susreta sa stručnim radnicama, ostavlja dojam potištenosti, sniženog je raspoloženja i emocionalnog stanja, plačljiva. Slijedom navedenog pružena joj je podrška u prevladavanju novonastale situacije te je savjetovana i o mogućnosti uključivanja u tretman psihologa ukoliko smatra da je isto potrebno. U postupku su izrađene liste procjene sigurnosti i razvojnih rizika mlt. II u obitelji. Lista procjene sigurnosti pokazala je da je dijete sigurno u obitelji jer su zaštitne sposobnosti roditelja dovoljne da zaštite dijete od prijetnje sigurnosti, a lista procjene razvojnih rizika pokazala je srednju razinu razvojnog rizika zbog okolnosti na strani roditelja kao i na strani djeteta, odnosno ukupno srednju razinu razvojnog rizika. Slijedom navedenog, potrebne su intervencije odnosno mjere obiteljsko pravne zaštite koje će otkloniti ili umanjiti razvojne rizike i vjerojatnost razvojne štete za dijete. Uzimajući u obzir sve navedeno, roditeljima je određena mjera stručne pomoći i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi o mlt. II. Za sada su zaprimljena dva izvješća voditeljice mjere, iz kojih je razvidno da su roditelji postupili po uputi ovoga tijela, odnosno obratili se pedijatru te naručili dijete na potrebne preglede. Po uputi voditeljice mjere s djetetom vježbaju izgovor riječi. Oba roditelja su s voditeljicom mjere suradljiva, na početku mjere su iskazivali i kako međusobno dobro surađuju u ostvarivanju zajedničke skrbi o djetetu međutim primijećeno je da unazad nekoliko tjedana u komunikaciji roditelja ponovno dolazi do teškoća, a najviše je razlog istome što je DI ponovno stupila u partnerski odnos s gore navedenim NI, s čime se ĐI ne slaže jer smatra da isti može imati loš utjecaj na dijete. DI je do sada u ovom kratkom periodu od fizičkog prestanka bračne zajednice promijenila nekoliko adresa stanovanja, međutim prilikom izvršenih terenskih očevida od strane ovoga tijela, kao i prilikom kasnijih posjeta voditeljice mjere na drugim adresama stanovanja majke, oba roditelja su imala adekvatne stambene uvjete za stanovanje djeteta u obitelji. Od strane ovog tijela provedena je i psihologijska obrada roditelja. DI se odaziva psihologijskoj obradi u dogovorenom terminu. Odjevena je primjereno vremenskim prilikama. Ostavlja dojam sniženog raspoloženja. Također se stječe dojam manipulativnosti te pseudoljubaznosti. U razgovoru se uočavaju poteškoće govora u vidu mucanja. Na upit, DI navodi da je kao dijete bila uključena u tretman logopeda zbog mucanja. Na upitniku intelektualnih sposobnosti DI postiže prosječne rezultate. Na prvom upitniku ličnosti prikazuje se kao osoba koja je društvena, ekstrovertirana, izraženo sklona prihvaćanju stvari na osnovu vanjskog dojma, povjerljiva i poslušna, a može se reći i jako lakovjerna, zavisna, sugestibilna. U odnosu na druge je nekritična. Nezadovoljna je nekim aspektima svog života, osjeća se deprivirano i potišteno. Dezorganizirana je u mišljenju i aktivnostima, ima malu potrebu za redom te živi "od danas do sutra”. Nerado otvoreno izražava ljutnju i nešto je pasivnija. Na drugom upitniku ličnosti uočava se povišenje na jednoj od mjerenih skala, koja sugerira da se DI prikazuje kao osoba koja je osamljena, može biti neugodna, a prema drugima se može ponašati neprijateljski, pa čak i prema najbližima. Takve osobe pokazuju sklonost ka čudnim i neobičnim stvarima i ne obazire se na opasnosti. U odgovaranju na oba upitnika DI se trudila biti iskrena pa se rezultati mogu smatrati valjanima, a dojam je i da su dobiveni rezultati u skladu s podacima koji su poznati o Marininom dosadašnjem funkcioniranju. Na projektivnom upitniku ličnosti DI se prikazuje kao osoba urednog identiteta, uredne racionalno- emocionalne integracije. Crtež nadalje sugerira obeshrabrenost, neodlučnost, pasivnost i krutost u kontekstu emocionalnosti. Vide se naznake smanjene sposobnosti suočavanja s problemima te poteškoća u socijalnim odnosima (sve u skladu s poznatim podacima). U razgovoru s DI o trenutačnoj obiteljskoj situaciji, DI navodi da se „pomirila” s bivšim partnerom NI, te da "vjerojatno planira živjeti s njim, ali ne zna kako će to ići" (cit.). Govoreći o NI, DI samoinicijativno navodi da je on „nagla osoba", „konzumira alkohol dosta često”, sklon „ispadima ljubomore" i konfliktima (prigovara joj i optužuje ju za nevjeru). Poznato joj je da ima djecu iz prethodnih brakova/veza, s kojima nije u kontaktu. DI navodi da je prijavila NI za nasilje kada je prvi put prekidala vezu s njime (u prosincu 2025.). Konfrontirana sa svim navedenim što je sama rekla o Marinkovoj naravi i njenim iskustvima iz zajedničkog života s njime, DI nema naročitu reakciju, neverbalno ostaje ravnodušna, premda se dobiva dojam da sve i sama razumije, ali ju to naročito ne zabrinjava. Vezano za uređivanje roditeljske skrbi, DI želi da mlt. II stanuje s njom. Ne iznosi prijedlog za opseg i način održavanja susreta i druženja djeteta i oca, osim što predlaže da ĐI vozi II u vrtić ujutro kada radi popodnevnu smjenu. Komunikacija između nje i ĐI, prema njenim riječima, trenutno nije dobra budući da se ona pomirila s NI pa ĐI radi probleme" (ne precizira koje) jer je zabrinut za Laurinu sigurnost, ali DI smatra da je ”dijete uz majku sigurno”. Nema posebnih prigovora na skrb oca o mlt. djetetu, osim što zamjera da se „dijete kod njih ne kupa” (kod oca i bake). Navodi da bi joj bilo jako teško kada bi sud donio odluku da mlt. II živi kod oca - pri tome se rasplakala. ĐI se odaziva na psihologijsku obradu u dogovorenom terminu. Uredno odjeven sukladno vremenskim uvjetima, bez ponašajnih osobitosti. Doima se uredne pažnje i koncentracije. Raspoloženje sukladno situaciji, orijentiran u vremenu i prostoru. Mišljenje sadržajem i formom uredno. Uočavaju se teškoće u govoru u vidu mucanja, te na upit ĐI navodi da ima i poteškoća sa čitanjem (u vidu zamjene određenih slova). Na testu općih (neverbalnih) intelektualnih sposobnosti postiže iznadprosječne rezultate. Na prvom upitniku ličnosti ĐI se prikazuje kao osoba koja je društvena, ekstrovertirana, nije sklona pustolovinama i nevoljko proba nove stvari; nije impulzivan; oprezan je, pažljiv i brine da ne upadne u neprilike. Nerado otvoreno izražava ljutnju. Želi poznavati svoju okolinu i naučiti izići na kraj s njom te ima izraženu potrebu za redom. Rezultati na drugom upitniku ličnosti ne sugeriraju povišenja na ispitivan im skalama (psihoticizma i neuroticizma), a ĐI je prilikom svog odgovaranja na pitanja nastojao biti iskren. Na projektivnom upitniku ĐI se prikazuje kao osoba uredne racionalno-emocionalne integracije te usmjeren na aktivno rješavanje problema. Crtež sugerira prisustvo tjeskobe, straha i osjećaja krivnje, obeshrabrenosti, Također sugerira poteškoće na planu identiteta te nezrelost u kontekstu socijalnih odnosa. U razgovoru s ĐI isti je smiren, koncentriran. ĐI navodi da se pomirio s time da je bračna zajednica s DI gotova (”to sam ja prešao", "to je njena stvar", "ako je ona odabrala tako, ja se ne mogu u to miješati") i nema želju pomiriti se s njom. Ističe da je usmjeren na mlt. dijete. Želi da dijete stanuje kod njega zbog djetetove sigurnosti - ne sviđa mu se Marinin novi partner i njegov stil života ("kad sam vidio šta je dijete prošlo s njima i šta mi je DI sama pričala, i ona sama vidi kakav je"). Navodi da je Marinin sadašnji partner "teški alkoholičar, kriminalac, šverca autima”. ĐI navodi da zna voditi brigu o svim segmentima djetetovih potreba, te da ima i pomoć svoje majke, koja je i do sada pomagala u brizi o djetetu. Navodi da je II jako povezana s bakom. Zaključno, provedena psihologijska obrada ukazuje da su oba roditelja urednih intelektualnih sposobnosti (što predstavlja snagu u vidu budućeg rada s obitelji). Na strani oba roditelja uočavaju se teškoće u aktualnom emocionalnom funkcioniranju, koje su uvjetovane raspadom braka i obitelji (radi kojih im je izrečena mjera stručne pomoći i potpore). Kod majke se uočava da je više usmjerena na vlastite potrebe nego na razvojne potrebe djeteta koje ne razumije u adekvatnom opsegu, a što se očituje u ponovnom zasnivanju veze s osobom nesređenog i neprimjerenog stila života, čestim selidbama, nekritičnom stavu prema neprimjerenom ponašanju partnera kao i ravnodušnosti spram rizika takvog emocionalno nestabilnog okruženja za dobrobit mlt. II. Kod oca se uočava usmjerenost na sigurnost djeteta, dobro detektira i u većoj mjeri prepoznaje što jest u interesu mlt. djeteta, a što je rizično za njenu dobrobit. Slijedom svega navedenoga, ovo tijelo je mišljenja da je trenutno u najboljem interesu mlt. II da roditelji imaju zajedničku roditeljsku skrb, da dijete stanuje s ocem, a da s majkom redovito ostvaruje osobne odnose u majčinom kućanstvu. Obzirom da roditelji rade u jutarnjim i popodnevnim smjenama, bilo bi poželjno da se prilikom ročišta roditelji dogovore o konkretnom vremenu ostvarivanja osobnih odnosa majke s djetetom. Međutim ukoliko dogovor izostane, predlažemo da majka ostvaruje osobne odnose s djetetom svaki drugi vikend, u kućanstvu majke, na način da majka poslije vrtića preuzme dijete te ga vrati u kućanstvo oca u nedjelju u poslijepodnevnim satima, u tjednu kada dijete ne noći kod majke dva do tri puta tjedno po tri sata radnim danima (primjerice ponedjeljkom, srijedom i petkom ili utorkom i četvrtkom), te polovicu školskih praznika i blagdana.

12. Iz ovako provedenog dokaznog postupka Sud je nedvojbenim utvrdio kako je u najboljem interesu djeteta stranaka mlt. II da stanuje s ocem ĐI. Ovakav zaključak proizlazi iz vrlo iscrpno provedenog postupka Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured [adresa] te temeljitom i stručnom mišljenju . Zaključak je Suda kako je u postupku utvrđeno da se na strani oba roditelja uočavaju teškoće u aktualnom emocionalnom funkcioniranju, koje su uvjetovane raspadom braka i obitelji ali se kod majke uočava da je više usmjerena na vlastite potrebe nego na razvojne potrebe djeteta koje ne razumije u adekvatnom opsegu, a što se očituje u ponovnom zasnivanju veze s osobom nesređenog i neprimjerenog stila života, čestim selidbama, nekritičnom stavu prema neprimjerenom ponašanju partnera kao i ravnodušnosti spram rizika takvog emocionalno nestabilnog okruženja za dobrobit mlt. II. Međutim, kod oca se uočava usmjerenost na sigurnost djeteta, dobro detektira i u većoj mjeri prepoznaje što jest u interesu mlt. djeteta, a što je rizično za njenu dobrobit. Slijedom svega navedenoga, ovaj sud je svoju odluku temelji na mišljenju Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Glina te smatra kako je trenutno u najboljem interesu mlt. II da roditelji imaju zajedničku roditeljsku skrb, da dijete stanuje s ocem, a da s majkom redovito ostvaruje osobne odnose u majčinom kućanstvu kako je to točnije navedeno u izreci ove presude. Sud smatra kako tužiteljica DI niti u svom iskazu danom Sudu nije jasno artikulirano navela zašto smatra da bi njen prijedlog glede stanovanja djeteta s njom bio u interesu djeteta te nije znala objasniti što bi bilo za dobrobit djeteta. Ona je samo iskazala svoje želje. Također se ističe kako je ponovno promijenila svoje boravište, no nikakav dokaz na temelju čega boravi u na navedenoj adresi nije dostavila Sudu. Sud smatra kako je malom djetetu kao II (4,5 godine) potrebna stabilnost i sigurnost što joj majka u ovom trenutku nije u mogućnosti osigurati. Tim više što je navela kako je ponovno napustila partnera s kojim je u četvrtom mjesecu trudnoće. Njezin st il života Sudu se čini nesređenim i nesigurnim te u ovom trenutku nije u mogućnosti djetetu pružiti skrb koju dijete treba. Stoga je Sud prihvatio mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Glina jer smatra kako je otac u mogućnosti pružiti djetetu bolje uvjete života i adekvatnu skrb za njezine životne potrebe.

13. Odredbom čl. 104. st. 1. OZ-a propisano je da roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb. Budući su roditelji bili suglasni oko ostvarivanja zajedničke roditeljske skrbi, a što je mišljenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Glina, utvrđeno i u najboljem interesu djeteta, Sud je odlučio kako u toč. III. izreke ove presude.

14. Odredbom čl. 95. st. 1. OZ-a propisano je da roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, osim ako mu je to zabranjeno ili ograničeno sudskom odlukom. Sud je donio odluku i o ostvarivanju osobnih odnosa majke DI s djetetom, koja se odluka temelji na mišljenju Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Glina, iz kojeg proizlazi najbolj i interes djeteta ali i iz razgovora s roditeljima s obzirom na njihove mogućnosti i poslovne obveze.

15. Odredbom čl. 288. st. 1. OZ-a propisano je da su roditelji prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete. Radno sposoban roditelj ne može se osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta.

16. Ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta (čl. 311. st. 1. OZ-a).

17. Ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na prihode i imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje. Roditelj koji ima obvezu plaćati uzdržavanje za dijete dužan je prikazati ukupne neto prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novčana primanja. Ako procijeni da je to potrebno, sud može od Ministarstva financija – Porezne uprave, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, Središnjeg registra osiguranika, Financijske agencije i drugih fizičkih i pravnih osoba zatražiti podatke kojima raspolažu uz odgovarajuću primjenu odredbi Ovršnog zakona (čl. 313. st. 1. OZ-a).

18. Slijedom navedenih zakonskih odredaba, Sud je utvrdio materijalne potrebe mlt. II na temelju iskaza stranaka. Majka je tako iskazala da su potrebe djeteta oko 150,00 eura mjesečno, dok je otac naveo kako su potrebe oboje djeteta od 200,00 do 250,00 eura mjesečno, što bi bilo navedeno podjednako s obzirom da je majka računala samo osnovne životne potrebe poput prehrane, odjeće i obuće te higijenskih potrepština, dok je otac ovdje ubrojio i naknadu za vrtić od 70,00 eura mjesečno. Tako je Sud utvrdio da su potrebe mlt. Laure Stojak 230,00 eura mjesečno.

19. Odlukom o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta (Narodne novine 75/25) propisani su minimalni novčani iznosi koji predstavljaju minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom, određuju se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske, koja za 2024. godinu, iznosi 1.318 eura, prema objavi Državnog zavoda za statistiku (»Narodne novine«, broj 21/24) te iznosi: za dijete do 6 godina 17 % prosječne neto plaće 224,00 eura.

20. Također, Odlukom o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta (Narodne novine 75/25) određuju se iznosi uzdržavanja prema prosječnim potrebama maloljetnog djeteta u skladu s dobi djeteta, prihodima roditelja obveznika uzdržavanja prema platnim razredima i prosječnim troškovima života u Republici Hrvatskoj. Iznosi uzdržavanja se određuju za svako dijete prema sljedećoj tablici platnih razreda prihoda obveznika uzdržavanja, mjesečnog iznosa uzdržavanja prema dobi djeteta te zajamčenog preostalog dijela prihoda. Tako je za platni razred prihoda obveznika uzdržavanja do 1.318,00 eura, za dob djeteta 0 - 6 godina određen iznos uzdržavanja od 224,00 eura.

21. Dakle, ovim Odlukama propisan je minimalni novčani iznos koji predstavlja minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj, kao i prosječne potrebe maloljetnog djeteta, a Sud je u postupku utvrdio, na temelju izjave same tužiteljice kako su joj primanja ispod prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2024. godinu, na temelju kojih podataka se utvrđuje minimalni novčani iznosi koji predstavljaju minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj. Sud smatra kako dosuđeni iznos uzdržavanja za mlt. II od 224,00 eura predstavlja iznos koji će zadovoljiti njene potrebe uz dječji doplatak koji prima, a tužiteljica će biti u mogućnosti plaćati isti mjesečni iznos bez štetnih posljedica za zadovoljavanje svojih životnih potreba.

22. Odredbom čl. 310. st. 1. i 2. OZ-a propisano je da roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Svakodnevna skrb o djetetu smatra se jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.

23. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

24. Odredbom čl. 529. st. 1. i 2. OZ-a propisano je kako su ovim Zakonom propisani su posebni postupci osiguranja radi određivanja: 1. privremene mjere o tome s kojim će roditeljem, odnosno drugom osobom dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom i 2. privremene mjere radi uzdržavanja. Privremene mjere iz stavka 1. ovoga članka mogu se odrediti prije pokretanja sudskih postupaka u kojima se odlučuje o pravu koje se privremenom mjerom osigurava, kao i za njegova trajanja.

25. Budući da u stvarima o osobnim pravima djeteta, koje se odnose na pitanje s kojim će roditeljem dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, nije bilo moguće postići sporazum, Sud je na zahtjev roditelja odlučio o tome privremenom mjerom (čl. 536. st. 1. OZ-a), a svoju je odluku temeljio na mišljenju Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured [adresa]. Privremenu mjeru radi uzdržavanja, Sud je odredio budući je učinjeno vjerojatnim postojanje obveze uzdržavanja, te da bez donošenja te mjere postoji opasnost za njegove osobne ili druge važne interese, ili opasnost da će bez te mjere osiguranja protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarivanje uzdržavanja (čl. 538. st. 1. OZ-a).

26. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 366. st. 1. OZ-a kojim je propisano da u statusnim stvarima, stvarima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta te u stvarima uzdržavanja djeteta sud će o troškovima postupka odlučiti slobodno, vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka. Slijedom navedenog, Sud smatra osnovanim odlučiti da svaka stranka snosi svoje troškove.

U Glini, 12. lipnja 2026.

Sutkinja

Blaženka Navara

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovoga suda pismeno, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana objave presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

Protiv rješenja o privremenoj mjeri dopuštena je žalba u roku od 8 dana. Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađa provedbu privremene mjere.

DNA:

1.Tužiteljica DI, po punomoćniku Marku Rafaju, odvjetniku iz Siska

2. Tuženik ĐI

3. Posebna skrbnica djeteta CI