REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Domovinskog rata 4, Split
Broj: Pp-9557/2025-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje Sanje Tolić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika MULTIMEDIJALNI KULTURNI CENTAR i dr., zastupanih po braniteljici Sandi Mršić, odvjetnici u Splitu zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. i dr. Zakona o radu (Narodne novine: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23, dalje u tekstu: Zakon o radu), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za nadzor radnih odnosa, KLASA: UP/I-116-02/25-01/85, URBROJ: 443-02-03-10-25-7 od 11. travnja 2025., nakon provedene glavne rasprave zaključene 9. lipnja 2026., dana 11. lipnja 2026. je objavio i
p r e s u d i o j e
prvookrivljenik: MULTIMEDIJALNI KULTURNI CENTAR, ustanova za organizaciju kulturnih događanja, OIB: 24112092036, sa sjedištem u [adresa], prekršajno kažnjavan, kao pravna osoba
drugookrivljena: TH, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći T i Đ, rođena **.**.1986. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], VSS, mag. klasične filologije, zaposlena, mjesečna primanja 2.000,00 eura, srednjeg imovnog stanja, razvedena, majka dvoje djece, državljanka Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavana, kao odgovorna osoba
k r i v i s u
1) što, prvookrivljenik kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljena kao odgovorna osoba poslodavca, u vremenu od 1. studenog 2023. do 28. studenog 2024. u Splitu nisu redovito obavještavali sindikalnu povjerenicu ĐH, koja je sukladno članku 153. stavku 3. Zakona o radu preuzela sva prava i obveze radničkog vijeća, o pitanjima koju su je sukladno članku 149. Zakona o radu dužni obavještavati; kao što su stanje, rezultati poslovanja i organizacije rada, kretanju i promjenama u plaćama te drugim pitanjima važnima za gospodarski i socijalni položaj radnika, pa je tako nisu ni obavijestili o rezultatima inspekcijskog nadzora koji je obavljen u rujnu 2023. godine,
dakle, prvookrivljenik kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljena kao odgovorna osoba pravne osobe, nisu obavijestili radničko vijeće o pitanjima o kojima su ga dužni obavijestiti na način propisan ovim Zakonom (članak 149.),
2) što, prvookrivljenik kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljena kao odgovorna osoba pravne osobe, u razdoblju od studenog 2023. do svibnja 2024. godine, odnosno dana 31. prosinca 2023., 31. siječnja 2024., 30. travnja 2024., 31. svibnja 2024., 30. lipnja 2024. i 31. srpnja 2024. u Splitu, u situaciji kada na dan dospjelosti ne isplate plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili ih ne isplate u cijelosti do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata, nisu radnicima dostavili odgovarajuće obračune pa tako:
a) radniku IH na dan dospjelosti plaće za mjesec studeni 2023. godine dana 15. prosinca 2023. godine, za mjesec prosinac 2023. godine dana 15. siječnja 2024.,za mjesec ožujak 2024. godine dana 15. travnja 2024. godine, za mjesec travanj 2024. godine dana 15. svibnja 2024. i za mjesec svibanj 2024. godine dana 15. lipnja 2024. godine isplatili plaću u cijelosti, odnosno nisu imenovanom radniku isplatili sate noćnog rada i to : za ožujak 2024. godine 6,5 sati noćnog rada, za travanj 2024 godine 3 sata noćnog rada, za svibanj 2024. godine 2 sata noćnog rada, za studeni 2023. godine 2 sata noćnog rada i prosinac 2023. godine 1 sat noćnog rada (plaća dospijeva sukladno čl. 92. st. 4. Zakona o radu najkasnije petnaestog dana tekućeg mjeseca za prethodni mjesec), niti su okrivljeni imenovanom radniku do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće i to za mjesec studeni 2023. godine do dana 31. prosinca 2023. godine, za mjesec prosinac 2023. godine do dana 31. siječnja 2024., za mjesec ožujak 2024. godine do dana 30. travnja 2024. godine, za mjesec travanj 2024. godine do dana 31. svibnja 2024. i za mjesec svibanj 2024. godine do dana 30. lipnja 2024. dostavili dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće i drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće ili dijela plaće, koji je bio dužan isplatiti, sa sadržajem u skladu s čl. 8. Pravilnika o sadržaju plaće naknade plaće ili otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor,
b) radniku LH na dan dospjelosti plaće za mjesec travanj 2024. godine dana 15. svibnja 2024. godine, za mjesec svibanj 2024. godine dana 15. lipnja 2024. i za mjesec lipanj 2024. godine dana 15. srpnja 2024. godine isplatili plaću u cijelosti odnosno nisu imenovanom radniku isplatili sate noćnog rada i to: za travanj 2024. godine 1,5 sati noćnog rada, za svibanj 2024. godine 1,5 sat noćnog rada, za lipanj 2024. godine 1 sat noćnog rada, (plaća dospijeva sukladno čl. 92. st. 4. Zakona o radu najkasnije petnaestog dana tekućeg mjeseca za prethodni mjesec) niti su okrivljeni imenovanom radniku do kraja mjeseca u kojem je dospjela njegova isplata i to , za mjesec travanj 2024. godine do dana 31. svibnja 2024. godine za mjesec svibanj 2024. godine do dana 30. lipnja 2024. i za mjesec lipanj 2024. godine do dana 31. svibnja 2024. dostavili dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće i drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće ili dijela plaće, koji je bio dužan isplatiti, sa sadržajem u skladu s čl. 8. Pravilnika o sadržaju plaće naknade plaće ili otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor
c) radniku AH za mjesec svibanj 2024. godine dana 15. lipnja 2024. godine i za mjesec lipanj 2024. godine do 15. srpnja 2024. isplatili plaću u cijelosti odnosno nisu imenovanom radniku isplatili sate noćnog rada i to: za svibanj 2024. godine 3 sata noćnog rada, za lipanj 2024. godine 1 sat noćnog rada, (plaća dospijeva sukladno čl. 92. st . 4. Zakon o radu najkasnije petnaestog dana tekućeg mjeseca za prethodni mjesec) niti su okrivljeni imenovanom radniku do kraja mjeseca u kojem je dospjela njegova isplata i to za mjesec svibanj 2024. godine do dana 30. lipnja 2024. i za mjesec lipanj 2024. godine do dana 31. srpnja 2024. dostavili dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće i drugi obračun u kojem će biti iskaza iznos plaće ili dijela plaće, koji je bio dužan isplatiti, sa sadržajem u skladu s čl. 8. Pravilnika o sadržaju plaće naknade plaće ili otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor,
dakle, prvookrivljenik kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljena kao odgovorna osoba pravne osobe, u situaciji kada na dan dospjelosti ne isplate plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili ih ne isplate u cijelosti dužan do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata; nisu radniku dostavili obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor u propisanom sadržaju,
3) što su, prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljena kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, dana 21. listopada 2024. u Splitu s radnikom ŽH AH sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme s početkom rada od 21. listopada 2024. do 31. prosinca 2025. za radno mjesto „tehničar“, a da u ugovoru nisu naveli objektivan razlog sklapanja ugovora na određeno vrijeme,
dakle, prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljena kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, s radnikom sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme, a da pritom u ugovoru nisu naveli objektivan razlog,
čime su djelom pod točkom 1) počinili prekršaj opisan u članku 149. stavku 1. i 2. Zakona o radu, kažnjiv po članku 228. stavku 1. točki 27. i stavku 2. istog Zakona; djelom pod točkom 2) prekršaj opisan u članku 93. stavku 2. Zakona o radu, a kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 46. i stavku 2. istog Zakona te djelom pod točkom 3) prekršaj opisan u članku 12. stavku 1. Zakona o radu, kažnjiv po članku 228. stavku 1. točki 1. i stavku 2. istog Zakona.
I. Na temelju članka 228. stavka 1. i 2. Zakona o radu, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, dalje Prekršajni zakon) za djelo pod točkom 1) se
i z r i č e
PRVOOKRIVLJENIKU NOVČANA KAZNA OD 2.000,00 (dvije tisuće) EURA
DRUGOOKRIVLJENOJ NOVČANA KAZNA OD 300,00 (tristo) EURA Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
II. Na temelju članka 38. stavka 2. točke Prekršajnog zakona, okrivljenici se za prekršaje pod točkama 2) i 3)
OSLOBAĐAJU OD KAZNE
Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka platiti po 50,00 (pedeset) eura u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat podnio je optužni prijedlog pod gornjom poslovnom oznakom od 3. srpnja 2025. protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci presude.
2. Postupajući po optužnom prijedlogu, Sud je na temelju članka 167. stavka 3. i 5. Prekršajnog zakona u vezi s člankom 114. stavkom 9. istog Zakona proveo glavnu raspravu u odsutnosti uredno pozvanih predstavnika prvookrivljene pravne osobe i ovlaštenog tužitelja. Naime, s obzirom na to da je drugookrivljena kao ravnateljica okrivljene pravne osobe iznijela svoju obranu te da su njihovi interesi i odgovornost komplementarni; Sud je smatrao da formalno imenovanje predstavnika i njegovo ispitivanje nije potrebno, niti je od utjecaja na pravilno i zakonito donošenje presude, a ujedno da izostanak tužitelja nije ni na štetu njegova pravnog interesa.
3. Očitujući se o optužnom aktu, drugookrivljena je izjavila kako se ne smatra krivom za prekršaje koji joj se stavljaju na teret. Dalje je u svojoj obrani navela kako j e ravnateljica ustanove MULTIMEDIJALNI KULTURNI CENTAR, na koje mjesto je stupila 21. srpnja 2024., a prije toga je godinu dana bila vršiteljica dužnosti ravnatelja. Istaknula je kako je prilikom stupanja na mjesto ravnateljice odnosno vršiteljice dužnosti preuzela sve mehanizme upravljanja prijašnje uprave, drugim riječima nije bila svjesna sporne obveze obavještavanja sindikalne povjerenice o pitanjima koje se navode u optužnom aktu. Dodala je kako je odgovarala na sve upite tadašnje sindikalne povjerenice i slala joj sve akte za koje je bila potrebna njezina suglasnost. Ona nikada nije problematizirala niti je uopće spominjala nekakvu obvezu izvještavanja o drugim pitanjima. Nadalje je navela kako sindikalna povjerenica u spornom razdoblju bila većinu vremena na dugotrajnom bolovanju pa joj nije bila ni u mogućnosti slati bilo kakva izvješća. Što se tiče spornih ugovora i obračuna plaća, istaknula je kako su oni mala ustanova pa su za knjigovodstvena i pravna pitanja angažirali vanjske suradnike. Tako je računovodstvene poslove za ustanovu obavljao knjigovodstveni servis REMI d.o.o. koji je ujedno bio zadužen za obračune plaća, kao i eventualne obračune neisplaćenih plaća, a nitko od zaposlenika nam nije ukazao na obvezu koja se navodi u optužnom aktu, niti su radnici imali bilo kakvih primjedbi u tom pravcu. Konačno, u pogledu ugovora na određeno vrijeme s radnikom ŽH, istaknula je kako nije točno da u ugovoru ne postoji razlog sklapanja na određeno vrijeme. Nadalje je navela kako je ustanova većim dijelom financirana od strane Grada Splita i od Grada su dobili odobrenje isključivo za sklapanje ugovora na određeno vrijeme i nije bilo moguće predvidjeti koliko će trajati radni odnos imenovanog radnika, posebice iz razloga spomenutih u samom ugovoru, odnosno očekivanog preseljenja prostorija ustanove na drugu adresu radi rekonstrukcije Doma mladih. Na kraju je naglasila kako su svi nedostaci na koje je ukazao inspekcijski nadzor odmah nakon toga uklonjeni te su ispunjene sve obveze prema radnicima, odnosno radniku.
3.1. Na upit braniteljice drugookrivljena je odgovorila kako je sindikalna povjerenica u cijelosti upoznata s Pravilnikom o GDPR-u s obzirom na to da su redovito održavane radionice na tu tematiku koje je vodila kolegica ŠH a koje je ujedno pohađala i ĐH. Na daljnji upit braniteljice drugookrivljena navodi kako je evidenciju radnog vremena za sve radnike izradio spomenuti knjigovodstveni servis koji se pobrinuo da bude usklađen sa svim važećim propisima. Riječ je o obrascu koji je postojao puno prije njezinog dolaska na mjesto ravnateljice. Ističe kako su svi radnici uredno potpisivali obračune plaća i nisu imali nikakvih primjedbi.
4. Tijekom dokaznog postupka ispitane su svjedokinje EH i ĐH te su pročitani podnesak obrane od 18. svibnja 2026. s prilozima, evidencija o radnom vremenu za radnika NH, LH i KH, te obračuni plaće za iste radnike, ugovor o radu na određeno vrijeme s radnikom FH od 21. listopada 2024. s dodatkom od 10. siječnja 2024., podnesak ravnateljice TH državnom inspektoratu 13. siječnja 2025., zapisnici o inspekcijskom nadzoru od 8. siječnja i 13. veljače 2025., ispis poruka elektroničke pošte između ĐH i TH 24. veljače i 28. ožujka 2024. te evidencija bolovanja i godišnjeg odmora za radnicu ĐH.
4.1. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za okrivljenike, odakle je vidljivo da je prvookrivljenik kažnjavan zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 23. Zakona o radu, dok drugookrivljena prethodno nije prekršajno kažnjavana.
4.2. Ispitana u svojstvu svjedoka, EH je izjavila kako je zaposlena kao tajnica ravnatelja ustanove Multimedijalni kulturni centar već dvadeset godina te je dodala kako u pogledu obračuna plaća radnicima imaju obrasce koje koriste već godinama, pa tako i prije dolaska aktualne ravnateljice. Ustanova inače ima vanjsko računovodstvo kojima šalju evidencije obrađene u programu Excel, a nitko od radnika do sada nije imao primjedbe na isplaćene plaće i sadržaje obračunskih lista u tom pravcu, pa tako ni sporni radnici. Naglašava da nije bila svjesna propusta na koje im je ukazala inspektorica rada koja je vršila nadzor, a čim su upoznati s tim propustima, odmah su ih ispravili. Istaknula je, ako je i bilo propusta, oni nisu počinjeni namjerno, već je riječ o uobičajenom načinu rada koji je u ustanovi prisutan dugi niz godina.
4.3. Na pitanje braniteljice tko je sastavio obrazac spomenutih Excel tablica, svjedokinja odgovara da su oni te tablice dobili prije više godina od računovodstvenog servisa.
4.4. Na pitanje suda svjedokinja navodi kako su radnicima NH i LH nakon inspekcijskog nadzora u cijelosti isplaćene sve razlike u plaći odnosno naknade za prekovremeni rad.
4.5. Svjedokinja ĐH je pak navela kako je u razdoblju od travnja 2022. godine do 15. siječnja 2025. obnašala funkciju sindikalnog povjerenika u Multimedijalnom kulturnom centru Split. Istaknula je kako je s ravnateljicom TH općenito govoreći imala korektnu suradnju i u pravilu bi mi odgovarala na sve moje službene upite, te bi joj, kao i tajnica ustanove dostavljala traženu dokumentaciju. Međutim, da je 23. veljače 2024., ravnateljici poslala email u kojem sukladno članku 149. stavku 1. Zakona o radu traži da je kao sindikalnog povjerenika obavijesti o stanju, rezultatima poslovanja, organizaciji rada i ostalim pitanjima na koja ju zakon obvezuje da me izvještava svaka tri mjeseca; ali na svoj upit nije primila odgovor. Stoga je ponovno 28. ožujka 2024. poslala e-mail ravnateljici u kojem je ponovila svoj zahtjev za dostavom podataka, na što je ona idućega dana odgovorila kako stoji na raspolaganju i da će usmeno informirati radnike o svemu što ih zanima. Istaknula je kako se u to vrijeme održavao skup radnika i imala je namjeru prezentirati te podatke njima, ali na neki način i zaštititi sebe, jer je već prethodno u ožujku istaknula putem savjetovanja sa ravnateljicom da je prekovremeni rad neplanirani događaj i da se ne može upisati u tjedni raspored radnog vremena, što je bio jedan od razloga traženja izvještaja od ravnateljice. Kako se unatoč njenim primjedbama inzistiralo na obavještavanju o prekovremenom radu tjedan dana unaprijed, sve to skupa da joj je pričinjavalo veliki stres zbog čega je u travnju iste godine nakon izričitog traženja da se očituje o vremenu i trajanju prekovremenog rada mjesec dana unaprijed, završila na hitnoj pomoći, jer je na radnom mjestu imala neurološke probleme.
4.6. Na pitanje braniteljice koliko je tijekom 2024. godine bila na bolovanju, svjedokinja je odgovorila da je bila određeno vrijeme na bolovanju, ali se zbog proteka vremena ne može sjetiti koliko točno.
5. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, analizom izvedenih dokaza, kako pojedinačno, tako i u međusobnoj vezi; sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret.
6. Člankom 149. stavkom 1. Zakona o radu određeno je kako je poslodavac dužan najmanje svaka tri mjeseca obavijestiti radničko vijeće o:
1) stanju, rezultatima poslovanja te organizaciji rada
2) očekivanom razvoju poslovnih aktivnosti i njihovu utjecaju na gospodarski i socijalni položaj radnika
3) kretanju i promjenama u plaćama
4) opsegu i razlozima uvođenja prekovremenog rada
5) broju i vrsti radnika koji su kod njega zaposleni, strukturi zaposlenosti (broj radnika zaposlenih na određeno vrijeme, na izdvojenom mjestu rada, na daljinu, putem agencije za privremeno zapošljavanje, koji su privremeno ustupljeni u s njim povezano društvo, odnosno koji su kod njega privremeno ustupljeni iz s njim povezanog društva, broju noćnih radnika), strukturi zaposlenosti po spolu te o razvoju i politici zapošljavanja
6) broju i vrsti radnika koji su prije početka rada kod drugog poslodavca obavijestili matičnog poslodavca o sklopljenom ugovoru o dodatnom radu s drugim poslodavcem
7) zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu i mjerama za poboljšanje uvjeta rada 8) rezultatima provedenih inspekcijskih nadzora u području rada i zaštite na radu
9) drugim pitanjima osobito važnim za gospodarski i socijalni položaj radnika.
6.2. Stavkom 2. istog članka je pak propisano kako je o pitanjima iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je dužan obavijestiti radničko vijeće u vrijeme, u sadržaju i na način koji omogućuju članovima radničkog vijeća da izvrše procjenu mogućeg utjecaja te da se pripreme za savjetovanje s poslodavcem.
6.3. Odredba članka 153. stavka 3. Zakona o radu propisuje da, ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća propisane ovim Zakonom, osim prava iz članka 164. stavka 2. ovoga Zakona na imenovanje predstavnika radnika u organ poslodavca iz članka 164. stavka 1. ovoga Zakona.
6.4. Odredbom članka 228. stavka 1. točke 27. Zakona o radu propisano je da će se novčanom kaznom od 4110,00 do 7960,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako ne obavijesti radničko vijeće o pitanjima o kojima ga je dužan obavijestiti na način propisan ovim Zakonom (članak 149.); dok je stavkom 2) određeno da će se novčanom kaznom od 530,00 do 790,00 eura za isti prekršaj kazniti poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
6.5. Člankom 93. stavkom 2. Zakona o radu je pak određeno da je poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili ih ne isplati u cijelosti dužan do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata radniku dostaviti:
1. obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor u propisanom sadržaju 2. obračun iznosa plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji koji je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju.
6.6. Člankom 229. stavkom 1. točkom 46. Zakona o radu propisano je kako će se novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba 46. ako radniku kojem na dan dospjelosti nije isplatio plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, ili ih nije isplatio u cijelosti, ne dostavi dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće ili dijela plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji je bio dužan isplatiti, sa sadržajem u skladu s pravilnikom iz članka 93. stavka 6. ovoga Zakona (članak 93. stavci 2. i 6.); dok je stavkom 2) određeno da će se novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za isti prekršaj kazniti poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
6.7. Odredba članka 12. stavka 1. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. Odredbom članka 228. stavka 1. točke 1. istog Zakona određeno je da će se novčanom kaznom od 4110,00 do 7960,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno ako u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu ne navede objektivan razlog ili je ugovor o radu sklopljen u trajanju dužem od tri godine (članak 12. stavci 1., 2. i 3.), dok je stavkom 2. propisano kako će se novčanom kaznom od 530,00 do 790,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
7. U odnosu na prekršaj pod točkom 1) izreke presude, drugookrivljena TH kao ravnateljica ustanove u inkriminiranom razdoblju ne spori da nije obavještavala sindikalnu povjerenicu o pitanjima navedenima u članku 149. stavku 1. Zakona o radu, ali za to nudi izlike koje nju i pravnu osobu ne ekskulpiraju prekršajne odgovornosti, ali se eventualno mogu razmatrati u konteksti okolnosti koje utječu na visinu kazne. To se osobito odnosi na njezinu tvrdnju da nije bila svjesna spomenute obveze, jer je za postojanje prekršajne odgovornosti kao oblik krivnje dovoljan nehaj. S druge strane, svjedokinja ĐH, tadašnja sindikalna povjerenica, koja je sukladno članku 153. stavku 3. Zakona o radu preuzela prava i obveze radničkog vijeća; istaknula je kako je u više navrata pisanim putem izričito zatražila od ravnateljice da je obavijesti o stanju, rezultatima poslovanja, organizaciji rada i ostalim pitanjima na koja ju zakon obvezuje izvještavati sindikalnog povjerenika, ali da na svoje upite nije zaprimila adekvatan odgovor. Svoje navode imenovana je potkrijepila ispisom e- mail korespondencije, prije svega dviju poruka upućenih drugookrivljenoj od 24. veljače i 28. ožujka 2024. Iz korespondencije koju je dostavila obrana je pak vidljivo da ravnateljica deklaratorno iskazuje volju za suradnjom i dostavom traženih obavijesti, ali je također vidljivo kako takvi podaci nikada nisu dostavljeni ĐH. Na opisani način okrivljenici su ostvarili sva obilježja predmetnog prekršaja.
7.1. Pritom se ističe kako su pitanja iz članka 149. Zakona o radu u činjeničnom opisu u najvećoj mjeri naznačena općenito, ali su prema mišljenju suda u dovoljnoj mjeri precizirana da se iz njih mogu iščitati obilježja djela; pa se tako između ostalog navodi da okrivljenici sindikalnu povjerenicu konkretno nisu obavijestili o rezultatima inspekcijskog nadzora iz rujna 2023. godine.
7.2. Pri odmjeravanju kazne za navedeni prekršaj, sud je na strani okrivljenika kao olakotne okolnosti uzeo u obzir stupanj krivnje, u smislu da ravnateljica prema mišljenju suda nije namjerno uskratila tražene podatke sindikalnoj povjerenici, već je to primarno rezultat cjelokupnih okolnosti unutar ustanove, pobliže opisanih u njezinoj obrani, te same prirode podataka, koji se evidentno mogli dostaviti na jednostavniji i manje formalan način. U tom pravcu se ističe kako je iz izvedenih dokaza razvidno da je drugookrivljena sa sindikalnom povjerenicom imala urednu komunikaciju i da ju je redovito obavještavala o drugim pitanjima koja nisu predmet postupka. Sud je također kao olakotnu okolnost cijenio izostanak stvarnih posljedica, jer je riječ prije svega o formalnom previdu koji nije imao negativnog učinka na prava radnika i proces rada. U krajnjoj liniji, ne može se ne primijetiti kako je u konkretnom slučaju primarno u pitanju međusobni sukob unutar ustanove koji je rezultirao inspekcijskim nadzorom te u konačnici prekršajnim postupkom. Kod drugookrivljene je još kao olakotna okolnost uzeta u obzir činjenica da se do sada nije pojavljivala kao počiniteljica prekršaja.
7.3. Sud smatra da su citirane okolnosti do te mjere izražene da predstavljaju naročite olakotne okolnosti iz članka 37. Prekršajnog zakona koje služe kao temelj za primjenu instituta ublažavanja kazne. Stoga je okrivljenicima prethodno utvrdio novčane kazne u nižem iznosu od one koja je zakonski propisana za svaku vrstu okrivljenika, nakon čega im je primjenom odredaba o stjecaju izrekao ukupne novčane kazne navedene u izreci presude. Na taj način će se prema stajalištu suda u cijelosti ostvariti u svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.
7.4. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
8. U odnosu na prekršaj pod točkom 2) izreke, iz prikupljenih podataka i dokaza, ali i samog optužnog akta, proizlazi kako su sve plaće za sporne radnike u cijelosti isplaćene nakon što je inspekcijski nadzor ukazao na nepravilnosti pri obračunu noćnog rada, čime su u konačnici sanirane štetne posljedice; a istovremeno ni sami radnici nisu imali nikakve primjedbe.
8.1. Što se pak tiče prekršaja pod točkom 3), treba reći kako je riječ o specifičnoj situaciji, gdje trajanje radnog odnosa i visina plaće ovisi o jedinici lokalne samouprave, koja većim dijelom financira poslovanje prvookrivljenika, zbog čega u trenutku sklapanja ugovora o radu sa spornim radnikom nije bilo moguće točno odrediti njegovo trajanje. Nadalje, iz izvedenih dokaza, prije svega potpisane izjave samog radnika, proizlazi da je KH prilikom sklapanja ugovora o radu bio primjereno obaviješten o razlozima sklapanja na određeno vrijeme, kao i da je sačinjen dodatak ugovoru, gdje je izričito naveden razlog radnog odnosa s određenim trajanjem. Na ovaj način su prema mišljenju suda otklonjene posljedice prekršaja.
8.2. Odredbom članka 38. stavka 2. Prekršajnog zakona propisano je da sud može osloboditi od kazne počinitelja kad je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio, ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja, odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak.
8.3. Dakle, u konkretnom slučaju drugookrivljena ne spori propuste u isplati dijela plaće spornim radnicima za noćni rad u razdoblju koje se navodi u izreci presude; a sve je ujedno potvrđeno radno-pravnom dokumentacijom pročitanom u dokazne svrhe. Također nije prijeporno da u inicijalnoj verziji ugovora o radu s radnikom ŽH nije bio naveden razlog sklapanja takvog ugovora. Međutim, unatoč tome što su okrivljenici ovakvim postupanjem ostvarili obilježja utuženih prekršaja, oni su iz naprijed navedenih razloga, ako ne u cijelosti otklonili, onda svakako značajno umanjili njihove posljedice. Pritom valja primijetiti da spomenuti propusti nisu počinjeni namjerno, već su u prvom radu posljedica dosadašnje pogrešne prakse ustanove koju je preuzelo tadašnje rukovodstvo, jer takav zaključak proizlazi iz rezultata dokaznog postupka. To naravno okrivljenike ne oslobađa prekršajne odgovornosti, ali su prema mišljenju suda, iz svih naprijed navedenih razloga, ispunjeni uvjeti za primjenu instituta oslobođenja od kazne.
9. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 3. i članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.
Split, 11. lipnja 2026.
Zapisničarka
Sudac
Sanja Tolić,v.r.
Mario Bakota,v.r
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude okrivljenici i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi pisanim putem Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u dva primjerka; a o njoj odlučuje nadležni viši sud.
Dostaviti: okrivljenicima, braniteljici, ovlaštenom tužitelju, u spis
