REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U METKOVIĆU

Andrije Hebranga 9, Metković

Poslovni broj: Pn-20/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Metkoviću, po sutkinji Rajki Ćubela, u pravnoj stvari tužitelja HH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Stipe Cvitanović, odvjetnik u Metkoviću, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojega zastupa Odvjetničko društvo Grgić i Partneri Zagreb, Pisarnica Split, Split, Varaždinska 54, radi isplate, nakon zaključene glavne rasprave dana 7. svibnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 11. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju, na ime novčane naknade imovinske štete, iznos od 1.489,86 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 1.064,86 EUR-a teče od 13. svibnja 2015. god. do 31. srpnja 2015. god. po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećane za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. god. do 31. prosinca 2022. god. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. god. do 31. prosinca 2023. god. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. god. pa nadalje po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, a na iznos od 425,00 EUR-a od 11. lipnja 2026. pa do isplate, a sve u roku 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev za iznos od 567,34 EUR-a (4.274,62 Kn), kao i tužiteljev zahtjev za isplatom zakonskih zateznih kamata, i to za razliku od zatraženog do presuđenog iznosa, kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnične troškove u iznosu od 1.076,48 EUR-a, sa zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, a prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana .

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 25. 05. 2012. teško ozlijeđen u prometnoj nezgodi kao vozač motocikla reg. oznake [registarska oznaka], koju nezgodu je uzrokovao štetnik DH, upravljajući vozilom reg. oznake [registarska oznaka], osiguranim kod tuženika policom AO br.: 08100299406. Istodobno, tužitelj je dana 09.02.2015. pred ovim sudom podnio tužbu radi naknade neimovinske štete, koji predmet se pred ovim sudom vodi pod posl. br.: Pn-157/15, a u kojem predmetu se nalazi sva relevantna dokumentacija potrebna za utvrđenje odgovornosti tuženika . U navedenom predmetu tuženik je osporio svoju odgovornost u cijelosti, pa je za zaključiti kako će to učiniti i u ovom spisu zbog čega tužitelj predlaže prekid ovog postupka do pravomoćnog okončanja predmeta Pn-157/15, dok bi tužitelj zavisno od ishoda spisa neimovinske štete odnosno, tamo utvrđene odgovornosti tuženika, izvijestio sud o svojim daljnjim raspolaganjima u ovom predmetu. Naime, tužitelj ističe kako se predmetna nezgoda dogodila dana 25. 05. 2012., te s datumom 25. 05. 2015., odnosno istekom 3 godine po nezgodi, postoji prijetnja zastare potraživanja imovinske štete, zbog čega je tužitelj primoran pravodobno ustati ovom tužbom. Tužitelj se dana 21. 04. 2015. obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom, dostavio mu je i ovjerenu Izjavu Punomoć vlasnika vozila VH kojim ga ovaj ovlašćuje za naplatu štete za predmetni motocikl u svezi predmetne nezgode, da bi ga tuženik svojim dopisom od 29. 04. 2015. izvijestio kako će odštetni zahtjev riješiti do 28. 06. 2015., dakle, u roku 60 dana sukladno odredbama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. S obzirom na to da je datum konačne odluke, kako je ranije obrazloženo - predviđen nakon isteka roka zastare - to tužitelj ponavlja kako je primoran ustati ovom tužbom pravodobno. Tužitelj ističe kako šteta na predmetnom motociklu iznosi najmanje 10.000,00 kn, dok tužitelj potražuje i naknadu za uništenu motociklističku jaknu 3.000,00 kn, za uništenu motociklističku kacigu 1.500,00 kn, uništeni motociklistički prsluk 500,00 kn, te uništenu odjeću (hlače, majicu, cipele) paušalno 500,00 kn - sveukupno dakle 15.500,00 kn. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže sudu, po provedbi predloženih dokaza, prihvatiti tužbeni zahtjev.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako može samo priznati, kao neprijepornu činjenicu, da se dana 25. svibnja 2012. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo i vozilo reg. oznake [registarska oznaka] za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog: a) tjelesne ozljede, b) smrti, c) narušavanja zdravlja i d) uništenja ili oštećenja stvari. Predmetna prometna nezgoda zbila se dana 25. svibnja 2012. god. u mjestu Kula Norinska na križanju cesta na Trgu hrvatskih žrtava. Do nezgode je došlo na način da se tužitelj JH (bez položenog vozačkog ispita A2 i A kategorije) upravljajući motociklom Yamaha 660 Tenere XTZ reg. oznake [registarska oznaka] (kojem je isteklo važenje prometne dozvole i osiguranja još 07. svibnja 2009. god.), kretao navedenim raskrižjem iz smjera [adresa] u smjeru Krvavca (istok-zapad) cestom označenom kao ŽC 6217, dok je vozač vozila osiguranog kod tuženika navedenim raskrižjem kretao cestom označenom LC 6909 nastavljajući kretanja cestom ŽC 6217 odnosno iz smjera mjesta Desne u smjeru [adresa] (smjer sjever- zapad). Dakle, tužitelj se kritične prigode kretao na način da mu je na raskrižju navedenih cesta osiguranik tuženika nailazio s njegove desne strane. U međunarodnom cestovnom prometu i prometu zemalja u kojima se promet odvija desnom stranom vrijedi pravilo da je vozač dužan propustiti vozilo koje mu nailazi s njegove desne strane. Nadalje navodi kako je čl. 57. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano da na raskrižju cesta iste važnosti ili u susretu s drugim vozilom vozač je dužan propustiti vozilo koje nailazi s njegove desne strane. Iz Zapisnika o očevidu PU Dubrovačko-neretvanske, Policijska postaja Metković broj:

511-03-12-P-4-41/12 od 25. svibnja 2012. god. proizlazi da je očevidna ekipa izvršila pregled užeg i šireg mjesta događaja te da je utvrđeno kako na navedenom raskrižju, kao i na dijelu ceste koja vodi do istog, ne postoji nikakva vertikalna ili horizontalna signalizacija koja bi određivala da jedna od ove dvije ceste ima veću važnost od druge . Stoga je tužitelj, u smislu odredbe čl. 32. st. 1. ZSCP-a bio dužan propustiti vozilo tuženikovog osiguranika koje je nailazilo s njegove desne strane. Prema tome u konkretnom slučaju postoji isključiva odgovornost tužitelja te se temeljem članka 1072. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima [„Narodne novine“ 35/2005, 41/2008, 125/2011, u daljnjem tekstu: ZOO] predlaže odbiti tužbeni zahtjev. Podredno i opreza radi, navodi se i kako brzina tužitelja kritične prigode svakako nije bila primjerena vožnji kroz naseljeno mjesto, te činjenici nailaska na raskrižje, sve temeljem članka 51., 53. i 58. stavak 1. ZSPC-a, pa je tužitelj u najmanju ruku značajno doprinio nastanku štetnog događaja, temeljem članka 1072. ZOO-a. Temeljem članka 1092. i 1106. ZOO- a ističe se podredno i prigovor podijeljene odgovornosti za nastanak štetnih posljedica, jer tužitelj kritične prigode nije koristio zaštitnu kacigu što je utvrđeno i spomenutim Zapisnikom o očevidu kojim se između ostalog tužitelju stavlja na teret i prekršaj iz članka 114. stavak 1. ZSPC-a (stranica 1 Zapisnika o očevidu), dakle nenošenje kacige. Ozljede glave kod tužitelja upravo su u vezi s navedenom činjenicom nekorištenja sigurnosne kacige. Što se tiče navoda tužitelja da mu je kaciga spala s glave tijekom odvijanja nezgode treba reći da se radi o proizvoljnim tvrdnjama tužitelja iznesenim za potrebe postupka i izbjegavanja njegove građanskopravne odgovornosti, jer kacige su konstrukcijski tako napravljene da pri sudaru ne otpadaju s glave, odnosno ne dolazi do puknuća kopče jer u tom slučaju ne bi imale nikakvog smisla. Tuženik osporava i visinu tužbenog zahtjeva po svim vidovima zatražene imovinske štete, na koju se očituje kako slijedi: Tužitelji nije uz tužbu dostavio ni jedan jedini dokaz o eventualnoj šteti na motociklu, jakni, kacigi, prsluku ili dijelovima odjeće, što jasno govori da na ovim predmetima šteta nije nastala. Opreza radi, tuženik osporava zatraženu štetu u cijelosti. Tuženik osporava aktivnu legitimaciju tužitelja obzirom da tužitelj nije vlasnik motocikla, a kao dokaz svoje legitimiranosti tužitelj dostavlja nevjerodostojan dokument. Slijedom svega navedenog tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti te ga predlaže odbiti uz obvezivanje tužitelja na naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Rješenjem ovog suda poslovni broj Pn-198/2015 od 23. ožujka 2017. određen je prekid postupka do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pod poslovnim brojem Pn-157/2015 (kasnije Pn-112/2019), nakon čega je postupak nastavljen rješenjem ovog suda poslovni broj Pu P-251/2019-3 od 25. travnja 2025.

4. Tužitelj je podneskom od 4. svibnja 2026. uredio tužbeni zahtjev kao u izreci ove presude, u skladu s nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka Sretana Ugrina.

5. Na ročištu održanom dana 7. svibnja 2026. tuženik se usprotivio djelomičnom povlačenju tužbe iz podneska tužitelja od 4. svibnja 2026., te je dodatno osporio i zatraženi tijek zateznih kamata, budući se ovdje radi o imovinskoj nerepariranoj šteti u kojem slučaju kamata ima teći od dana presuđenja.

6. Izvedeni su dokazi uvidom u sve priložene isprave: spis ovog suda posl. br. Pn- 112/2019, prometno strojarskim vještačenjem te čitanjem nalaza i mišljenja vještaka Sretana Ugrina od 15. travnja 2026.

7. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku (NN broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje u tekstu ZPP) sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev osnovan.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja kojim od tuženika potražuje naknadu imovinske štete u iznosu od 1.489,86 EUR, nastale kao posljedica prometne nezgode koja se dogodila dana 25. svibnja 2012. godine, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počev od podnošenja tužbe pa do isplate.

9. Među stankama nije sporno da se dana 25. svibnja 2012. godine u mjestu Kula Norinska dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovao tužitelj vozeći motocikl, te tuženikov osiguranik vozeći Mercedes, da se tužitelj sporne prigode kretao prostorno pravocrtno županijskom cestom, a da je tuženikov osiguranik vozilom nailazio s desne strane tužiteljevog smjera kretanja, vozeći Mercedes lokalnom cestom, ulazeći vozilom u trenutku nezgode na županijsku cestu, da je tužitelj zadobio teške tjelesne ozljede u prometnoj nezgodi te da je pravomoćnom presudom ovog suda posl. br. K-41/13 od 2. svibnja 2013. godine osiguranik tuženika DH proglašen krivim zbog toga što je dana 25. svibnja 2012. godine u mjestu Kula Norinska upravljajući osobnim automobilom marke Mercedes 300 D, reg. oznake [registarska oznaka], lokalnom cestom 69009 u smjeru križanja sa županijskom cestom 6217, pa dolaskom na nepregledno križanje protivno čl. 43. st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, nakon što je stao, poduzeo radnju uključivanja u promet na županijsku cestu te ušao u križanje skrećući ulijevo u smjeru [adresa], a da prethodno nije propustio sva vozila koja su se kretala županijskom cestom, lakomisleno smatrajući da time neće ugroziti sigurnost drugih sudionika u prometu, pa kako je tada županijskom cestom naišao JH upravljajuću motociklom marke Yamaha XTZ 660 Tenere, reg. oznake [registarska oznaka], u smjeru Krvavca I, te je došlo do sudara na način da je prednji kotač motocikla udario u krajnju prednju lijevu stranu osobnog vozila u predjelu lijevog fara, od kojeg udarca je JH pao i pri tom zadobio prijelom lubanje te druge teške tjelesne ozljede opasne po život, odnosno kršenjem propisa o sigurnosti prometa iz nehaja tako ugrozio promet da je izazvao nesreću u kojoj je neka druga osoba teško tjelesno ozlijeđena, čime je počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa, izazivanjem prometne nesreće, djelo opisano u čl. 272. st. 1. i 2. Kaznenog zakona.

10. Sporno je bilo postoji li isključiva odgovornost tužitelja za nastalu nezgodu, a time i za štetu, odnosno podredno da li postoji podijeljena odgovornost , je li tuženik osiguranik krećući se lokalnom cestom i ulazeći u križanje sa županijskom cestom, bio dužan propustiti tužitelja koji se vozio tom županijskom cestom pravocrtno , je li brzina tužitelja doprinijela (ili skrivila) prometnoj nezgodi/nastanku štete, i ako jest u kojoj mjeri te je li tužitelj nosio zaštitnu kacigu u trenutku sporne nezgode, a ako nije, je li nenošenje iste doprinijelo šteti i ako jest u kojoj mjeri.

11. Presudom ovog suda poslovni broj Pn-112/2019-136 od 3. siječnja 2024. djelomično je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete u iznosu 24.626,51 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom te je utvrđena odgovornost tuženika za nastanak prometne nezgode, odnosno osiguranik vozila sa sporedne ceste snosi odgovornost za nastanak nezgode, pa njegovo osiguranje odgovara za nastalu štetu, dok je tužitelj suodgovoran za nastanak štete, i to po procjeni suda 15%, jer bi se prometna nezgoda mogla izbjeći da je tužitelj vozio dozvoljenom brzinom na mjestu prometne nezgode gdje je ograničenje u naseljenom mjestu 50 km/h, koja presuda je u tom dijelu potvrđena presudom Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-333/2024.

12. Radi utvrđenja visine štete nastale na motociklu Yamaha kojeg je vozio tužitelj, izveden je dokaz prometno-strojarskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Sretanu Ugrinu iz Sinja.

13. Iz pisanog nalaza i mišljenje stalnog sudskog vještaka Sretana Ugrina od 15. travnja 2026. proizlazi da se dana 25. svibnja 2012. godine u mjestu Kula Norinska dogodila prometna nesreća u kojoj je oštećen motocikl «Yamaha» ([registarska oznaka]) kojim je upravljao tužitelj JH. U prometnoj nesreći sudjelovao je DH koji je upravljao automobilom «Mercedes» ([registarska oznaka]) koje je u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod Euroherc osiguranja d.d. iz Zagreba. Uzimajući u obzir stupanj oštećenja, te starost motocikla smatra da nije ekonomski opravdano popravljati motocikl «Yamaha», odnosno da je na istom nastupila totalna šteta. Vrijednost rabljenog motocikla «Yamaha» registracijske oznake [registarska oznaka] na dan prometne nesreće iznosi 1.391,98 eura. Ukupna visina štete na oštećenom motociklu «Yamaha» registracijske oznake [registarska oznaka] na dan prometne nesreće iznosi 1.252,78 eura. Vještak je vrijednost spašenih dijelova motocikla «Yamaha» (1/1) prikazao u tablici u kojoj su prikazane procijenjene vrijednosti postotnog udjela pojedinih sklopova i dijelova u postotku od vrijednosti rabljenog motocikla «Yamaha» prije štetnog događaja. Nakon izvršene procjene smatra da je na predmetnom motociklu «Yamaha» registracijske oznake [registarska oznaka] ostalo dijelova i sklopova koji se kroz tržišnu valorizaciju mogu cijeniti na: vrijednost ostataka od Vo = 10 %.

14. Stranke nisu imale primjedbi na nalaza i mišljenje vještaka.

15. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka Sretana Ugrina jer je isti izrađen u skladu s pravilima struke te vrlo detaljan, a kao što je rečeno ni stranke nisu imale prigovora.

16. Pritom sud utvrđuje da je na tužiteljevom motociklu nastupila totalna šteta te da je vrijednost istog na dan prometne nezgode iznosila 1.252,78 EUR-a. Kada se ima u vidu utvrđena suodgovornost tužitelja, odnosno njegov doprinos nastanku prometne nezgode u iznosu od 15 %, tužitelju je trebalo dosuditi na ime naknade imovinske štete iznos od 1.064,86 EUR-a, kako je tužitelj i zatražio. Tužitelju je trebalo dosuditi i zatezne kamate od danja podnošenja tužbe pa do isplate, imajući pritom u vidu da je vještak visinu štete utvrdio na dan prometne nezgode, tako da je neosnovan tuženikov prigovor u pogledu tijeka zateznih kamata.

17. U odnosu na imovinsku štetu koja se odnosi na uništenu odjeću, zaštitnu kacigu, motociklistički prsluk i jaknu, sud prihvaća tužiteljeve navode jer iz spisa proizlazi da je tužitelj nakon nezgode zbog teških ozljeda hospitaliziran te da mu je ta odjeća uništena, stoga sud smatra opravdanim temeljem odredba čl. 223 . ZPP-a tužitelju dosuditi zatraženi paušalni iznos od 500,00 EUR-a, umanjen za doprinos od 15 %, odnosno 425,00 EUR-a, jer nije za očekivati da bi tužitelj imao račune. Stoga su tužitelju dosuđene zakonske zatezne kamate na ovaj iznos počev od presuđenja pa do isplate dok je odbijen tužiteljev zahtjev za isplatu zateznih kamata na ovaj iznos od podnošenja tužbe.

18. Slijedom navedenog trebalo je tužbeni zahtjev tužitelja za naknadom imovinske štete prihvatiti u iznosu od 1.489,86 EUR, sa dosuđenim zakonskim zateznim kamatama.

19. S obzirom da se tuženik usprotivio tužbenom zahtjevu, odnosno djelomičnom povlačenju tužbe, trebalo je dio tužbenog zahtjeva, za razliku od onog koji je zatražen u tužbi do tužbenog zahtjeva iz podneska, odbiti.

20. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 – dalje: Tarifa).

20.1 Tužitelju je priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 200 EUR-a, sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR-a, trošak zastupanja na dva (2) ročišta u iznosu od po 200,00 EUR-a, uvećano za 25 % PDV-a, što iznosi 1.000,00 EUR-a, trošak vještačenja u iznosu od 250,00 EUR-a, trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 70,29 EUR-a, sve u ukupnom iznosu od 1.320,29 EUR-a.

20.2 Tuženiku je priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 EUR-a, trošak zastupanja na jednom ročištu na kojem se nije raspravljalo u iznosu od 100,00 EUR-a, trošak zastupanja na dva (2) ročišta u iznosu od po 200,00 EUR-a, uvećano za 25 % PDV-a, odnosno u ukupnom iznosu od 875,00 EUR-a.

20.3. Budući da je tužitelj uspio oko 87 %, odnosno u iznosu od 1.190,29 EUR- a (trošak u iznosu od 870,00 eura te cjelokupan iznos vještačenja i sudske pristojbe za presudu), dok je tuženik uspio oko 13 %, odnosno u iznosu od 113,75 EUR-a, nakon izvršenog prebijanja ostaje obveza tuženice naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.076,48 EUR-a.

21. Zbog svega izloženog odlučeno je kao u izreci ove presude.

Metković, 11. lipnja 2026.

S u t k i n j a:

Rajka Ćubela

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja može se izjaviti žalba u roku petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi u tri (3) istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda i rješenje uručuju, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude/rješenja obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda/rješenje uručuje. Ovjereni prijepis presude/rješenja stranka može preuzeti neposredno u sudu istog dana (čl. 335. ZPP - a).

DNA:

1. Odvjetnik Stipe Cvitanović, Metković, eOglasna ploča

2. Odvjetničko društvo Grgić i Partneri Zagreb, Pisarnica Split, eOglasna ploča