Poslovni broj: P-258/2023-57

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, 23000 Zadar

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Maji Ivković, u pravnoj stvari tužitelja 1) VČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2) SČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Marku Vodanoviću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženice FČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Ivi Gregovu, odvjetniku u Zadru, radi predaje u posjed, nakon glavne, usmene i javne rasprave održane i zaključene 29. travnja 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženice, te objave 11. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev tužitelja, koji glasi:

" Nalaže se tuženici da ukloni posađene masline koje se nalaze na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je na skici sudskog očevida od dana 16. rujna 2020., te novoj skici sukladno zapisniku s ročišta od 5. svibnja 2021., koju je izradio GEO LESI j.d.o.o. za geodetske poslove i vještačenje, stalni sudski vještak Dražen Torbarina označen likom A-B-C-D-4-3-H-A površine 3905 m2, a koja skica je sastavni dio presude, te se tuženici nalaže navedeni dio predati slobodan od stvari i osoba u nesmetan posjed i vlasništvo tužiteljima, sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljima da tuženici naknade parnični trošak u iznosu od 12.659,00 EUR u roku od 15 dana, dok se preko dosuđenog odbija kao neosnovan zahtjev tuženice za naknadom parničnog troška.

Obrazloženje

1. Tužitelji pod 1) VČ i 2) SČ u tužbi zaprimljenoj 6. travnja 2017. navode da su suvlasnici realnog dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je na geodetskoj situaciji nacrta stvarnog stanja ovlaštenog inženjera geodezije ŽČ od siječnja 2017. (l.s. 33) označen crvenom bojom te likom i slovima A-B-C-D-E-A površine 4.228 m2, kao i dijela označenog plavom bojom te likom i slovima H-C-G-F-D-C-B-H površine 1.334 m2, odnosno sveukupno u površini od 5.562 m2. Predmetni dio nekretnine u površini od ukupno 5.562 m2 tužitelji oduvijek uživaju putem svojih prednika. Vlasništvo su stekli dijelom nasljeđivanjem od svog oca ZČ u površini od 2781 m2, te dijelom u površini od 2.781 m2 zamjenom sa svojim rodicama DČ i GČ, kćeri UČ koji je bio bratić oca tužitelja ZČ, a od svoga oca UČ su DČ i EČ stekle dio kojeg su zamjenom dale tužiteljima. Predmetni dio nekretnine je oduvijek bio u samostalnom posjedu i vlasništvu obitelji EČ koji su je obrađivali prema gospodarskoj svrsi, a najviše na način da su se na jednom dijelu predmetne nekretnine sadile povrtlarske kulture, dok je na drugom dijelu predmetne nekretnine prije Domovinskog rata bio posađen voćnjak. Točno neutvrđenog dana je tuženica samovlasno i bez ikakve pravne osnove uzurpirala dio predmetne nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja i to označen crvenom bojom te likom i slovima A-B-C-D-E-A, površine 4.228 m2, na način da je na oduzetom dijelu tužiteljeve nekretnine tuženica posadila masline. Tužena ima svoj dio predmetne nekretnine u površini od 2.781 m2 na južnom i jugozapadnom dijelu predmetne nekretnine u obliku slova T, gdje već ima posađene masline, te je i upisana u posjedovnom listu br. 80 u k. o. [katastarska općina] u površini od 2.781 m2. Tužitelji su više puta pozivali tuženicu da uspostavi prijašnje stanje, ali bez uspjeha, te su angažirali geodeta koji je u siječnju 2017. godine utvrdio sve navedeno i sačinio nacrt stvarnog stanja. Slijedom iznesenoga, tužitelji predlažu sudu da donese presudu kojom će usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

2. Tuženica FČ u odgovoru na tužbu osporava tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev. Ističe da dokumentacija dostavljena od tužitelja ne potvrđuje da su tužitelji vlasnici predmetnog realnog dijela čest. 1509 k. o. [katastarska općina]. To se ne vidi ni iz priloženih katastarskih podataka, a niti iz priloženih ostavinskih rješenja iza pok. ZČ i pok. UČ. Isto je i sa Ugovorom o zamjeni nekretnina od 19. prosinca 2017. kojega su tužitelji zaključili za potrebe ove parnice sa svoje dvije rodice DČ i GČ, i to svega nekoliko dana prije nego su izveli "desant" na predmetni vlasnički posjed tuženica bacanjem međašnjih kolaca i fizičkim napadom na tuženicu i njenog supruga. Navedeni incident je bio svega nekoliko mjeseci prije nego su pokrenuli ovu parnicu. Ugovor o zamjeni je sklopljen sa svrhom da tužitelji na svojoj strani udvostruče evidencijsku površinu na čest. 1509 k. o. [katastarska općina] i time povećaju svoje šanse za legalnu otimačinu tuđeg zemljišta u ovoj parnici. Gruntovnica ne potvrđuje vlasništvo tužitelja na predmetu spora. U zk. ul. [broj ZK uloška] zem. knjige k. o. [katastarska općina] predmetna čest. 1509 nema upisanu površinu, a u vlastovnici su uknjižena 72 suvlasnika od kojih je većina davno preminula. Tužitelji su upisani suvlasnicima u suvlasničkom udjelu od 3150/403200 dijela svaki, a takvi suvlasnički upisi na čest. 1509 k. o. [katastarska općina] ne ukazuju na vlasništvo bilo koga na realnim dijelovima te kat. parcele. Očito je da zemljišna knjiga ne prati stvarno stanje vlasništva, pa zato strankama ne može niti pomoći, ali niti odmoći. Jednako je neažurna i katastarska evidencija. Prema toj evidenciji na čest. 1509 k. o. [katastarska općina] događale su se razne promjene.

2.1. Nadalje tuženica u odgovoru na tužbu navodi da su predočeni katastarski podaci o površinama poslužili tužiteljima da prilagode tužbu i tužbeni zahtjev tim podacima na površinu od ukupno 5.562 m2 tako što su zbrojili površinu od 2.781 m2 na kojoj su u katastru oni evidentirani s površinom od 2.781 m2 na kojoj su evidentirane njihove rodice EČ i DČ. Takva računica nije i ne može biti realna, budući niti katastarska evidencija nije ažurna, jer je glede površina pojedinih posjednika jako daleko od faktičnog stanja posjeda na toj lokaciji. Na toj lokaciji tužitelji već imaju vlasnički posjed respektabilne površine od više tisuća kvadrata, tako da bi im eventualni uspjeh u ovoj parnici osigurao posjed dodatne površine od 5.562 m2, a što ne podržava niti neažurna katastarska evidencija. Unutar granica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je otac tuženice, sada pok. PČ pok. V, u vlasničkom posjedu držao bitno veću površinu od 2.781 m2, pa tako sada tu površinu u vlasničkom posjedu drži tuženica. Posljednjih pola stoljeća nitko nije smetao tuženicu, odnosno njene prednike, oca S i djeda V, u vlasničkom posjedu tog dijela čest. 1509 k. o. [katastarska općina]. Djed tuženice sada pok. V je također bio PČ, ali na čest. 1509 on nije imao vlasničkih prava temeljem nasljeđivanja svojih prednika, već je u prvoj polovici prošlog stoljeća zajedno sa braćom F i Ž kupio realne dijelove te parcele od stvarne vlasnice ČČ, koja je pak vlasništvo imala po svojoj majci LČ ud. Z, koja potiče iz obitelji D, BČ i JČ, uknjiženih suvlasnika na udjelima od 15288/403200. Prema podacima iz povijesti posjeda, IČ je bio evidentiran kao posjednik još davne 1956. god., a potom je umjesto njega na istoj površini evidentirana RČ, a umjesto nje PČ (otac tuženice). Naknadno je PČ dodatno kupio još veću površinu, te sve na toj lokaciji darovao tuženici.

2.2. Na kraju, tuženica u odgovoru na tužbu navodi da su prije sadnje maslina ona i njeni prednici, djed V, otac S i majka G, na toj lokaciji uzgajali su jednogodišnje kulture: kukuruz, ječam i pšenicu, a na jednom dijelu su imali voćnjak odraslih maraški. Tuženica i njeni prednici su održavali taj voćnjak kao svoj i brali maraške sve do prvih nekoliko mjeseci u 1986. godini kada je taj njihov voćnjak zapalio sada pok. NČ, suprug rodice tužitelja DČ. Zbog tog paleža je tuženica protiv NČ pokrenula parnicu radi naknade štete, tako da dokumentacija iz te parnice potvrđuje da je tuženica bila u vlasnica cijelog tog voćnjaka. Da se kojim slučajem taj voćnjak sa maraškama nalazio izvan kompleksa u vlasništvu tuženice, odnosno da se nalazio unutar kompleksa u vlasništvu tužitelja ili njihovih rodica DČ ili EČ, izvjesno je da bi se u toj parnici za naknadu štete NČ suprotstavio prigovorom nedostatka aktivne legitimacije, što nije učinio, nego je na ime naknade štete uredno isplatio tuženici iznos kojega su prethodno utvrdili sudskom nagodbom. Sa suprugom je tuženica na prijeporu posadila maslinik star 12 godina koji nesmetano i kontinuirano održava i ubire plodove. Tužitelji tada nisu prigovorili sadnji maslina, već je po proteku jedne godine od te sadnje tužitelj pod 1) VČ ustvrdio da je tom sadnjom tuženica malo prešla među, što nije bila istina, ali su zbog izbjegavanja bilo kakvih sukoba tuženica i njen suprug povadili cijeli jedan red mladih maslina i to rubni jugo-istočni, te poboli željezne kolce dublje unutar površine zemljišta, kojega su do tada neometano vlasnički posjedovali, a kolce su zabili po liniji na kojoj je inzistirao upravo tužitelj pod 1) VČ. Nakon toga su tuženica i njen suprug neometano nastavili voditi brigu o masliniku, pa je bio "mir" sve do siječnja 2017., dakle punih 11 godina, a u istom periodu tužitelj pod 1) je neometano koristio površinu zemljišta sa druge strane pobodenih kolaca. Potom je u siječnju 2017. god., bez ikakve najave ili prethodnog upozorenja, tužitelj pod 1) povadio i pobacao te željezne kolce, uz uvrede i prijetnje, ali i uz fizički napad na tuženicu i njenog supruga, jer se iznenada dosjetio, da je tuženica "neutvrđenog dana uzurpirala, odnosno posadila masline na njegovom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

3. Općinski sud u Zadru presudom poslovni broj P-600/2017 od 11. studenog 2022. odbio kao neosnovanu tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja, te je naložio tužiteljima da tuženici naknade parnični trošak. Županijski sud u Puli-Pola je rješenjem poslovni broj Gž-1402/2022 od 23. siječnja 2023. ukinuo presudu ovog suda poslovni broj P-600/2017 i vratio predmet sudu prvog stupnja na ponovno suđenje radi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

4. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid i pročitao: povijest promjena Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Benkovac od 20. veljače 2017. (l.s. 5-8), rješenje o raspoređivanju naknadno pronađene imovine i dopunsko rješenje Općinskog suda u Benkovcu od 22. travnja 2013. O-518/12 iza smrti UČ (l.s. 9-10), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Benkovcu poslovni broj O-78/07 iza smrti ZČ od 28. ožujka 2007. (l.s. 11-12, 30-31), zapisnik Područnog ureda za katastar Zadar (l.s. 13), posjedovni list (l.s. 14-17, 18-21, 27, 28-29, 32), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Benkovcu (l.s. 22), ugovor o zamjeni nekretnina (l.s. 23-26), posjedovni list 81 od 28. veljače 2014. Područnog ureda za katastar Zadar (l.s. 28-29), geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (l.s. 33, 76-77, 95), izvadak iz zemljišne knjige (l.s. 43-51), povijest promjena Područnog ureda za katastar Zadar (l.s. 52), presuda Općinskog suda u Benkovcu (l.s. 53), darovni ugovor (l.s. 54-55), tužba u predmetu Općinskog suda u Benkovcu broj P-246/86 (l.s. 56-57), zapisnik o sudskoj nagodbi (l.s. 58), optužni prijedlog, zapisnik s prilogom i presuda Prekršajnog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu broj Pp 21 J-103/17 (l.s. 68-74), presuda Prekršajnog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu broj Jr-77/09 (l.s. 75), uvjerenje Područnog ureda za katastar Zadar (l.s. 78-81), prijavni list (l.s. 84- 92), izvod iz rješenja Općinskog suda u Benkovcu (l.s. 93), proveden je očevid na licu mjesta 16. rujna 2020. (l.s. 111-112) uz sudjelovanje vještaka mjernika i vještaka poljoprivredne struke, izvršen je uvid u skicu sudskog očevida (l.s. 114-115), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještačka za poljoprivredu i procjenitelj poljoprivrednog zemljišta (l.s. 119-124), dopis Područnog ureda za katastar Zadar (l.s. 134-135), dopunu skice sudskog očevida (l.s. 147) i izjava tužitelja pod 2) SČ (l.s. 179-180). Sud je saslušao svjedoke: ĐČ (l.s. 140-142), KČ (l.s. 142-143), CČ (l.s. 143-145), GČ (l.s. 154-155), HČ (l.s. 155-156), AČ (l.s. 158-159), TČ (l.s. 159-160), ŠČ (l.s. 162), ĆČ (l.s. 163-164), OČ (l.s. 164-167) i DČ (l.s. 174-175), te je provedeno stranačko saslušanje tužitelja pod 1) VČ (l.s. 183-185) i tuženice FČ (l.s. 185-186), pročitan je Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH od 2. ožujka 2023. uz prostorni položaj poljoprivrednog zemljišta (l.s. 278-289), proveden je očevid na licu mjesta 6. listopada 2023. uz sudjelovanje vještaka mjernika Frane Vlatkovića (l.s. 298- 300), izvršen je uvid u skicu sudskog očevida od 6. listopada 2023. Frane Vlatkovića i fotografije sudskog očevida (l.s. 301-303), te je proveden dokaz neposrednog saslušanja vještaka Frane Vlatkovića na raspravi dana 12. rujna 2024. (l.s. 373-374), vojni avio-snimak iz 1989. godine iz Beograda (l.s. 257-259 i 417), Ugovor o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH od 29. kolovoza 2017. (l.s. 360-365 i 408-414) s prostornim položajem poljoprivrednog zemljišta (l.s. 369), e-mail Grada Benkovca od 5. rujna 2024. (l.s. 367-368 i 415-416), ispis obrazaca naslova „Gospodarski program” (l.s. 370), posjedovni list od 3. listopada 2011. (l.s. 371-372), nadoslušan je svjedok HČ (l.s. 376-377), potvrdu od 17. svibnja 2017. Grada Benkovca sa skicom ovlaštenog inženjera geodezije ŽČ (l.s. 399-400), dopis tužitelja od 13. veljače 2017. (l.s. 401), Aneks o revalorizaciji naknade iz Ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH od 26. studenog 2019. (l.s. 402-407), katastarske skice i avio-snimak iz veljače 2024. (l.s. 429-430), fotografija i potvrda (l.s. 431-432), proveden je očevid na licu mjesta 9. svibnja 2025. uz sudjelovanje vještaka Nina Barića (l.s. 443-447), te su na očevidu nadoslušani svjedoci EČ (l.s. 443-444), HČ (l.s. 444-445), CČ (l.s. 445-446), izvršen je uvid u skicu vještaka Nina Barića (l.s. 449-45) i pisana očitovanja vještaka (l.s. 461 i 481-482).

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Tužitelji pod 1) VČ i 2) SČ su uredili tužbeni zahtjev podneskom zaprimljenim 26. siječnja 2021. (l.s. 128) na način da su nakon izrade skice prvog sudskog očevida naznačili realni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 3.905 m2, dok su prethodno tužbom potraživali realni dio iste nekretnine u površini od 4.228 m2.

7. Stranke su učinile nespornim da zemljišna knjiga i katastarske evidencije u konkretnom slučaju ne pomažu razumjeti i utvrditi kako su u naravi funkcionirali faktični vlasnički posjedi realnih dijelova predmetne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da je u konkretnom slučaju jedino moguće odlučne činjenice dokazivati drugim dokazima, a posebno iskazima svjedoka i stanjem na terenu.

7.1. Naime, predmetna nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nema upisanu površinu u zemljišnoj knjizi, te su na istoj upisana čak 72 suvlasnika koji pretežito nemaju nikakvih stvarnih vlasničkih prava na predmetnoj nekretnini, te je naznačena kao pripadnost zk. tijelo II., kako to proizlazi iz zk. izvatka (l.s. 43-51). Među ostalim suvlasnicima su upisani i tužitelji, i to: tužitelj pod 1) VČ za 3150/403200 dijela i SČ za 3150/403200, kao i prednice tužitelja EČ za 12600/403200 i DČ za 12600/403200 dijela.

7.2. Osim toga, su u zemljišnoj knjizi upisani i nasljednici D, BČ i JČ a da se radi o prednicima tuženice proizlazi iz sadržaja presude Općinskog suda u Benkovcu (l.s. 53) od 12. ožujka 1970. u kojoj se navodi da je tužiteljica RČ ud. Z ishodila navedenu presudu protiv tuženika PČ, oca tuženice, kojom se utvrđuje da je tuženik stvarni posjednik i korisnik, između ostalog, i zemljišta [adresa] označenog čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na temelju čega je tužiteljica RČ postigla prijenos posjeda sa svog imena na ime tamo tuženika PČ, oca tuženice u ovoj pravnoj stvari. Iz obrazloženja presude proizlazi da su te nekretnine bile vlasništvo tužiteljičine kćerke RČ ČČ žene ĐČ, a ova ih je otuđila PČ F, PČ V i PČ Ž, srodnicima tuženika koji su te nekretnine ustupili tuženom u posjed u tijeku 1960. godine.

7.3. Tako su u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjiženi i nasljednici prednika tuženice, odnosno nasljednici pok. MČ pok. U, i to: njegovi sinovi E, P, Č i L te kći VB - zajedno na suvlasničkim udjelima od 5460/403200, nasljednici pok. BČ, i to: sin B i kći J - SB - zajedno na udjelima od 5460/403200, a također i nasljednici pok. FB pok. U, i to: njegov sin ŠČ i kći ŽB - zajedno na suvlasničkim udjelima od 4368/403200. Navedene činjenice da se radi o prednicima tuženice u postupku nisu osporene. Osim navedenog tuženica tvrdi da je njezin otac dio predmetne nekretnine kupio i od osobe prezimena ZB.

7.4. Analizirajući katastarsku evidenciju proizlazi da su tužitelji pod 1) VČ i 2) SČ upisani posjednicima dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini 2.781 m2, kao i tuženica FČ rođena SČ u istoj površini od 2.781 m2, te da su u istoj površini od 2.781 m2 posjednicama upisane DČ i EČ koje su ugovorom o zamjeni od 19. prosinca 2016. tužiteljima prepustile svoj dio od 2.781 m2, dok je njima pripala nekretnina tužitelja na drugoj lokaciji.

8. Sporno je tko je vlasnik predmetnog realnog dijela i jesu li tužitelji Č i SČ ili tuženica FČ, osobno i po svojim pravnim prednicima, obrađivali predmetnu površinu 3.905 m2 prije nego što je tuženica na njoj zasadila masline 2005. ili 2007. godine, koja godina je među strankama također sporna obzirom da tuženica tvrdi da ih je zasadila 2005. godine, a tužitelji da su zasađene 2007. godine.

8.1. Tužitelji, iako ne osporavaju tvrdnje tuženice da ni gruntovna, a niti katastarska evidencija ne odgovara stvarnom stanju, ističu u postupku da su prema katastarskoj evidenciji upisani posjednicima u većoj površini nego što je upisana tuženica, pa da im pripada dvostruko veća površina od 2.781 m2, odnosno 5.562 m2.

8.2. Tužitelji traže da sud naloži tuženici uklanjanje posađenih maslina i predaju u posjed slobodan od osoba i stvari realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na skici vještaka mjernika Dražena Torbarine, Geo Lesi j.d.o.o. označenog likom A-B- C-D-4-3-H-A u površini od 3.905 m2.

9. U ovoj pravnoj stvari radi se o rei vindikacijskom zahtjevu tužitelja za predajom u posjed realnog dijela nekretnine, te su tužitelji morali dokazati svoje pravo vlasništva točno određenog fizičkog dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tuženica se tom zahtjevu mogla suprotstaviti negiranjem vlasništva tužitelja odnosno dokazivanjem da je ona stekla vlasništvo spornog dijela te nekretnine dosjelošću (redovitom ili izvanrednom) ili na drugi valjani način. Stoga je u konkretnoj situaciji trebalo primijeniti odredbe čl. 161. i 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 - pročišćeni tekst- dalje ZV). Prema odredbi čl. 161. ZV vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda posjed te stvari, a prema odredbi čl. 162. st. 1. istog zakona da bi u postupku pred sudom ostvario svoje pravo od osobe koja posjeduje njegovu stvar, mora dokazati da je stvar koju zahtjeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovom posjedu. Ovdje su tuženici na raspolaganju prigovori iz čl. 163. ZV, tako posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku, ako ima pravo koje ga ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed).

10. Sud je radi identifikacije prijepora proveo tri očevida na licu mjesta, i to: 16. rujna 2020. (l.s. 111-112) uz sudjelovanje vještaka mjernika Dražena Torbarine, Geo Lesi j.d.o.o. i vještaka poljoprivredne struke Vedrana Ljubičića, 6. listopada 2023. uz sudjelovanje vještaka mjernika Frane Vlatkovića (l.s. 298-300) i 9. svibnja 2025. uz sudjelovanje trećeg vještaka geometra Nina Barića (l.s. 443-447).

10.1. Iz skice sudskog očevida vještaka mjernika Dražena Torbarine, Geo Lesi j.d.o.o. zaprimljene 29. prosinca 2020. (l.s. 114-115) i dopune skice sudskog očevida istog vještaka zaprimljene 17. svibnja 2021. (l.s. 147) proizlazi da je sporni dio označen na skici vještaka likom likom A-B-C-D-4-3-H-A površine 3905 m2 i da se radi o dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Vještak mjernik je identificirao približan položaj nekadašnje plantaže marašaka oca tuženice obzirom da, kako navodi vještak Torbarina, su katastarske međe utvrđene prema planu nastalom za vrijeme Austro- Ugarske oko 1890. godine, pa da radi navedenog nije moguće locirati preciznu poziciju. Sukladno navedenom je vještak Dražen Torbarina prikazao položaj plantaže maraški oca tuženice PČ pok. V prema snimci iz zraka od od 1977. godine kao lik 1-2-5-6-7-8-9-K-10-G-11-12-13-4-E-1 površine 3.000 m2, koji se sastoji od dijela čest. zem. [katastarska čestica] površine 2021 m2 (lik E-H-J-K-10-G-11-12-13-4-E) i dijela čest. zem. [katastarska čestica] površine 979 m2 (lik 1-2-5-6-7-8-9-K-J-H-E-I) površine 979 m2.

10.2. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka za poljoprivredu Vedrana Ljubičića zaprimljenog 7. siječnja 2021. (l.s. 119-124) proizlazi da je 90 % nasada posađeno 2005. godine, osim par maslina na samom sjeveroistoku cijele parcele. Masline u jugozapadnom dijelu posađene su sa razmakom od 7 metara između reda kao i 7 metara unutar reda, što je pravilan razmak po svim parametrima struke. Masline su u tom dijelu lijepo oblikovane s velikom i bogatom krošnjom što rezultira odličnim prinosom po stablu. U gornjem, jugoistočnom dijelu maslinika dolazi do naglog smanjenja razmaka između 1. i 2. reda maslina te je razmak u tom dijelu maslinika 4- 5 m između dva reda maslina. Kako je razmak između stabala maslina manji, tako su i krošnje maslina sve bliže, a negdje se i preklapaju, čime se direktno utječe na smanjenje budućeg prinosa kao i teže međuredne obrade između redova maslina. Vještak zaključuje da je osoba koje je posadila maslinik bila primorana za smanjenje razmaka i nije imala dovoljno prostora da održi pravilan razmak između redova, s obzirom da je vidljivo da poznaje pravila struke glede razmaka koji se preporučuje prilikom sadnji maslina. Vještak navodi da se zna viđati razmak između redova maslina i u samom redu 4x4 m, ali to nije u skladu s pravilima i preporukom struke. U krajnjem sjevernom redu maslinika tj, njegovom sjeverozapadnom dijelu posađeno je nekoliko stabala smokvi, višnji i 2 šljive.

10.3. Sud je ponovo proveo drugi očevid na licu mjesta 6. listopada 2023. uz sudjelovanje vještaka mjernika Frane Vlatkovića (l.s. 298-300), izvršen je uvid u skicu sudskog očevida od 6. listopada 2023. Frane Vlatkovića i fotografije sudskog očevida (l.s. 301-303), te je utvrđeno da je vještak prikazao položaj nekadašnjih nasada marašaka (l.s. 302) na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] identično kao i vještak Dražen Torbarina na prethodnoj skici sudskog očevida, i to likom 1-2-3-G-F-E- 1 koji prikazuje uklop kopije snimke iz zraka od 1967. godine, te likom 1-2-3-4-5-6-7- 8-9-E-1 koji prikazuje uklop kopije snimke iz zraka iz 1977. godine. Prikazom je utvrđeno da su se nasadi marašaka oca tuženice prema uklopu iz 1977. godine prostirali na većoj površini predmetne čest. zem. [katastarska čestica] u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

10.4. Vještak Frane Vlatković je na raspravi dana 12. rujna 2024. (l.s. 373-374) naveo da kada ga se pita na temelju čega je izradio skicu sudskog očevida da je na očevidu proveo mjerenje GPS metodom na temelju kojeg su se dobile državne koordinate i na temelju koje je izradio skicu s prilogom. Izmjerio je i pokazani kanal kao što mu je naloženo u zadatku, ali isti nije koristio kao polazištu točku za uklop u skicu, već je prilikom uklopa snimaka iz 1967. i 1977. godine koristio je položaj okolnih giblji i karakterističnih točaka. Na priloženim snimkama iz zraka nema naznačenih mjerila, tako da on sebi mora prilagoditi mjerilo radi izrade nalaza. Naveo je da granice međa nisu točno definirane, može se reći da su sporne jer su preuzete s plana stare izmjere Austro-Ugarske i neprecizne su.

10.5. Iz Ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH od 2. ožujka 2023. uz prostorni položaj poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH na području Grada Benkovca (l.s. 278-289) proizlazi da je tuženica FČ dobila u zakup čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini 5.400 m2 pašnjaka, a koje zemljište je prikazano u prostoru po koordinatama (l.s. 286) i pozicionirano je zapadno od prijepora. Prema ispisu obrasca naslova „Gospodarski program” (l.s. 370) navodi se da će se tuženica ovom nekretninom služiti za maslinarstvo i voćarstvo (uzgoj bajama).

10.6. Iz dopisa tužitelja od 13. veljače 2017. (l.s. 401) proizlazi da tužitelj pod 1) VČ navedenim dopisom obraća Agenciji za poljoprivredno zemljište u Zagrebu tražeći privremeno korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH i ističući da traži korištenje površine 14.126 m2 na čest. zem. [katastarska čestica] koja je bila u vlasništvu njegove obitelji do 1965. godine kada prelazi u vlasništvo poljoprivredne zadruge Razvitak Benkovac, a potom u vlasništvo RH 1991. godine, a da se ova parcela nalazi tik uz parcelu u njegovom vlasništvu čest. zem. [katastarska čestica] površine 5.562 m2.

10.7. Iz Ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH od 29. kolovoza 2017. (l.s. 360-365 i 408-414) s prostornim položajem poljoprivrednog zemljišta (l.s. 369) proizlazi da je tužitelj pod 1) VČ dobio u zakup čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini 1,4048 ha (14.048 m2) pašnjaka, a koje zemljište je prikazano na skici pozicije nekretnina ovlaštenog inženjera geodezije ŽČ od siječnja 2017. (l.s. 399) zajedno s potvrdom Grada Benkovca od 17. svibnja 2026. (l.s. 400) koja potvrđuje da tužitelj pod 1) koristi navedeno zemljište površine 1,4 ha u k. o. [katastarska općina]. Uvidom u e-mail Grada Benkovca od 5. rujna 2024. (l.s. 367-368 i 415-416) proizlazi da je tužitelj pod 1) i dalje 2024. godine u zakupu tog zemljišta i da uredno plaća zakupninu.

10.8. Na koncu je sud proveo i treći očevid na licu mjesta 9. svibnja 2025. uz sudjelovanje vještaka geometra Nina Barića (l.s. 443-447). Tužitelj pod 1) je pokazao na licu mjesta dio koji od 2017. godine drži u posjedu temeljem Ugovora o privremenom korištenju zaključenog s Republikom Hrvatskom koji se proteže na čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 14.126 m2, kao i ukupnu površinu čest. zem. [katastarska čestica] koja mu je preostala izvan prijepora. Tužena je na licu mjesta pokazala dio, koji je 2023. dobila u koncesiju, i to na čest. zem. [katastarska čestica] u površini 5.400 m2.

10.9. Uvidom u nalaz vještaka Nina Barića od 10. lipnja 2025. (l.s. 449-450) i dopunu nalaza od 24. prosinca 2025. (l.s. 461 i 481-482) proizlazi da je vještak prikazao posjed stranaka na predmetnoj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dio čest. zem. [katastarska čestica] kojeg tužitelj pod 1) primio u zakup 2017. godine od RH površine 14.126 m2 koji se proteže istočno od prijepora, dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 4.235 m2 kojeg tuženica drži u zakupu od RH od 2023. godine i koji se nalazi zapadno od prijepora, temeljem ugovora o zakupu priloženih u spisu.

10.10. Nadalje iz nalaza vještaka geometra Nina Barića i dopune nalaza (l.s. 449- 450 i 481-482) proizlazi da je ukupna površina predmetne čestice zemlje [katastarska čestica] k.o. [adresa] m2, a što je vještak utvrdio uvidom u katastarski operat. Vještak je likom X-Y-Z-B-C-D-E-F-X prikazao prijepor površine 3.905 m2, likom C-J-D površine 1.334 m2 je prikazao nespornu površinu koju drže tužitelji, likom A-B-C-D-E-F-A površine 4.228 m2 je prikazao ukupni sporni i nesporni posjed tuženice uz prijepor. Nadalje je vještak uklopio fotogrametrijske snimke iz 1977. godine i položaj nekadašnjeg nasada marašaka oca tuženice (l.s. 450) i ustanovio da se protezao na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] obilježen slovima A-B-C-D-A površine 980 m2 i na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] obilježen slovima C-E-F-G-H-D-C površine 1.410 m2. Vještak Nino Barić u nadopunjenoj skici naznačenoj kao Skica br. 2 (l.s. 481-482), koja je zaprimljena 23. prosinca 2025., navodi da je sukladno traženju tužitelja nadopunio skicu linijskim elementom vidljivim na snimku iz 1967. godine, te je na traženje tužitelja naznačio da udaljenost sjeverozapadnog kanala-jarka do nekadašnjih nasada marašaka oca tuženice na predmetnoj čest. zem. [katastarska čestica] iznosi 15,42 m u sjeveroistočnom i 10,97 u krajnjem jugozapadnom dijelu.

10.11. Vještak Nino Barić u nalazu dodatno ističe da je digitalni katastarski plan nastao digitalizacijom analognih planova koji su nastali u vrijeme Austro-Ugarske u mjerilu 1:2904 i kao takav je okvirni i neprecizni prikaz granica katastarskih čestica. Za predmetno područje u katastarskom operatu nema drugih podataka o granicama katastarskih čestica osim gore navedenog katastarskog plan, a da su fotogrametrijske snimke u spisu iz 1967., 1977., 1982. i 1989. godine loše kvalitete i iz istih nije u mogućnosti razaznati navedene plantaže marašaka. Za potrebe ovog vještačenja pribavljeni fotogrametrijski snimci iz 1967. i 1977. godine koji su identični onima u spisu, ali bolje kvalitete. Na snimku iz 1967. godine vještak Barić navodi nije u mogućnosti raspoznati dio koji bi se mogao smatrati nasadima maraške, dok na snimku iz 1977. godine navodi kao naprijed. Stablo brijesta o kojem su iskazivali i pored kojeg su saslušavani svjedoci CČ, EČ i HČ na očevidu 9. svibnja 2025. je u nalazu vještaka Barića prikazano u točki 3 na skici vještaka od 10. lipnja 2025. i 24. prosinca 2025. (l.s. 450 i 482).

10.12. Prema tome proizlazi da vještak geometar Nino Barić nije ustanovio da bi se nasad marašaka protezao i preko dijela čest. zem. [katastarska čestica] površine označenog likom F-E-2-1-F površine 610 m2, a za razliku od ranijih nalaza vještaka Frane Torbarine i Frane Vlatkovića koji su ustanovili ukupan posjed nasada marašaka oca tuženice u površini od 3.000 m2 koji se protezao i preko tog dijela.

10.13. Iz povijesti promjena Područnog ureda za katastar Zadar od 25. siječnja 2017. i od 20. veljače 2017. (l.s. 5 i 52) proizlazi da je D bio upisan kao posjednik čestice zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 2.781 m2 od revizije 1956. godine do 1964. godine, a nakon toga je izvršen upis u korist DB ud. Z. Potom je 31. prosinca 1970. izvršen je upis navedenog dijela u korist Pupovac S pok. V, s tim da je Pupovac S. V bio upisan i kao posjednik dijela čestice zemlje [katastarska čestica] površine 1700 m2 od revizije 1956. godine do 1986. godine. Potom se 30. travnja 1986. posjed PČ upisuje u korist tuženice FČ. Dio čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 2.781 m2 bio je upisan u korist GB od revizije 1956. godine do 2007. godine, a potom je upisan u korist tužitelja SČ i VČ pok. ZČ, za po 1/2 dijela. Svi navedeni upisi, osim prvih upisa po reviziji 1956. godine, bili su provedeni na zahtjev stranaka temeljem isprava koje su stranke priložile i bez utvrđenja stanja na terenu. Takvo stanje upisa ostalo je nepromijenjeno do danas. Ostali dio čestice zemlje je bio upisan u korist trećih osoba.

10.14. Iz ugovora o zamjeni nekretnina od 19. prosinca 2016. (l.s. 23-26) zaključenog između Č i SČ s jedne strane, te UB i EČ s druge strane, proizlazi da je predmet ugovora o zamjeni čest. zem. [katastarska čestica] zv. „Smokovac” površine 2781 m2 k. o. [katastarska općina] koja je u zamjeni pripala Č i SČ, dok je DČ i GČ pripala čest. zem [katastarska čestica] zv. „Više Livade” površine 3388 m2.

10.15. Darovnim ugovorom od 4. travnja 1986. (l.s. 54-55) je PČ darovao kćerki FČ nekretnine u k. o. [katastarska općina] među kojima se navodi i čest. zem. [katastarska čestica] površine 2781 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] u površini 1700 m2, prema površini koja se navodi u posjedovnom listu 80 k. o. [katastarska općina].

10.16. Iz predmeta Općinskog suda u Benkovcu broj P-246/86 (l.s. 56-58) proizlazi da je FČ podnijela tužbu 5. rujna 1986. protiv tuženika NČ navodeći da je na čest. zem. zv. [adresa] u [adresa], koju je dobila darovštinom od svojih roditelja, tuženik palio strnjiku na svojoj susjednoj zemlji, pa je vatra zahvatila i zemlju tužiteljice prouzrokujući uništenje 24 stabla maraške i 40 sadnica što je po procjeni vještaka šteta d 88.000 din. Uviđajem na licu mjesta održanom 28. lipnja 1986. je od strane sudskog vještaka agronoma Šime Ražnjevića ustanovljeno da se radi o parceli položenoj istok-zapad zv. Smokovača u površini od oko 3.000 m2 na kojoj se nalaze zasađeno 110 stabala maraške i više sadnica maraške. Detaljnim obilaskom je ustanovljeno da se od 35 stabala maraške i 40 sadnica maraške, koje su u tijeku desetog mjeseca prošle godine bile obuhvaćene vatrom i oštećene, uspjelo djelomično obnoviti 11 stabala maraške, dok su se osušila 24 stabla maraške i 40 sadnica maraške, te je šteta na maraškama utvrđena u iznosu od 88.000,00 din. Potom proizlazi da su stranke postigle nagodbu pred sudom 9. listopada 1986. na način da se tuženi NČ obvezuje tužiteljici FČ isplatiti na ime njezinog potraživanja iznos od 50.000,00 din.

10.17. Uvidom u uvjerenje Područnog ureda za katastar Zadar od 18. siječnja 2017. (l.s. 78-81) proizlazi da se izdaje preslika snimke iz zraka katastarske čestice broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz 1967. godine. Dopisom Područnog ureda za katastar Zadar od 26. travnja 2021. (l.s. 134-135) priložena je snimka iz zraka iz 1977. godine. Na navedenim snimkama je vidljiva predmetna lokacija i nasadi marašaka koje je zasadio otac tuženice PČ pok. V.

10.18. Uvidom u optužni prijedlog, zapisnik s prilogom i presudu Prekršajnog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu broj Pp 21 J-103/17 od 7. veljače 2017. (l.s. 68-74) proizlazi da je 24. siječnja 2017. oko 9:15 dati u mjestu [adresa], u polju zvanom [adresa], VČ, ovdje tužitelj pod 1), narušavao javni red i mir na način da je zaustavio traktor sa kojim je po njegovoj isfrezanoj njivi upravljao OČ, suprug ovdje tuženice, nakon čega je sa obje ruke za jaknu uhvatio OČ otkinuvši mu kopču za zakopčavanje jakne te ga bacio na tlo gdje ga je počeo udarati rukama po tijelu nakon čega je prišla Dušanova supruga FČ koja je pokušala spriječiti daljnji Milenkov fizički nasrtaj na OČ kojom prilikom je Č i nju rukama odgurnuo od sebe, a nakon čega je prestalo narušavanje javnog reda i mira budući se I udaljio s mjesta događaja. Iz presude od 7. veljače 2017. proizlazi da je VČ oslobođen, ali ne zato što se nije ponašao na opisani način, već zato što se događaj nije zbio na javnom mjestu.

10.19. Iz iskaza okrivljenika VČ od 1. ožujka 2017. u predmetu Pp 21 J-103/17 proizlazi da navodi da ga je provocirao OČ i njegova supruga FČ kad god je radio na svojoj njivi na način da su prolazili preko njegove uzorane njive. Ovaj put su prešli preko uzorane njive. Prošli su polovinu njive pa im je prišao i rekao da se sklone s njegove njive i da pređu u svoje masline. Njihovi posjedi graniče.

10.20. Iz geodetskog situacijskog nacrta stvarnog stanja iz siječnja 2017. (l.s. 72) Ureda ovlaštenog ing. geod. Krešimira Perice, a koji nacrt je predao tužitelj pod 1) VČ kao okrivljenik u predmetu prekršajnog suda Pp 21 J-103/17 proizlazi da je tuženik na skici vlastoručno križem označio gdje se dogodio incident, a radi se o granici nekretnine tužitelja i spornog dijela u ovom postupku, te je naveo da je odatle tjerao tuženicu u njezine masline, odnosno na prijepor s njegove njive,

10.21. Prema prijavnom listu od 5. rujna 1964. (l.s. 84-92) redni broj 3/1964 i rješenju Općinskog suda u Benkovcu od 28. travnja 1965. (l.s. 93) proizlazi da su otac tuženice PČ, bio upisan posjednikom na čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 4.500 m2, te je brisan iz katastarske evidencije 1964. godine temeljem rješenja Z- 461/65 i umjesto njega se upisala Poljoprivredna zadruga „Razvitak” Benkovac.

10.22. Svjedok EB, rođen 1946. godine, (l.s. 140-142) je naveo da je zet tužitelja, oženio je njihovu sestru KČ 1970. godine. Do Domovinskog rata živio je u [adresa], a zatim je otišao u Srbiju te se ponovno vratio u Hrvatsku 2007. godine i tada je na terenu vidio masline koje je zasadila tuženica i bile su tek posađene. Na tom terenu su prije Domovinskog rata bile breskve, šljive i sadilo se razno povrće. Te voćke i povrće su bile od oca tužitelja ZČ. Osobno je pomagao tužiteljima u rezanju breskvi, dok su te povrtlarske kulture sadili tužitelji. Radilo se o površini od tužitelja od 3000 m2, a ostalih 3000 m2 je bilo od tužiteljevih teta GČ i UB. Na toj lokaciji, gdje se danas nalaze zasađene masline, bile su nekada neke maraške prije Domovinskog rata na površini od oko 1000 m2 i to prema parceli tužiteljevih teta UB i GČ, a te maraške je vjerojatno zasadio otac tuženice PČ. Tužitelji su saznali da je tuženica posadila ove masline kada su se vratili iz Srbije u Hrvatsku 2010. godine, a otišli su za vrijeme Domovinskog rata. On i njegova supruga KČ nisu 2007. godine javili tužiteljima da su zasađene masline. Tužitelj pod 1) VČ je i prije 2010. godine povremeno dolazio u Hrvatsku. Te 2007. godine kada je svjedok vidio zasađene masline, nije zatekao na terenu kakve kolce i žice, nije bilo ništa ograđeno. Pokazuje na skici očevida (l.s. 114) da su se negdašnje maraške nalazile 1-2-3-4-1, te ističe da nije moglo biti sto maraški na terenu jer bi to morao biti jedan cijeli hektar. Dio koji su tužitelji stekli zamjenom s tetkama GČ i DČ se isto obrađivao, sadile su se povrtlarske kulture, a prije Domovinskog rata su to obrađivali muževi od UB i GČ, a sada se na tom dijelu nalaze zasađene masline.

10.23. Svjedokinja PB, sestra tužitelja rođena 1951. godine, (l.s. 142- 143) je navela da je u periodu prije Domovinskog rata živjela u [adresa] gdje i danas živi, a za vrijeme Domovinskog rata je otišla u Srbiju, a iz Srbije se sa suprugom vratila 2007. godine i tada je vidjela na terenu ove masline koja je zasadila FČ na terenu njezinog oca ZČ. Nije obavijestila tužitelje o zasađenim maslinama, a tužitelji su se vratili iz Srbije 2010. godine, a brat Č je počeo povremeno dolaziti u Hrvatsku već 2007. godine. Prije Domovinskog rata nije često išla na taj teren. Površina zemljišta od oca ZČ je bila 3000 m2, a također i 3000 m2 su imale tetke GČ i DČ. Prije sadnje maslina je to bila oranica oca svjedokinje ZČ, sijalo se žito, poslije su to radila braća, a bile su i voćke. Tuženica FČ je imala maraške koje se nisu nalazile na terenu gdje je sada FČ posadila masline, ali se ne može snaći na skici i pokazati poziciju marašaka. Ne zna koliko je bilo maraški, ne zna do koje godine su bile Anđelkine maraške na terenu, a isto tako ne zna koliku površinu zemljišta su te Anđelkine maraške zauzimale. Na nekretnini teta GČ i UB u površini od 3000 m2 je bila oranica koju su obrađivale DČ i GČ sa muževima, te su sijali su žito i kukuruz, a taj dio je u zamjeni pripao njezinoj braći. Ne zna jesu li se njezina braća i FČ što dogovarali za među, ali zna da su njezin braća opominjala FČ da ne sadi još dva reda maslina.

10.24. Svjedok CČ, rođen 1964. godine, (l.s. 143-145) je naveo da ima svoju parcelu u blizini, a na kojoj je do Domovinskog rata imao vinograd. FČ je masline zasadila prije 15 ili 16 godina. Na istom terenu je prije sadnje maslina bio vrt, i to na užem dijelu prema njegovoj nekretnini, koji je obrađivao Anđelkin otac S koji je tu sadio razne povrtlarske kulture, a na gornjem dijelu su bile maraške i to sigurno stotinjak, a te maraške su bile od Anđelkinog oca S, ali te maraške nisu dočekale Domovinski rat. R su bile stare 40-ak godina, što zaključuje po tome što su bile na terenu prije nego što se rodio i tada su bile već velike. Po njegovoj procjeni su zauzimale zasigurno oko 3.000 m2. Površina vrta kojeg je obrađivao Anđelkin otac je bila oko 1.000 m2. Svjedoku je predočena skica sudskog očevida (l.s. 114) i crvenim križem je označio svoje zemljište na kojem je imao vinograd, te je pokazao da su se maraške nalazile na dijelu koje je označeno slovima F-G, pa prema sjeveru sve do mjesta kojeg je svjedok na skici označio sa crvenim križem, dok se je vrt i livada od Anđelkinog oca S protezao na dijelu od točaka F-G pa prema jugu. Na kopiji snimke iz zraka iz 1977. godine (l.s. 135) svjedok je plavim točkama označio čitav posjed oca tuženice S, te je istaknuo da se na toj skici vide maraške o kojima je pričao. Nije nikada vidio tužitelje Č ni OČ, a niti njihovog oca ZČ da su ikada išta radili na ovoj zemlji gdje se danas nalaze posađene Anđelkine masline, a također nije bio nikakav spor u svezi te zemlje između oca tužitelja ZČ i oca tuženice S. On se vratio prije 11 godina u Hrvatsku iz Vojvodine, a zna da se Č zasigurno dvije do tri godine prije njega vratio iz [adresa] u Srbiji i pitao je svjedoka da mu da raditi njegove breskve dok se svjedok ne vrati. Trenutno nije u dobrim odnosima sa tužiteljem Č, jer mu nije htio vratiti njegove breskve kada se svjedok vratio iz Vojvodine, već je rekao da i on ima dio kod svjedoka, što nije istina, dok je sa njegovim bratom OČ u normalnim odnosima. Površina sveukupnog posjeda Anđelkinog oca S na toj lokaciji je oko sedam do osam tisuća m2, i tu kvadraturu je S onda radio, a nikakav spor između S i ZČ nije bio. FČ mu je rekla prije pet, šest godina da su prije sadnje maslina ona i Č zajedno određivali među između njih.

10.25. Svjedok CČ (l.s. 445-446) je nadoslušan na licu mjesta 9. svibnja 2025. naveo da su se nekadašnje maraške oca tuženice PČ protezale od mjesta gdje je svjedok stajao, a gdje je stablo brijesta pa prema sjeveroistoku, a da se nasad marašaka protezao do polovice dužine današnjeg maslinika tuženice u sjeveroistok, odnosno da je istočna granica tog nasada bila u točkama 3-1-2-4 na skici vještaka Nina Barića (l.s. 482), a da je granica posjeda prednika stranaka bila od pokazanog stabla brijesta pa preko točaka 3-1-2-4 u pravcu sjeveroistoka do Bajnovačkog puta. Svjedok CČ je naveo da zna kako je otac tuženice od HČ kupio dio na kojem je sada maslinik, a koji se nalazi na nespornom južnom dijelu čest. 1509. Svjedok je pokazao svoju nekretninu te naveo da je udaljena od prijepora prema jugu 150 m pa se potom nekretnina nastavlja dalje prema jugu. Poviše njegove nekretnine je bio vinograd od ČB, zv. Buč. Ranije je postojala velika griblja zapadno od prijepora i protezala se u pravcu sjeverozapada, a na terenu više nema te velike griblje jer su ljudi poravnali sve njive. Na traženje tužitelja je pokazao svoju parcelu na udaljenosti 126 m od stabla brijesta jugozapadno oznake 1515/2.

10.26. Svjedokinja EČ, rođena 1943. godine, (l.s. 154-155) je navela da se ne može snaći na skici sudskog očevida i fotografijama lica mjesta (l.s. 114-115). Zadnje je na nekretnini [adresa] bila prije pet, šest godina i od povratka iz Srbije 2010. godine je bila samo taj jedan put nakon Domovinskog rata. Tamo je zatekla zasađene masline. Nešto od tih maslina je na tuženičinom terenu, a nešto na terenu svjedokinje. Tamo sestra DČ i ona imaju 3.000 m2 koje su u zamjeni dale tužiteljima. Anđelkine masline nisu zasađene na baš svih 3000 m2, nešto je ostalo da nisu masline. Tih 3000 m2 su ona i njezina obitelj obrađivali, sadili su povrtlarske kulture, a obrađivali su tu nekretninu do Domovinskog rata. NČ je muž njezine sestre UB. Čula je da je netko FČ zapalio njene maraške i bio je za to optužen njezin djever NČ. Te maraške su se nalazile zapadno i do njezine zemlje. Ne zna broj zapaljenih maraški. Tužitelji su prije zamjene imali na tom području također 3000 m2, a njezin otac LB i djed tužitelja Z su bili dva brata. Prije Domovinskog rata su tužitelji radili taj dio, imali su na 3000 m2 breskve i šljive, a također su sadili razno povrće. Tuženičin otac nije imao na predmetnom području ostalih zemalja u blizini, nego samo zemlju gdje su bile maraške koje su zapaljene. Nakon povratka iz Srbije 2010. godine se nije pokušala baviti obrađivanjem tih svojih 3.000 m2. Potom su sestra i ona izvršile zamjenu nekretnina s tužiteljima. Nije ništa poduzela protiv FČ kada je vidjela zasađene masline na svom terenu jer ima 800,00 kuna mirovine.

10.27. Svjedokinja EČ (l.s. 443-444) je nadoslušana na licu mjesta 9. svibnja 2025. navela da je posjed njezinog oca LB bio u površini od 2.700 m i pokazala je na terenu površinu koja se na skici vještaka Frane Vlatkovića od 6. listopada 2023. (l.s. 302) nalazi sjeveroistočno od dužine C-D, te obuhvaća nesporni dio čest. zem. [katastarska čestica] u obliku trokuta, kao i čest. zem. [katastarska čestica]. Nekretninu, koju je pokazala, su obrađivali ona i sestra DČ, njihovi muževi OČ i NČ, te njihov djever HČ. Maraške oca tuženice PČ su bile uz njezinu zemlju, ali misli da je sve bilo pomaknuto više prema sjeverozapadu, tako se njoj čini. Međa između njih i tuženice je bila iza stabla brijesta koji se vidi na licu mjesta, pa je tako iza stabla brijesta bila jaruga koja je dijelila njihov posjed. Svjedokinja EČ je na licu mjesta pokazala navedenu jarugu koja je granica posjeda tuženike i njezinih prednika, i to u liniji 3-1-2-4 prema skici vještaka Nina Barića (l.s. 450). Svjedokinja dodaje da je tuženica kupila dio zemljišta na kojem su njezine masline, a koje zemljište nije predmet postupka i nalazi se južno od prijepora na dijelu čest. zem. [katastarska čestica].

10.28. Svjedok HČ, rođen 1946. godine, (l.s. 155-156) je naveo da se bavi poljoprivredom, a cijeli život je prisutan na ovoj lokaciji. Zadnji put je tamo bio dan prije saslušanja jer ima OPG i zemlju u blizini. Radio je zemlju od GČ i DČ površine tri do četiri metara kvadratnih, jer su DČ i GČ udane za njegova dva brata. Na toj Ankinoj i Matijinoj zemlji se ne nalaze masline koje je zasadila tuženica FČ. Zemlja UB, GČ i tužitelja se nalaze istočno do Anđelkinih maslina. U međuvremenu su sestre DČ i GČ izvršile zamjenu s tužiteljima pa su tako DČ i GČ dale tužiteljima tih 3000 m2, a tužitelji su DČ i GČ dali zemlju na drugoj lokaciji. Njegov brat NČ je palio korov na Ankinoj i Matijinoj zemlji i onda se vatra proširila na jedan dio Anđelkinih maraški koje su zapaljene. FČ je zasadila masline na prijeporu prije dvanaest do četrnaest godina. Za vrijeme Domovinskog rata je otišao u Srbiju i vratio se prije desetak godina i vidio zasađene Anđelkine masline, a u vezi tih zasađenih maslina se u obitelji nije ništa komentiralo. To je Anđelkina zemlja i ima pravo tu imati masline. Površina zasađenih maslina se poklapa s površinom negdašnjih maraški koje su bile zapaljene prije Domovinskog rata, s tim da su maraške bile na površini od oko 2.500 m2, FČ danas ima zasađene masline na površini od oko 4000 do 5000 m2. Tuženičin otac S je dokupio još zemlje od ZB, a FČ je zasadila masline i na livadi na kojoj je Anđelkin otac S dovodio svoja dva konja na ispašu, a koja se nalazi u produžetku maslina. Osim toga je S imao i zemlju koja se nalazi ispod predmetnih Anđelkinih maslina i na tom dijelu se danas isto nalaze masline. U razgovoru mu je tužitelj Č rekao da su on i FČ sami zabili metalne šipke između svojih nekretnina, a potom u drugom razgovoru da mu se čini da nije idealno i da je još trebao jedan metar ući u Anđelkino, što je i FČ prihvatila da se ne svađaju. Tako da su ponovno njih dvoje zabili metalne šipke. Zbog tog drugog premještanja metalnih šipki je FČ jedan red zasađenih maslina izmjestila prema svom drugom redu i onda se u tom dijelu smanjio razmak između maslina. Od tužene vrlo rijetko posudi njezin traktor jer ima na raspolaganju traktor od svog rođaka kojeg inače uzima, a ako uzme traktor, FČ kompenzira svojim radom pa joj napravi kapiju i slično jer je metalac.

10.29. Svjedok HČ (l.s. 376-377) je nadoslušan naveo da ostaje kod svog ranijeg iskaza. Vezano za poziciju nekadašnjih nasada maraška oca tuženice na skici (l.s. 302) navodi da na toj skici ne može pokazati poziciju tih nasada, ali da to može učiniti na terenu. Dodaje da su GČ i DČ njegove nevjeste i udane su za njegova dva rođena brata i njih tri brata su preuzeli svu zemlju od UB i EČ. Muževi od UB i GČ obrađivali na ovoj lokaciji obrađivali zemlju koja je pripadala DČ i GČ na ovoj lokaciji i to otkada su se udale, i to onaj dio kojeg su zamijenili sa VČ, a oni braća su to obrađivali otkada su se one udale. DČ i GČ nisu dolazili na ovu lokaciju otkada su se udale, jer nisu obrađivale ovu zemlju, već su tu dolazili samo njihovi muževi i on (svjedok) jer su oni bili jedno domaćinstvo. Ne zna točnu godinu kada su se DČ i GČ udale. Postojao kanal u vrijeme kada je otac tuženice držao nasade maraška na prijeporu. Kanal je bio između njive tuženice i njive tužitelja te UB i GČ. Taj je kanal je bio međa između njihovih nekretnina. Oblik parcele oca tuženice je više sličila na slovo L nego na slovo T.

10.30. Svjedok HČ (l.s. 444-445) je nadoslušan na licu mjesta 9. svibnja 2025. na sudskom očevidu pokazao nekadašnje maraške oca tuženice PČ, te je uz sudjelovanje vještaka Nina Barića utvrđeno da je pokazao dio sjeveroistočno od točke D na skici (l.s. 302). Navodi da su se na pokazanom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] maraške oca tuženice protezale do polovice dužine današnjeg maslinika tuženice prema sjeveroistoku, a od pokazanog kraja voćnjaka maraški prema sjeveroistoku je pola nekretnina na lijevu stranu, odnosno, sjeverozapadno bila livada oca tuženice, a do nje desno je bila oranica oca tuženice. Preostali nesporni dio čest. 1509 koji se nalazi južno i nije sporan, a gdje su sada masline, je bio vinograd oca tuženice PČ. Otac tuženice je kupio od osobe prezimena ZB dio na kojem su nekad bili nasadi marašaka. Međa između UB i EČ s jedne strane, te tuženice je bilo stablo brijesta koje je vidljivo na terenu, taj brijest je bio velik, a sada je posjećen i izrasla je mladica iz panja, pa se međa protezala od brijesta u pravcu sjeveroistoka i mjestu međe je bila griblja širine 60 cm dužine 60 cm. Konstatira se da svjedok pokazao među između nekretnine oca tuženice i UB i EČ, sada u vlasništvu tužitelja, u linijama 3-1-2-4 nalaza vještaka Nina Barića (l.s. 450). Pokazana međa je bila u naravi griblja, a bila je još veća griblja na kraju maslinika tuženice sjeverozapadno, te pokazuje liniju paralelo sa ranije pokazanom gribljom i to paralelno sjeverozapadno na završetku maslinika. Ta veća griblja se ne vidi na terenu je su ljudi dobili koncesiju i sve je izorano.

10.31. Svjedok AČ, rođen 1953. godine, (l.s. 158-159) je naveo da je na predmetnu nekretninu dolazio kao dijete kod tuženičinog oca S pomagati mu na jednom dijelu kositi sijeno, a na drugom dijelu orati i s njim je dolazio BB koji je sada pokojni. Danas se na predmetnoj nekretnini nalaze zasađene tuženičine masline, ima ih oko stotinjak, a te masline je zasadio s tuženičinim suprugom N 2005. godine. Tada su bili kolci na terenu. Nakon godinu dana su ti kolci bili izvađeni, pa su potom on i tuženičin suprug N izvadili oko deset do petnaest maraški (ispravno: masline) i premjestili ih tri i pol metra unutar nekretnine od FČ, a to je sve učinjeno kako mu je rečeno radi mira. Nije prisustvovao toj svađi, već su mu FČ i njezin muž rekli da će premjestiti tih deset do petnaest maraški (ispravno: maslina). Na mjestu gdje se danas nalaze Anđelkine masline, prije dok je dolazio kod Anđelkinog oca S, se jedan dio tog zemljišta kosio, a na drugom dijelu su bile masline (ispravno maraške). Na predmetnoj nekretnini gdje se danas Anđelkine masline su prije bile maraške, ali se on požara ne sjeća. Oni su 2006. godine premjestili deset do petnaest maraški (ispravno: maslina), a i bilo je par smokvi koje su i danas na terenu. Tužitelje ne poznaje. Supruga i on su pomagali brati masline svake godine, osim prošle godine jer on nije mogao radi operacije, izvadio je stlezenu, žuč i gušteraču. Svih ovih godina beru masline i u tome ih nitko nije sprječavao.

10.32. Svjedokinja TČ, rođena 1955. godine, (l.s. 159-160) je navela da se za svog supruga AČ udala 1975. i od te godine su suprug i ona stalno do danas dolazili pomagati Anđelkinim roditeljima, pa potom FČ, raditi na toj zemlji, osim ove godine. Na toj zemlji je 2005. godine zasađeno puno maslina. U periodu prije 2005. godine su na toj zemlji maraške i to preko stotinjak, a na jednom dijelu zemljišta su se sadile jednogodišnje kulture. Kroz Domovinski rat nisu dolazili na tu zemlju. Čula je o tom požaru da je neki čovjek palio kupinu pa da je požar bio zahvatio jedan dio Anđelkinih maraški, što je bio prije puno godina. Nitko im nikada nije branio branje maraški i maslina. Tužitelje ne poznaje. Na terenu je sada više maslina nego što je bilo maraški. Danas masline pokrivaju i onu površinu na kojoj su se nekada nalazile maraške. Sjeća se da je njezin suprug išao pomoći tuženici premjestiti stabla masline, pričao je suprug o nekim žutim kolcima i da su te masline premjestili tri metra da ne bi imali problema sa tim susjedima. Njezin suprug ima problema s pamćenjem jer je njihov sin prije dvadeset dana izvršio suicid.

10.33. Svjedok JB, rođen 1949. godine, (l.s. 162) je naveo da je tuženicu i njezinog supruga OČ upoznao 2005/2006. godine kada su mu se oni obratili. Oni su u to vrijeme živjeli u [adresa], te su ga angažirali da sa svojim strojevima za njih ore i freza zemlju u [adresa] na kojoj su već bile zasađene masline, smokve, višnje i orasi. Radilo se o mladim sadnicama, te je do 2012. godine radio tu zemlju za FČ, a za što je bio od FČ i plaćen. Radilo se o zemljištu od oko 7.000 m2, radilo se o dva i pol dana oranja, a u selu se to računa jedan dan oranja=2.500 m2). Na južnijoj dužoj međi su bile žute željene šipke visine u prosjeku do jedan i pol metar, te su mu te šipke smetale jer ih je morao zaobilaziti kada bi orao. Dolazio je u prosjeku dva tri puta godišnje raditi tu zemlju za FČ, a i više od tri puta.

10.34. Svjedokinja ĆČ, supruga tužitelja od 1982. godine, rođena 1960. godine, (l.s. 163-164) je navela da je predmetne masline FČ zasadila 2007. godine, a da su suprug i ona prvi put nakon rata došli Hrvatsku 2006. godine kada im je kuća bila obnovljena, ali te 2006. godine još nisu bile zasađene Anđelkine masline. Potom su dolazili svako ljeto u Hrvatsku i 2010. godine su se vratili za stalno. Prije sadnje maslina na ovom zemljištu je sa suprugom, povremeno i s njegovim bratom OČ, do Domovinskog rata sadila razne povrtlarske kulture, breskve i šljive. Inače je to bilo zemljište od njezinog svekra ZČ površine od oko 3.000 m2, a također su tete DČ i EČ imale svoju površinu od oko 3.000 m2. DČ i GČ su na svojoj površini od 3.000 m2 do Domovinskog rata uglavnom sijale žitarice, a zatim su muž i djever zamijenili zamjenu nekretnina s DČ i GČ. Njezin suprug je 2007. opomenuo tuženicu u svezi sadnje tih maslina, poslije više nisu razgovarali, a nisu ni imali financijskih mogućnosti za ranije podnošenje tužbe. Zapaljene maraške se nisu nalazile na ovoj zemlji gdje se sada nalaze masline tuženice, već su se te maraške nalazile zapadno od Ankine i Matijine parcele u površini od 3000 m2 prema kanalu. S istočne strane je državna zemlja, a inače je njezin suprug je dobio u koncesiju to državno zemljište, potpisao ugovor sa Republikom Hrvatskom.

10.35. Svjedok OČ, rođen 1953. godine, suprug tuženice, je naveo (l.s. 164-167) da su pet redova maslina zasadili 2005. godine supruga FČ i on, a pomogli su im prijatelji IB, RB, NB, ĐB i TČ. Šesti red maslina su zasadili godinu dana kasnije jer su čekali da dođe VČ iz [adresa] i da s njegovom suprugom FČ postavi ciljeve. Radilo se o željeznim cijevima žute boje visine metar i pol. Te ciljeve su zajednički postavili na terenu 2006. godine i svjedok je bio nazočan. Kada su postavljeni ciljevi, supruga i on su zasadili šesti red maslina 2006. godine. Č je 2007. godine došao na teren i rekao supruzi i njemu da su ušli u njegov teren i to oko tri metra u gornjem dijelu, a nakon su 14 ili 15 maslina premjestili bliže petom redu. Željezne cijevi žute boje je par godina nakon postavljanja maknuo VČ jer je to njemu vjerojatno smetalo. Nakon što su premjestili tih 14 do 15 maslina te 2007. godine, Č im više ništa nije prigovarao u svezi maslina sve do prosinca 2016. kada je Č zamijenio sa svojim tetama zemlju, i tada u prosincu 2016. godine je orao skroz do Anđelkinih maslina i potkopao je žile. Rekao je da želi da dođe njegova supruga koja je tada bila u Njemačkoj. Supruga i on su živjeli u [adresa]. Svjedok je bio u Njemačkoj od 1968. godine, a supruga je došla 1972. godine u Njemačku, u Hrvatsku je došao živjeti negdje 2010. godine, a supruga prije njega, ali su stalno dolazili u Hrvatsku. Prije maslina su do 1986. godine bile maraške punca S dok ih 1986. godine nije zapalio NČ i bilo je preko sto maraški koje su se nalazile na površini od oko 2.500 do 3000 m2. Na preostaloj površini je bila livada punca S koja se kosila za sijeno. Supruga i on su zasadili masline upravo na zemljištu koje je bilo od punca S. Na spornom zemljištu je od 1986. pa do 2005. godine bila livada, a na dijelu je njegov punac u periodu prije 1975. sadio povrtlarske kulture. Svake godine je od 1975. pa nadalje dolazio u Hrvatsku i pomagao puncu S kupiti sijeno, vinograd škropiti, vinograd frezati, a vinograd je bio na udaljenosti od oko 500 m od ove sporne nekretnine. Punac S je na ovoj lokaciji imao površinu zemljišta od oko sedam do 8.000 m2. Maslinik ispod predmetnog zemljišta je također njihov, a radi se o približno 1.200 do 1.500 m2 i taj dio je isto punac S radio tj. uživao. Zemlju između sporne nekretnine i kanala, je uživao ZB koji je umro za vrijeme rata i onda je to nastavio raditi ČB. Sa istočne strane je VČ, prije su na toj strani bile DČ i GČ do zamjene nekretnina, sa zapadne strane je državno zemljište, sa južne strane je ČB, a sa sjeverne strane je Općina Kašić. Njegova supruga zna što je njezin otac sve ranije držao u posjedu, a njegova punica G, pokojna od 2008. godine, je bila na licu mjesta kada su sadili masline.

10.36. Svjedokinja DČ, rođena 1947. godine, (l.s. 174-175) je navela da ne zna na čijoj zemlji je tuženica zasadila masline. Ona i njezina sestra GČ su imale zemlju koja međaši sa zemljom tuženice s tim da je njihova bila dole odnosno južnije, a Č i OČ imaju parcelu koja je međašna s parcelom FČ, a njihova parcela je gore odnosno sjevernije. Pred kraj rata su otišli u Srbiju i vratili su se 2010. godine pa kada su se vratili, Anđelkine masline su bile posađene. Tuženica je posadila masline na svome, ali koliko je uhvatila od njihovog neka sud procjeni. Na mjestu tuženičinih maslina je obitelj tuženice imala donju i gornju parcelu, bila je dugačka njiva i napola je bila, tako da je dole bio vinograd, a gore su bile zasađene višnje. Ne zna kada su višnje sađene, tamo je bilo starijih i mlađih višnji, za nju je starije ono što je preko 10 godina. Njezina obitelj je na lokaciji [adresa] imala oko 3000 m2 i zamijenili su se sa tužiteljima na način da je njihovih 3000 m2 pripalo tužiteljima. U vrijeme prije rata je otac tuženice PČ zajedno sa svojom ženom G držao te višnje, oni se nisu s njima svađali, svatko je držao svoje, te višnje su bile na zemlji PČ. Ne zna ni jesu li tužitelji imali sporove s tuženicom vezano za te višnje. Nakon što su se vratili u RH poslije rata 2010. su ustanovili da je njihova parcela nešto manja, ne može sada reći koliko manja i ne zna jesu li tužitelji tada ustanovili da je tuženica ušla u njihovo. Navodi da se ne može snaći na skici. Zadnji put je bila na toj zemlji kada ju je zamijenila, a nakon toga nije više dolazila. Tužitelji su možda imali od svoga oca također oko 3000 m2, ali su možda imali i koji metar više ili manje. Svjedokinja se na raspravi obratila tuženici navodeći: možda si uzela, ne znam koliko si uzela.

10.37. Tužitelj pod 1) VČ, rođen 1959. godine, je (l.s. 183-185) naveo u stranačkom iskazu da su predmetnu nekretninu njegov brat OČ i on stekli od svoga oca ZČ, a njegove tete DČ i GČ su također tu imale svoju nekretninu. Njegov otac ZČ je imao oko 3000 m2, kao i tete, te su se s tetama zamijenili tako da je njima pripao i dio od teta, odnosno na ovoj lokaciji su stekli oko 6000 m2. Na predmetnoj lokaciji je njegova obitelj pretežito uzgajala voće i to kruške, breskve i jabuke, dok su tete na svom dijelu prije zamjene uzgajale povrtlarske kulture i žitarice. Kada je počeo rat, on je otišao u Srbiju i vratio se 2009. godine, ali je svako ljeto u međuvremenu dolazio ovdje i boravio ljeti. Njega je 2006. godine u 12. mjesecu tuženica pozvala da pokaže što je njegovo, a što njezino. On je pokazao otprilike jer je to bila jako velika šikara, to nije godinama rađeno, pa je njemu bilo teško razaznati granicu. On je razaznao granicu po konfiguraciji terena, pa se ona pomaknula na njegovu štetu za negdje 3-4 reda, a svaki red ima oko 5-6 metara. Po njegovoj procjeni je tuženica njemu sadnjom maslina uzurpirala 4.100 m2, a njemu je ostalo sa istočne strane samo 1.400 m2 nakon te njene uzurpacije. On bi na ovoj lokaciji trebao imati površinu od oko 6.000 m2. Ona tvrdi da je masline zasadila 2006., a da je 2005. izorala, ali je istina da je ona 2006. izorala, a 2007. posadila jer je njega pitala ima li koga za oranje. Nakon što je tuženica prvi put 2006. uzurpirala dio njegove parcele, ona je sljedeće godine uzela još dva reda tako da je ukupno sada zasađeno pod maslinama njegovih 4.100 m2. Tuženici na čest. zem. [katastarska čestica] pripada u donjem dijelu oko 3.000 m2, ali ne zna koliko drži u posjedu, a u gornjem dijelu njoj pripada čest. zem. [katastarska čestica] između 4.500 i 5.000 m2, a sada momentalno drži blizu 8.000 m2. Sjeverno od prijepora svoju nekretninu ima vlasnik KB. Sve sjeverozapadno od njegove nekretnine do KB je nekretnina koja pripada tuženici, ali ona se pomakla jugoistočno na njegovo. Maraške oca tuženice bile su na čest. zem. [katastarska čestica]. Oni nisu nikada formalno uredili pravac međe, već su se na terenu kod tog pokazivanja odmah posvađali i više nisu komunicirali. Nije pokrenuo parnicu jer nije financijski imao s čim.

10.38. Tuženica FČ, rođena 1955. godine, je u svom stranačkom iskazu (l.s. 185-186) navela da je predmetnu nekretninu dobila darovanjem svojih roditelja, oca S i majke G. Ta zemlja je na nju prešla 1986. godine. Inače je sa svojoj obitelji dugo bila u Njemačkoj, pa je radi toga njezinim roditeljima pomagao kod obrađivanja ove zemlje pok. BB sa svojim prijateljima. Njezin otac S je na predmetnoj nekretnini posadio višnje kada je ona bila mala, a u vrhu te nekretnine je bila livada, ispod livade, a između livade i višanja je bila jednogodišnja kultura i to pšenica, ječam i sl. Ona je 2005. godine dala izorati ovu nekretninu, a prije toga je s majkom došla na ovu lokaciju vidjeti tu nekretninu i da joj majka pokaže što je međa nekretnine. Njezina majka G je tu rođena i živjela tako da je dobro znala što je njihovo. Nije odmah 2005. sve zasadila jer je čekala Č da se pojavi na ovoj lokaciji, a on je u to vrijeme živio u [adresa]. Tako se s tužiteljem pod 1) Č našla u proljeće 2006. na licu mjesta kako bi zajedno utvrdili granice njihovih nekretnina. Zajedno su udarili tri kolca, a s njima je bio i njezin suprug OČ koji je udarao kolce. Na skici l.s. 147 pokazuje da su prvi kolac stavili u točki koju uredujući sudac označava točkom X, drugi kolac koja se označava točkom Y i treći kolac na poziciji već označene točke C. Potom je na intervenciju svog punomoćnika pokazala da je nekretnina teta kod točke D te su tu postavili treći kolac. Kada su zaboli te kolce 2007. godine su nakon tjedan ili dva zasadili jedan red maslina. Tada je Č njoj pristupio i rekao da od pola toga reda pa do vrha to nije točno zasađeno, ali je rekao da se i ne može snaći. Na osnovu toga su ona i njezin suprug izvadili 14 do 15 maslina i premjestili ih na tri metra. Prije nego što su izmjestili te masline se ponovno našla sa tužiteljem pod 1) na terenu i zabili su ponovno kolce kako je prethodno pokazano, ali na način da je gornji kolac zabila tri metra u svoje. Tužitelj pod 1) je dolazio na tu lokaciju i vidio je što je ona radila i nije prigovarao pa je bio mir do siječnja 2017. Tužitelj pod 1) je te kolce u siječnju 2017. izvadio i bacio, te ih ona nije našla na terenu, a vjerojatno je to tužitelj pod 1) već učinio krajem 2016. Nakon toga, negdje krajem 2016. su tete od tužitelja njima dale u zamjenu daju svoju zemlju na ovoj lokaciji. Nije izvela geometra prije sadnje maslina jer je išla u katastar i oni su joj rekli da tamo nije definirano, a njezina mama zna poziciju njihove parcele, te je obradila samo ono što su njezini roditelji raniji radili. Njezin posjed i vlasništvo je također i dio čestice 1509 koji je na skici ŽČ (l.s. 33) i ima oblik slova T, a površina mu je oko 2000-3000 m2. NČ je njoj platio štetu koja je nagodbom iz 1986. godine određena za zapaljene masline.

10.39. Materijalne dokaze koji se sastoje od predanih isprava sud prihvaća kao istinite i vjerodostojne. Naime, isti su jasni i određeni, objektivni, sadržajno vjerno i autentično zabilježeni te ne postoji ni jedna okolnost koja ih dovodi u pitanje.

11. S obzirom na uputu i nalog višeg suda iz ukidne odluke, sud nije mogao prihvatiti nalaz vještaka geometara Dražena Torbarine i Frane Vlatkovića koji nalazi su identični, pa je odredio i treće vještačenje kako bi tužiteljima omogućio daljnje dokazivanje, sve kako je to sve isticano u odluci višeg suda. Sud prihvaća u cijelosti nalaz vještaka mjernika Nina Barića jer je jasno i precizno prikazao predmet spora, detaljno i prikazujući ga sa svim elementima u prostoru, imajući u vidu da njegov nalaz nije u suprotnosti s ostalim provedenim dokazima. U cijelosti se prihvaća i nalaz vještaka poljoprivredne struke Vedrana Ljubičića koji je izrađen prema pravilima struke, te detaljan i obrazložen.

11.1. Analizirajući izvedene materijalne dokaze proizlazi da je prema nalazu i dopuni nalaza vještaka Nina Barića ustanovljen položaj (l.s. 450) nekadašnjih nasada marašaka oca tuženice PČ i to temeljem fotogrametrijske snimke iz 1977. godine. Vještak Barić je tako ustanovio da se taj voćnjak protezao na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] obilježen slovima A-B-C-D-A površine 980 m2 i na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] obilježen slovima C-E-F-G-H-D-C površine 1.410 m2, s tim što vještak Nino Barić nije našao da bi se nasad marašaka protezao preko dijela površine označenog likom F-E- 2-1-F površine 610 m2, a za razliku od ranijih nalaza vještaka Dražena Torbarine i Frane Vlatkovića koji su ustanovili ukupan posjed nasada marašaka oca tuženice u površini od 3.000 m2. Vještak Barić u nalazu dodatno ističe, kao i raniji vještaci, da je digitalni katastarski plan nastao digitalizacijom analognih planova koji su nastali u vrijeme Austro-Ugarske u mjerilu 1:2904 i kao takav je okvirni i neprecizni prikaz granica katastarskih čestica. Za predmetno područje u katastarskom operatu nema drugih podataka o granicama katastarskih čestica osim gore navedenog katastarskog plana. Stablo brijesta o kojem su iskazivali i pored kojeg su saslušavani svjedoci CČ, EČ i HČ na očevidu 9. svibnja 2025. je u nalazu vještaka Barića prikazano u točki 3 na skici vještaka od 10. lipnja 2025. i 24. prosinca 2025. (l.s. 450 i 482).

11.2. Temeljem nalaza vještaka poljoprivredne struke Vedrana Ljubičića (l.s. 119- 124) sud je utvrdio da je 90 % nasada posađeno 2005. godine, osim par maslina na samom sjeveroistoku cijele parcele. Masline u jugozapadnom dijelu posađene su sa razmakom od 7 metara između reda kao i 7 metara unutar reda, što je pravilan razmak po svim parametrima struke. U gornjem, jugoistočnom dijelu maslinika dolazi do naglog smanjenja razmaka između 1. i 2. reda maslina te je razmak u tom dijelu maslinika smanjen i iznosi 4 do 5 m između redova stabala. Iz čega proizlazi da je tuženica bila primorana za smanjenje razmaka i nije imala dovoljno prostora da održi pravilan razmak između redova. Također proizlazi da se na krajnjem sjevero- zapadnom dijelu maslinika nalazi nekoliko stabala smokvi, višnji i 2 šljive koje je nesporno posadila tuženica.

11.3. Sud vjeruje svjedocima CB, HČ, AČ i TČ. Radi o svjedocima koji su iskazivali dosljedno i uvjerljivo, njihovi iskazi su u suglasju i sukladni ostalim provedenim dokazima. Ovi svjedoci redom suglasno potvrđuju miran i nesmetan posjed tuženice, a prethodno njezinog oca od 1960-ih godina, što je u suglasju i sa svim naprijed provedenim i obrazloženim materijalnim dokazima, a posebno sa uklopom nekadašnjeg voćnjaka marašaka oca tuženice temeljem snimke iz zraka iz 1977. godine na skici vještaka mjernika Nina Barića.

11.4. Tako iz iskaza svjedoka HB proizlazi utvrđenim da je tuženica FČ zasadila masline 2005./2006. godine na zemlji koju je obrađivao njezin otac PČ koji je tu prethodno sadio razne povrtlarske kulture, a na gornjem dijelu je bilo stotinjak stabala maraškina površini od oko 3.000 m2, dok je površina vrta oca tuženice S bila oko 1.000 m2. Nikada nije vidio Č ni OČ, a ni njihova oca ZČ da su radili na ovoj zemlji gdje se danas nalaze posađene Anđelkine masline, a da nije bio nikakav spor u svezi te zemlje između prednika stranaka.

11.5. Ovdje je navesti da je svjedok CČ na kopiji snimke iz zraka iz 1977. godine (l.s. 135) kod saslušanja označio plavim točkama kemijskom olovkom posjed od Anđelkinog oca S, te je istaknuo da se na snimci iz zraka vide maraške, te da Vojinova nekretnina imala ukupno oko sedam do osam tisuća m2. Međutim je poziciju nekadašnjih nasada marašaka oca tuženice svjedok CČ naznačio očito pogrešno i suprotno kasnijem pokazivanju na terenu, jer iz njegovog pokazivanja na snimci iz zraka proizlazi da bi se ista nalazila pretežito na čest. zem. [katastarska čestica], a ne na predmetnoj čest. zem. [katastarska čestica], a što je suprotno iskazu ovog svjedoka na očevidu dana 9. svibnja 2025. (l.s. 443-447). Takvo manjkavo pokazivanje od strane svjedoka na kopiji snimke iz zraka je sasvim razumljivo, jer svjedok nije stručna osoba, a radi loše kvalitete snimke iz zraka iz 1977. godine, koja uopće nije u mjerilu i vještaci su je trebali prilagođavati, je radi uklapanja te snimke na današnje stanje bilo potrebno izvesti čak tri geodetska vještačenja budući se ta sporna činjenica, prema stajalištu ovog suda, nikako ne može utvrditi golim okom na snimci iz zraka iz 1977. godine.

11.6. Saslušan na licu mjesta je svjedok CČ pokazao poziciju nekadašnjih nasada maraške oca tuženice na način da se pretežito poklapa s nalazima vještaka i da se u potpunosti poklapa tvrdnjama i tezom tuženice da se predmetni dio nalazio u posjedu oca tuženice, a ne u posjedu prednika tužitelja. Osim svjedoka HB jednako su pokazali i ostali svjedoci saslušani na licu mjesta, i to: EČ i HČ, te su identično kao i svjedok CČ na licu mjesta pokazali da se granica nekadašnjih posjeda prednika stranaka protezala od stabla brijesta u točki 3 nalaza vještaka geometra Nina Barića (l.s. 450) i da se ta granice kreće prema sjeveroistoku u točkama 1, 2 i 4.

11.7. Sukladno svemu naprijed utvrđenom je iskazivao i svjedok HČ kojem sud vjeruje kada navodi da prijepor pripada tuženici i da ona ima pravo tu imati masline, te je na licu mjesta pokazao liniju razgraničenja između posjeda prednika stranaka kao što je naprijed navedeno u točkama 3, 1, 2 i 4 (l.s. 450). Svjedok je istaknuo da se površina zasađenih maslina tuženice dijelom poklapa s površinom negdašnjih maraški njezinog oca koje su bile zapaljene prije Domovinskog rata. U razgovoru mu je tužitelj Č rekao da su on i FČ sami zabili metalne šipke između svojih nekretnina, a onda mu je u drugom razgovoru Č rekao da mu se čini da nije idealno, da je još trebao jedan metar ući u Anđelkino, a što je i FČ prihvatila da se ne svađaju i onda su ponovno njih dvoje zabili metalne šipke. Zbog tog drugog premještanja metalnih šipki je FČ jedan red zasađenih maslina pomakla prema svom drugom redu i onda se u tom dijelu smanjio razmak između maslina. Tuženičin otac S je osim zemljišta gdje su bile maraške u produžetku prema sjeveroistoku imao jedan komad livade, imao je dva konja i zaprežna kola, pa je volio na tu livadu dolaziti zbog konja i hlada, a imao je i zemlju koja se nalazi ispod predmetnih Anđelkinih maslina gdje su također njezine masline. Zapaljene maraške su prije Domovinskog rata bile na površini od oko 2.500 m2, a tuženica FČ danas ima zasađene masline na površini od oko 4000 do 5000 m2. Ovo mu je dobro poznato jer ima svoju nekretninu u blizini i tamo je čitav život prisutan jer je radio zemlju od GČ i DČ koje su udane za njegova dva brata. Tako da dobro zna da se na Ankinoj i Matijinoj ne nalaze danas zasađene Anđelkine masline.

11.8. Prednjim utvrđenjima je sukladan i iskaz svjedoka AČ kojem sud vjeruje kada navodi da je na predmetnu nekretninu dolazio kao dijete (svjedok je rođen 1953. godine) kod tuženičinog oca S pomagati mu na jednom dijelu kositi sijeno, a na jednom dijelu zemlje orati i s njim je dolazio BB koji je sada pokojni. Danas se na predmetnoj nekretnini nalaze masline tuženice koje je sa suprugom zasadila 2005. godine i tada su na terenu bili kolci. Nakon godinu dana su ti kolci bili izvađeni, pa je sa suprugom tuženice izvadio oko deset do petnaest maraški (ispravno- maslina) i premjestio ih tri i pol metra 2006. godine unutar nekretnine tuženice radi svađe s tužiteljem Č. Na mjestu gdje se danas nalaze Anđelkine masline, prije se, dok je dolazio kod Anđelkinog oca S, jedan dio tog zemljišta kosio, a na drugom dijelu su bile masline (ispravno- maraške). Masline koje su 2005. zasađene nalaze se i danas na istom mjestu, beru ih svih ovih godina i u tome ih nitko nije sprječavao.

11.9. Ovdje valja navesti da je svjedok AČ u nekoliko navrata očigledno zamijenio riječi maraške i masline, te pogrešno naveo da su na terenu kolci za među bili 2005. godine, što ne tvrdi ni tuženica, koje manjkavosti iskaza ukazuju na očitu rastresenost svjedoka koja je razumljiva i potpuno opravdana, te ne upućuje na iznošenje neistina, obzirom da je svjedok 20 dana prije saslušanja doživio obiteljsku tragediju radi suicida sina, u dobi je od 70 godina, te je narušenog zdravstvenog stanja i 2021. godine je operirao slezenu, žuč i gušteraču. Osim toga, sud nalazi da navedene manjkavosti ne utječu na kvalitetu iskaza u preostalom dijelu u kojem je logičan, dosljedan i razumljiv, te sud prihvaća istinitost iskaza svjedoka AČ i uzima ga za relevantnog kod presuđenja.

11.10. Sukladno prednjem je iskazivala i svjedokinja TČ kojoj sud vjeruje kada navodi da je sa suprugom AČ od udaje 1975. godine stalno dolazila pomagati Anđelkinim roditeljima raditi na toj zemlji, a na kojoj se danas nalazi zasađeno puno maslina, a te masline su zasađene 2005. godine. Ranije je na toj zemlji je bilo preko stotinjak maraški. Od 1975. godine pa sve do ove godine, suprug i ona svake godine pomažu na toj zemlji, prije u branju maraški, a poslije u branju maslina i nitko im nikada nije branio branje maraški i maslina. Sjeća se da je njezin suprug AČ išao pomoći tuženici premjestiti stabla masline, pričao je suprug o nekim žutim kolcima i da su te masline premjestili tri metra da ne bi imali problema sa tim susjedima.

11.11. Iako svjedok JB nema saznanja o uživaju prijepora prije Domovinskog rata, što je odlučujuće, svjedok je potvrdio tvrdnje tuženice da je bio angažiran od tuženice da ore i freza predmetnu nekretninu od 2005. godine, pa mu je poznato da su masline zasađene 2005./2006. godine, te da su zasađene smokve, višnje i orasi. Prijepor je obrađivao mehanizacijom za tuženicu do 2012. godine. Na donjoj južnijoj dužoj međi je svjedok uočio žute željene šipke visine u prosjeku do jedan i pol metar, što je zapamtio jer su mu šipke smetale i morao ih je zaobilaziti kada bih orao.

11.12. Ocjenjujući iskaz DČ proizlazi da nema saznanja koja mogu razriješiti ovu pravnu stvar obzirom da navodi da ne zna je li tuženica i koliko uhvatila od njihovog, pa da sud to procjeni. Međutim, proizlazi i to da svjedokinja zapravo dopušta da prijepor u cijelosti pripada tuženici navodeći da je masline možda sadila na svome i da možda nije ništa „uzela”, a osim toga potvrđuje da je obitelj tuženice imala donju i gornju parcelu, da je bila dugačka njiva koja je bila napola tako da je dole bio vinograd, a gore su bile zasađene višnje, te potvrđuje da je otac tuženice PČ držao višnje na svojoj zemlji i da se nisu s njim svađali, što je sve suglasno sa ostalim provedenim dokazima, pa se u tom dijelu vjeruje svjedokinji DČ.

11.13. Slijedom prednjih utvrđenja, sud vjeruje svjedoku OČ, suprugu tuženice, čiji iskaz nije doveden u pitanje niti jednim provedenim dokazom, a istovremeno je uvjerljiv, logičan i životan kada navodi da su supruga i on zasadili pet redova sadnica maslina na prijeporu 2005. godine, a šesti red maslina su zasadili godinu dana kasnije jer su čekali da dođe VČ iz [adresa] i da s njegovom suprugom FČ postavi ciljeve koje su zajednički postavili na terenu 2006. godine, čemu je i svjedok OČ bio prisutan. Kada su postavljeni ti ciljevi, supruga i on su zasadili 2006. godine šesti red maslina. Č je 2007. godine došao na teren i rekao im da su ušli u njegov teren za tri metra u gornjem dijelu, pa su potom 14 ili 15 maslina premjestili bliže petom redu. Potom im Č više ništa nije prigovarao sve do prosinca 2016. nakon zamjene zemlje sa tetama, te je tada u prosincu 2016. godine je orao skroz do Anđelkinih maslina i potkopao je žile. Prije maslina su do 1986. godine bile maraške punca S dok ih 1986. godine nije zapalio NČ. Bilo ih je preko sto maraški, a te maraške su se nalazile na površini od oko 2.500 do 3.000 m2, a na preostaloj površini je bila livada njegovog punca S koja se kosila za sjeno od 1986. pa do 2005. godine, a na dijelu je punac prije 1975. sadio povrtlarske kulture. Punac S je na ovoj lokaciji imao površinu zemljišta od oko sedam do osam tisuća m2.

11.14. Vezano za iskaz EČ, koja je u prvom iskazu pred sudom iskazivala da je tužitelju u zamjeni dala dio prijepora i neodređeno ističući da je nešto od tih maslina na tuženičinom terenu, a nešto na njezinom terenu kojeg je u zamjeni dala tužiteljima, navesti je da je ova svjedokinja saslušana na licu mjesta iskazala i pokazala suprotno od navedenog i u prilog tvrdnji tuženice, odnosno iz iskaza na očevidu proizlazi da je ova svjedokinja u zamjeni tužitelju dala dio sjeveroistočno od prijepora, ali ne i prijepor, a da je prijepor pripadao ocu tuženice čija nekretnina je bila zapadno od njezine i sestrine nekretnine koju su u zamjeni dali tužiteljima 2016. godine, te je na očevidu na licu mjesta pokazala granica nekadašnjih posjeda prednika stranaka koja se prema njezinom iskazu protezala od stabla brijesta u točki 3 nalaza vještaka geometra Nina Barića (l.s. 450) pa prema sjeveroistoku u točkama 1, 2 i 4.

12. Sud ne vjeruje iskazima svjedoka: PB, ĐČ i ĆČ. Radi se o svjedocima koji iskazuju u protivnosti sa provedenim materijalnim i personalnim dokazima, te su u bliskoj relaciji sa tužiteljima obzirom da se radi sestri i zetu tužitelja, te supruzi tužitelja pod 1), pa sud ocjenjuje da su ovi svjedoci iskazivali pristrano i neistinito u cilju postizanja uspjeha tužitelja u sporu.

12.1. Tako sud ne vjeruje svjedoku ĐČ, zetu tužitelja, kada navodi da su na prijeporu prije Domovinskog rata bile posađene breskve, šljive i razno povrće koje je sadio otac tužitelja ZČ u površini od 3000 m2, a da su se maraške oca tuženice PČ prostirale na samo 1000 m2 koji navode ne proizlaze niti iz jednog provedenog dokaza. Jednako je neuvjerljiv i neistinit iskaz svjedokinje PB, sestre tužitelja, koja navodi da je 2007. godine po povratku iz Srbije vidjela da je tuženica zasadila masline na terenu njezinog oca ZČ. Prije masline od tuženice je to bila oranica, sijalo se je žito, a to je sijao njezin otac, a poslije braća, a bile su i voćke. Osim toga je ova svjedokinja iskazivala paušalno i neodređeno obzirom da ne zna koliko je bilo maraški, ne zna do koje godine su bile Anđelkine maraške na terenu, a isto tako ne zna koliku površinu zemljišta su te Anđelkine maraške zauzimale, te se nije mogla snaći na skici vještaka. Na kraju, sud ne vjeruje ni svjedokinji ĆČ, supruzi tužitelja pod 1), kada navodi da je sa suprugom prije sadnje maslina na ovom zemljištu sadila razne povrtlarske kulture, breskve i šljive do Domovinskog rata, a da je inače to zemljište pripadalo njezinom svekru ZČ, a koji navodi svjedokinje su suprotni utvrđenjima suda.

13. Sukladno svim naprijed izloženim utvrđenjima suda temeljem provedenog dokaznog postupka, sud nalazi da je iskaz tuženice FČ istinit, dok je neistinit iskaz tužitelja pod 1) VČ.

13.1. Tako sud vjeruje tuženici FČ kada navodi da je predmetnu nekretninu dobila darovanjem svojih roditelja, oca S i majke G 1986. godine. Njezin otac S je na prijeporu posadio višnje kada je ona bila mala, a u vrhu te nekretnine je bila livada, dok je između livade i višanja otac uzgajao jednogodišnje kulture, pšenica i ječam. Masline je zasadila 2005. godine, ali ne sve jer je čekala Č da on vidi. Tako se s tužiteljem pod 1) Č našla u proljeće 2006. na licu mjesta kako bi zajedno utvrdili granice njihovih nekretnina. Zajedno su udarili tri kolca,te je pokazala na skici l.s. 147 da su prvi kolac stavili u točki koja je označena točkom X, drugi kolac koja se označava točkom Y i treći kolac na poziciji točke D. Kada su zaboli te kolce, su zasadili red maslina. Potom je Milenko 2007. godine rekao da od pola toga reda pa do vrha nije točno zasađeno, te su se ponovno našli i zabili su ponovno kolce na način da je gornji kolac zabila tri metra u svoje, pa je potom 14-15 maslina prenijela u svoje. Među njima je potom bio mir sve do siječnja 2017. kada je tužitelj pod 1) te kolce izvadio i bacio, te ih ona nije našla na terenu.

13.2. Tužitelj pod 1) VČ u stranačkom iskazu neistinito i protivno utvrđenjima suda iskazuje da je na predmetnoj nekretnini njegova obitelj pretežito uzgajala kruške, breskve i jabuke, te da se tuženica 2006. godine pomaknula na njegovu štetu za 3-4 reda maslina, a sljedeće godine je uzela još dva reda tako da je ukupno sada pod maslinama njegovih 4100 m2, te da s tuženicom nije uredio među na terenu nego su se kod pokazivanja posvadili i više nisu razgovarali. Nadalje je neuvjerljiva i nedokazana tvrdnja tužitelja pod 1) kada u stranačkom iskazu navodi da su maraške oca tuženice bile samo na čest. zem. [katastarska čestica]. Sve navedene tvrdnje tužitelja pod 1) nisu potkrepljene niti jednim dokazom već su suprotne nalazu vještaka i iskazima svjedoka kojima sud vjeruje.

13.3. Osim toga, kada se uzme u obzir da je otac tuženice PČ brisan kao posjednik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na površini od 4.500 m2 1964. godine, a da je tuženica tu česticu uzela u koncesiju tek 2023. godine za potrebe maslinarstva i uzgoja bajama, sve kako to proizlazi iz prijavnog lista katastra (l.s. 90) i ugovora o zakupu iz 2023. (l.s. 278-289 i 370), te da je umjesto oca tuženice kao dosadašnjeg posjednika 1964. godine (l.s. 93) upisana Poljoprivredna zadruga Benkovac u katastru nekretnina, tada proizlazi zaključak suda da nasadi marašaka nisu ni mogli biti na toj čestici od 1960-ih do 1986. godine kada su zapaljeni, već upravo pretežito na predmetnoj 1509 k. o. [katastarska općina], tim više što se u predmetu P-246/86 (l.s. 56-58) nigdje ne navodi da bi se voćnjak marašaka nalazio na nekretnini u društvenom vlasništvu već se kao njegova pozicija navodi čest. zem. zv. Smokovača koju je tuženica dobila darovštinom roditelja, što je u tom predmetu utvrđeno i na sudskom očevidu uz sudjelovanje vještaka agronoma i kojoj konstataciji se nije protivio tamo tuženik, NČ, inače suprug prednice tužitelja DČ, tim više kada se uzme u obzir da je upravo nekretnina UB i EČ bila međašna nekretnini tuženice na kojoj su bile maraške, a kako je to u svjedočkom iskazu navela EČ (l.s. 145-155) ističući da su se te maraške nalazile zapadno i do njezine zemlje.

14. Vezano za uputu višeg suda da se utvrdi koji dio su tužitelji stekli nasljeđivanjem (odnosno izvorno), a koji zamjenom sa rodicama DČ i GČ 2016. godine, navesti je da je tužitelj pod 1) VČ na ročištu od 12. rujna 2024. (l.s. 378) naveo da nije katastarski međaš s tuženicom, te da je na sjeverno dijelu međaš sa državnom parcelom koju obrađuje tuženica, pa kada se tome pridodaju sva utvrđenja suda, a posebno iskaz svjedokinje EČ koja je na terenu pokazala dio parcele koji su tužitelji stekli zamjenom s njom i njezinom sestrom proizlazi da je površina istočno i sjeveroistočno od pokazanog brijesta, odnosno istočno od prijepora, pripadala DČ i GČ, te da je prema iskazu EČ na terenu razgraničenje njihovog posjeda i posjeda oca tuženice bilo na liniji 3-1-2-4 nalaza vještaka geometra Nina Barića (l.s. 450).

15. Iz svih prednjih utvrđenja suda zapravo proizlazi da tužitelji, na kojima je teret dokaza nisu uopće pokazali i dokazali postojanje faktičnog posjeda nasljeđivanjem na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 2781 m2, a pogotovo nisu dokazali da im je pripadao prijepor. Tim više što je u postupku uklapanjem avio snimaka Područnog ureda za katastar Zadar, koje prikazuju nasade stabala marašaka oca tuženice PČ na prijeporu iz 1977. godine, utvrđeno da se njihova pozicija u većem dijelu podudara s pozicijom predmetnih maslina tuženice, a kako su to utvrdila sva tri vještaka geometra i saslušani svjedoci. Istovremeno je utvrđeno da su rodice tužitelja DČ i EČ bili međaši tuženice sa zapadne strane njezine nekretnine, odnosno do prijepora, te DČ saslušana u svojstvu svjedoka nije imala saznanja je li tuženica „uzela“ dio ranije njihove nekretnine, dok je EČ na licu mjesta pokazala da je prijepor posjed tuženice i prethodno njezinog prednika, oca PČ.

16. Dakle, temeljem provedenih dokaza je utvrđeno da je tuženica FČ stekla predmetni realni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] darovanjem svoga oca 1986. godine, a ovaj kupnjom od osobe prezimena ZB i ustupanjem od PČ F, PČ V i PČ Đ 1960. godine, te je utvrđeno da računajući posjed oca Vojina tuženica drži i obrađuje prijepor najmanje od 1960-tih, što slijedi iz svih provedenih dokaza, a posebno iz iskaza saslušanih svjedoka kojima sud vjeruje, a koji su iskazivali da je otac tuženice PČ od prije 1960-tih imao posađene maraške na prijeporu, da se nije svađao ni sa ocem tužitelja ZČ, a niti sa DČ i GČ, da se radilo o dugačkoj njivi ukupno 7.000 do 8.000 m2, da je na dijelu prijepora bio vrt, a u vrhu prijepora je otac tuženice imao svoju livadu koju je kosio i dovodio dva konja na nju. Temeljem sadržaja sudske nagodbe Općinskog suda u Benkovcu poslovni broj P-246/86 od 9. listopada 1986. utvrđeno je da je suprug prednice tužitelja UB, NČ, pristao tuženici platiti štetu za stabla maraški koje je slučajno zapalio na prijeporu što ne bi učinio da se radilo o nekretnini DČ ili nekretnini tužitelja.

16.1. Nadalje je utvrđeno da tužitelji prije podnošenja tužbe nisu upozoravali tuženicu da bi obradila njihovu nekretninu ili nekretninu od rodica GČ i UB, već su stranke zajednički odredile među postavljanjem ciljeva visine do jedan i pol metar u dva navrata 2006. i 2007., a radi čega je tuženica čekala dolazak tužitelja pod 1) i godinu dana kasnije 2006. godine posadila zadnji red maslina prema tužiteljima, da bi nakon drugog postavljanja ciljeva 2007. godine na zahtjev tuženika preselila zadnji red maslina u svoje i prepustila mu najmanje tri metra širine svog zemljišta, a o čemu su iskazivali svjedoci CČ, HČ, AČ, TČ i OČ, te JB koji je kod obrađivanja maslinika mehanizacijom uočio ciljeve visine do jedan i pol metar na granici posjeda stranaka. Prema neformalnom uređenju međe između stranaka, prijepor pripada tuženici. Nakon 2007. do 2017. godine su stranke mirno i nesmetano obrađivale svoje susjedne nekretnine, te je tuženica na predmetnom dijelu obrađivala masline u čemu je nitko nije sprječavao, a niti su protiv nje poduzimane pravne radnje do podnošenja ove tužbe u travnju 2017. godine. Tužitelji nisu dokazali da bi u razdoblju od povratka u Hrvatsku iz Srbije 2007. godine pa do 2017. godine prigovarali tuženici da joj prijepor ne pripada ili je sprječavali da obrađuje svoju nekretninu sve do incidenta na terenu u siječnju 2017. kada je tužitelj pod 1) fizički napao tuženicu i njezinog supruga. Suviše navedenom je tužitelj pod 1) prije utuženja čak tjerao tuženicu sa njegove njive da ode u svoje masline. Navedeno je jasno istaknuo sam tužitelj pod 1) VČ kada je ispitan u prekršajnom postupku Pp 21 J-103/17 sucu označio poziciju točkom X na liniji koja odjeljuje prijepor i nekretninu koja je nesporno pripada tužiteljima (l.s. 72) navodeći da je to mjesto incidenta i da je odatle tjerao tuženicu u njezine masline, odnosno na prijepor s njegove njive, a iz čega proizlazi da tužitelj pod 1) tada još uvijek nije svojatao prijepor. Kraj svega navedenog, proizlazi zaključak da su tužitelji na pokretanje ovog postupka bili potaknuti nakon što su provjerom stanja u katastru nekretnina ustanovili da tuženica drži veću površinu od one na kojoj je evidentirana u katastru, koja evidencija očito ne odgovara stvarnom stanju posjeda i vlasništva, i to sve iako su tužitelji znali da im prijepor zapravo ne pripada.

17. Odredbom čl. 159. st. 3. ZV propisano je da samostalni posjednik nekretnine stječe vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, te je iz st. 2. istog članka razvidno da se pravo vlasništva nekretnine stječe protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, ako je posjed zakonit, istinit i pošten. Odredbom čl. 160. ZV propisano je da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali nekretninu.

18. Stoga je sud temeljem provedenog dokaznog postupka utvrdio da su se na strani tuženice FČ, računajući posjed njezinog oca PČ, itekako ispunile zakonske pretpostavke iz čl. 159. st. 3. ZV za stjecanje vlasništva izvanrednom dosjelošću, i to posjedovanjem još od 1960-ih pa do siječnja 2017. godine u kojem razdoblju je posjed bio miran i neometan, a kod čega je navesti da tužitelji nisu s uspjehom doveli u pitanje poštenje posjeda tuženice

19. Kako je tuženica dokazala da je vlasnica, odnosno da ima pravo koje je ovlašćuje na posjed prijepora, nema uvjeta za usvajanje tužbenog zahtjeva tužitelja za predaju u posjed jer se nisu ostvarile zakonske pretpostavke iz čl. 161. ZV, te je odlučeno kao u točki I. Izreke presude.

20. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, te je tuženici s obzirom na VPS od 26.677,28 EUR priznat trošak parničnog postupka za zastupanje po punomoćniku iz reda odvjetnika, i to: za sastav odgovora na tužbu 250 bodova (Tbr. 8.1.), za zastupanje na ročištima 4. srpnja 2017., 8. listopada 2017., 5. svibnja 2021., 5. srpnja 2021., 13. rujna 2021., 9. studenog 2021., i 4. srpnja 2022. po 250 bodova za svako ročište (Tbr. 9.1.), 19. listopada 2023., 12. rujna 2024., 16. prosinca 2024. i 29. travnja 2026., za pristup očevidima od 16. rujna 2020., 6. listopada 2023. i od 9. svibnja 2025. s izbivanjem iz ureda preko tri sata po 350 bodova za svaki očevid (Tbr. 9.1. i Tbr. 35), za sastav obrazloženih podnesaka od 8. rujna 2017., 18. listopada 2017., 13. travnja 2018. i 28. travnja 2021. po 250 bodova za svaki podnesak (Tbr. 8.1.), za sastav ostalih obrazloženih podnesaka od 23. svibnja 2023., 7. lipnja 2023., 9. studenog 2023., 11. prosinca 2024., 18. prosinca 2024., 2. svibnja 2025., 18. srpnja 2025. i 24. travnja 2026. po 100 bodova (Tbr. 8.3.), ukupno 4850 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR i PDV od 25 % iznosi 12.125,00 EUR čemu je trebalo pridodati trošak plaćenog predujma poljoprivrednog vještačenja od 368,00 EUR, plaćenog predujma za dopunu vještaka mjernika od 166,00 EUR, tako da ukupni priznati parnični trošak tuženice iznosi 12.659,00 EUR dok se preko dosuđenog odbija kao neosnovan zahtjev tuženice za naknadom parničnog troška.

17.1. Tuženici nije priznat zatražen trošak sudske pristojbe jer iz sadržaja spisa ne proizlazi da je tuženica platila sudsku pristojbu odgovora na tužbu, a s obzirom da obveza plaćanja sudske pristojbe nastaje nakon pravomoćnog okončanja spora. Slijedom navedenog je odlučeno kao u točki II. izreke presude.

U Zadru, 11. lipnja 2026.

Sutkinja

Maja Ivković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovome sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke, u roku od 15 dana od dana objave odluke, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- Tužiteljima po punomoćniku

- Tuženici po punomoćniku