REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2219/2021-64

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E ŠE N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda dr.sc. Ljiljani Matuško Antonić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ŠC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivanu Emeru, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176, zastupanog po punomoćnici Ivi Pezić odvjetnici u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 08. svibnja 2026. godine u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice CC, odvjetničkog vježbenika i zamjenika punomoćnika tuženika KC, odvjetničkog vježbenika, dana 11. lipnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6 , platiti tužiteljici ŠC iz [adresa], s osnova neimovinske štete za povredu prava osobnosti na tjelesno/duševno zdravlje i s osnova imovinske štete za pruženu tuđu pomoć i njegu te s osnova izgubljene zarade iznos u visini od 1.535,30 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 19. studenog 2020. godine pa do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine do 31.prosinca 2023. godine po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvoga kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te od 1. siječnja 2024. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za svako polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi za dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu kojim zahtjeva isplatu iznosa u visini od 475,45 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 19. studenog 2020. godine do isplate kao prekomjerno zatraženim iznosom.

III. Nalaže se tuženiku HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6 , naknaditi tužiteljici ŠC iz [adresa], parnični trošak u iznosu od 2.282,07 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 11. lipnja 2026. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za svako polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi za dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da se dana 12. studenog 2020. oko 17,08 sati dogodila prometna nezgoda u Velikoj Gorici, mjesto Mičevec, Savska ulica 59, a koju je uzrokovao osiguranik tuženika, na način da je svojim vozilom registarske oznaka [registarska oznaka] naletio na vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka], kojim je upravljala tužiteljica. Navodi da u prometnoj nezgodi tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji koju dostavlja uz tužbu. Tužiteljica navodi da je trpjela intenzivne i dugotrajne boli, pretrpjela je primarni i sekundarni strah, a nakon završenog liječenja tužiteljica će morati ulagati pojačane napore u životu i radu. Za vrijeme liječenja bila joj je potrebna tuđa pomoć i njega. Slijedom navedenoga tužiteljica potražuje naknadu štete s osnova povrede prava osobnosti i to prava na tjelesno i duševno zdravlje - za duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti, pretrpljene bolove, pretrpljeni strah, tuđu pomoć i njegu tijekom liječenja. Nadalje navodi da zbog pretrpljenih ozljeda u predmetnoj prometnoj nezgodi bila je na bolovanju u razdoblju od 13.11.2020. do 14.01.2021., a za koje vremensko razdoblje bolovanja tužiteljica je primila umanjeni iznos plaće tj. za vrijeme bolovanja primila je 3.150,00 kn manju netto plaću, potražuje s osnova izgubljene zarade odnosno plaće netto iznos od 3.150,00 kn. Tužiteljica se zahtjevom za naknadu štete u mirnom postupku obratila tuženiku, a primitak kojeg je tuženik nesporno potvrdio dopisom od dana 19.11.2020., te tužiteljica upravo od toga dana potražuje zakonsku zateznu kamatu, a sve sukladno čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Tužiteljica predlaže usvojiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava uzročno-posljedičnu vezu između predmetnog štetnog događaja i svih ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji dostavljenoj uz tužbu. Osporava tijek zakonske zatezne kamate s osnova tuđe pomoći i njege budući da kamata može teći tek od presuđenja, jer se radi o nenovčanoj imovinskoj šteti na koju kamata može početi teći tek kada je presudom utvrđeno da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega te u kojem opsegu. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u Potvrdu MUP RH, PU Zagrebačke, Policijske postaje policije Velika Gorica (list 5-6 spisa), dopis tuženika od 22. prosinca 2020. (list 7 spisa), medicinsku dokumentaciju za tužiteljicu i njezin zdravstveni karton (list 8-13, 73-143 spisa), Izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad (list 14-17 spisa), obračunske isprave za isplatu plaća (list 18-28 spisa), fotografije vozila (list 37-42, 46-50, 240 spisa), Izjavu za popravak vozila i račun (list 51-53 spisa), provedeno je kombinirano prometno-sudsko medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku ing. Peri Todoroviću i dr. Vedrani Petrovečki, vještaku za sudsku medicinu (list 154-157, list 168-171 spisa), koje vještake je sud dopunski saslušao, provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Igoru Stipančiću (list 195-197 spisa), kojeg vještaka je sud dopunski saslušao, provedeno je financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Darku Prpić, dipl.oec iz tvrtke "Darfin" d.o.o. (list 216-210 spisa), saslušani su svjedoci VC, TC, FC, saslušana je tužiteljica kao stranka u postupku.

Sud je izvršio uvid u spis PU Zagrebačke, PP Velika Gorica.

Ocjenom provedenih dokaza kako svakog zasebno tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine broj " 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11

- pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

4. Predmet ovog spora je naknada neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno/duševno zdravlje, te naknada imovinske štete s osnova pružene tuđe pomoći i njege, naknada izgubljene zarade. Između stranaka sporan je osnov i visina štete, uzročno posljedična veza između štetnog događaja i nastale štete, tijek zatezne kamate na imovinsku štetu za pruženu tuđu pomoć i njegu.

5. U tijeku postupka tužiteljica se protivi navodima tuženika iz odgovora na tužbu sadržajno kao u podnesku od 07.02.2022. godine. Tuženik ostaje kod navoda iz odgovora na tužbu.

6. Sud je na okolnost utvrđivanja uzročno posljedične veze proveo dokaz kombiniranim prometnim sudsko medicinskim vještačenjem po vještaku Peru Todoroviću i Vedrani Petrovečki, te je saslušan svjedok VC, TC, FC, saslušana je tužiteljica kao stranka u postupku.

Svjedok TC u svom iskazu navodi da je zaposlen u Toyota Centar Zagreb, voditelj je postprodaje, dijela koji se bavi popravkom i skladištenjem vozila. Navodi da mu se obratio PC koji je dovezao vozilo radi popravka, oni su tražili da potpiše Ponudu ako mu odgovara, Ponudu je potpisao i rečeno je gospodinu PC koje dijelove vozila treba pribaviti kako bi izvršiti popravak, a nakon što su dostavljeni ti dijelovi oni su vozilo popravili. Navodi da je izdao račun za popravak vozila koji je i plaćen, a nakon što se svjedoku predočava Izjava na listu 51 spisa navodi da je vlastoručno tu Izjavu potpisao. Ne sjeća se kada je nastalo oštećenje stražnjeg branika niti se sjeća da mu je to rekao PC.

Svjedokinja FC u svom iskazu navodi da je bila sudionica prometne nezgode, vozila se s posla, popustila joj je pažnja i udarila je u stražnji dio vozila tužiteljice. Kretala se vozilom brzinom cca 50 km/h. Navodi da je platila kaznu izrečenu u prekršajnom postupku. Ističe da je došla policija na mjesto događaja time da je dolazilo vozilo Hitne pomoći. Svjedok VC, suprug tužiteljice, u svom iskazu navodi da je tužiteljica taj dan vozila, on je bio suvozač, kretali su se glavnom cestom i skretali su desno, supruga je usporavala radi skretanja i dala je žmigavac radi skretanja u desno. Navodi da je vozilo udarilo u stražnji dio njihovog vozila. Nije mu poznato kojom bi brzinom se kretalo ovo drugo vozilo, ali zna da je tužiteljica usporavala brzinu kretanja. Nadalje navodi da je pomagao svojoj supruzi nakon prometne nezgode. Svjedok iskazuje da je oštećeno njihovo vozilo i to stražnji dio.

Tužiteljica ŠC u svom iskazu navodi da se kretala glavnom cestom u Velikoj Gorici, trebala je skrenuti desno, skretala je desno s glavne ceste, ispred nje nije bilo vozila, počela je usporavati, dala je desni žmigavac za skretanje, ne sjeća se kojom se brzinom kretala vozilom, niti joj je poznato kojom se brzinom kretalo ovo drugo vozilo, ali je bilo u punoj brzini. U prometnoj nezgodi oštećen je stražnji dio njezinog vozila. Iskazuje da je nakon prometne nezgode odvezla vozilo u HOK u Velikoj Gorici radi izvida štete pa je čekala da se obavi izvid, a potom je dobila izvještaj HOK kojim se nudio popravak vozila, ali nisu obuhvatili popravak veznog lima na stražnjem dijelu vozila, a koji popravak je trebalo obaviti jer je to utvrđeno u servisu Toyote. Navod da joj je HOK uplatio iznos za popravak vozila i ona je vozilo popravljala u servisu Toyote. Nadalje navodi da prije ove prometne nezgode nije imala ozljedu vratne kralježnice osim ukočenja, ali joj se znala lijeva strana vrata ukočiti, nije odlazila kod liječnika zbog ukočenja vrata, ne sjeća se koliko prije nezgode je imala tegobe s vratom. Navodi da je bila na bolovanju nakon prometne nezgode 3 tjedna do mjesec dana, provodila je fizikalne terapije, za vrijeme liječenje pružao joj je pomoć njezin suprug VC.

Iskazima saslušanih svjedoka i tužiteljice sud je u cijelosti poklonio vjeru jer su isti iznijeti logično i uvjerljivo.

7. Uvidom u spis PU Velika Gorica oznake Klasa: 211-04/20-P/-28362, Urbroj: 511-19- 36/06-8-P-169/2020 sud je utvrdio da se prometna nezgoda dogodila dana 12.11.2020.g. u 17,08 sati u Velikoj Gorici, mjesto Mičevec, Savska ulica 59, te je u Potvrdi PP Velika Gorica navedeno da u prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba.

Sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži u spisu, te je proveden dokaz kombiniranim prometnim sudsko medicinskim vještačenjem po vještaku Peru Todoroviću i dr. Vedrani Petrovečki.

Vještak Pero Todorović u svom nalazu i mišljenju od 24. siječnja 2024. godine (list 154-157 spisa) navodi da je vozilo osiguranice tuženika praktički ravno straga, prednjim dijelom (nešto više desnim) naletjelo na stražnju stranu vozila tužiteljice. Navodi da vozilo tužiteljice je u sudaru bilo izloženo promjeni (porastu) brzine od 9,6 km/h. Tužiteljica je imala tendenciju pomaka tijelom dominantno natrag i neznatno u desnu stranu.

Vještak dr. Vedrana Petrovečki u nalazu i mišljenju od 29. kolovoza 2024. godine (list 168- 171 spisa) navodi da je tužiteljica zadobila ozljede nadnevka 12. studenoga 2020. godine, kada je na stražnju stranu vozila kojim je upravljala naletjelo osobno vozilo osiguranika tuženika registarske oznaka [registarska oznaka]. Prema medicinskoj dokumentaciji proizlazi da je u pri prvom ambulantnom pregledu, kao i daljnjim pregledima tužiteljici IC (r. **.**.1997.), postavljena dijagnoza istegnuća mišića uz vratnu kralježnicu. Vještak Vedrana Petrovečki navodi da pri dinamici odigravanja ovog štetnog događaja, a koja proizlazi iz stanja spisa i nalaza i mišljenja prometnog vještaka na sve su predmete u vozilu, pa tako i na tijelo tužiteljice, djelovale sile akceleracije uz promjenu brzine vozila u kojem se nalazila tužiteljica od Δv = 9,6 km/h. U trenutku djelovanja ovakve sile tijelo tužiteljice poletjelo je naglo prema natrag i neznatno u desnu stranu. Glava, koja nije fiksirana, već je slobodna, neovisno o korištenju sigurnosnog pojasa, reagira na sile akceleracije i deceleracije. Stoga je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju mogla zadobiti trzajnu ozljedu vratne kralježnice, pri čemu promjena brzine od Δv = 9,6 km/h dostatna za nastanak trzajne ozljede vratne kralježnice, ali uz prethodno oštećenje vratne kralježnice.

Sud je u cijelosti prihvatio, nalaz i mišljenje vještaka jer je dan na jasan i određeni način, u skladu s pravilima struke. Tužiteljica nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka Pera Todorovića i Vedrane Petrovečki. Tuženik ističe primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka u dijelu nalaza i mišljenja u odnosu na utvrđenu promjenu brzine (podnesak tuženika od 23.09.2024.g.)

8. Na primjedbe tuženika sud je dopunski saslušao vještake Pera Todorovića i Vedranu Petrovečki,

Vještak Pero Todorović u dopunskom očitovanju navodi da je donio zaključak da nije moglo nastati oštećenje stražnjeg branika (slika 4 nalaza i mišljenja na stranici 3-list 156 spisa) jer se radi o izrazito velikom oštećenju ojačanja stražnjeg branika a u odnosu na oštećenja koja su nastala na pokrovu (plastika) stražnjeg branik i da je oštećenje ojačanja branika (slika 4 nalaza i mišljenja) konstatirano tek nakon što je vozilo dovezeno u servis zbog popravka. S tim u vezi uspoređujući intenzitet oštećenja na oblozi stražnjeg branika s intenzitetom oštećenja nosača branika utvrdio je da ta oštećenja nisu mogla nastati u jednom štetnom događaju. Navodi da je kod izvida štete bilo vidljivo oštećenje oprečnog nosača branika tada bi s obzirom da u tom smislu na Izvidu ne bi bilo nekih upozorenja prihvatio varijantu da je i nosač branika oštećen u predmetnom štetnom događaju. Kod izračuna promjene veličine brzine vozila tužiteljice nije uzimao u obzir oštećenje oprečnog nosača istog branika. Vještak navodi da je veličina promjene brzine vozila tužiteljice u vrijeme sudara računato prema opće priznatim fizikalnim zakonima i modelima pri čemu je konstatirano da je promjene brzine vozila tužiteljice iznosila 9,6 km/h. Za napomenuti je da je kod tog izračuna računao sa minimalno mogućim vrijednostima EES od onih koja su mogla biti realna. U tom smislu u spis predaje 2 fotografije iz kojih je vidljivo da se na sličnim vozilima kao što su oštećenja na predmetnim vozilima radi o većim vrijednostima EES što onda kada bi se to primijenilo podrazumijeva i veći pad odnosno promjenu brzine vozila tužiteljice.

Vještak dr. Vedrana Petrovečki u dopunskom očitovanju navodi u odnosu na ranije ozljede vratne kralježnice da u spisu prileži preslika osobnog zdravstvenog kartona, s time da je dio zdravstvenom kartona bio rukopisan i nečitljiv, a da eKarton tužiteljice obuhvaćao je vremensko razdoblje od 31. listopada 2008. do 25. travnja 2022. godine i u tom vremenskom razdoblju tj. od 31. listopada 2008. pa do štetnog događaja 15. veljače 2022. nije bila utvrđena niti jedna dijagnoza koja bi govorila o prethodno postojećem oštećenju vratne kralježnice. Međutim sudsko medicinski gledano s obzirom na dinamiku odvijanja prometne nesreće prethodno utvrđenu promjenu brzine vozila po prometnom vještaku kao i medicinsku dokumentaciju iz koje proizlazi da je utvrđena trzajna ozljeda vratne kralježnice ista se može prihvatiti jer je znano da mlađi ljudi često i ne zatraže liječničku pomoć u svezi nekih prethodno utvrđenih degenerativnih promjena vratne kralježnice. Istraživanja su pokazala da se degenerativne promjene koje su objektno bile utvrđene i u mlađih osoba prije 20 godine takvi pacijenti nisu zatražili pomoć liječnika. Navodi da tužiteljica je izjavljivala da je imala ranije problema s vratnom kralježnicom, te dalje ističe kako tužiteljica ne bi zadobila trzajnu ozljedu vratne kralježnice u ovim okolnostima da nije prethodno imala oštećenje vratne kralježnice. U zdravstvenom kartonu tužiteljice nigdje ne piše da je imala oštećenje vratne kralježnice, a vjerojatno je imala degenerativne promjene. Na pitanje je li bilo gdje u dostupnoj medicinskoj dokumentaciji bilo navedeno da postoji prethodno postojeće oštećenje vratne kralježnice navodi da se isto u medicinskoj dokumentaciji ne navodi.

Ovakvim dopunskim očitovanjem po mišljenju suda otklonjene su sve primjedbe tužiteljice i tuženika.

9. Na okolnost utvrđivanja uzročno posljedične veze sud je na temelju nalaza i mišljenja vještaka Pera Todorovića i dr. Vedrane Petrovečki u bitnom utvrdio da je osiguranica tuženika udarilo u stražnji dio vozila kojim je upravljala tužiteljica, da je tužiteljica zadobila ozljedu vratne kralježnice koja je ozljeda u uzročno-posljedičnoj vezi sa štetnim događajem.

10. Sud je na okolnost utvrđivanja osnova i visine štete izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži u spisu te je proveden dokaz medicinskim vještačenjem o vještak Igor Stipančić. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka od 14.02.2025.g. (list 195-196 spisa), sud je utvrdio da je tužiteljica u štetnom događaju 12.11.2020.g. zadobila trzajnu ozljedu vrata, da joj je ozljeda utvrđena na dan štetnog događaja. Provela je liječenje imobilizacijom vrata, mirovanjem i analgeticima te fizikalnom terapijom. Završetak liječenja prema medicinskoj dokumentaciji je 14.01.2021. godine, tad je načinila zadnji pregled fizijatra potom bez daljnjih pregleda i dijagnostičkih pretraga zbog predmetne ozljede. U odnosu na uzročno- posljedičnu vezu navodi da postoji uzročno-posljedična veza između predmetnog događaja, zadobivene ozljede te provedenog liječenja. Vještak u mišljenju navodi da trajne posljedice zbog zadobivene ozljede ne postoje. Na temelju analize medicinske dokumentacije i pregleda tužiteljice mišljenja je da zbog zadobivene ozljede u ovom štetnom ne postoji smanjenje životne aktivnosti. Vještak navodi da tužiteljica je zbog zadobivene ozljede trpjela bol i strah te trebala tuđu pomoć zbog privremene nesposobnosti obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti kako slijedi. Bol jakog intenziteta je trpjela do 2 dana, srednjeg oko 4-5 dana, a manjeg još do 4 tjedana sveukupno. Strah tzv. primarni u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja je bio intenzivan i kratkotrajan, tzv. sekundarni strah kao posljedica tjelesne ozljede jakog intenziteta je trajao do 1-2 dana, srednjeg oko 4-5 dana i manjeg oko 3 tjedna sveukupno. Tuđa pomoć joj je bila potrebna u trajanju od 10 dana 2 h na dan zbog mirovanja i nošenja ovratnika. Potom je još trebala pomoć kroz 2 tjedna 3 puta tjedno po 2 h zbog nepodnošenja uobičajenog svakodnevnog napora. Vještak navodi da temeljem provedeno kombiniranog vještačenja prometnog vještaka u sudskog medicinara tužiteljica je mogla zadobiti trzajnu ozljedu uz prethodno oštećenje vratne kralježnice, da je poznato kako mnogi ljudi imaju oštećenje vratne kralježnice zbog kojih nemaju smetnje ili su one takve da ne potraže medicinsku pomoć. Stoga u medicinskoj dokumentaciji ne mora biti zabilježeno postojanje tegoba ili liječenje vezano za kralježnicu. A to je i ovdje moguće jer u njenom kartonu nema zabilježenih podatka o ranijim tegobama s kralježnicom.

Sud je u cijelosti prihvatio, nalaz i mišljenje vještaka jer je dan na jasan i određeni način, u skladu s pravilima struke. Tužiteljica nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka dr. Igora Stipančića. Tuženik nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka dr. Igora Stipančića osim u dijelu u kojem je utvrdio uzročno-posljedičnu vezu budući da utvrđivanje takve činjenice nije u domeni vještaka kirurga.

11. Sud je dopunski saslušao vještaka dr. Igora Stipančića na primjedbe tuženika. Vještak dr. Igor Stipančić u dopunskom očitovanju navodi u odnosu na primjedbe tuženika koje se odnose na uzročno posljedičnu vezu između predmetnog događaja, zadobivene ozljede i provedenog liječenja da je u svom mišljenju naveo da je u ovom predmetu ranije provedeno kombinirano vještačenje prometnog vještaka i sudskog medicinara te kakav je njihov nalaz odnosno mišljenje vezano za zadobivenu ozljedu tužiteljice u ovome događaju. Isto tako naveo je pod kojim okolnostima je moguće da u medicinskoj dokumentaciji prije predmetnog događaja nema dokumentiranih podataka o ozljedi, tegobama i liječenju vezanih za vratnu kralježnicu. Vještak navodi da on kao kliničar uzeo je u obzir prvo da je tužiteljica na dan štetnog događaja ozlijeđena, a dinamiku ona opisuje kao vozač koji je bio u vozilu te u koje je vozilo udarilo drugo vozilo u stražnji dio pa je dakle mogla zadobiti trzajnu ozljedu vrata. Ta ozljeda je klinički utvrđena na dan štetnog događaja te je provela liječenje kako je opisano u mišljenju. Radilo se "o lakšoj tjelesnoj ozljedi" zbog koje je i dao mišljenje da nisu zaostale trajne posljedice te cijenio druge kvalifikatorne okolnosti predmetnog ozljeđivanja. Navodi da u načelu nije u njegovoj domeni kada je sporna promjena brzine utvrđivati uzročno posljedičnu vezu jer nije sudski medicinar već kliničar.

Ovakvim dopunskim očitovanjem po mišljenju suda otklonjene su sve primjedbe tuženika.

12. Tužiteljica nakon provedenog dokaza medicinskim vještačenjem zahtjeva isplatu neimovinske štete zbog povrede tjelesnog/duševnog zdravlja u iznosu od 1.300,00 EUR i s osnova imovinske štete iznos u visini od 112,00 EUR ukupno 1.412,00 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 19. studenog 2019. godine (dan podnošenja odštetnog zahtjeva) do dana isplate. Ostaje kod dijela tužbenog zahtjev kojim potražuje naknadu imovinske štete za izgubljenu zaradu u iznosu od 418,08 EUR sa zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do dana isplate (podnesak tužiteljice od 11.04.2025. godine - list 206-208 spisa).

13. Sud je na okolnost utvrđivanja visine cijene sata tuđe pomoći i njege i visine izgubljene zarade po prijedlogu tužiteljice proveo dokaz financijskim vještačenjem po Darfin d.o.o. Zagreb, vještak Darko Prpić. Sud je izvršio uvid i u dokumentaciju koja prileži u spisu. Vještak Darko Prpić u nalazu i mišljenju od 09.07.2025.g. (list 216-219 spisa) navodi da su javno dostupni podatci Državnog zavoda za statistiku o neto plaći NKV radnika u Zagrebačkoj županiji (kojoj pripada Velika Gorica), za ostale uslužne djelatnosti 2020. i 2021.g. Navodi da cijene sata tuđe pomoći i njege za područje Velike Gorice iznosi: za 2020.g. - 22,40 kn/2,97 EUR

za 2021.g. - 26,47 kn/3,51 EUR.

Nadalje vještak navodi da rekapitulacija izgubljene zarade kao razlike prosječne neto plaće prije štetnog događaja (6.274,51 kn) i ukupnog primitka za studeni i prosinac 2020. za koje postoji potraživanje (na način da je prosječna neto plaća prije štetnog događaja veća od primljenog neto primitka), u kn i EUR primjenom fiksnog tečaja konverzije EUR=7,53450 kn iznosi 1.056,81 kn/140,26 EUR.

Sud je u cijelosti prihvatio, nalaz i mišljenje vještaka jer je dan na jasan i određeni način, u skladu s pravilima struke. Tužiteljica i tuženik nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.

14. Sud je uzevši u obzir sve navedene i utvrđene činjenice, posebno trajanje i intenzitet fizičkih boli i straha, a kako je to utvrdio vještak dr. Igor Stipančić u nalazu i mišljenju, ocijenio da tužiteljici je povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje. Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 112/11, 78/15, 28/18, 126/21, 156/22, 153/23, dalje: ZOO) u odredbi čl. 1100. st. 1. propisuje da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Također, pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom (čl. 1100. st. 2. ZOO).

Sud se prilikom odmjeravanja pravične novčane naknade rukovodio utvrđenjima da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju pretrpjela fizičke boli, pretrpjela je strah. Također, sud se vodio i činjenicom da svrha pravične novčane naknade nije lukrativnog karaktera niti je ekvivalent, a niti može biti, za povrijeđeno tjelesno i duševno zdravlje, nego se dosuđuje kako bi si oštećenik s pomoću drugih dobara i zadovoljstava, a koje može pribaviti za novac, ublažio posljedice pretrpljene neimovinske štete.

15. S obzirom na navedeno te na utvrđenje suda da težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja tužiteljici daju pravo na pravičnu novčanu naknadu (čl. 1100. st. 1. ZOO), sud je utvrdio da tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje.

Sud bi tužiteljici za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno/duševno zdravlje dosudio iznos u visini 1.300,00 EUR.

16. Sud je utvrdio na temelju nalaza i mišljenja vještaka da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć u opsegu dva (2) sata tijekom deset (10) dana, potom kroz dva (2) tjedna tri (3) puta tjedno po dva (2) sata, ukupno 32 sata. Cijeneći opseg utvrđene tuđe pomoći kao i cijenu satnice utvrđene nalazom i mišljenjem vještaka Darka Prpića za 2020. godine kada je tužiteljice trebala tuđu pomoć i njegu, to je tužiteljici po ovom osnovu dosuđen iznos od 95,04 EUR.

Kako je tužiteljica zahtijevala s osnova imovinske štete za pruženu tuđu pomoć i njegu iznos u visini od 112,00 EUR,a sud bi tužiteljici dosudio iznos od 95,04 EUR to je sud dosudio tužiteljici iznos od 95,04 EUR dočim je tužiteljica odbijena za iznos od 16,96 EUR.

Time bi sud dosudio tužiteljici ukupno s osnova neimovinske štete za povredu prava osobnosti na tjelesno/duševno zdravlje i s osnova imovinske štete za pruženu tuđu pomoć i njegu iznos u visini od 1.395,04 EUR.

17. Tužiteljica navodi da zbog pretrpljenih ozljeda u štetnom događaju bila je na bolovanju u vremenskom razdoblju od 13. studenog 2020. godine pa do 14. siječnja 2021. godine, i da je za navedeno vrijeme bolovanja primala umanjeni iznos plaće u visini 3.150,00 kn (netto plaća). Tužiteljica zahtjeva naknadu izgubljene zarade odnosno plaće u netto iznosu od 3.150,00 kn,. sa zateznom kamatom tekućom od 19. studenog 2020. godine. Sud je na okolnost utvrđivanja visine izgubljene zarade izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži u spisu – Izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad (list 17 spisa) te je utvrđeno da je tužiteljica bila na bolovanju u vremenskom razdoblju od 13. studenog 2020. godine pa do zaključno dana 14. siječnja 2021. godine.

18. Sud je na okolnost utvrđivanja visine izgubljene zarade izvršio uvid u obračunske isprave za isplatu plaće – naknade tužiteljice te je proveden dokaz knjigovodstveno financijskim vještačenjem po vještaku Darku Prpiću. Kako je prethodno navedeno sud je na temelju nalaza i mišljenja vještaka Darka Prpića koji nalaz i mišljenje je sud prihvatio kao stručan, nepristran i izrađen u skladu s pravilima struke utvrdio da rekapitulacija izgubljene zarade kao razlike prosječne neto plaće prije štetnog događaja (6.274,51 kn) i ukupnog primitka za studeni i prosinac 2020. za koje postoji potraživanje (na način da je prosječna neto plaća prije štetnog događaja veća od primljenog neto primitka), u kn i EUR primjenom fiksnog tečaja konverzije EUR=7,53450 kn iznosi 1.056,81 kn/140,26 EUR.

19. Odredbom čl. 1085. st.1. ZOO-a je propisano da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala. Prema odredbi članka 1095. ZOO-a onaj tko drugome uzrokuje povredu je dužan nadoknaditi izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad, a sukladno odredbi čl. 1089. st.3. ZOO-a pri ocjeni visine izgubljene koristi se uzima u obzir odbitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili posebnim okolnostima čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.

Tužiteljici sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO-a pripada pravo na naknadu izgubljene zarade koja je posljedica utuženih ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi. Imovinsku štetu u slučaju tjelesne ozljede čini svaka zarada koju je tužiteljica ostvarila ili mogla ostvariti, a zbog štetnog događaja koji je premet ovog spora nije ostvarila, a ta utvrđena izgubljena zarada predmet je gubitka u njegovoj imovini, odnosno pravna je osnova za naknadu štete (odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-2841/93 od 12. siječnja 1994. i Rev-2232/92 od 13. srpnja 1993.).

Slijedom navedenog sud je usvojio tužbeni zahtjev kao pod točkom I. izreke presude te je tužiteljici dosuđeno s osnova imovinske štete za izgubljenu zaradu iznos u visini od 140,26 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 19. studenog 2020. godine do isplate.

Time je tužiteljici dosuđen ukupan iznos s osnova neimovinske štete zbor povrede prava osobnosti na tjelesno/duševno zdravlje i s osnova imovinske štete za pruženu tuđu pomoć i njegu i s osnova izgubljene zarade ukupan iznos u visini od 1.535,26 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 19. studenog 2020. godine do isplate (točka I. izreke presude).

20. U tijeku postupka tuženik osporava tijek zatezne kamate na utuženi iznos navodeći da tužiteljici ne pripada zatezna kamata s osnova tuđe pomoći i njege od dana podnošenja odštetnog zahtjeva već od dana presuđenja.

Sud je stajališta kako tužiteljici pripada zatezna kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Temeljem odredbe čl. 1103. ZOO-a tužiteljici pripada pravo na zatezne kamate na pravičnu novčanu naknadu s osnova neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno/duševno zdravlja i s osnova imovinske štete za pruženu tuđu pomoć i njegu od dana podnošenja pisanog zahtjeva (odštetni zahtjev), osim ako je šteta nastala nakon toga. S obzirom da je odštetni zahtjev podnesen 19. studenog 2020. godine, kamata na iznos pravične novčane naknade za neimovinsku štetu i imovinsku štetu za pruženu tuđu pomoć i njegu počinje teći od 19. studenog 2020. godine.

Slijedom navedenog sud je ocijenio navode tuženika kojim se protivi tijeku zatezne kamate kao neosnovane imajući u vidu sadržaj odredbe čl. 1103. ZOO-a. Sud ističe kako je i Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo pravno shvaćanje da obveza naknade štete nastaje ili danom podnošenja odštetnog zahtjeva ili tužbe.

Visina zateznih kamata na dosuđeni iznos naknade štete dosuđena je sukladno čl. 29. st. 2. ZOO-a. Slijedom navedenog sud je odlučio kao pod točkom I. izreke presude.

21. Tužiteljica nakon provedenog financijskog vještačenje podneskom od 03.09.2025.g. (list 227-228 spisa) zahtjeva isplatu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno/duševno zdravlje u iznosu od 1.300,00 EUR, s osnova imovinske štete za pruženu tuđu pomoć i njegu u iznosu od 90,00 EUR, ukupno 1.390,00 EUR te zahtjeva i naknadu imovinske štete za izgubljenu zaradu u iznosu od 140,26 EUR, ukupno 1.530,26 EUR sve sa zateznom kamatom tekućom od 19. studenog 2020. godine (dan podnošenja odštetnog zahtjeva) do dana isplate.

Tuženik se protivi djelomičnom povlačenju tužbe, zahtjeva trošak parničnog postupka u odnosu na povučeni dio tužbenog zahtjev.

Tužiteljica je zahtijevala tužbenim zahtjevom u tužbi ukupan iznos u visini od 2.010,75 EUR (15.150,00 kn).

Kako se tuženik protivi djelomičnom povlačenju tužbe, to je sud odlučivao u ovoj pravnoj stvari imajući u vidu tužbeni zahtjev postavljen u tužbi. Kako je prethodno navedeno sud bi tužiteljici dosudio ukupno s osnova neimovinske štete za povredu prava osobnosti na tjelesno/duševno zdravlje i s osnova imovinske štete za pruženu tuđu pomoć i njegu iznos u visini od 1.395,04 EUR te s osnova izgubljene zarade iznos od 140,26 EUR, ukupno 1.535,30 EUR.

Kako je sud dosudio ukupno s osnova neimovinske štete za povredu prava osobnosti na tjelesno/duševno zdravlje i s osnova imovinske štete za pruženu tuđu pomoć i njegu te s osnova izgubljene zarade iznos u visini od 140,26 EUR, ukupno 1.535,30 EUR (točka I. izreke presude), a tužiteljica je zahtijevala tužbenim zahtjevom u tužbi isplatu iznosa od 2.010,75 EUR, to je sud odbio tužiteljicu ukupno za iznos u visini od 475,45 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 19. studenog 2020. godine do isplate kao prekomjerno zatraženim iznosom (točka II. izreke presude).

22. Sud je primjenom odredbe čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92.,112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. (pročišćeni tekst), 25/13., 89/14., i 70/19. – dalje: ZPP) najprije utvrdio da je tužiteljica prema tužbenom zahtjevu uspjela u postotku u odnosu na osnovanost tužbenog zahtjeva od 100% te u odnosu na visinu od 76,36% što ukupno iznosi 176,36% (100%+76,36%=176,36%/2=88,18%). Daljnjom primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a sud je od postotka u kojem je tužitelj uspio u sporu oduzeo postotak u kojem je tuženik uspio u sporu, a to je 23,64% te na taj način utvrdio ukupan uspjeh tužitelja u parnici od 64,54% (88,18%-23,64%=64,54%).

Sud je tužiteljici priznao troškove i to sastav odštetnog zahtjeva od 19.11.2020.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.8. točka 1. OT-a), sastav tužbe od 07.09.2021.g. u iznosu 200,00 EUR (Tbr.7. točka 1. OT-a), sastav podneska od 07.02.2022.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.8. točka 1. OT-a), pristup na ročište dana 15.02.2022.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. OT-a), sastav podneska od 20.12.2022.g. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr.8. točka 3. OT-a), sastav podneska od 12.12.2024.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.8. točka 1. OT-a), sastav podneska od 11.04.2025.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.8. točka 1. OT-a), sastav podneska od 22.04.2025.g. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr.8. točka 3. OT-a), sastav podneska od 03.09.2025.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.8. točka 1. OT-a), pristup na ročište dana 05.02.2026.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. OT-a), pristup na ročište dana 08.05.2026.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. OT-a), pristup na ročište za objavu presude u iznosu od 100,00 dana 11.06.2026.g. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 9. točka 3. OT-a), ukupno 1.800,00 EUR, priznat je trošak PDV u iznosu od 450,00 EUR, a razmjerno uspjehu u parnici (64,54%) tužiteljici je priznat trošak u iznosu od 1.452,15 EUR. Sud je priznao tužiteljici i opravdani trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 199,08 EUR, trošak prometnog- sudskomedicinskog vještačenja u iznosu od 232,27 EUR, trošak financijskog vještačenja u iznosu od 265,45 EUR, te je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 66,56 EUR i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 66,56 EUR, ukupno 2.282,07 EUR.

Tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 18.02.2022.g. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr.8. točka 1. OT-a), sastav podneska od 25.10.2022.g. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr.8. točka 1. OT-a), sastav podneska od 16.09.2024.g. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr.8. točka 1. OT-a), sastav podneska od 27.09.2024.g. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr.8. točka 1. OT-a),

Odluka o zateznim kamatama na parnične troškove od presuđenja do isplate, prema čl. 151. stavak 3. ZID Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 80/22).

U Zagrebu, 11. lipnja 2026. godine

Sudac:

dr.sc. Ljiljana Matuško Antonić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude, nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno, putem ovog suda, u 4 istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.

Dna:

1. tužiteljici po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku