Republika Hrvatska
Općinski sud u Novom Zagrebu
Turinina 3 - 10010 Zagreb
Poslovni broj: 9 Pn-134/2023-51
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Ani Tomašić, u pravnoj stvari tužiteljice SF, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Darku Šuperu, odvjetniku u Osijeku, protiv tuženika ČF, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Mariu Boniću, odvjetniku u Zagrebu, nakon održane glavne i javne rasprave 27. travnja 2026., održane u prisutnosti tužitelja, punomoćnice tužitelja Ene Petrović, odvjetnice u Osijeku, i zamjenika punomoćnika tuženika NF, odvjetničkog vježbenika u Zagrebu, 11. lipnja 2026. objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice SF, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u dijelu koji glasi :
"I. Tuženik ČF, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], dužan je tužiteljici SF, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na ime naknade štete isplatiti ukupan iznos od 2.539,88 eura (dvije tisuće petsto trideset devet eura i osamdeset osam centi) sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena tekuće na:
- iznos od 1.809,36 eura od 25. srpnja 2023. do isplate,
- iznos od 730,52 eura na ime naknade troškova postupka osiguranja dokaza tekuće od 1. rujna 2023. do isplate, te naknaditi tužiteljici parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate u visini određenoj čl.29. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 dana."
II. Tuženik ČF, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], dužan je tužiteljici SF, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], platiti zakonske zatezne kamate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena na plaćeni iznos štete od 500,00 eura tekuće od 18. srpnja 2023. do 17. listopada 2023., u roku 15 dana.
III. Nalaže se tužiteljici SF, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da tuženiku ČF, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.000,00 eura (dvije tisuće eura), u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je ovom sudu 20. listopada 2023. podnijela tužbu protiv tuženika radi naknade štete. Tužiteljica u tužbi navodi kako je vlasnica stana koji se nalazi na adresi [adresa] na I. katu stambene zgrade, 4.suvlasnički dio označen kao etažno vlasništvo E-4 u naravi stan koji se sastoji od 2 sobe, kuhinje, kupaonice i hodnika ukupne površine 74,1 m2 koji je upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tuženik je također vlasnik stana u [adresa] koji stan se nalazi iznad stana tužiteljice na II. katu, te je isti upisan u istu zemljišnu knjigu zk. ul. [broj ZK uloška] kao I. suvlasnički dio etažno vlasništvo E-1. Tužiteljica svoj stan koristi za iznajmljivanje, te je početkom srpnja 2023. prilikom čišćenja apartmana utvrdila da u njezinom stanu postoji oštećenje na zidovima i stropu kao posljedica prodora vode iz stana u vlasništvu tuženika. Prema saznanjima tužiteljice do prodora vode došlo je uslijed neispravne mašine za pranje rublja u stanu tuženika koji koriste njegovi najmoprimci te je uslijed prodora vode došlo do oštećenja na stanu odnosno imovini tužiteljice, zbog kojih oštećenja je ista imala potrebu otkloniti navedena oštećenja, a s druge strane nije mogla koristiti stan za uobičajenu namjenu tj. iznajmljivanja s obzirom na stanje stana i oštećenja. Tužiteljica je imala trošak postupka osiguranja dokaza u iznosu od 700,00 eura na ime izlaska suda i vještaka, te na ime troškova zastupanja po odvjetniku u iznosu od 125,00 eura, te sudsku pristojbu od 6,64 eura. Nadalje tužiteljica je trpjela i štetu gubitka zarade s obzirom da apartman nije bilo moguće koristiti za iznajmljivanje u turističke svrhe u razdoblju od 29.6.2023. do 25.7.2023., a u kojem vremenskom razdoblju je prethodno ostvarivala cijenu dnevno od 130,00 eura, odnosno 170,00 eura ukoliko bi u stanu boravile više od dvije osobe. Stoga smatra da bi po redovnom tijeku stvari u vremenskom razdoblju nemogućnosti korištenja apartmana od 27 dana iznajmljivanja ostvarila prihod barem za 14 dana što za minimalno ostvarivu cijenu od 130,00 eura iznosi 1.820,00 eura.
2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu u cijelosti. Tuženik priznaje kako je u srpnju 2023. došlo do oštećenja zida tužiteljice, koje je posljedica puknuća cijevi koja se nalazi u tuženikovom stanu, no isti smatra kako je ispunio sve svoje zakonske dužnosti i obveze koje se tiču sanacije i popravka štete, što je i pokazao momentalnim zatvaranjem dotoka vode te dobrovoljnim plaćanjem iznosa od 500,00 eura na tužiteljičin račun. Tuženik smatra kako su oštećenja minorna i nisu opravdan razlog neiznajmljivanja stana od strane tužiteljice za period za koji ona traži naknadu gubitka zarade. Također, tužiteljica neosnovano traži naknadu zarade za razdoblje prije nego li je šteta uopće nastala, ali i za razdoblje nakon same sanacije štete. Predstavnik stanara je sredinom srpnja obavijestio tuženika kako je voda procurila iz njegovog stana susjedi na prvom katu, ovdje tužiteljici, te u trgovinu Studenac, koja se nalazi u prizemlju zgrade. Tuženik je odmah, primivši obavijest predstavnika stanara, zatvorio dotok vode, dok je predstavnik stanara isti dan kontaktirao Upravitelja zgrade Castrum d.o.o. koji je poslao vodoinstalatera. Datumi koje tužiteljica navodi u svojim podnescima se ne poklapaju. Tako u svom navodu iz prijedloga predlagatelja od 11. srpnja 2023. tvrdi kako je do oštećenja došlo početkom srpnja, dok u tužbi, kojom traži naknadu gubitka zarade zbog nemogućnosti iznajmljivanja stana, navodi raniji datum oštećenja, odnosno 29. lipanj 2023. Tužiteljica je tek 18.07.2023. naručila popravak koji je uključivao sanaciju instalacija, plafona i zidova, kojeg je platila 500,00 eura tvrtki Kućni majstor j.d.o.o. pa tuženik smatra kako tražbina naknade gubitka zarade od datuma 29. lipnja 2023., kao i nakon izvedene sanacije, nije osnovana. Osim toga, neutemeljeno je da bi tužiteljica čekala čak 3 tjedna, odnosno od 29.6.2023. do 18.7.2023. za sanaciju štete, ako joj o tom ovisi uspješnost turističke sezone. Osim toga popis gostiju tužiteljice napisan rukom na papiru je paušalan te on nije dokaz niti vjerodostojna isprava s kojom je ista dokazala kako je morala otkazati rezervacije. Navedeni iznos od 500,00 eura kojeg je tužiteljica platila za popravak štete 18.7.2023. tuženik joj je nadoknadio 17.10.2023. uplatom u roku tjedan dana nakon što je dobio broj njenog bankovnog računa, što i sama tužiteljica priznaje i navodi u tužbi. Tijekom srpnja i kolovoza tužiteljica je kontaktirala tuženika tražeći ga uplatu penala za svaki dan koji je prolazio od dana puknuća cijevi. Tužiteljica ga je tražila pretjeran iznos od 200 eura po danu.
3. U dokaznom postupku sud je pročitao zemljišnoknjižne izvatke na listi 5-6, e mail na listu 7-11, detalje naloga na listu 12, fotografije na listu 14-17, nalaz i mišljenje na listu 18-38, podnesak na istu 39-41, račun na listu 42, popis gostiju na listu 43-44, prijedlog na listu 60-61, izvod o gostima Airbnb na listu 66-70, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Zrinka Ručevića na listu 78-95, na ročištu 16. travnja 2024. saslušao je tužiteljicu i tuženika, pročitao je dopunsko očitovanje vještaka na listu 110-111, na ročištu 9. rujna 2025. saslušao je svjedoka HF, pročitao je dopunsko očitovanje vještaka na listu 161-162, te je na ročištu 27. travnja 2026. saslušao tužiteljicu te stalnog sudskog vještaka Zrinka Ručevića. Sud nije izvodio dokaz saslušanjem svjedokinje ŽF s obzirom da je od istog dokaznog prijedloga tužitelj odustao.
4. Analizom izvedenih dokaza u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) kao rezultata cjelokupnog raspravljanja ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev tužitelja u pretežitom dijelu neosnovan.
5. U čl. 2. st. 1. Zakona o parničnom postupku određeno je da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Odredbom čl. 7. Zakona o parničnom postupku određeno je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a u čl. 219. istog Zakona da je u parnici svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika.
6. Sporno je je li kod tužiteljice došlo do izgubljene zarade u razdoblju od 29. lipnja 2023. do 25. srpnja 2023. uslijed prodora vlage iz stana tuženika.
7. Tužiteljica traži naknadu štete koju je pretrpjela time što je njezin stan oštećen uslijed prodora vode iz stana tuženika, slijedom čega joj je u razdoblju saniranja predmetnog oštećenja onemogućeno ostvarivanje prihoda, odnosno traži naknadu izmakle koristi (lucrum cessans), davanjem u najam tog stana, u smislu odredbe članka 1089. stavka 1. i 3. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 dalje: ZOO).
8. Zakon o obveznim odnosima propisuje u odredbi čl. 1045. st. 1. da je onaj koji drugom prouzroči štetu dužan naknaditi je, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Čl. 1046. ZOO propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).
9. Prema odredbi članka 1089. stavak 3. ZOO-a pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dohodak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije ostvarenje je spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem. Visina te koristi, najamnine, određuje se prema načelu monetarnog nominalizma po cijeni po kojoj bi ta najamnina dospijevala u navedenom razdoblju.
10. Dakle, tužiteljica je u ovom postupku trebala dokazati realnu mogućnost iznajmljivanja stana, a ne hipotetski da je mogla iznajmljivati stan u razdoblju od 29. lipnja 2023. do 25. srpnja 2023. Naime, tužiteljica uz tužbu dostavlja dokument pisan rukom o eventualnim gostima, razdobljima dolaska te eventualnim iznosima, koji sud ne može prihvatiti kao vjerodostojan i dostatan za dokazivanje osnovanosti tužbenog zahtjeva. Valja još navesti kako na istome stoji datum srpanj 2022., dok je ovom tužbom utuženo razdoblje srpanj 2023. Nadalje tužiteljica podneskom od 23. siječnja 2024. dostavlja u spis popis gostiju po tvrtki Airbnb inc., iz kojeg bi trebalo biti vidljivo u kojem vremenskom razdoblju je imala goste u predmetnom stanu u vremenskom razdoblju od kolovoza 2019. pa do kolovoza 2023. Prvo valja navesti kako predmetni popis nije dostavljen na hrvatskom jeziku ili ovjerenom prijevodu, što je u suprotnosti s člankom 232. Zakona o parničnom postupku. Nadalje valja navesti kako iz navedenog popisa nigdje nije razvidno da bi se radilo o rezervacijama upravo za stan tužiteljice, niti iz dostavljenog popisa nije razvidno da je tužiteljica u utuženom razdoblju trebala iznajmljivati stan. Pritom valja navesti kako su tuženik i svjedok HF iskazali da nemaju saznanja da tužiteljica redovito ima goste u sezoni u tom stanu. Naime, tužiteljica u svrhu dokazivanja svojih navoda nije dostavila rezervacije za predmetni stan koje je imala u utuženom razdoblju sa službene stranice Airbnb-a (s obzirom da iz iskaza tužiteljice proizlazi da je navedenu stranicu koristila pri posredovanju u rezervacijama), nadalje nije dostavila dokaz o obvezi otkazivanju tih rezervacija zbog nemogućnosti iznajmljivanja stana uslijed oštećenja, s obzirom da iz zakonske odredbe članka 1089. stavka 3. proizlazi da za priznavanje prava na naknadu izmakle koristi nije dovoljno postojanje mogućnosti ostvarivanja dobiti već se treba utvrditi da je oštećeni osnovano mogao očekivati da će dobit i ostvariti. Nadalje s obzirom da tužiteljica potražuje naknadu izmakle zarade za razdoblje od 29.6.2023. do 25.7.2023., dok je tuženik tijekom postupka isticao da tužiteljica neosnovano traži naknadu zarade za razdoblje prije nego li je šteta uopće nastala, ali i za razdoblje nakon same sanacije štete, tužiteljica je bila dužna dokazati kad joj je šteta nastala, kad je ista sanirana, da li je mogla biti i ranije sanirana, te slijedom navedenog da upravo zbog prodora vode iz stana tuženika i dužine saniranja stan nije mogla iznajmljivati u utuženom razdoblju.
11. U svom nalazu i mišljenju stalni sudski vještak Zrinko Ručević naveo je kako je od tužiteljice zatražio pribavljanje dodatne dokumentacije, i to promete po žiro računu/drugom računu na koji je primala uplate po osnovi ostvarenih najmova, a koje uplate se odnose na najmove ostvarene tijekom lipnja, srpnja i kolovoza 2021., 2022. i 2023., porezne prijave poreza na dohodak od najma/rješenje porezne uprave ako se radi o paušalnom porezu za 2021., 2022. i 2023. te dokumentaciju o troškovima povezanima s predmetnom uslugom najma (čišćenje, tekuće održavanje, potrošni materijal i dr.) za 2021., 2022. i 2023., od čega je dostavljen samo pregled prometa po tekućem i deviznom tekućem računu tužiteljice kod Raiffeisenbank Austria d.d. za predmetno razdoblje (koji se niti ne nalazi u spisu predmeta slijedom čega sud ne može na temelju istog utvrditi i provjeriti odlučne činjenice). U skladu s dostupnom dokumentacijom, vještak navodi da će se moći očitovati o izgubljenim primitcima od iznajmljivanja u predmetnom razdoblju od 29. lipnja 2023. do 25. srpnja 2023. za pretpostavljenih 14 dana iznajmljivanja dok je za izračun izgubljene zarade, potrebna dodatna dokumentacija koju je vještak zatražio od tužiteljice, a ista nije dostavljena.
12. Da bi tužiteljica dokazala štetu zbog izmakle dobiti, ona mora dokazati da korist nije ostvarena, da bi po redovnom tijeku stvari ona bila ostvarena i da je osnova po kojoj bi ona bila ostvarena pravno dopuštena. Da bi ona to s uspjehom mogla učiniti, za to je neophodno bilo dostaviti konkretnu poslovnu dokumentaciju, odnosno konkretne financijske podatke na temelju kojih bi vještak mogao utvrditi da bi tužiteljica po redovnom tijeku stvari, da joj stan nije oštećen, ostvarila korist, u kojoj visini i s kojom vjerojatnošću. Naime, vještak nije ovlašten samostalno pribavljati poslovnu dokumentaciju od stranaka, već je njegov zadatak sačiniti nalaz i mišljenje na temelju materijala koji mu sud odnosno stranke stave na raspolaganje. Sud je taj koji rukovodi vještačenjem i označuje vještaku predmet koji će razgledati (članak 259. stavak 1. ZPP), a na zahtjev vještaka mogu se izvoditi i novi dokazi kako bi se utvrdile okolnosti koje su važne za stvaranje mišljenja (članak 259. stavak 2. ZPP). To, međutim, ne znači da je vještak ovlašten izravno, mimo suda, pribavljati materijal koji mu je potreban za vještačenje. Upravo suprotno, stranka je ta koja je dužna staviti vještaku na raspolaganje materijal koji je nužan za izradu nalaza i mišljenja. Dakle, vještak ne pribavlja sam dokaznu građu, već je isti stručna osoba koja svoje mišljenje o nekom pitanju o kojem sud nema stručnog znanja daje na temelju dokumentacije koja mu je stavljena na raspolaganje. Dakle, propust dostave dokumentacije neophodne za vještačenje procesno i materijalno pravno ide na štetu stranke koja nosi teret dokazivanja.
13. Iz zakonske odredbe članka 1089. stavka 3. proizlazi da za priznavanje prava na naknadu izmakle koristi nije dovoljno postojanje mogućnosti ostvarivanja dobiti već se treba utvrditi da je oštećeni osnovano mogao očekivati da će dobit i ostvariti. Međutim, tijekom postupka nije utvrđeno da je tužiteljica u utuženom razdoblju trebala iznajmljivati stan, i za koji iznos, niti pak da je zbog obveze saniranja oštećenja ista morala otkazati rezervacije, dakle, nije dokazala da bi joj tuženikovom radnjom bilo spriječeno ili otežano iznajmljivanje navedenog stana. Prema odredbi čl. 221.a ZPP-a ako sud ne temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja. Pravilo o teretu dokazivanja obvezuje sud da uzme za nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka koja se na tu činjenicu poziva u svoju korist, nije predložila sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava. Ukoliko stranka u tome ne uspije, sud će izvesti zaključak o nedokazanosti odnosno neistinitosti tvrdnji te će zahtjev odbiti kao neosnovan.
14. Tužbenim zahtjevom tužiteljica potražuje i iznos od 730,52 eura na ime naknade troškova postupka osiguranja dokaza sa zakonskom zateznom kamatom od 1. rujna 2023. do isplate. Člankom 168. Zakona o parničnom postupku propisano je da troškove postupka za osiguranje dokaza podmiruje stranka koja je podnijela prijedlog za osiguranje dokaza, a te troškove stranka može naknadno ostvarivati kao dio parničnih troškova, prema uspjehu u parnici. Citirana odredba ZPP-a pretpostavlja da je predmet postupka, u okviru kojeg stranka koja je podnijela prijedlog za osiguranje dokaza ističe zahtjev radi naknade joj troškova provedenog postupka osiguranja dokaza, tužbeni zahtjev koji je u izravnoj vezi sa postupkom osiguranja dokaza zbog čega se tada i troškovi iz postupka osiguranja dokaza vezuju uz uspjeh stranke u tom postupku jer se na taj način valorizira da li je taj trošak, i u kojem opsegu, bio potreban. Ovdje valja navesti kako ovaj tužbeni zahtjev nije u izravnoj vezi s postupkom osiguranja dokaza s obzirom da se u postupku osiguranja utvrđivala visina štete na predmetnom stanu, a koji iznos štete je tuženik tužiteljici dobrovoljno podmirio, dok u ovom postupku tužiteljica potražuje izmaklu zaradu zbog nemogućnosti iznajmljivanja stana. Slijedom navedenog, a uzimajući u obzir i da je tužiteljica odbijena s tužbenim zahtjevom s osnove izmakle koristi, valjalo je i odbiti njezin zahtjev za naknadu troškova postupka osiguranja dokaza sukladno članku 168. stavku 2. Zakona o parničnom postupku.
15. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica potražuje zakonske zatezne kamate na plaćeni iznos štete od 500,00 eura tekuće od 18. srpnja 2023. do 17. listopada 2023., valja istaknuti kako je odredbom članka 1086. Zakona o obveznim odnosima propisano da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. Kako tijekom postupka nije bilo sporno da je iznos od 500,00 eura koji je tužiteljica platila za popravak štete 18.7.2023., tuženik istoj nadoknadio 17.10.2023., a što navodi i sam tuženik u odgovoru na tužbu, odlučeno je kao u točci II. izreke.
16. O troškovima postupka odlučeno je temeljem odredbe članka 154. st. 5. ZPP- a, u svezi sa člankom 164. Zakona o parničnom postupku. Člankom 154. st. 5. Zakona o parničnom postupku propisano je da sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje su protivna stranka i njezin umješač imali ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi.
17. S obzirom na navedeno, tužiteljica je dužna tuženiku nadoknaditi cjelokupne troškove postupka sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 138/23 – dalje: Tarifa). Tuženiku je priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. toč. 1. Tarife), sastava podneska od 29.4.2024., te 11.12.2024., svaki u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. toč. 1. Tarife), zastupanja na ročištu 13.2.2024., 16.4.2024., 9.9.2025., 20.1.2026., te 27.4.2026., svako u iznosu od 200,00 eura (Tbr.9. toč.1. Tarife), sve uvećano za trošak PDV-a od 25 %, odnosno ukupno priznati trošak tuženiku iznosi 2.000,00 eura.
18. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u izreci presude.
U Zagrebu, 11. lipnja 2026.
Sudac
Ana Tomašić
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste, putem ovog suda na županijski sud sukladno čl. 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine RH 21/22), pismeno u tri istovjetna primjerka.
DNA:
1. pun. tužiteljice
2. pun. tuženika