REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] B 5

Poslovni broj: Us I-1276/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužitelja BU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao vlasnika obrta HM, kojeg zastupa opunomoćenica Ines Škofač, odvjetnica u Zagrebu, Ilica 145, protiv tuženika Državnog inspektorata, OIB: 33706439962, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, B. Polica 2, radi uklanjanja, 11. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/25- 02/396, URBROJ: 443-02-02-12-25-2 od 9. lipnja 2025.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/25-02/396, URBROJ: 443-02-02-12-25-2 od 9. lipnja 2025. pod toč 1. izreke naređeno je investitoru, ovdje tužitelju, uklanjanje: armiranobetonski temelj samac, maksimalnih dimenzija 8,5 / 8,5 m, visine 1,50 metara; metalnu rešetkastu konstrukciju – vertikalnu, visine cca 50 metara zabetoniranu u temelj samac; metalnu rešetkastu konstrukciju – horizontalnu, dužine cca 30 metara te metalni spojni element koji povezuje horizontalnu i vertikalnu metalnu konstrukciju, sve izgrađeno na Otoku Pagu, Novalja, plaža Zrće, na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na području označenom kao turistički punkt Zrće T4, opisanom kao nerazvrstane ceste – javno dobro u općoj uporabi, unutar Zaštićenog obalnog pojasa mora od 1000 metara od mora (ZOP-a) u roku od 15 dana od dana zaprimanja ovog rješenja. Pod toč. 2. izreke upozorava se investitor da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak izvršenika, ako ne postup i po naredbi iz toč. 1. izreke rješenja. Pod toč. 3. izreke upozorava se investitor da će se bez donošenja dopunskog, odnosno posebnog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine koji su izgrađeni nakon obustave građenja, kao i preostali dijelovi građevine koji ne ispunjavaju temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti ili bi mogli biti opasni za život ljudi, za druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu. Pod toč. 4. izreke upozorava se investitor ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. izreke, da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je građevina izgrađena i odriču se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete. Pod toč. 5. izreke upozorava se investitor da je obavezan ukloniti stvari iz građevine u roku iz točke 1. izreke, jer se u protivnom smatra da napuštaju posjed stvari i odriču se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete. Zakona o gradnji ("Narodne novine” broj: 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, 145/24 i 155/25 dalje: ZG)

2. Tužitelj je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnio tužbu ovom sudu. U tužbi ističe kako smatra da se temelj samac ne smatra građevinom u smislu čl. 3. Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj: 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 i 145/24, dalje: Zakon o gradnji). Naime, u konkretnom slučaju ne radi se o građevini u smislu Zakona o gradnji, već o mobilnom radnom stroju – kranu – koji se koristi u svrhu izvođenja atrakcije bungee jumpinga, te se na predmetni uređaj ne mogu primjenjivati odredbe Zakona o gradnji koje se odnose na nezakonito izgrađene građevine. Naime, u skladu s čl. 3. st. 1. toč. 11. Zakona o gradnji građevinom se smatra trajno povezani objekt s tlom koji je građen građevinskim materijalom, a ne radni stroj koji se po potrebi uklanja ili premješta. U privitku tužbe je dostavljena dokumentacija predmetnog krana, iz koje je vidljivo kako se kran učvršćuje u tlo i kako atrakcija funkcionira. Po uputama proizvođača takve se dizalice postavljaju na nekoliko različitih načina. Mogu se postaviti na postolje, na postolje koje je na željezničkim tračnicama, umetanjem dijela tornja u betonski temelj i umetanjem sidrenih kompleta u betonski temelj. U sva četiri slučaja radi se o privremenim načinima postavljanja toranjske dizalice. Način koji je predmetna dizalica postavljena jest umetanje dijela tornja u betonski temelj. To je financijski i izvedbeno zahtjevnije, ali je najsigurnije i najstabilnije (8.5x8.5 m) i zauzima manje površinskog prostora, jer se gornji dio sidra odnosno dio toranjskog segmenta postavlja u betonski temelj koji ostaje u razini zemlje i najmanje nagrđuje okolinu. Ovakav način zahtjeva i duži vremenski period zbog sušenja betona koje treba poštovati po pravilima struke. Nakon što se beton osuši na njega se montira stup dizalice. Tužitelj pri tome naglašava, iako se radi o temelju koji se izvodi na terenu, radi se o privremenom temelju koji će se sukladno važećim propisima ukloniti te javnu površinu vratiti u prvobitno stanje. S obzirom da je riječ o tehničkoj opremi (dizalici-kranu), čija je uporaba regulirana posebnim propisima o sigurnosti strojeva, a ne građevinskim zakonodavstvom, osporavano rješenje o uklanjanju temelji se na pogrešnoj pravnoj primjeni materijalnog prava. Za predmetni temelj samac koji je tužitelj postavio ishođen je glavni projekt. Nastavno, tužitelj navodi da se navedeni temelj samac nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a prema Prostornom planu uređenja grada Novalje, predmetna čestica ima namjenu turistički punkt Zrće T4. U odnosu na potonje navedeno tužitelj ističe da prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, za postavljanje privremene konstrukcije poput temelja za samce (bungee jumping) nema potrebe za građevinskom dozvolom, jer se radi o privremenoj građevini za potrebe javne manifestacije, a to je upravo Ljeto na Zrću. Bungee jumping djeluje kao javna manifestacija tj. atrakcija pa konstrukcija samca (i njegovog temelja) spada u tu kategoriju. Zaključno, tužitelj ukazuje na pogrešnu primjenu materijalnog prava, jer se u konkretnom slučaju radi o radnom stroju, kranu, a ne o građevini te se ne može primijeniti Zakon o gradnji , a ako bi se i radilo o građevini, a ne radi se, to bi bila privremena građevina postavljena za potrebe javne manifestacije, koja sukladno čl. 2. st. 1. toč. 8. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ne zahtijeva građevinsku dozvolu niti se za istu može naložiti uklanjanje temeljem odredbi Zakona o gradnji o nezakonito izgrađenim građevinama.

3. Slijedom navedenog, tužitelj tužbenim zahtjevom predlaže donošenje presude kojom će sud poništi osporavano rješenje tuženika.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja te je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

5. Sud je u tijeku spora održao raspravu na ročištu 27. svibnja 2026. u prisutnosti opunomoćenice tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika u skladu s odredbom čl. 91. st. 3. u vezi s čl. 89. st. 4. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24 i 39/26, dalje: ZUS).

6. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Naime, odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o gradnji propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom ili propisom donesenim na temelju tog Zakona nije drukčije propisano.

9. Odredbom čl. 128. st. 1. Zakona o gradnji propisano je da se jednostavne i druge građevine i radovi određeni pravilnikom koji donosi ministar grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole. St. 2. istoga članka propisano je da se građenju građevina i izvođenju radova iz st. 1. tog članka može pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta za koji je Ministarstvo donijelo rješenje o tipskom projektu, drugog akta, odnosno bez akta ako je to propisano pravilnikom iz st. 1. tog članka.

10. Tužitelj u tužbi zakonitost objekta osporavanog rješenja opravdava razlozima privremenosti njegova postavljanja te ističe kako se ne radi o gradnji već o stroju.

11. Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" broj: 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 i 155/23, dalje: Pravilnik) regulirana je gradnja privremenih građevina i to odredbama čl. 2. st. 1. toč. 7. i 8. Pravilnika.

12. Odredbom čl. 2. st. 1. toč. 7. Pravilnika propisano je da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi privremena građevina za potrebe građenja građevine odnosno uređenja gradilišta, osim asfaltne baze, separacije agregata, tvornice betona, dalekovoda i transformatorske stanice radi napajanja gradilišta električnom energijom te prijenosnog spremnika za smještaj, čuvanje ili držanje eksplozivnih tvari osim nadzemnog i podzemnog spremnika goriva zapremine do 5 m³.

13. Odredbom čl. 2. st. 1. toč. 8. Pravilnika propisano je da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi privremena građevina za potrebe sajmova i javnih manifestacija, te privremena građevina za prigodnu prodaju na građevnoj čestici trgovačkog centra, s najdužim rokom trajanja do 90 dana.

14. Cijeneći opisanu gradnju kao u izreci osporavanog rješenja ovaj sud utvrđuje da se u konkretnom slučaju ne radi o jednostavnim građevinama i radovima koji su taksativno navedeni u citiranim odredbama čl. 2. st. 1. toč. 7. i 8. Pravilnika (za koje nije potrebna građevinska dozvola i glavni projekt), već o takvoj građevini za koju je potrebno ishoditi dozvolu za gradnju. Pri tome se napominje kako je javna manifestacija prigodno, javno okupljanje, kulturni, zabavni, sportski, sajamski ili slični događaj koji se odvija na otvorenom prostoru (javnoj ili privatnoj površini) privremenog karaktera, a koje pretpostavke sud nije našao ispunjenima u konkretnom slučaju.

15. Odredbom čl. 103. st. 3. Zakona o državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj: 115/18, 117/21, 67/23 i 155/23 dalje: ZDI) propisano je da kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s tim Zakonom.

16. Odredbom čl. 113. st. 1. toč. 1. ZDI-a propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

17. Kako tužitelj svojim navodima iznijetima tijekom spora ne osporava da u trenutku donošenja osporavanog rješenja ne posjeduje odgovarajuću dozvolu za gradnju, to je zakonito sukladno citiranoj odredbi čl. 113. st. 1. ZDI-a naloženo tužitelju da istu ukloni.

18. S obzirom na sve navedeno, osporavano rješenje tuženika ocijenjeno je zakonitim pa je stoga sud na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužitelja kako je to navedeno u izreci ove presude.

U Rijeci 11. lipnja 2026.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćenici Ines Škofač, odvjetnici u Zagrebu, Ilica 145

- Državnom inspektorata, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije,

Rijeka, B. Polica 2