Poslovni broj: Us I-1963/2025-15

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji toga suda Neli Mešin, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ZAVOD ZA HITNU MEDICINU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE, OIB: [osobni identifikacijski broj], Šibenik, Narodnog preporoda 1, zastupan po opunomoćenicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Darija Silov i Ivan Milin, Šibenik, Stjepana Radića 31/II, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Središnjeg ureda, Sektora za drugostupanjski upravni postupak, OIB:33706439962, Zagreb, Šubićeva 29, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba pod 1. LL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po opunomoćenici Katarini Kranjčević Zanki, odvjetnici u Zadru, Kovačka ulica 5, i pod 2. ĆL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju, nakon javne rasprave zaključene 13. svibnja 2026. u nazočnosti opunomoćenika tužitelja Ivana Milina, odvjetnika u Šibeniku, opunomoćenice tuženika KL, zainteresirane osobe pod 1. s opunomoćenicom Katarinom Kranjčević Zanki, odvjetnicom u Zadru i odsutnosti uredno pozvane zainteresirane osobe pod 2., objavljene 11. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Državnog inspektorata, Središnjeg ureda, Sektora za drugostupanjski upravni postupak, Klasa: UP/II-116- 02/25-01/4, Urbroj: 443-01-17-02-25-5 od 1. srpnja 2025. i potvrđivanje prvostupanjskog rješenja višeg inspektora rada Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave Šibenik, Klasa: UP/I-116-02/24-01-684, Urbroj: 443-02-03-21- 24-1 od 23. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

I Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora. II Nalaže se tužitelju u roku od 30 dana od dana dostave rješenja, po pravomoćnosti, zainteresiranoj osobi pod 1. LL nadoknaditi troškove ovog spora u iznosu od 2.000,00 eura.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika, Klasa: UP/II-116-02/25-01/4, Urbroj: 443-01- 17-02-25-5 od 1. srpnja 2025. poništeno je rješenje višeg inspektora rada Državnog inspektora, Područnog ureda Split, Ispostave u [adresa], Klasa: UP/I-116-02/24- 01/684, Urbroj: 443-02-03-21-24-1 od 23. prosinca 2024. i doneseno je rješenje kojim se usvaja zahtjev LL iz [adresa] za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju kod Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije, utvrđuje da je sklapanjem ugovora o radu na neodređeno vrijeme, za obavljanje poslova medicinske sestre/tehničara – vozača u djelatnosti hitne medicine u [adresa] s BL iz [adresa], LL povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju i da ovo pravomoćno rješenje predstavlja opravdan razlog za otkaz ugovora o radu, čijim je sklapanjem podnositeljici zahtjeva povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju, te je odbijen zahtjev LL iz [adresa] za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju kod Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije, utvrđuje da je sklapanjem ugovora o radu na neodređeno vrijeme, za obavljanje poslova medicinske sestre/tehničara – vozača u djelatnosti hitne medicine u [adresa] s AL iz [adresa], ZL iz [adresa], UL iz [adresa] i OL iz [adresa], LL nije povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju.

2. Tužitelj u tužbi, kojom osporava zakonitost rješenja tuženika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, u bitnom navodi kako stvarne povrede natječajnog postupka, pa time niti povrede prava prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima na strani tužitelja kao poslodavca nije bilo. Ističe kako se natječajna komisija kod tužitelja kao poslodavca nije rukovodila formalizmom kod pregleda natječajne dokumentacije, što potvrđuje i činjenica, da je i sama kandidatkinja LL kao zaposlenica, koja prigovara na ispravnost provođenja natječajnog postupka, propustila postupiti sukladno odredbi iz članka 9. stavka 2. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine broj: 157/13, 152/14, 39/18, 32/20), te se u svojoj prijavi pozvala samo na pravo prvenstva kod zapošljavanja i priložila potvrdu – Izvadak iz očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (da je samo osoba evidentirana u očevidniku), a da nije priložila i dokaz - ispravu o utvrđenoj invalidnosti na temelju koje ostvaruje pravo i na temelju koje je upisana u očevidnik, koji nedostatak je i potvrđen inspekcijskim nalazom. Navodi kako zbog ekonomičnosti postupka i realnog nedostatka stručnih kadrova na tržištu rada, natječajna komisija poslodavca nije postojeću dostavljenu natječajnu dokumentaciju sagledavala isključivo formalistički, nego je istu procjenjivala sukladno realnim uvjetima vezano za sadržaj svih isprava koje su predane u prijavu na natječaj, posebno u odnosu na činjenicu da su kandidatkinje u predmetnom natječaju LL i BL (na čiji izbor žaliteljica prigovara) već evidentirane kod tužitelja kao poslodavca sa svim izvornim ispravama i njihov identitet nije bilo potrebe ponovno provjeravati, a i samim inspekcijskim nalazom je potvrđeno da neovisno o utvrđenom nedostatku natječajne dokumentacije koju je LL podnijela uz svoju prijavu ista je od strane povjerenstva poslodavca uključena u postupak pisanog testiranja i intervjuiranja. Smatra kako nije dvojbeno da je temeljem nalaza nadležnog inspektorata rada nakon provedenog inspekcijskog nadzora utvrđeno da na strani tužitelja kao poslodavca nisu počinjene nepravilnosti koje bi bitno utjecale na rezultat natječaja, a posebno da bi tužitelj doveo žaliteljicu kao kandidatkinju u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale kandidate, te da bi odluka o izboru kandidata po provedenom natječaju bila nezakonita i protuustavna, a posljedično tome da bi odluke koje su od strane v.d. ravnatelja i Upravnog vijeća tužitelja donesene vezano za predmetni natječaj za prijem novih radnika na neodređeno vrijeme, bile nezakonite. Tužitelj zaključuje da objektivno nije bilo pravnog osnova, osim strogog formaliziranja čitavog natječajnog postupka, ako se uzme u obzir da su kandidatkinje u natječaju LL i BL već bile zaposlenice kod tužitelja pa su tužitelju sve činjenice vezano za osobni identitet i ispunjavanje uvjeta natječaja imenovanih kandidata već unaprijed bile poznate, te se upravo iz tih razloga nisu ocjenjivali određeni nedostatci (istekla osobna iskaznica kod ĆL i nedostatak dokaza za utvrđivanje invalidnosti na strani LL), koje činjenice drugostupanjsko tijelo tuženika nije ocjenjivalo kada je donosilo osporeno rješenje. Smatra kako su grubo povrijeđene odredbe Zakona o državnom inspektoratu i Zakon o radu na štetu tužitelja. Tužbenim zahtjevom traži poništenje rješenja tuženika i potvrđivanje prvostupanjskog rješenja.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnom ponavlja navode iz obrazloženja osporenog rješenja. Navodi kako je u žalbenom postupku od PU šibensko-kninske, PP Knin zatražen podatak kada je BL podnijela zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice, te je uvidom u Informacijski sustav Ministarstva unutarnjih poslova utvrđeno da je imenovanoj dana 23. rujna 2024. izdana nova osobna iskaznica, s rokom važenja do 23. rujna 2029. uz napomenu PP Knin da se dan izdavanja smatra i danom podnošenja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice. Navodi da iako iz stanja spisa proizlazi da je BL nakon provedenog pisanog testiranja i intervjua ostvarila ukupno 17 bodova, a Lucija Rožić 15 bodova, tuženik je ocijenio da je tužitelj sklapanjem ugovora o radu na neodređeno vrijeme, za obavljanje poslova medicinske sestre/tehničara – vozača u djelatnosti hitne medicine u [adresa] sa BL, LL povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima. U odnosu na tužbeni navod kako se natječajna komisija nije rukovodila formalizmom kod pregleda natječajne dokumentacije, po ocjeni tuženika ne može utjecati na zakonitost osporenog rješenja. Napominje kako tužitelj sukladno odredbi članka 9 stavka 1. Zakona ulazi u krug pravnih osoba koje su dužne prilikom zapošljavanja osobi s invaliditetom dati prednost pod jednakim uvjetima, a da bi osoba koja se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju iz Zakona ostvarila navedeno pravo ista je dužna poslodavcu uz prijavu na natječaj priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta iz natječaja, kao dokaz o invaliditetu. Navodi da obzirom da se pravo prednosti pri zapošljavanju iz Zakona ostvaruje pod jednakim uvjetima, tužitelj je bio dužan osigurati da u natječajnom postupku sudjeluju i na predmetno radno mjesto budu izabrani kandidati koji su uz prijavu na natječaj priložili sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta iz natječaja. U suprotnom se postavlja pitanje na koji način bi osobe koje imaju zakonsku mogućnost ostvariti pravo prednosti pri zapošljavanja podjednakim uvjetima, mogle ostvariti to pravo ako bi poslodavac, koji sam propiše uvjete iz natječaja, i zato traži određene materijalne dokaze (u konkretnom slučaju važeću osobnu iskaznicu) pri ocjeni dokaza o ispunjavanju propisanih uvjeta zanemario nedostatak dostave dokumentacije. Navodi da uzimajući u obzir da je u ovoj upravnoj stvari nesporno utvrđeno da BL tužitelju uz prijavu na natječaj nije priložila sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta iz natječaja, okolnost da je ista već evidentirana kod tužitelja kao poslodavca sa svim izvornim ispravama, po stajalištu tuženika ne može utjecati na zakonitost osporenog rješenja. Nadalje, navodi kako je tuženik utvrdio da je inspektor u prvostupanjskom rješenju pogrešno utvrdio da LL uz prijavu na natječaj nije priložila preslik "pravnovažeće" diplome s kojom bi dokazala ispunjenje natječajnog uvjeta SSS/VŠS medicinska sestra/tehničar, o čemu je svoj stav je tuženik zauzeo u obrazloženju osporenog rješenja. Nadalje, navodi kako obzirom da iz spisa proizlazi da se LL u prijavi na natječaj pozvala na pravo prednosti pri zapošljavanju iz članka 9. Zakona, da je priložila sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i dokaz o invaliditetu, a da je u natječajnom postupku sudjelovala i na radno mjesto izabrana kandidatkinja BL, koja tužitelju uz prijavu na natječaj nije dostavila zatraženi dokaz o ispunjavanju uvjeta iz natječaja (u konkretnom slučaju ista je uz prijavu priložila presliku nevažeće osobne iskaznice), tuženik je ocijenio da je tužitelj sklapanjem ugovora o radu sa BL, LL povrijedio pravo prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima, te je poništio prvostupanjsko rješenje inspektora. Vezano za dokaze invaliditetu tuženik navodi kako je LL dostavila potvrdu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 15. svibnja 2023. kojom se potvrđuje da je evidentirana u Hrvatskom registru osoba s invaliditetom te da ispunjava uvjete iz članka 4. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom. U odnosu na radni spor koji se vodio pred Općinskim sudom u Zadru, koji je pokrenut radi utvrđenja diskriminacije, navodi kako se u navedenom parničnom postupku odlučivalo je li tužitelj u provedbi natječaja LL stavio u nepovoljniji položaj u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji zbog njenog članstva u sindikatu tj. funkcije sindikalnog povjerenika, a predmet ovog upravnog postupka je utvrditi je li LL kao osobi s invaliditetom povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju iz članka 9. Zakona. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

4. Sud je rješenjem od 4. veljače 2026. pozvao zainteresiranu osobu pod 1. LL iz [adresa] i pod 2. BL iz [adresa], da sudjeluju u ovom sporu.

5. Zainteresirana osoba pod 1. LL je u svom odgovoru na tužbu u bitnom je navela kako se protivi tužbi i tužbenim zahtjevu kao neosnovanom te predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev. Smatra kako tužba ne sadrži konkretne, određene niti pravno relevantne razloge zbog kojih bi osporeno rješenje bilo nezakonito, te smatra kako je tužitelj trebao obrazložiti navodnu povredu zakona i uvjeta natječaja, te nastoji opravdati nepravilnosti u provedenom natječajnom postupku navodima kako se natječajna komisija tužitelja kao poslodavca prilikom pregleda natječajne dokumentacije nije rukovodila "formalizmom". Smatra kako takav argument ne može predstavljati pravno relevantno opravdanje za odstupanje od jasno propisanih uvjeta natječaja i primjene važećih propisa. Nadalje, tvrdi kako tužitelj osporava predmetno rješenje u cijelosti proizlazi da implicira da bi pravo prednosti pri zapošljavanju LL bilo povrijeđeno u odnosu na ĐL, ZL, UL i OL. U odnosu na pozivanja tužitelja na parnični postupak koji se vodio pred Općinskim sudom u Zadru navodi kako isti nema značaj za rješenje ove upravne stvari obzirom na činjenicu kako je u tom postupku donesena nepravomoćna presuda i to u okviru drugačijeg činjeničnog i pravnog supstrata, te ni na koji način ne dovodi u pitanje zakonitost osporenog rješenja donesenog u ovom upravnom postupku. U odnosu na tvrdnju tužitelja da se natječajna komisija "nije rukovodila formalizmom" pri pregledu natječajne dokumentacije smatra kako proizvoljno i selektivno zanemarivanje nedostatka dokumentacije pojedinih kandidata nije izraz ekonomičnosti nego odstupanje od načela jednakosti, transparentnosti i pravne sigurnosti te se poziva na presudu i rješenje Upravnog suda u Splitu pod poslovnim brojem Us I - 102/2025. Nadalje, navodi kako iz dokumentacije priložene uz tužbu jasno proizlazi da je BL uz prijavu na natječaj priložila presliku osobne iskaznice koja u trenutku prijave više nije bila važeća, dakle, riječ je o nedvojbeno utvrđenom nedostatku natječajne dokumentacije u odnosu na kandidatkinju koja je naposljetku izabrana. Osobito važnim smatra istaknuti da je sam tužitelj u natječaju propisao obvezu dostave preslika osobne iskaznice, kao i da će se razmatrati samo pravodobne i potpune prijave kandidata koji ispunjavaju formalne uvjete natječaja. Navodi da nije bila uzeta u obzir prijava ĆL, automatski bi ugovor na neodređeno dobila LL jer je ista bila na listi iza ĆL i imala je 15 bodova. Nadalje, prigovara tvrdnji tužitelja kako LL navodno nije dostavila odgovarajući dokaz o invaliditetu, koja tvrdnja je u izravnoj suprotnosti sa stanjem upravnog spisa, sadržajem odgovora na tužbu tuženika, kao i s razlozima osporenog rješenja. Poziva se na odgovor na tužbu u kojem je jasno i nedvosmisleno navedeno kako je zainteresirana osoba uz prijavu dostavila potvrdu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 15. svibnja 2023. kojim se potvrđuje da je evidentirana u Hrvatskom registru osoba s invaliditetom te ispunjava uvjete iz članka 4. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba sa invaliditetom. Naposljetku, ističe kako je potpuno pravilan zaključak tuženika da sklapanjem ugovora o radu na neodređeno vrijeme s BL zainteresiranoj osobi kao osobi s invaliditetom, koja se uredno pozvana na pravo prednosti pri zapošljavanju i dostavila propisanu dokumentaciju, povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima. Predlaže sudu odbiti tužbu kao neosnovanu.

6. Zainteresirana osoba pod 2. nije dostavila odgovor na tužbu.

7. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja Sud je tijekom dokaznog postupka izvršio uvid u sudski spis te spis tuženog tijela dostavljen uz odgovor na tužbu.

8. U sporu je održana rasprava 13. svibnja 2026., čime je dana mogućnost strankama da se sukladno članku 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24., dalje u tekstu ZUS-a) očituju o činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješenje ove upravne stvari.

9. Temeljem provedenih dokaza tijekom upravnog postupka kao i tijekom ovog spora, te nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, sukladno odredbi članka 114. stavka 3. i 4. ZUS-a, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. Iz sadržaja spisa upravnog tijela proizlazi kako je prvostupanjskim rješenjem višeg inspektora rada Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave Split u [adresa], Klasa: UP/I-116-02/24-01/684, Urbroj: 443-02-03-21-24-1 od 23. prosinca 2024. odbijen zahtjev LL iz [adresa] za ostvarivanjem prava prednosti pri zapošljavanju iz članka 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine broj: 157/13, 152/14, 39/18, 32/20, dalje u tekstu Zakona) te je utvrđeno da sklapanjem ugovora o radu na neodređeno vrijeme, za obavljanje poslova medicinske sestre/tehničara – vozača u djelatnosti hitne medicine u [adresa] između [adresa] iz [adresa] i AL, PL, ĆL, UL i OL, LL nije povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju.

11. Tuženo tijelo je u postupku povodom žalbe LL utvrdilo kako je poslodavac, ovdje tužitelj, na oglasnim i internetskom stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, internetskim stranicama i oglasnoj ploči poslodavca te u "Narodnim novinama" broj 96/24 od 14. kolovoza 2024. objavio natječaj za zasnivanje radnog odnosa na radno mjesto medicinska sestra/tehničar – vozač u djelatnosti hitne medicine - 5 izvršitelja na neodređeno vrijeme za rad u [adresa], te je u tekstu natječaja navedeno koje uvjete kandidati trebaju ispunjavati i koju dokumentaciju uz prijavu moraju dostaviti.

12. Povjerenstvo za provedbu natječaja i izbor kandidata za prijem u radni odnos sastavilo je Zapisnik od 13. rujna 2024. u kojem je utvrdilo kako se za natječaj za prijem radnika u radni odnos na radna mjesta medicinska sestra/tehničar (m/ž) u djelatnosti hitne medicine - 5 izvršitelja na neodređeno vrijeme za rad u [adresa], 1 izvršitelj na određeno vrijeme za rad u [adresa], te medicinska sestra/tehničar – vozač (m/ž) u djelatnosti hitne medicine - 5 izvršitelja na neodređeno vrijeme za rad u [adresa], prijavilo ukupno 13 kandidata te je potpunu dokumentaciju dostavilo 13 kandidata koji su udovoljili formalnim uvjetima natječaja. Na temelju rezultata testiranja i razgovora (intervjua) Povjerenstvo je sastavilo rang listu i predložilo v.d. ravnatelju prijem kandidata K.V. iz Ružića, S.A. iz [adresa], I.S. iz [adresa], A.H. iz [adresa] i M.T. iz [adresa] za radno mjesto medicinska sestra/tehničar - vozač djelatnosti hitne medicine na neodređeno vrijeme za rad u [adresa], te je v.d. ravnatelja poslodavca dana 13. rujna 2024. donio odluku iz koje, između ostalog, proizlazi da su AL, ZL, SL, BL i OL izabrani za obavljanje poslova medicinske sestre/tehničara - vozača u djelatnosti hitne medicine u ispostavi [adresa] na neodređeno vrijeme, te su sa istima dana 20. rujna 2024. sklopljeni ugovori o radu na neodređeno vrijeme za navedeno radno mjesto.

13. Tuženik je utvrdio kako je LL i izabrani kandidati AL, ZL, UL i OL poslodavcu uz prijavu na natječaj dostavili dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta iz natječaja, da se LL pozvala na pravo prednosti pri zapošljavanju iz članka 9. Zakona i da je dostavila dokaz o invaliditetu, te da je LL u natječajnom postupku ostvarila manji broj bodova od navedenih kandidata. Utvrđeno je kako je poslodavac postupak testiranja proveo sukladno tekstu predmetnog natječaja i donesenim obavijestima i uputama o testiranju, da su LL i izabrani kandidati ispunjavali formalne uvjete iz natječaja, da su dostavili prijave/zamolba sa svim traženim dokazima o ispunjavanju uvjeta iz natječaja, da su LL, JL, ZL, UL i OL na pisanom testiranju odgovarali na istovjetna pitanja, te su na intervju imali jednaku mogućnost da se predstave kako bi uvjerili članove povjerenstva da su najbolji izbor za predmetno radno mjesto. Utvrđeno je kako je LL nakon provedenog pisanog testiranja i intervju ostvarila ukupno 15 bodova, dok su kandidati AL, HL, UL i OL ostvarili ukupno veći broj bodova, slijedom čega je tuženik ocijenio da poslodavac sklapanjem ugovora o radu na neodređeno vrijeme, za obavljanje poslova medicinske sestre/tehničara – vozača u djelatnosti hitne medicine u [adresa] s navedenim kandidatima, LL nije povrijedio pravo prednosti pri zapošljavanju iz Zakona.

14. Nadalje, tuženik je utvrdio kako je BL uz prijavu na natječaj podnesenu dana 20. kolovoza 2024. dostavila osobnu iskaznicu izdanu od Policijske postaje Knin, koja je vrijedila do 16. kolovoza 2024. Dakle, utvrđeno je kako je uz prijavu na natječaj priložila nevažeći osobni dokument. Tuženik je utvrdio kako je sam poslodavac u natječaju naveo da se nepotpune i nepravodobne prijave neće razmatrati, da zadržava pravo provedbe testiranja/razgovora s kandidatima koji ispunjavaju formalne uvjete iz natječaja i koji su podnijeli urednu zamolbu sa svim traženim dokazima o ispunjavanju uvjeta iz natječaja.

15. Tuženik je utvrdio kako se LL u prijavi na natječaj pozvala na pravo prednosti pri zapošljavanju iz članka 9. Zakona, da je priložila sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i dokaz o invaliditetu te da je poslodavac na testiranje pozvao i BL, iako nije ispunjavala formalne uvjete iz natječaja, odnosno uz prijavu je priložila presliku nevažeće osobne iskaznice.

16. Tuženik je u žalbenom postupku od Policijske postaje Knin zatražio podatak kada je BL podnijela zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice, te je temeljem podataka Informacijskog sustava Ministarstva unutarnjih poslova utvrđeno da je DL dana 23. rujna 2024. izdana nova osobna iskaznica na Obrascu 2 s rokom važenja do 23. rujna 2029., uz napomenu PP Knin da se dan izdavanja smatra i danom podnošenja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice.

17. Slijedom navedenoga, tuženik je utvrdio kako je poslodavac sklapanjem ugovora o radu na neodređeno vrijeme za obavljanje poslova medicinske sestre/tehničara – vozača u djelatnosti hitne medicine u [adresa] s BL, LL povrijedio pravo prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima.

18. Među strankama je sporno je li tužitelj u natječaju za zasnivanje radnog odnosa na radno mjesto medicinska sestra/tehničar – vozač u djelatnosti hitne medicine - 5 izvršitelja na neodređeno vrijeme za rad u [adresa] objavljenog na oglasnim i internetskom stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, internetskim stranicama i oglasnoj ploči poslodavca te u "Narodnim novinama" broj 96/24 od 14. kolovoza 2024. kandidatkinji LL, ovdje zainteresiranoj osobi, povrijedio pravo prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima u smislu odredbe članka 9. stavka 1. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine broj: 157/13, 152/14, 39/18, 32/20, dalje u tekstu Zakona).

19. Prema odredbi članka 9. stavka 1. Zakona tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: tijela javne uprave) te javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima dužni su prilikom zapošljavanja osobi s invaliditetom dati prednost pod jednakim uvjetima. Stavkom 2. istog članka propisano je da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, osoba s invaliditetom dužna je u prijavi, odnosno ponudi na javni natječaj ili oglas pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i dokaz o invaliditetu. Stavkom 3. istog članka propisano je da dokazom o invaliditetu, u smislu ovoga Zakona, smatraju se javne isprave o invaliditetu na temelju kojih se osoba može upisati u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom iz članka 13. ovoga Zakona. Stavkom 4. istog članka propisano je da u slučaju kada dvije ili više osoba ispunjavaju uvjete propisane javnim natječajem ili oglasom, a ostvaruju pravo na prednost pri zapošljavanju prema ovom Zakonu, poslodavac samostalno donosi odluku o izboru kandidata, uzimajući u obzir potrebe posla, rezultate postignute u postupku ocjenjivanja kandidata te interes i motivaciju kandidata. Stavkom 5. istog članka propisano je da provedbu odredbe stavka 1. ovoga članka za tijela javne uprave nadzire upravna inspekcija, a za pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka nadležna inspekcija koja je po posebnim propisima ovlaštena za nadzor u vezi sa zapošljavanjem. Stavkom 12. istog članka propisano je da pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka obvezna je u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora o radu s izabranim kandidatom o istome obavijestiti osobu s invaliditetom koja je po raspisanom javnom natječaju ili oglasu podnijela prijavu, odnosno ponudu za to radno mjesto, te se pozvala na pravo prednosti pri zapošljavanju, a udovoljavala je uvjetima iz objavljenog javnog natječaja, odnosno oglasa. Stavkom 13. istog članka propisano je da osoba s invaliditetom koja smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju u pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti zahtjev nadležnoj inspekciji za provedbu nadzora u roku od 30 dana od dana dostave obavijesti iz stavka 12. ovoga članka ili u roku od 30 dana od dana saznanja o sklapanju ugovora o radu s izabranim kandidatom, a najkasnije u roku od šest mjeseci od dana sklapanja ugovora o radu s izabranim kandidatom. Stavkom 14. istog članka propisano je da u slučaju zasnivanja radnog odnosa sklapanjem ugovora o radu s izabranim kandidatom, nadležna inspekcija obvezna je razmotriti zahtjev osobe s invaliditetom iz stavka 13. ovoga članka u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Stavkom 15. istog članka propisano je da ako nadležna inspekcija utvrdi da je sklapanjem ugovora o radu povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju osobe s invaliditetom, rješenjem će utvrditi povredu prava prednosti pri zapošljavanju. Pravomoćno rješenje kojim je utvrđena povreda prava prednosti pri zapošljavanju predstavlja osnovu za otkaz ugovora o radu čijim je sklapanjem to pravo povrijeđeno.

20. Analizom cjelokupnog spisa predmeta, ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja, Sud cijeni kako navodima iz tužbe pravilnost u upravnom postupku utvrđenog činjeničnog stanja od strane tuženog tijela nije dovedena u pitanje kao niti primjena materijalnog prava.

21. Prema stajalištu ovog Suda, obzirom kako je u žalbenom postupku nedvojbeno utvrđeno da kandidatkinja BL uz prijavu na natječaj nije priložila važeću osobnu iskaznicu, što je između ostalog bila obvezna dokumentacija prema tekstu objavljenog natječaja, dakle, nije priložila sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta iz natječaja, a u tekstu natječaja je navedeno kako se nepotpune prijave neće razmatrati, osnovano je tuženo tijelo zaključilo kako je time kandidatkinji LL, koja je nakon provedenog pisanog testiranja i intervjua ostvarila ukupno 17 bodova, dok je primljena kandidatkinja BL ostvarila ukupno 15 bodova povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima u smislu citirane odredbe članka 9. Zakona. Ovdje je ključno pojasniti da se zapošljavanje pod jednakim uvjetima ogleda u tome da su svi kandidati trebali ispunjavati formalne uvjete i pravodobno podnijeti svoje prijave, a time što primljena kandidatkinja BL nije priložila važeću osobnu iskaznicu, dok su svi ostali kandidati priložili traženu natječajnu dokumentaciju uz svoje prijave, kako je pravilno tuženo tijelo utvrdilo i detaljno obrazložilo u osporenom rješenju, osnovano tuženo tijelo utvrđuje kako je time povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima u odnosu na kandidatkinju LL, koja je priložila traženu natječajnu dokumentaciju, pozvala se na pravo prednosti pri zapošljavanju i priložila dokaz kojim dokazuje svoje pravo. Ovdje se napominje kako iz dokumentacije spisa upravnog tijela proizlazi kako je u Rang listi navedeno 12 kandidata (redni broj 4. BL s ostvarenih 17 bodova; redni broj. 11. LL s ostvarenih 15 bodova), s tim da je 5 kandidata primljeno na natječaj za radno mjesto medicinska sestra/tehničar u djelatnosti hitne medicine na neodređeno vrijeme za rad u [adresa], dok je preostalih 5 kandidata primljeno na predmetni natječaj i 1 kandidatkinja, posljednja nije izabrana, kako to proizlazi iz Zapisnika Povjerenstva.

22. Nadalje, pravilno je tuženik u osporenoj odluci utvrdio kako sklapanjem ugovora o radu na neodređeno vrijeme, za obavljanje poslova medicinske sestre/tehničara – vozača u djelatnosti hitne medicine u [adresa] s AL iz [adresa], ZL iz [adresa], UL iz [adresa] i OL iz [adresa], LL iz [adresa] nije povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima obzirom kako su spomenuti kandidati uz prijavu za natječaj priložili urednu dokumentaciju, kako je to tuženik detaljno obrazložio u osporenoj odluci, te su spomenuti kandidati nakon provedenog pisanog testiranja i intervjua ostvarili veći broj bodova od LL, slijedom čega ne možemo govori o povredi pravo prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima na strani LL.

23. Tužbeni navod tužitelja kako je i na strani LL utvrđen nedostatak u natječajnoj dokumentaciji, odnosno nije priložila dokaza za utvrđivanje invalidnosti te neovisno o tome joj je omogućeno pristupiti na testiranje, ovaj Sud ne uvažava osnovanim. Naime, tuženik pravilno utvrđuje kako je LL uz pravodobnu prijavu dostavila dokaz, odnosno potvrdu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 15. svibnja 2023. kojom se potvrđuje da je evidentirana u Hrvatskom registru osoba s invaliditetom te ispunjava uvjete iz članka 4. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba sa invaliditetom.

24. U odnosu na pozivanje tužitelja na radni spor koji se vodio pred Općinskim sudom u Zadru, koji je pokrenut radi utvrđenja diskriminacije, osnovano tuženik utvrđuje kako se u navedenom parničnom postupku odlučivalo je li tužitelj u provedbi natječaja LL stavio u nepovoljniji položaj u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji zbog njenog članstva u sindikatu tj. funkcije sindikalnog povjerenika, a predmet ovog upravnog postupka je utvrđenje je li LL kao osobi s invaliditetom povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju iz članka 9. Zakona. Stoga, navedeni prigovor nije od utjecaja na zakonitost osporenog rješenja.

25. Imajući u vidu sve naprijed navedeno, Sud ocjenjuje osporeno rješenje zakonitim.

26. Slijedom navedenoga, prema ocjeni Suda osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa je valjalo na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a, odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i odlučiti kao u izreci presude.

27. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 144. ZUS-a, kojom je u stavku 1. i 2. navedenog članka propisano da troškove spora čine izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu spora. Troškovi spora obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba koje imaju pravo na zakonom propisanu naknadu, i na odredbi članka 147. ZUS-a kojom je propisano da troškove spora čine opravdani izdaci učinjeni tijekom ili u povodu spora (stavka 1.); troškovi spora obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba koje imaju pravo na zakonom propisanu naknadu (stavak 2.); troškovi spora obuhvaćaju i zatezne kamate koje teku od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova do isplate, ako ih stranka kojoj je naloženo plaćanje troškova ne podmiri u ostavljenom roku. O zateznim kamatama na iznos troškova spora sud odlučuje na zahtjev stranke (stavak 4.).

28. Kako tužitelj nije uspio u sporu, trebalo je temeljem odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a, odbiti zahtjev za naknadom troškova spora kao neosnovan i odlučiti kao u točki I izreke rješenja.

29. Kako je zainteresirana osoba pod 1. LL imala interes sudjelovanja u sporu te imala trošak zastupanja po opunomoćeniku, a možemo kazati kako je spor okončan u njenu korist (u konačnici je imala uspjeh u sporu), Sud smatra kako je istoj trebalo priznati trošak spora u smislu odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a jer se radi o opravdanim troškovima u smislu odredbe članka 144. stavka 1. ZUS-a. Slijedom navedenoga, zainteresiranoj osobi pod 1. LL u skladu sa navedenim odredbama ZUS-a te Tbr. 27. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj:138/23) priznat je zatraženi trošak podneska – odgovora na tužbu od 12. ožujka 2026. i zastupanja na ročištu od 13. svibnja 2026., za svaku radnju u iznosu od po 1000,00 eura, dakle, ukupno 2.000,00 eura, radi čega je odlučeno kao u točki II izreke rješenja.

30. Trošak podneska od 15. rujna 2025. Sud nije uvažio opravdanim troškom, smatrajući kako je isti priznat u radnji sastava odgovora na tužbu.

U Splitu, 11. lipnja 2026.

S U T K I N J A

Nela Mešin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sud Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku 15 dana od dana dostave presude (članak 131. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske (članak 128. i članak 148. stavak 5. ZUS-a). Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba odgađa izvršenje pobijanog rješenja (članak 148. stavak 6. ZUS-a).

DNA:

1. Opunomoćenicima tužitelja Zajedničkom odvjetničkom uredu Darija Silov i

Ivan Milin, Šibenik, Stjepana Radića 31/II,

2. Tuženiku Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, Središnjem uredu, Sektoru za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Šubićeva 29,

3. Opunomoćenici zainteresirane osobe pod 1. Katarini Kranjčević Zanki, odvjetnici u Zadru, Kovačka ulica 5,

4. Zainteresiranoj osobi pod 2. DL, iz [adresa],

5. U spis

6. Kalendar 30 dana