Poslovni broj: Kzd-68/2025-11

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, po sucu tog suda Matiji Vugić-Sakalu kao predsjedniku vijeća, uz sudjelovanje Petre Pereković, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog ZK, zbog kaznenog djela iz članka 119. stavak 2. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 dalje: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici broj KO-DO-65/2025 od 14. listopada 2025., nakon održane javne rasprave 8. lipnja 2026. u prisutnosti zamjenice ODO-a u Velikoj Gorici ZKP, optuženog ZK, branitelja optuženog Ante Blažanina, dana 11. veljače 2026. objavio je, a 8. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 455. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25., 13/26. u tekstu: ZKP/08)

Optuženi ZK - OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Z i I, rođen **.**.1995. u [adresa], s prebivalištem u mjestu [adresa], državljanin Republike Hrvatske, po zanimanju radnik unutarnjih i vanjskih radova u građevini, sa završenom osnovnom školom, nezaposlen, živi u izvanbračnoj zajednici, otac jednog maloljetnog djeteta u dobi od godine dana i 3 mjeseca, bez imovine, bez čina i odlikovanja, kazneno neosuđivan, prekršajno nekažnjavan,

k r i v  j e

što je

dana 17. srpnja 2025. oko 06,00 sati u Zagrebu, Odra, Ivana Lackovića Croate 19D, nakon što ga je probudila izvanbračna supruga IK kako bi preuzeo brigu o njihovom zajedničkom sinu JK, rođenom **.**.2024., budući da je išla na posao, u nakani da ga teško tjelesno povrijedi, prišao kolijevci u kojoj je imenovano dijete ležalo te plakalo i vrištalo, uzeo ga u ruke te ga snažno protresao u više navrata, uslijed čega je dijete zadobilo povrede u vidu krvarenja unutar tvrde moždane ovojnice u području desne polovice mozga koje se nastavlja i uz duplikature tvrde moždane ovojnice te u zatiljnom području, krvarenja u meke moždane ovojnice u lijevom čeonom dijelu mozga, otoka mozga, krvarenja u mrežnicu i ispred mrežnice oba oka te otoka gornjih pokrovnih ploha trupova od sedmog vratnog do trećeg prsnog kralješka, koje povrede su u svojoj ukupnosti osobito teške naravi, a smrtni ishod je izbjegnut hitnim neurokirurškim zahvatom i intenzivističkim mjerama održavanja života,

dakle, drugoga teško tjelesno ozlijedio, a kaznenim djelom je doveden u opasnost život ozlijeđenog te je djelo počinjeno prema bliskoj osobi i osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi,

pa je time počinio kazneno djelo protiv života i tijela – osobito teškom tjelesnom ozljedom – opisano u članku 119. stavku 2. u vezi stavka 1. i članka 118. stavka 1. Kaznenog zakona (''Narodne novine'', broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – dalje u tekstu: KZ/11), a kažnjivo po članku 119. stavku 2. KZ/11,

II. Na temelju članka 119. stavka 2. KZ/11 optuženi ZK se osuđuje

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 4 (ČETIRI) GODINE

III. Na temelju članka 70. KZ/11 optuženom ZK se

i z r i č e

SIGURNOSNA MJERA OBVEZNOG PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA

za vrijeme trajanja kazne zatvora, a najdulje 2 (dvije) godine.

IV. Na temelju članka 54. KZ/11 optuženom ZK se u kaznu zatvora na koju je osuđen uračunava vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 17. srpnja 2025. pa nadalje.

V. Temeljem odredbe čl. 148 st. 1 u svezi s odredbom čl. 145 st. 2 toč. 6 Zakona o kaznenom postupku optuženi ZK dužan je podmiriti troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 (dvjesto) eura u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude pod prijetnjom ovrhe, dok troškovi kaznenog postupka u preostalom dijelu padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici podiglo je uvodno citiranu optužnicu protiv okrivljenog ZK zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela iz članka 119. stavak 2. u vezi stavka 1. i čl. 118. st.1. KZ/11.

2. U ponovljenom postupku optuženi ZK pozvan da se očituje o optužbi izjavio je da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret.

4. Tijekom dokaznog postupka pročitan je izvješće PU zagrebačke od 17. srpnja 2025. o utvrđenom činjeničnom stanju (list 8 spisa), medicinska dokumentacija o ozljedama djeteta JK (list 12-18 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta br. 00317357 (list 19 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta sa DVD snimkama (list 20-22 spisa), zapisnik o očevidu (list 33-35 spisa), kriminalističko-tehničko izvješće (list 36 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta br. 00317356 (list 48 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta (list 49-50 spisa), dokumentacija Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Sveti Ivan Zelina (list 53-73 spisa), zapisnik Županijskog suda u Velikoj Gorici o ispitivanju IK u svojstvu svjedokinje (list 129-130 spisa), nalaz i mišljenje Igora Marinića od 16. ožujka 2026. (list 299-312 spisa), nalaz i mišljene vještaka Inge Tonković od 13. travnja 2026. (list 336-337 spisa) i očitovanje odjela Zatvora u Zagrebu, Odjel zdravstvene zaštite, Odjel tretmana, od 20. travnja 2026., ispitani su svjedoci ŽK i KK, kao i izvod iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženika. Na završetku dokaznog postupka, sukladno članku 417.a stavak 5. ZKP/08, ispitan je optuženik.

5. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući i analizirajući svaki dokaz zasebno te sve dokaze u njihovoj ukupnosti, ovaj sud nalazi dokazanim da je optuženi ZK počinio kazneno djelo protiv života i tijela – osobito teškom tjelesnom ozljedom – opisano u članku 119. stavku 2. u vezi stavka 1. i članka 118. stavka 1. KZ/11.

6. Optuženi je u obrani naveo da je u to vrijeme radio u Poreču te se u jednom trenu srušio na pod. Ima cistu na mozgu te jedno vrijeme uopće ni je mogao funkcionirati jer sam trpio bolove. Sjeća se samo da je njegov sin počeo plakati i da mu je dao dudu i vratio ga u krevet. Da li sam ga protresao jedan, dva puta, on se ne sjeća, a nakon toga je shvatio da nije dobro. Zvao je suprugu i hitnu pomoć te su otišli na hitnu i tamo sam bio cijelo vrijeme. On se smatram krivim ali ne na način na koji mi se optužnicom stavlja na teret. Naveo je da on mora živjeti svaki dan s tim. Istaknuo je i, kao tijekom cijelog postupka, da mu zdravstveno stanje nije dobro, da ga boli glava i cijelo vrijeme piše službama o njegovom stanju. Čuje se svaki dan sa suprugom te mu je poznato da je zdravstveno stanje njegovog sina dobro te za sad nema nikakvih komplikacija. Teško ga pogađaju posljedice ovog događaja, nije nikad tako nešto napravio i stalno je bio okružen sa djecom. Ne sjeća se kako je reagirao nakon što se to dogodilo. Zna da sam zvao sestru i suprugu te da je otišao u bolnicu. Dao je JK dudu zato što se bio probudio, a mislim da je i plakao. Ističe da nikada nije imao ishitrene reakcije. Navodi da razlog zbog kojeg se ne sjećam ne može objasniti, ali moguće je da je to od straha.

7. Tijekom postupka nije sporno da je optuženik počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, već je se osporava oblik krivljenje, odnosno da je okrivljenik počinio predmetno djelo nehajem ili sa namjerom.

8. Da je optuženi počinio kazneno djelo nesporno proizlazi iz pročitane medicinske dokumentacije o ozljedama djeteta JK (list 12-18 spisa) iz kojih se može zaključiti da se radi o ozljedama koje se uklapaju u sindrom potresenog djeteta i da se radi o teškim, životno ugrožavajućim ozljedama. Također, iz zapisnik Županijskog suda u Velikoj Gorici o ispitivanju IK u svojstvu svjedokinje (list 129-130 spisa) utvrđeno je kako je optuženik ostao u kući sam sa djetetom te da je nazvao suprugu IK u 7,03 sati te da joj je rekao da je dijete palo u nesvijest, te da ga je ponovno kontaktirala u preko video poziva tražeći ga da joj pokaže dijete u vremenu od 7,30 i 7,45, a optuženik je stajao na prozoru i pušio, a kada joj je pokazao dijete isto je gledalo u jednu točku i nije treptalo. Ponovno mu je rekla da zove hitnu i zvala ga sigurno 16 puta da bi joj se u konačnici javio i rekao da ne može razgovarati.

9. Nadalje, iz nalaza i miljenja Igora Marinića od 16. ožujka 2026. (list 299-312 spisa) može se utvrditi da je optuženik osoba kod koje je prisutan poremećaj ličnosti te da je u vrijeme ostvarivanja zakonskih obilježja kaznenog djela shvaćanje postupanja kao i mogućnost vladanja svojom voljom bila smanjena, no ne u bitnoj mjeri, te je preporučeno izricanje sigurnosne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana.

10. Također, vještak je istaknuo i da je prema dostupnoj medicinskoj dokumentaciji optuženik višestruko neurološki pregledan zbog glavobolja te se bilježi postojanje arahnoidne ciste. Također, navedeno je i da nema podataka koji bi govorili o klinički značajnom poremećaju kognitivnih funkcija optuženika, niti u vrijeme događaja nema objektiviziranih podataka o eventualnim akutnim neurološkim zbivanjima.

11. Na raspravi održanoj 19. ožujka 2026. vještak je naveo i da kod optuženika se ne bilježe elementi kognitivnog poremećaja, nema težeg duševnog stanja, već samo afektivna povišenost odnosno povećana razdražljivost zbog lošeg spavanja a što je dovelo do smanjene ubrojivosti ali ne bitne.

12. Iz nalaza i mišljenja vještaka Inge Tonković od 13. travnja 2026. (list 336- 337 spisa) može se utvrditi kako se radi o osobi reduciranih kognitivnih sposobnosti te da je opće intelektualno funkcioniranje ograničeno s obzirom na dob, a mnestičko u skladu s intelektualnim na granici graničnog i ispodprosječnog. Osobe granične inteligencije imaju veće teškoće u mišljenju, pamćenju, vizualnoj percepciji i vizualno- motoričkoj organizaciji, čitanju i pisanju i koncentriranju. Registriran je povišen opći neuroticizam s povišenom anksioznom simptomatikom sa smetnjama prilagodbe i psihosomatskim simptomima.

13. Iz dopisa Zatvora u Zagreb, Odjela zdravstvene zaštite, Odjela tretmana od 20. travnja 2026. u bitnom je navedeno kako je kliničkim neurološkim pregledom kod optuženika nije nađeno akutnog neurološkog deficita. Navedeno je da optuženik misli da je njegovo stanje posljedica arahnoidalne ciste koja je verificirana MSCT-om u petom mjesecu 2025., dakle dva mjeseca prije dolaska u zatvor. Tijekom boravka u zatvoru njegovo zdravstveno stanje se nije pogoršalo. Navedeno je i da arahoidna cista u okviru CNS-a po pravilu ne radi nikakve probleme, osim ukoliko je ekstremno velika, pa ima kompresijski efekt i sličan je tumoru.

14. Dakle, iz navedenog se može zaključiti da je optuženikova mogućnost vladanja svojom voljom tempore criminis bila smanjena, no ne u bitnoj mjeri, dok navodi optuženika tijekom postupka kojim se žali na cistu na mozgu, nije takva da bi ubrojivost okrivljenika, odnosno mogućnost vladanja svojom voljom bila smanjena u bitnoj mjeri.

15. Također, imajući u vidu mišljenje vještaka Inge Tonković da osobe granične inteligencije imaju veće teškoće, između ostalog, i u pamćenju ukazuje razlog zašto je optuženik u svojoj obrani naveo da se ne sjeća događaja, niti kako je reagirao kada se to dogodilo.

16. Kada se dovede u vezu optuženikovo isticanje ciste u mozgu sa dopisom Zatvor u Zagrebu, Odjela zdravstvene zaštite, Odjela tretmana iz kojeg proizlazi da je optuženikovo stanje dobro, te da ne dostavlja dodatnu traženu medicinsku dokumentaciju glede svog zdravstvenog stanja, dok se tek na sudskim raspravama pritužuje na svoje zdravlje, može se zaključiti da je isto usmjereno na umanjenje kaznenopravne odgovornosti i psihičkog stanja uzrokovanog povišenim općim neuroticizmom s povišenom anksioznom simptomatikom sa smetnjama prilagodbe i psihosomatskim simptomima.

17. Međutim valja reći da se optužnicom optuženiku stavlja na teret počinjenje kaznenog djela iz članka 119. stavka 2. KZ/11, te da je namjerno prouzročenje posljedice osobito teške tjelesne ozljede propisana stavkom 3. tog članka, stoga se za počinjenje kaznenog djela iz članka 119. stavka 2. KZ/11 ne traži namjera kao oblik krivnje.

18. Namjera za počinjenje kaznenog djela bila je u nanošenju teške tjelesne ozljede JK, koji je uslijed plača izazvao reakciju kod optuženika, pa isti da bi zaustavio plać djeteta, postupajući sa neizravnom namjerom svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela pa na to pristao, prišao kolijevci u kojoj je imenovano dijete ležalo te plakalo i vrištalo, uzeo ga u ruke te ga snažno protresao u više navrata. Navedeno postupanje s namjerom vidljivo je kroz intenzitet sile kojom je postupao, gdje je JK zadobio po život opasne ozljede.

19. Za zaključiti je da je okrivljenik u pogledu posljedice osobito teške tjelesne ozljede postupao sa svjesnim nehajem, jer je bio svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela, ali lakomisleno smatra da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti. Dakle, u konkretnoj situaciji radi se o kombinaciji namjere i nehaja gdje je osnovno djelo počinjeno s namjerom, a teža posljedica nastupila je iz nehaja.

20. Dakle, ubrojivost optuženika i svijest o protupravnosti nije dovedena u pitanje, a kazneno djelo počinjeno je svjesnim nehajem, a nije utvrđeno postojanje niti jednog ispričavajućeg razloga

21. Odlučujući o izboru vrste i mjere kazne sud je, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, cijenio sve olakotne i otegotne okolnosti na strani optuženika ZK, osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je djelo počinjeno, način počinjenja, prijašnji život optuženika i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela.

22. Kao olakotne okolnosti na strani optuženog ZK sud je cijenio raniju neosuđivanost okrivljenika, iskaze svjedoka ŽK i KK iz kojih se može zaključiti da je optuženik dobar sa djecom i nije bilo nikakvog nasilnog ponašanja optuženika tijekom njegovog života.

23. Otegotnom okolnosti cijenjena je okolnosti pod kojima je kazneno djelo počinjeno, ponašanje optuženika nakon počinjenja kaznenog djela gdje je tek nakon višestrukih poziva IK nazvao hitnu pomoć, nije joj se uopće javljao, a kada se javio na video poziv on je stajao na prozoru i pušio.

24. Slijedom svih utvrđenih okolnosti odlučnih za odmjeravanje kazne, a uvažavajući istovremeno propisane kaznu za kazneno djelo koje je optuženik počinio, sud je optuženiku za kazneno djelo iz članka 119. stavka 2. KZ/11 osudio na kaznu zatvora u trajanju od 4 (četiri) godine.

25. S obzirom da je iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Igora Marinića preporučeno izricanje sigurnosne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana, sud je temeljem članka 70. KZ/11 optuženom ZK izrekao istu, a koja sigurnosna mjera može trajati najdulje 2 (dvije) godine.

26. Ovakvom kaznom na koju je optuženik osuđen sud nalazi da će biti postignuta svrha kažnjavanja odnosno da će upravo ovakva kazna korektivno utjecati na optuženika na način da se kloni protupravnog postupanja.

27. Na temelju članka 54. KZ/11 optuženom ZK u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora uračunava vrijeme uhićenja i vrijeme koje je proveo u istražnom zatvoru od od 17. srpnja 2025. pa nadalje.

28. Optuženik je, kada ga sud proglasi krivim, sukladno članku 148. stavak 1. ZKP/08, dužan naknaditi troškove kaznenog postupka, osim ako ne postoje uvjeti za oslobođenje od plaćanja troškova u cijelosti ili djelomično, koje, a uvažavajući optuženikove prethodno utvrđene imovinske prilike, sud nije utvrdio. Troškovi kaznenog postupka propisani su člankom 145. stavak 2. ZKP/08, a tijekom ovog kaznenog postupka čini ih paušalna svota propisana člankom 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08 koju je sud, obzirom na trajanje i složenost postupka koje se ogleda u brojnosti radnji koje su policija i državno odvjetništvo poduzimali tijekom prethodnog postupka, no i brojnost rasprava održanih kod suda, odredio u iznosu 200,00 eura. Optuženik je trošak kaznenog postupka dužan podmiriti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude.

U Velikoj Gorici, 8. lipnja 2026.

Sudac

Matija Vugić-Sakal

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud kao drugostupanjski sud.

DNA:

1. ODO Velika Gorica na broj KO-DO-65/2025

2. optuženom ĆK – putem Zatvora u Zagrebu

3. branitelju Anti Blažaninu

4. u spis