REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] O 5

Poslovni broj: Us I-1228/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužitelja OA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica Katarina Jukić Jakopič, odvjetnica u Puli, Sv. Teodora 2, protiv tuženika Državnog inspektorata, OIB: 33706439962, Područnog ureda Rijeka, Ispostava Pazin, Pazin, Prolaz F. Matejčića 8, radi uklanjanja, 11. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi oglašivanja ništavim i poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362- 02/25-02/329, URBROJ: 443-02-01-12-25-3 od 5. lipnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/25-02/329, URBROJ: 443-02-01-12-25-3 od 5. lipnja 2025. naređeno je investitoru, ovdje tužitelju, uklanjanje: stambene građevine razvedenog tlocrta s pomoćnom građevinom garažom, maksimalnih dimenzija 11,45x11,46 m, visine do vijenca 2,68 m, visine do sljemena 4,37 m. Stambena građevina je izvedena od čvrstog materijala dio je ravni krov, a dijelom je natkrivena jednostrešnim krovom, garaža je natkrivena drvenim jednostrešnim krovom; betonskog bazena tlocrtnih dimenzija 5,00x3,00 m, dubine 1,35 m (vanjska dubina 1,75 m) i pomoćne građevine tlocrta 1,00 x 2,30 m, visine cca 1,20 m izvedene od betona; betonske ploče površine cca 143,52 m2 izvedene oko izgrađenih građevina sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa] na zemljištu izvan građevinskog područja naselja Ližnjan, na poljoprivrednom zemljištu u roku od 15 (petnaest) dana od dana zaprimanja ovog rješenja, te je potrebno završno izvršiti poravnanje terena uz daljnja utvrđenja i upozorenja od toč. 2. do 7. tog rješenja.

2. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno podnio ovom sudu tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja zbog svih zakonom dopuštenih razloga. U tužbi u bitnom ističe kako je glede predmetne nekretnine ishođen kućni broj, da u istoj tužitelj živi te da je predmetna nekretnina njegov dom, zbog čega traži određivanje odgodnog učinka tužbe obzirom odgoda nije protivna javnom interesu i nema štete i opasanosti za treće osobe ili okoliš, a tužitelju bi nastala znatna šteta zbog povrede prava na dom, koje je zajamčeno čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te čl. 34. Ustava Republike Hrvatske. Nadalje, uklanjanje objekata pretpostavlja znatne troškove te bi stoga tužitelju bila ugrožena i egzistencija. Nastavno, tužitelj ističe kako je provedeni upravni postupak nepotpun i nezakonit što je moglo utjecati na rješavanje, nadalje tužitelju je onemogućeno sudjelovati u postupku, nije proveden ispitni postupak, pogrešno i nepotpuno su utvrđene činjenice, u postupku se nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje stvari, izreka pobijanog rješenja je nejasna i u proturječnosti sa sadržajem obrazloženja rješenja kao i prethodno donesenih rješenja. Pravni propis na temelju kojeg se rješava stvar je pogrešno primijenjen. Uzimajući u obzir ranije navedeno, ukazuje na povredu načela razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa (čl. 6.), načela materijalne istine (čl. 8.), načela samostalnosti i slobodne ocjene dokaza (čl. 9. st. 1. i 2. ZUP -a) načela zakonitosti (čl. 5.ZUP-a). Tužitelj je predložio da ga se sasluša na sve okolnosti koje su istaknute u ovoj tužbi te je ujedno predložio saslušanje predstavnika državnog inspektorata i svjedoka (koje ne imenuje).

3. Slijedom navedenog, predloženo je sudu donijeti presudu kojom će poništiti rješenje tuženika odnosno isto oglasiti ništavim.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao u cijelosti kod navoda iznijetih u obrazloženju pobijanog rješenja te je predložio tužbeni zahtjev odbiti. Pored toga je ukazao kako je očevidu prisustvovao vlasnik građevine OA čiji je identitet utvrđen uvidom u boravišnu dozvolu. Prema priloženoj boravišnoj dozvoli nedvojbeno je da se radi o stranom državljaninu koji povremeno boravi na predmetnoj lokaciji. Kuća na lokaciji [adresa] je evidentirana u zemljišnim knjigama pod brojem Z- 1160/22 2022. godine uz zabilježbu da nije priložena uporabna dozvola, dakle nije prošlo ni pet godina od evidentiranja zgrade. Također je tijekom očevida izvršen uvid u rješenje Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Pula kojim se odbija zahtjev OA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za jednostavnu građevinu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz potonjeg se može zaključiti da nekretnina koja je predmetom ovog spora nije jedina nekretnina koju tužitelj posjeduje. Iz svega navedenog proizlazi da građevina čije uklanjanje je naređeno ne predstavlja dom u smislu Europske konvencije za ljudska prava. U konkretnom slučaju tužitelji je izgradio građevinu izvan građevinskog područja bez zakonom propisanog akta gradnje, a građevinu koristi povremeno, bez uporabne dozvole i dokaza da građevina ispunjava zakonom propisane temeljne zahtjeve. Također, tuženik osporava osnovanost prigovora tužitelja glede povrede odredbe čl. 30. st. 1. i 2. Zakona o općem upravnom postupku, ističući kako je isti prisustvovao nadzoru čime mu je omogućeno da sudjeluje u postupku, a što potvrđuje tužiteljev potpis zapisnika.

5. U tijeku spora održana je rasprava 27. svibnja 2026., sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24 i 39/26, dalje: ZUS) kako bi se omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenoj raspravi, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, opunomoćenica tužitelja predložila je saslušati stranku na okolnost da u predmetnoj nekretnini provodi vrijeme, da mu je općina i država osigurala sve uvjete života odnosno da mu je odobren kućni broj, da ima sklopljen ugovor s Elektrom, da ima riješenu vodu, odnosno tužitelj želi ukazati da je i općina i grad dozvolila i zapravo sudjelovala u tome da se istom omogući da tamo živi te se postavlja pitanje odgovornosti države i općine. Tužitelj tvrdi da je na tom mjestu nekada postojao objekt, ali da je isti bio među šumom. U prethodnim postupcima predlagano je da se saslušaju svjedoci, susjedi pa tako i prethodni vlasnik čiji je bio taj objekt, CA, SA, NA i ŽA. Isto tako, predlaže se da sud pribavi spis predmeta poslovni broj Us I-891/17, u kojem su također bili predloženi svjedoci, a u kojem predmetu se pobijalo rješenje kojim se tužitelju nalagalo uklanjanje objekta na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. K. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kasnije se podijelila na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica]/19A. Česticu 579/19 je kupio tužitelj, a naknadno je kupio i k. č. br. [katastarska čestica]/19A. Iz tog razloga je i dokumentacija koja se dostavlja u spis vezana za zahtjev za legalizaciju, kao i neki drugi dokumenti, sastavljena na način da se odnosi na česticu 579/15, koja je zapravo danas k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica]/19A. U postupku koji je prethodno naveden, koji se vodio pred Upravnim sudom u Rijeci, također se isticalo da je objekt postojao od ranije te su također predlagani predloženi svjedoci od kojih je jedan vlasnik, koji je tužiteljima prodao nekretninu na kojoj se nalazi objekat, a ostali su neposredni susjedi. Za predmetnu nekretninu je osigurana električna energija, izrađen je projekt za legalizaciju. Na upit suda opunomoćenica tužitelja navodi da je u tijeku postupak povodom podnesenog zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Nadalje, opunomoćenica tužitelja navodi da je sklopljen Ugovor s Herculanea d.o.o. za korištenje usluga odvoza otpada. Predaje u spis zahtjev za urbanizaciju od 2017. godine, obzirom je u neposrednoj blizini većina ozakonjenih građevina. Tužitelj navodi da ima namjeru živjeti u [adresa] i sagraditi manju kuću kako bi obitelji riješio stambeno pitanje jer je u Austriji podstanar. Tužitelj predlaže da sud provede test razmjernosti obzirom tužitelj živi na navedenoj adresi. Tužitelj ističe da su bila predana dva zahtjeva za legalizaciju, da je jedan odbijen, a drugi je još uvijek u tijeku, a sve obzirom je bila tražena dopuna zbog dostave projekta.

6. Radi ocjene zakonitost pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka, kao i spisima ovog suda poslovni broj Us I-891/2017 i Us I-201/2020. Sud je odbio u sporu provesti daljnje dokaze predložene od strane tužitelja jer je sve odlučne činjenice za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari sud mogao nedvojbeno utvrditi na temelju postojeće dokumentacije sadržane u spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora pri čemu valja dodatno istaknuti da je zadatak suda spriječiti stranke u potencijalnom odugovlačenju postupka, odnosno zloupotrebi procesnih prava .

7. Na temelju razmatranja svih pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. U pogledu dijela tužbenog zahtjeva za oglašivanje ništavim pobijanog rješenja valja reći kako se radi se o izvanrednom pravnom lijeku, pri čemu je ništavost najteži oblik nezakonitosti upravnog akta za koji se vežu najteže pravne posljedice. Ništavi akt ne proizvodi pravne učinke pa se oglašivanjem akta ništavim, smatraju ništavim i pravni učinci akta. Upravni akt može se oglasiti ništavim bez vremenskog ograničenja, a protekom vremena ništavi akt ne može konvalidirati. Zato su razlozi oglašivanja rješenja ništavim taksativno propisani zakonom i javnopravno tijelo odnosno sud ne može rješenje oglasiti ništavim izvan tih zakonom propisanih razloga.

9. Odredbom čl. 128. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) propisano je da se rješenje može oglasiti ništavim iz slijedećih razloga: 1. ako je doneseno u stvari iz sudske nadležnosti, 2. ako je doneseno u stvari o kojoj se ne može rješavati u upravnom postupku, 3. ako njegovo izvršenje nije pravno ili stvarno moguće, 4. ako se njegovim izvršenjem čini kazneno djelo, 5. ako je doneseno bez prethodnog zahtjeva stranke, a na koje stranka naknadno izričito ili prešutno nije pristala, 6. ako sadržava nepravilnost koja je po izričitoj zakonskoj odredbi razlog za ništavost rješenja.

10. Cijeneći sadržaj citirane odredbe sud nije našao da bi u konkretnom slučaju bio ispunjen bilo koji od navedenih razloga za oglašivanje pobijanog rješenja ništavim, pri čemu tužitelj u sporu izričito niti ne navodi neki od razloga predviđenih zakonom, već samo paušalno ukazuje na ništavost. Stoga je u tom dijelu valjalo odbiti tužbeni zahtjev.

11. U odnosu na preostali dio tužbenog zahtjeva valja reći sljedeće.

12. Među strankama ovog spora nije sporno da su građevine koje su predmet rješenja o uklanjanju izgrađene nezakonito budući da tužitelj ne spori utvrđeno činjenično stanje glede gradnje istih. Međutim, sporno je utječe li postupak ozakonjenja navedenih nekretnina pokrenut prema odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama("Narodne novine" broj 86/12, 143/13, 65/17, 14/19, dalje: ZPNIZ) na zakonitost pobijanog rješenja tuženika o uklanjanju.

13. Kao prvo, valja navesti da je pobijano rješenje tuženika doneseno na temelju propisa kojima se uređuje gradnja i to Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj: 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24, dalje: ZG) i Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj: 115/2018, 117/21, 67/23 i 155/23, dalje: ZDI).

14. S druge strane, prema odredbi čl. 1. ZPNIZ-a, tim Zakonom propisuju se uvjeti, postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađene zgrade (ozakonjenje zgrade).

15. Odredbama čl. 42. ZPNIZ-a uređen je postupak prekida postupka izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade. Tako je u st. 1. tog članka propisano da će građevinski inspektor prekinuti rješenjem postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade donesenog na temelju propisa kojima se uređuje gradnja do pravomoćnog završetka postupka za donošenje rješenja o izvedenom stanju ako je ta zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenu na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi. U st. 2. istog članka propisano je da se postupak iz st. 1. tog članka prekida na zahtjev stranke uz koji je podnesen dokaz da je podnijela zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju i uvjerenja da je zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenu na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. odnosno dokaz da je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi. Odredbom st. 4. istoga članka propisano je da u slučaju da je postupak iz st. 1. tog članka završen donošenjem rješenja o izvedenom stanju, građevinski inspektor će po pravomoćnosti tog rješenja obustaviti postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade. U st. 5. istoga članka propisano je da u slučaju da postupak iz st. 1. tog članka pravomoćno završi odbijanjem ili odbacivanjem zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju, građevinski inspektor će nastaviti izvršenje rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade.

16. Dakle, odredbe ZPNIZ-a ne odnose se na zakonitost i pravilnost rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade o čemu se rješava u upravnom postupku i ovom sporu primjenom odredbi kojima je uređeno građenje (ZG i ZDI), već se odnose na postupak ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade i na prekid i obustavu postupka izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade.

17. Stoga navod tužitelja da je u tijeku postupak ozakonjenja (koji tužitelj odgovarajućom ispravom nije dokazao) nije od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari, jer to ne utječe na zakonitost rješenja o uklanjanju, već može imati utjecaja samo na izvršenje rješenja o uklanjanju. Dakle, za ovaj upravni postupak i spor relevantno je, jesu li predmetne nekretnine zakonito ili nezakonito izgrađene, a budući da je nesporno da su nezakonito izgrađene, to je zakonito u upravnom postupku naloženo tužitelju uklanjanje istih.

18. Naime, odredbom čl. 106. st. 1. ZG-a propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom ili propisom donesenim na temelju tog Zakona nije drukčije propisano.

19. Odredbom čl. 103. st. 3. ZDI-a propisano je da kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s tim Zakonom.

20. Odredbom čl. 113. st. 1. toč. 1. ZDI-a propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

21. Sukladno odredbi čl. 106. st. 1. ZDI-a inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju se rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom.

22. U konkretnom slučaju, cijeneći utvrđene nesporne činjenice i mjerodavno materijalno pravo sud je ocijenio kako je u upravnom postupku pravilno upravo tužitelju kao investitoru (koju činjenicu tužitelj također ne osporava) naloženo uklanjanje građevina opisa kao u izreci pobijanog rješenja iz razloga što su radovi na izgradnji istih poduzeti bez odgovarajućeg akta za gradnju i to izvan građevinskog područja prema važećem prostornom planu.

23. Sukladno čl. 30. ZUP-a, u postupku se stranci mora omogućiti izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari (st. 1.), a bez prethodnog izjašnjavanja stranke postupak se može provesti samo ako se usvaja zahtjev stranke ili ako odluka u postupku nema negativan učinak na pravne interese stranke ili kad je tako propisano zakonom (st. 2.).

24. Sukladno čl. 52. ZUP-a, stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku sve do donošenja odluke o upravnoj stvari, davati izjave i objašnjenja, iznositi činjenice i okolnosti koje su bitne za rješavanje upravne stvari te pobijati točnost navoda koji se ne slažu s njezinim navodima (st. 1.). Službena osoba dužna je omogućiti stranci izjašnjavanje o svim okolnostima i činjenicama koje su iznesene u ispitnom postupku, o prijedlozima za izvođenje dokaza i podnesenim dokazima, sudjelovanje u izvođenju dokaza i postavljanje pitanja drugim strankama, svjedocima i vještacima preko službene osobe, a uz dopuštenje službene osobe i neposredno, kao i upoznavanje s rezultatom izvođenja dokaza i izjašnjavanje o tim rezultatima (st. 2.). Stranka može davati izjave usmeno na zapisnik ili u pisanom obliku. U složenim upravnim stvarima službena osoba može naložiti stranci podnošenje izjave u pisanom obliku, što ne isključuje pravo stranke na usmeno izjašnjavanje (st. 3.). Stranka je dužna sudjelovati u utvrđivanju činjenica važnih za rješavanje o upravnoj stvari te osobno dati izjavu kad to zatraži službena osoba ili kad je to propisano zakonom (st. 4).

25. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je dana 14. svibnja 2025. proveden inspekcijski pregled građevine na lokaciji [adresa], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], o čemu je sačinjen zapisnik. Iz navedenog zapisnika o inspekcijskom pregledu proizlazi da je navedenom inspekcijskom pregledu nazočio i tužitelj te da isti kao sudionik nije imao primjedbi na zapisnik, već ga je u znak suglasnosti vlastoručno potpisao. Slijedom navedenog, prigovori tužitelja glede onemogućavanja tužitelja u izjašnjavanju o svim okolnostima i činjenicama koje su iznesene u postupku prije donošenja pobijanog rješenja, ocijenjeni su neosnovanima.

26. Nastavno, vezano za prigovore tužitelja glede sadržaja pobijanog rješenja ukazuje se kako je sadržaj izreke rješenja propisan odredbom čl. 98. st. 3. ZUP-a prema kojoj odredbi izreka sadržava odluku o upravnoj stvari. Izreka mora biti kratka i određena. Kad odluka sadržava rok, uvjet, namet, pridržaj ukidanja ili obvezu sklapanja upravnog ugovora, to treba biti sadržano u izreci.

27. Primjenjujući citiranu odredbu čl. 98. st. 3. ZUP-a na predmetnu upravnu stvar ocjena je ovog suda kako je izreka pobijanog rješenja sastavljena u skladu s citiranom zakonskom odredbom. Naime, citirana izreka sadrži odluku o predmetnoj upravnoj stvari, ista je kratka, određena i kao takva je jasna te je istu moguće izvršiti.

28. Nadalje, tužitelj prigovara i sadržaju obrazloženja rješenja. Međutim, suprotno navodima tužitelja, pobijano rješenje tuženika sadrže sve zakonom propisane dijelove u smislu odredbe čl. 98. st. 5. ZUP-a. Predmetnom zakonskom odredbom propisano je da obrazloženje sadržava kratko izlaganje zahtjeva stranke, utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučujući pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranaka, razloge donošenja zaključaka tijekom postupka te prop ise na temelju kojih je riješena upravna stvar. Pobijano rješenje sadrži jasne, cjelovite i argumentirane razloge o odlučnim činjenicama bitnim za rješenje ove upravne stvari.

29. Zaključno, vezano za tužiteljev prigovor povrede prava na dom, valja reći kako su sudovi pozvani ispitati prigovor povrede prava na dom, čak i kad je riječ o nezakonito izgrađenoj nekretnini i njoj suprotstavljenom javnom interesu zaštite prostora i pravnog poretka od nezakonitog građenja. Međutim, sama činjenica da je prigovor povrede prava na dom istaknut ne znači da je čl. 34. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14) odnosno čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99 - ispravak, 14/02, 1/06, 2/10 i 13/17) primjenjiv, odnosno ne znači da je taj prigovor osnovan i da zaštita prava na dom preteže nad javnim interesom. Ustavni sud ističe da će u slučaju nezakonite gradnje pojedinci samo u iznimnim slučajevima moći s uspjehom istaknuti prigovor nerazmjernosti m jere uklanjanja bespravno sagrađene građevine (Simonova protiv Bugarske, navedeno, § 48.). Naime, u sferi prostornog i urbanističkog uređenja država uživa široku slobodu prosudbe, a i razlozi osiguranja poštovanja vladavine prava kao jedne od najviših vrednota ustavnog poretka zahtijevaju da država onemogući i sankcionira gradnju bez ishođenja potrebnih dozvola za gradnju (C protiv Litve, br. 44817/18, § 54. - 66., presuda od 4. kolovoza 2020.). Osim toga, skreće se pozornost da su pojedinci koji ističu prigovor povrede prava na dom dužni tijekom postupka učinkovito iznijeti argumente koji se tiču nerazmjernosti miješanja (Ghailan i drugi protiv Španjolske, navedeno, § 65. - 81.).

30. U konkretnom slučaju prema ocjeni suda tužitelju nije povrijeđeno pravo na dom. Naime, iz službenih podataka Ministarstva unutarnjih poslova (JRO) razvidno je da tužitelj ima prebivalište u [adresa] od 10. travnja 1961. te da u Republici Hrvatskoj ima prijavljeno boravište u [adresa], na adresi [adresa], što potvrđuje i boravišna iskaznica, kao i navod njegove opunomoćenice na ročištu u dijelu u kojem je iskazala kako tužitelj "ima namjeru živjeti u [adresa] i sagraditi manju kuću kako bi obitelji riješio stambeno pitanje jer je u Austriji podstanar". U preostalom dijelu navode iz tužbe i navode opunomoćenice dane na ročištu glede činjenice da navedena nekretnina čini dom tužitelja sud je ocijenio nevjerodostojnima i suprotnima ranije navedenom materijalnom dokazu.

31. Slijedom svega navedenog, pobijano rješenje tuženika ocijenjeno je zakonitim te je na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan te riješiti kao pod toč. I. izreke ove presude.

32. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a, temeljem koje tužitelj, koji je u cijelosti izgubio predmetni upravni spor, nema pravo na naknadu troškova spora te je stoga odlučeno kao pod toč. II. izreke ove presude.

33. Nadalje, tužitelj je u tužbi podnio i prijedlog za određivanje odgodnog učinka.

34. Odredbom čl. 42. st. 2. ZUS-a propisano je da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke tužitelju nanijela šteta koja bi se mogla teško popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

35. Sud ističe da tužitelj nije dokazao da bi mu izvršenjem pojedinačne odluke nastala šteta koja bi se teško mogla popraviti. Naime, tužitelj ima prebivalište na adresi u [adresa], dok je iz pobijanog rješenja razvidno da se predmetne nekretnine čije uklanjanje je naloženo pobijanim rješenjem tuženika nalaze u k. o. [katastarska općina] (Republika Hrvatska). Obzirom predmetne nekretnine ne služe tužitelju za stanovanje , stoga izvršenjem pobijanog rješenja i nemogućnošću korištenja predmetn ih objekata ne bi bio ugrožen egzistencijalni interes tužitelja. Tužitelju bi izvršenjem pobijanog rješenja nastala materijalna šteta, ali ta šteta nije nepopravljiva ili teško popravljiva.

36. Stoga je odbijen prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe i odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci 11. lipnja 2026.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćeniku Leu Perušku, odvjetniku u Puli, Dalmatinova 4

- Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije,

Ispostavi u Pazinu, Pazin, Prolaz F. Matejčića 8