Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Visu

Vis, Ravnica Matice hrvatske 5

Poslovni broj: Pp-2975/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Visu, po sutkinji Senki Acalinović, uz sudjelovanje Vesne-Nadje Mratinić, kao zapisničarke, rješavajući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika AM iz [adresa], kojeg brani Morena Perinčić Šuljić , odvjetnica iz Zadra, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, povodom optužnog prijedloga PU Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Vis, klasa: 211-07/22-5/26884, urbroj: 511-12-34-22-1 od 24. kolovoza 2022., na temelju članka 182. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona (

“ Narodne novine“ broj

107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18,114/22), 11. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e:

okrivljenik: AM, sin A i N, rođen **.**.1980.  u [adresa],  državljanin  RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], dipl. pravnika, VSS, samozaposlen, razveden, otac jednog malodobnog djeteta, mj.primanja oko 1200,00 eura,

oslobađa se od optužbe

da bi dana 24. kolovoza 2022. oko 19,30 sati, u Visu, predio Kut, Obala Kralja Krešimira IV, došlo do narušavanja JRM-a od strane NM (1980) na način da se na javnom mjestu svađao i vikao na ĐM. Do narušavanja javnog reda i mira je došlo na način da je AM rekao privezivaču brodova u luci prvookrivljenom GM da ne miče brodove i da ne pokušava privezati još jedan brod između njegovog broda i susjednog broda, kako nebi došlo do štete, kao i to da napusti njegov brod, a nakon što ga ĐM nije poslušao, mobitelom je krenuo snimati kako su brodovi vezani. ĐM mu tada prilazi i hvata ga rukom za ruku i mobitel te mu govori:"Nemoj me snimat, to je protuzakonito, bacit ću ti mobitel u more." Nakon toga AM povišenim glasom dovikuje ĐM dok je ovaj silazio sa broda:"Ostat ćeš bez posla, zvat ću ti ja Đ",

čime bi počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ( “ Narodne novine“ broj 5/90, 30/90, 47/90, 29/94).

Temeljem članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona paušalni troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

Obrazloženje

1. PU Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Vis pod gore navedenom klasom i urbrojem od 24. kolovoza 2022., podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog u izreci ove presude.

2. Povodom optužnog prijedloga sud je temeljem odredbe članka 230. Prekršajnog zakona, pod brojem: Pp-14531/2022- 4 15. studenog 2022. izdao prekršajni nalog protiv okrivljenika na koji je isti uložio prigovor pa je temeljem članka 238. stavka 9. Prekršajnog zakona isti stavljen van snage .

3. Okrivljenik ispitan pred zamoljenim Općinskim sudom u Zadru uz prisustvo braniteljice Morene Perinčić Šuljić, odvjetnice iz [adresa], okrivljenik prilikom očitovanja o optužnom prijedlogu i krivnji izjavljuje da nije kriv te da ostaje kod onoga što je iskazano u prigovoru i ističe da sa njegove strane nije došlo do povišenih tonova i samim time da nije sudjelovao u remećenju javnog reda i mira.

Na upit braniteljice okrivljenika, koliko se dugo bavi nautikom, okrivljenik odgovara: "Od 16. godine, djelomično u privatne svrhe, a djelomično profesionalne." Na pit braniteljice okrivljenika, da li je skiper, okrivljenik odgovara: "Da imam položenu kategoriju C".

Na upit braniteljice okrivljenika, da li se može prisjetiti iz kojeg razloga je lučki radnik pristupio nepozvan na njegov privatni brod, okrivljenik odgovara: "U pravilu u visokoj sezoni luke se popunjavaju već oko 15-16 sati poslije podne, kada je luka već bila popunjena, a privezivač je oko 19,00 sati pokušao napraviti mjesto za još jedan brod, nakon pomicanja brodova bilo je evidentno da nema dovoljno mjesta za privez tog broda koji je htio vezat. Svi smo mu ukazali na tu činjenicu nakon čega je neovisno o tome i dalje nastojao privezati brod, čime je ugrozio sigurnost posade i drugih brodova. Na mom brodu je probao maknuti bokobrane, što nisam dozvolio i tu je nastala cijela ta situacija. U više navrata sam ga zamolio da se makne s mog broda, što također nije poslušao. Ističem da sam o ovom događaju ja obavijestio policiju."

Na upit braniteljice, što bi se dogodilo uslijed micanja bokobrana i da li bi brod II- okrivljenoga bio izložen mogućoj šteti uslijed promjene vremena i uzburkavanja mora, obzirom na konfiguraciju rasporeda privezanih brodova u toj luci, okrivljenik odgovara: "Da, samo micanje bokobrana neminovno dovodi do štete na brodovima koji su u neposrednom kontaktu, posebno je to izgledno u luci Vis u koju 2 puta dnevno uplovljava trajekt ĆM i proizvodi velike valove."

4. Okrivljenik u prigovoru od dana 03.01.2023. između ostalog navodi da iz obrazloženja pobijanog prekršajnog naloga proizlazi da je naslovni sud utvrdio da se u radnji drugookrivljenog AM nalaze sva bitna obilježja prekršaja koji mu se stavlja na teret. Međutim, nejasno je kako je moguće kazniti počinitelja za prekršaj koji je navodno počinio na javnom mjestu dok se nalazio na svome brodu? U odnosu na pravo vlasništva na brodu relevantne su odredbe Pomorskog zakonika. Međutim, pravo vlasništva definirano je Zakonom o vlasništvu kao stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima. Premda je brod pokretnina, postoje razlozi da se u stvarnopravnom prometu brodovi tretiraju slično kao nekretnine pa se oni podvrgavaju knjižnome režimu i sistemu javnog upisnika za pokretnine. Naime, brod je stvar velike tržišne, odnosno gospodarske vrijednosti. Stoga se naglašava potreba brižljivog postupanja pri raspolaganju brodom. Pomorski zakonik ne sadrži odredbe o stvarnopravnoj zaštiti vlasništva na brodu pa se primjenjuju odredbe Zakona o vlasništvu. Valja naglasiti da je riječ o stvarnopravnoj zaštiti vlasništva na koju vlasnik ima pravo zbog same činjenice da je vlasnik broda, a da je netko drugi ugrozio njegovo pravo vlasništva. Vlasnik može štititi svoje vlasništvo bilo od onoga tko mu je tu stvar bespravno oduzeo ili onoga tko vlasnikovo pravo ugrožava na drugi način, a ne oduzimanjem. Slijedom navedenog, navodni prekršaj nikako nije mogao biti počinjen od strane drugookrvljenika na javnom mjestu! Proizlazi da je drugookrivljenik kažnjen za nešto što nije počinio. Slijedom navedenog, proizilazi da nisu ostvarena obilježja prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret, odnosno da nisu ostvarene pretpostavke kažnjivosti-tuča, svađa vikanje ili na drugi način remećenje javnog reda i mira na javnom mjestu.

5. Kao svjedok pred zamoljenim Općinskim sudom u Zadru, ispitana je MM uz prisustvo braniteljice okrivljenika Morene Perinčić Šuljić, odvjetnice iz [adresa] koja iskazuje: "To je bilo prije nekoliko godina, točnije prije 3 godine. AM i ja smo bili u marini na Visu na brodu. Spremalo se nevrijeme. Mornar koji je bio zaposlenik marine je ulazio bez dopuštenja na brodove i micao bokobrane bez dopuštenja vlasnika tih brodica, a sve kako bi privezao jahtu koja nije došla na vrijeme i nije se imala gdje vezati jer nije bilo mjesta. AM ga je zamolio da to ne radi, a nakon što se on na to oglušio, AM ga je krenuo snimati, na što je taj mornar izbio mobitel AM iz ruke. Počeo je vikati na AM, njegovih točnih riječi se ne mogu sjetiti. Nakon toga pozvali smo policiju i dali iskaz.

Na upit braniteljice okrivljenika, da li je mornar prilikom dolaska na brod pitao za dopuštenje ili rekao razlog svog dolaska na brod, svjedokinja odgovara: "Nije." Na upit braniteljice okrivljenika, da li je bilo mjesta za još jedan brod: svjedokinja odgovara: "Apsolutno ne."

Na upit braniteljice okrivljenika, što se događa sa brodom kada mu se maknu bokobrani, svjedokinja odgovara: "Može nastati šteta na tom brodu, a i na brodu koji je neposredno do njega."

Na upit braniteljice okrivljenika, kakvi su bili vremenski uvjeti, svjedokinja odgovara: "Spremala se nevera i more je bilo valovito."

Na upit braniteljice okrivljenika, da li ste bili u luci u koju dolazi trajekt ili u lučici, svjedokinja navodi: "Ne sjećam se da li je tamo pristajao trajekt, međutim radilo se o većoj luci da tamo pristaje trajekt."

6. Odredba članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira sankcionira ponašanje svakog tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir. Obilježja iz citiranog članka su jasna i precizna u pravcu da se javni red i mir remeti na javnom mjestu bilo tučom, svađom, vikom ili na drugi način.

7. Dakle, zakonsko obilježje prekršaja je tuča, svađa ili vika na javnom mjestu ili drugo ponašanje ekvivalentno opisanim radnjama.

8. U postupku je nesporno utvrđeno da se predmetni događaj odvio na privatnom brodu okrivljenika kako to i proizilazi iz optužnog prijedloga, a koje mjesto, po kategorizaciji javnih mjesta u smislu odredaba Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, pripadaju u kategoriju tzv. fiktivnih javnih mjesta, tj. onih mjesta koja po svojoj namjeni nisu javna mjesta, ali pod određenim uvjetima (dostupnost vidiku ili čujnosti s neograničenog javnog mjesta) mogu imati takav značaj.

9. Dakle, za ispunjenje bića prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela, a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu, o čemu se radi u ovom prekršajnom predmetu, nužno je da činjenični opis optužbe sadrži naznaku (opis) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, tj. da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu.

10. S obzirom da je zakonski opis prekršaja odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice moraju biti izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj, pa je ovaj sud na temelju odredbe članka 182. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenika za predmetno djelo prekršaja oslobodio od optužbe (presuda Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske broj: Ppž-375/2021 od 16. siječnja 2024).

11. Kako je sud donio presudu kojim je okrivljenik oslobođen optužbe to je u smislu odredbe članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona trebalo odlučiti da troškovi postupka predviđeni odredbom članka 138. stavka 2. točke 3. istog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

U Visu, 11. lipnja 2026.

Zapisničarka:

Sutkinja:

GNadja Mratinić, v.r.

Senka Acalinović, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom Sudu, u dva istovjetna pisana primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud u Zagrebu. Dostavlja se:

- okrivljeniku

- branitelju

- tužitelju

- spis