REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27, Split
Povrv- 75/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sutkinji Snježani Cvitanović, na temelju prijedloga sudske savjetnice Valentine Čubrilo Šišić, u pravnoj stvari tužitelja: Odvjetničko društvo Duplančić i Grga j.t.d., Split, Gundulićeva 18, OIB:98071951994, zastupan po punomoćnici Ivani Ćulav Aličić, odvjetnici u Splitu,protiv tuženika: ĐĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima Miji Jeličiću i Marini Bosnić, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Jeličić & Partneri d.o.o. iz Splita, radi isplate, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 22. travnja 2026. u nazočnosti punomoćnice tužitelja Ivane Ćulav Aličić odvjetnice u Splitu, tužitelja osobno, zamjenice punomoćnika JĐ, tuženika osobno, uz sudskog tumača za talijanski lijek PĐ, **.**.2026.
p r e s u d i o j e
I. Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Snježane Ludvajić, iz Solina, pod poslovnim brojem: Ovrv-7541/2024 od 19. lipnja 2024. u dijelu u kojem je naloženo tuženiku: ĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju: Odvjetničko društvo Duplančić i Grga j.t.d., Split, Gundulićeva 18, OIB:98071951994, na temelju vjerodostojne isprave i to: račun, D-1- pos1-01-bezgotovinski, u iznosu od 1.900,00 EUR uvećanu za zakonske zatezne kamate koje teku od 20. siječnja 2024. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu platni nalog ukida.
II. Dužan je tuženik ĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku 15 dana, isplatiti tužitelju Odvjetničko društvo Duplančić i Grga j.t.d., Split, Gundulićeva 18, OIB:98071951994 na ime troškova postupka iznos od 1.091,36 EUR-a, sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 11. lipnja 2026. do isplate pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.
Obrazloženje
1. Kod javnog bilježnika Snježane Ludvajić, iz Solina , zaprimljen prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja (u daljnjem tekstu: tužitelja) protiv ovršenika (u daljnjem tekstu: tuženika) u kojem se navodi da tuženik nije podmirio dospjelo potraživanje, te se radi naplate tražbine ovrhovoditelja iz vjerodostojne isprave, računa, predlaže donijeti rješenje o ovrsi, i namiriti tražbinu u iznosu od 1.900,00 € uvećanu za zakonske zatezne kamate, kako je to u ovršnom prijedlogu navedeno. Tuženik po dospijeću nije podmirio predmetno potraživanje. Slijedom navedenog predloženo je da javni bilježnik donese rješenje o ovrsi kojim će obvezati tuženika na isplatu utuženog dugovanja.
2. Rješenjem javnog bilježnika Snježane Ludvajić, iz Solina, pod poslovnim brojem: Ovrv-7541/2024 od 19. lipnja 2024. određena je predložena ovrha, a protiv koje je u zakonskom roku tuženik izjavio prigovor i to 1. srpnja 2024., pobijajući isto.
2.1. U svom prigovoru tuženik navodi kako je određena je ovrha na temelju vjerodostojne isprave – računa broj „D – 1 – posl – 01 - bezgotovinski“ od 11. siječnja 2024. koji glasi na ukupan iznos od 4.900,00 EUR. U predmetnom da je računu navedeno tek da se potraživanje odnosi na zastupanje u postupku naknade za oduzetu imovinu pred Uredom državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, pod klasa: Up- I-942-04/97-01/98, radi povrata prava vlasništva nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], za suvlasnički dio od 4/48 dijela, no iz toga uopće nije vidljivo na koje se radnje odnosi predmetno potraživanje niti koje su to usluge koje je ovrhovoditelj obavio za ovršenika i za koje bi ovršenik bio dužan podmiriti utuženi iznos od 1.900,00 EUR. Stranke su bile u određenom poslovnom odnosu, ali je ovršenik u cijelosti podmirio svoje obveze prema ovrhovoditelju te prema njemu nema daljnjih dugovanja iz bilo koje osnove, pa ni ove navedene u računu na kojem se temelji prijedlog za ovrhu. Budući da iz priloženog računa nije jasno na koje se radnje odnosi, kao ni to kada su te radnje poduzimane, ovršenik se ne može detaljnije očitovati u prigovoru, već će to učiniti nakon što ovrhovoditelj dostavi dokumentaciju na kojoj temelji svoje potraživanje. Ovršenik pobija i osnovu i visinu predmetnog rješenja o ovrsi, predlaže da se rješenje stavi izvan snage i ukinu sve provedene radnje te da se postupak nastavi kao povodom prigovora protiv platnog naloga.
3. Po zaprimanju prigovora ovršenika – sada tuženika, sud je pod poslovnim brojem: Ovrv-7541/2024 stavio izvan snage rješenje o ovrsi javnog bilježnika Snježane Ludvajić, iz Solina, pod poslovnim brojem: Ovrv-7541/2024 od 19. lipnja 2024., u dijelu u kojem je određena ovrha te ukinuo provedene radnje, a postupak se nastavio kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.
4. Tužitelj u svojim podnescima od 23. i 28. listopada 2024. navodi da je činjenica je da je ovrhovoditelj ispostavio ovršeniku račun na iznos od 4.900,00 EUR- a, a da je ovršenik platio iznos od 3.000,00 EUR-a, pa je ovršenik ostao dužan platiti još 1.900,00 EUR-a, kao i dospjele zatezne kamate kao i troškove postupka. Dakle, budući je ovršenik platio veći dio računa, to je razvidno da ovršenik priznaje osnov potraživanja ovrhovoditelja, pa je prijeporna samo visina tog potraživanja.
4.1. Vezano uz radnje koje je obavio odvjetnik Vlaho Duplančić zastupajući ovršenika ukazuje se na sljedeće: Zahtjev za naknadu oduzete imovine odvjetnik Vlaho Duplančić je podnio Županiji Splitsko-dalmatinskoj, Uredu za imovinsko-pravne poslove još dana 07. veljače 1997. Navedeni zahtjev je podnesen u ime i za račun ukupno šest ovlaštenika prava na naknadu, svih nasljednika iza pok. BĐ kojemu je imovina bila konfiscirana, odnosno nacionalizirana, a između ostalih, i u odnosu na sada pok. IĐ iz [adresa] i sada pok. NĐ iz [adresa].Nadalje, navedenim zahtjevom se potražuje povrat prava vlasništva, odnosno naknade za veći broj oduzetih nekretnina, pa tako i za zgradu označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obe Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]. Odvjetnik Vlaho Duplančić, kao punomoćnik ovlaštenika prava na naknadu za oduzetu imovinu, je zaključio ugovore o nagradi za rad odvjetnika, pa tako i ugovore sa prednicima ovršenika, i to sada pok. IĐ i sada pok. NĐ. Navedenim govorima je bilo predviđeno (čl. 2. točka 6. Ugovora) da njihovom punomoćniku pripadne zagrada u visini najmova za zgradu koja je predmet povrata za određeno vremensko razdoblje (u naravi zgrada u [adresa]. ex. Ekonomski fakultet). Dakle, ugovorom o nagradi nije bilo predviđeno da će stranke plaćati odvjetnika prema pojedinoj radnji već da će mu dati nagradu nakon povrata imovine, a u konkretnom slučaju 50% najmanine za prvih 10 mjeseci najma opisane zgrade. Tijekom upravnog postupka koji se vodio po gore navedenom zahtjevu za naknadu preminuli su gore navedeni prednici ovršenika, pa je ovršenik ispustio potrebnu punomoć odvjetniku Vlahi Duplančiću koji je nastavio voditi postupak te končano ishodio i rješenja o povratu vlasništva predmetne zgrade. Nakon više održanih ročišta i podnesaka Ured državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji je donio djelomično rješenje kojim se vrši djelomičan povrat predmetne nekretnine i to baš čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obe Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], i to baš ovršeniku ĐĐ za 4/48 dijela. Nakon navedenog zainteresirana osoba EĐ (stanar u predmetnoj zgradi) je podnio žalbu Ministarstvu pravosuđa, a koja žalba je odbijena. Nadalje, zaintersirana osoba EĐ je pokrenuo upravni spor, a u kojem sporu je odbijena tužba imenovanog, a potom i žalba upućena Visokom upravnom sudu. Nakon pravomoćnosti gore navedenog djelomičnog rješenja, a koje je postalo pravomoćno nakon okončanja upravnog spora, ovršenik se uknjižio kao suvlasnik na predmetnoj nekretnini za suvlasnički dio od 4/48, kao i ostali nasljednici njihovog prednika ( djeda BĐ ) koji su ukupno temeljem navedenog rješenja stekli suvlasnički dio od 20/48 dijela. U navedenom trenutku još je u društvenom vlasništvu ostao suvlasnički dio 28/48 dijela, a o povratu tog dijela se nastavio postupak po zahtjevu drugih ovlaštenika prava na naknadu. Iz navedenog da je razvidno da se u tom trenutku nije moglo postupiti sukladno čl. 2. st. 6. Ugovora o nagradi za rad odvjetnika jer u tom trenutku predmetna zgrada nije bila podesna za davanje u najam. No, nakon navedenog pojedini sulasnici su prodali svoje suvlasničke dijelove. Ovršenik je nakon navedenog također prodao svoj suvlasnički dio tako da više nije vlasnik predmetne nekretnine, pa je time sasvim onemogućio davanje vraćene nekretnine u dugoročni najam, a time i realizaciju gore navedenog Ugovora o nagradi za rad odvjetnika. Dakle, iz gore navedenog da je razvidno da je nemoguće bilo dati u najam predmetnu stambenu zgradu, a od kojeg najma se trebao naplatiti ovrhovoditelj za svoj dugogodišnji rad. Od pojedinih ovlaštenika prava na naknadu, dakle nakon povrata prava vlasništva predmetne nekretnine novih suvlasnika, njihove suvlasničke dijelove je kupilo trgovačko društvo Komponent gradnja d.o.o. iz Splita, zastupano po vlasniku i direktoru RĐ. Navedeni kupac RĐ u ime i za račun svoje tvrtke Komponent gradnja je ponudio za čitavu nekrentinu iznos od 840.000,00 eura, pa bi sukladno navedenom ovršeniku pripao iznos od 70.000,00 eura, a temeljem toga je potpisani punomoćnik zatražio nagradu u iznosu od 7% od dobivene cijene za svoj rad. Ovršenik je zaključio ugovor o prodaji svog suvlasničkog dijela sa trgovačkim društvom Komponent gradnja, zastupano po RĐ, a sve bez znanja odvjetnika Vlahe Duplančića, a sve očito želeći izbjeći bilo kakvo plaćanje za rad imenovanog. Ostali suvlasnici, odnosno oni koji su prodali svoje udjele, su prihvatili gore navedenu podnudu, a ovršenik također nije imao nikakvih prigovora, a niti je odgovorio na gore navedeni dopis od 25.07.2022.g., već je, kako je navedeno, svoj dio prodao trgovačkom društvu Komponent gradnja. Ovršenik je, kako je već navedeno, platio dio računa, a sve bez obrazloženja zašto je platio samo 3.000,00 eura, a ne čitav iznos.
4.2. Ispostavljenim računom koji ovršenik nije u cijelosti platio ovrhovoditelj da je pogodovao ovršeniku, i to iz razloga što je primjenom odredaba ugovora o nagradi za rad odvjetnika mogao potraživati od ovršenika iznos od cca 10.000,00 EUR- a. Naime, predmetna zgrada ima površinu od 2.300 m2, pa prema ispodprosječnim cijenama najma za 1 m2 od 10,00 EUR-a dobijemo mjesečni iznos najma od 23.000,00 EUR-a, a za 10 mjeseci iznos od 230.000,00 EUR-a, a sukladno zaključenom ugovoru o nagradi, u odnosu na suvlasnički dio ovršenika koji iznosi 4/48 ovrhovoditelj je mogao potraživati iznos od cca 9.500,00 EUR-a.
4.3. Ovrhovoditelj je u međuvremenu ušao u sustav PDV-a, pa na preostali iznos tražbine u iznosu od 1.900,00 EUR-a potražuje i PDV, po stopi od 25%, tj. na ime PDV-a iznos od 475,00 eura, odnosno sa PDV-om ukupno 2.375,00 eura. Naravno, ovrhovoditelj potražuje i dospjele zakonske zatezne kamate, kao i naknadu troškova javnobilježničkog i ovog postupka.
4.4. U trenutku potpisivanja ugovora o nagradi za rad odvjetnika, ovrhovoditelj je radio kao samostalni odvjetnik na adresi [adresa]. No, u međuvremenu je odvjetnik Vlaho Duplančić zajedno sa odvjetnikom Ivom Grga osnovao odvjetničko društvo i to pod naslovom: “Odvjetničko društvo Duplančić i Grga j.t.d., Split, Gundulićeva. Iz priloženih isprava je razvidno da postoji kontinuitet u obnašanju odvjetničke dužnosti između Vlahe Duplančića kao samostalnog odvjetnika i Vlahe Duplančića kao odvjetnika u sastavu odvjetničkog društva.
4.5. Obzirom na navedeno da bi nagrada za rad odvjetnika iznosila znatno više nego je to navedeno u ispostavljenom računu u slučaju primjene odredbe čl. 2. toč. 6. Ugovora o nagradi za rad odvjetnika. Predmetna nekretnina, se sastoji od čest. zgr. [katastarska čestica], te čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], 4.2. Čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], u naravi zgrada - škola, ima ukupnu površinu od 1.338, 72 m2. Čest. zem. [katastarska čestica], u naravi je također građevni objekt, a ima površinu od 204,00 m2. Dakle, ukupna površina navedenog objekta je 1.542,72 m2. Grad Split je objavio javni natječaj za davanje u zakup poslovnih prostorija na području grada Splita, a u kojem natječaju se cijene zakupnine za 1 m2 kreću od 7,60 EUR-a do 100,00 EUR-a po metru kvadratnom. Prostori u centru grada, a što bi se odnosilo i na zgradu koja je predmet ovog postupka se daju u zakup po cijeni od cca 50 EUR-a po m2, a minimalno po cijeni od 20,00 EUR-a za metar kvadratni. Dakle za predmetnu zgradu površine 1.542,72 m2 može se postići zakupnina u mjesečnom iznosu od minimalno 30.854,40 EUR-a po m2, a što pomnoženo sa 10 mjeseci daje zakupninu od 308.544, 00 EUR-a. Ovrhovoditelju bi prema ugovoru pripala nagrada od 50%, dakle iznos od 154.272,00 EUR- a, a od kojeg iznosa na ovršenika koji je stekao suvlasništvo od 4/48 dijela otpada svota od 12.856,00 EUR-a. Gore navedeno se ističe iz razloga što je prijeporni račun ispostavljen u nižem iznosu od onog na kojeg bi ovrhovoditelj imao pravo primjenom ugovora o nagradi iz 1996.
5. Tuženik je rješenjem od 24. studenog 2025. pozvan da se očituje na podneske tužitelja od 23. i 28. listopada 2024.
6. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem: spisa Ovrv-7541/2024, račun br. D-1-posl-01-bezgotovinski ( list 7 spisa), obavijest javnog bilježnika od 6. svibnja 2024. ( list 15 spisa), rješenja o ovrsi donijeto po javnom bilježniku Snježani Ludvajić, iz Solina, pod poslovnim brojem: Ovrv-7541/2024 od 19. lipnja 2024. ( list 23 spisa ), zahtjev radi dobivanja naknade za oduzetu imovinu od 07.12.1997.g. (list 38- 44 spisa), Ugovor o nagradi za rad odvjetnika zaključen sa IĐ od 19.12.1996.g. (list 45-46 spisa), ugovor o nagradi za rad odvjetnika zaključen sa NĐ od 19.12.1996.g (list 47-48 spisa), djelomično rješenje Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji KLASA: UP-I-942-04/97-01/98 od 24. 03.2010.g. (list 49-56 spisa), presuda visokog upravnog suda (list 57-60 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] od 23.07.2022.g. (list 63-64 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] od 17.10.2024.g. (list 65-67 spisa), dopis upućen ovršeniku od 25.07.2022. (list 68-69 spisa), Rješenje Trgovačkog suda u Splitu pod Tt-23/2077 od 22.ožujka 2023.g. (list 73-74 spisa), Rješenje Hrvatske odvjetničke komore od 28.03.2023.g. pod br. OD-3/23, (list 77-78 spisa) Potvrda Hrvatske odvjetničke komore od 28.03.2023.g. pod br. 3926/2023, (list 79 spisa) ,Izvadak iz zemljišne knjige od 25.10.2024.g. u kojem je pod rubrikom plombe navedena i plomba pod rednim brojem 3 od 22.12.2023.g. pod Z- 52535/2023 (list 79 spisa), Procjendbeni elaborat o tržišnoj vrijednosti nekretnine od veljača 2023.g. izrađen po agenciji Mijanović , a u privitku dio elaborata u kojem su iskazane površine objekta (list 83-90 spisa), Javni natječaj za davanje u zakup poslovnih prostorija grada Splita iz 2021.g. (list 91-96 spisa), dopis od 03.11.2020.g., (list 124-127 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] (list 132-134 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnine od 15.06.2021.g. ovjeren u potpisu kod javnog bilježnika Mile Čipčić iz Splita pod OV-4008/2021 od 15.06.2021.g. (list 135-137spisa).
7. Proveden je dokaz saslušanja parničnih stranaka.
7.1. Zakonski zastupnik tužitelja, odvjetnik Vlaho Duplančić saslušan pred ovim sudom u bitnom je naveo da je 1997. godine angažiran od sada pok. AĐ rođ. NĐ radi ostvarenja prava na povrat imovine koje je oduzeta njenom pok. ocu BĐ i to neposredno poslije II. svj. rata. Nakon navedenog sa navedenom AĐ, te sa njenom braćom, svi nasljednici, djeca, pok. BĐ je zaključio ugovor o nagradi za svoj rad. Naime, pretežiti broj nasljednika je živio u inozemstvu, u Americi, a otac tuženika u Italiji, pa su željeli da radi bez da ga oni plaćaju za tekući rad, već po okončanju tog upravnog postupka. U to vrijeme je smatrao da će postupak trajati 5-6 godina i da će se taj ugovor o nagradi tada realizirati. U roku nekoliko godina da je ishodio rješenje o povratu dvije prodavaonice (Prerada i Brodomerkur) u Zagrebačkoj ulici. Nakon navedenog se postupak odužio i to prvenstveno iz razloga što su potpisnici ugovora o nagradi, njegove stranke tada žive, umirali. Danas su svi oni mrtvi a postupak vodi u ime njihovih nasljednika. Trebalo je čekati da se donesu rješenja o nasljeđivanju, pribave nove isprave i slično. Sam Ured držane uprave je znao bezrazložno odugovlačiti postupak. Također da je realizirao i donošenje rješenja o povratu zgrade u [adresa] , a ta zgrada je predmet ovog sudskog postupka. Vezano uz to navodi da po okončanju upravnog postupka se vodio upravni spor po tužbi obitelji koja je stanovala u potkrovlju te zgrade. Taj spor je trajao nekoliko godina, no ta tužba je odbijena, a kao i njihova žalba. Nakon navedenog pravomoćno rješenje o povratu je provedeno u zemljišnoj knjizi za Split tako da su na toj nekretnini tada bili uknjiženi svi nasljednici pok. BĐ, a slijedom toga i tuženik. Napominje da je obitelji BĐ pripalo pravo na povrat ½ predmetne nekretnine, dok je druga polovina pripala obitelji Đ, koju je kasnije također zastupao, te su se po realizaciji svi odlučili na prodaju nekretnine. Navedeno ističe jer je zbog proteka vremena bilo nemoguće postupiti prema zaključenom ugovoru o nagradi i to iz razloga što se cijela nekretnina nije mogla dati u zakup, a kako je to bilo predviđeno ugovorom iz 1997., a od koje zakupnine je njemu trebao pripasti određeni dio. Smatra da je oštećen jer da je nekretnina dana u zakup, a sve prema prosječnim cijenama, nagrada bi bila znatno veća od one koju traži. U opisanoj situaciji većina novih suvlasnika je prodala svoje dijelove raznim osobama, pa su oni sada uknjiženi u ZK. Navodi da je tada poslao pismo svojim strankama, pa tako i tuženiku, da ima ponudu gospodina RĐ, odnosno njegovog trgovačkog društva da otkupi njihove suvlasničke dijelove. U tim dopisima navedeno je da će njemu pripasti nagrada od 7% za dugogodišnji rad od postignute kupoprodajne cijene. To je poštivano od svih , pa tako i od DĐ, brata tuženika, a koji ugovor je dostavljen sudu u spis. Tuženik da mu je platio 7% prema kupoprodajnoj cijeni navedenoj u kupoprodajnom ugovoru koji je on zaključio bez njegovog znanja. Navedeni ugovor da je zaključen na manju kupoprodajnu cijenu od one koja je bila u ponudi koju mu je poslao. Nitko pa ni tuženik nije imao primjedbi na istaknutu nagradu od 7% na ponudi koju je iznio prema svim suvlasnicima uvijek u istom iznosu. Pravna osnovu razlike iznosa koji je predmet spora, da je osnova za njegov rad, prema računu za obavljenu odvjetničku uslugu, odnosno usluga zastupanja radi povrata nekretnine u [adresa]. Iz isprava koje prileže spisu da je razvidno da je zastupao tuženika kroz višegodišnje razdoblje i da je taj postupak uspješno okončan i da se tuženik uknjižio u zemljišne knjige. Obzirom na sadržaj ugovora na koji se poziva , točnije čl. 2. st. 5. i 4. koji se odnose na predmetnu nekretninu a kojim je ugovorena nagrada od 5% od postignute kupoprodajne cijene, tužitelj navodi da se t. 4. i t. 5. čl. 2. odnosi na stanove, a točka 6. za zgradu zvanu Ekonomski fakultet, a prema kojoj točci njemu pripada naknada prema ostvarenoj zakupnini za navedeno razdoblje, koja se nije mogla ostvariti. Navodim da njegov zadatak nije bio traženje tehničke dokumentacije vezane uz izgradnju zgrade, a niti angažiranje procjenitelja za vrijednost, nego okončanje postupka povrata nekretine, a što je napravio. Ističe kako je očito da su se tuženik i kupac dogovorili iza njegovih leđa, a sve da izbjegnu obvezu prema njemu, da plate manju cijenu i izbjegnu porez na prodaju nekretnina.
7.2. Tuženik saslušan pred ovim sudom u bitnom navodi kako je do spora između njega i tužitelja došlo na dvije razine, od čega prvi je formalni, jer jedini valjani ugovor s odvjetnikom Duplančićem onaj koji je potpisao njegov otac u kojem se ni u jednom dijelu ne spominje provizija od 7% i čak i najamnina koja se spominje od koje je trebala biti isplaćena nagrada odnosi se na nekoliko mjeseci. Nadalje, da nije točno da nije osporavao iznos od 7% koji se spominjao i prije prodaje nekretnine. Druga razina problema je meritorna, a to je dugogodišnje čekanje povrata nekretnina i da je to bila moralna satisfakcija za sve ono što je obitelj pretrpjela. Ističe da je ponuda kupca RĐ bila smiješno mala što je imao namjeru iskomunicirati sa obitelji međutim nije stigao te se dio već prodao. Navodi da je kontaktirao arhitekticu HĐ da izvrši procjenu nekretnine o čemu je obavijestio tužitelja međutim puna procjena nekretnine nije se mogla obaviti jer nisu raspolagali svim podatcima. Nakon svega se preselio u Hrvatsku te pokušao sam razriješiti situaciju. Ističe da je ponuda gosp. RĐ za cijelu zgradu uključujući i dio obitelji Đ bila oko 840.000 eura, dok je arhitektica HĐ navodila iznos od 5 milijuna eura. O svemu tome da je razgovarao u uredu tužitelja gdje mu je rečeno da nekretnina ima određene mane a to je činjenica da obitelj EĐ živi na zadnjem katu, polovica, odnosno dio nekretnine pripada obitelji Đ još nije bio vraćen, nije bilo tehničkih dokumenata zgrade na temelju kojih bi se mogla napraviti procjena vrijednosti. Smatra da se sve moglo završiti u puno manje vremena od 25 godina koliko je trajao postupak, nadalje ističe da je svu dokumentaciju koju je prikupio slao i odvjetniku. Navodi kako nije htio platiti razliku jer je na ugovoru pisalo da moram platiti 5%, prema stavci ugovora. Sve to što sam ja radio razljutilo je odvjetnika. Na kraju da je odustao i sve prodao za male novce, te kada ga je kupac RĐ direktno kontaktirao prodao je izravno njemu za manji iznos jer je želio to što prije završiti.
7.3. Punomoćnica tužitelja nakon iskaza parničnih stranaka navodi kako se tuženik neosnovano poziva na odredbe ugovora o nagradi kojim je definirano da će se za povrat stanova isplatiti 5% kupoprodajne cijene, jer se u ovom postupku ne radi o nagradi za povrat stanova, već za povrat zgrade fakulteta, a koja nagrada je definirana kako je to sve precizirano u samom ugovoru. S obzirom da je takvo utvrđenje nagrade protekom 24 godine trajanja postupka postalo nemoguće to je tužitelj postigao dogovor sa svim strankama da će se nagrada isplatiti u visini od 7% kupoprodajne cijene. Svi su vlasnici osim tuženika izmirili svoje dugovanje. Tuženik se nikada nije usprotivio dogovoru od 7% , jer da takav pisani trag postoji zasigurno bi ga do sada već dostavio u spis. Razvidno je da je tuženi samo pokušavao izigrati prava tužitelja i ne platiti njegov rad.
7.4. Punomoćnica tuženika ističe da niti nakon provođenja dokaza saslušanja parničnih stranaka , tužitelj nije dokazao niti osnovu niti visinu iznosa koji zahtjeva u ovom predmetu, kao što s druge strane proizlazi da nije obavio nikakvu uslugu posredovanja u postupku kupoprodaje niti da je sa tuženikom ikada postignut dogovor o navodnih 7% provizije za kupoprodajnu cijenu.
8. Predmet spora je novčano potraživanje tužitelja s osnova neplaćenog računa za obavljenu odvjetničku uslugu, odnosno usluge zastupanja radi povrata nekretnine u [adresa] u [adresa].
9. Među strankama nije sporno da je tužitelj dugi niz godina zastupao obitelj tuženika u postupcima pred državnim tijelima radi povrata nekretnina, te da su tuženik i njegova obitelj po završetku postupka povrata postali vlasnici istih. Također nije sporno ni da je tuženik tužitelju dosada na ime zastupanja platio iznos od 3.000 eura.
Tuženik nije osporio osnovu potraživanja tužitelja.
10. Među strankama je sporno da li je tuženik dužan platiti razliku u visini utuženog iznosa od 1.900,00 eura tužitelju na ime zastupanja. Sporna je visina potraživanja tužitelja obzirom na činjenicu sklopljenog ugovora iz 1997. godine i ugovorene naknade za rad odvjetnika.
11. Pregledom cjelokupne dokumentacije koja prileži spisu utvrđeno je:
- Ugovorom o nagradi za rad odvjetnika od 19. prosinca 1996. koji je tužitelj sklopio s ocem tuženika ( pok. GĐ), u članku 2. t. 6. ugovoreno je da će nagrada odvjetnika sukladno postignutom uspjehu za povrat zgrade ekonomskog fakulteta – poslovni prostor biti u visini 50% najamnine za prvih deset mjeseci najma ( list 82-83 spisa),
- Dopisom od 25. srpnja 2022. tužitelj je obavijestio tuženika o završetku postupka povrata, ponudi kupca te iznosu koji bi mu za zastupanje pripadao ukoliko bi se ostvarila prodaja nekretnine za iznos od 70.000,00 eura, odnosno da bi se od prodajne cijene odbilo 7% na ime troškova zastupanja odvjetnika u iznosu od 4.900,00 eura. Također tužitelj je istakao da tuženik nije dužan prihvatiti ponudu, može tražiti druge ali naknada ostaje kako je navedeno. (list 103 spisa),
- Ugovorom o kupoprodaji nekretnine od 15. prosinca 2023. sklopljenog između tuženika i Komponent gradnje d.o.o. zastupano po direktoru RĐ, postignuta je kupoprodajna cijena 60.000,00 eura, za čest. zgr. [katastarska čestica], škola, dvor površine 530 m2 , čest. zem. [katastarska čestica], dvor površine 270m2, 4/48 dijela. ( list 108-111 spisa),
- tužitelj je tuženiku ispostavio račun broj „D – 1 – posl – 01 - bezgotovinski“ od 11. siječnja 2024. koji glasi na ukupan iznos od 4.900,00 EUR. U predmetnom da je računu navedeno tek da se potraživanje odnosi na zastupanje u postupku naknade za oduzetu imovinu pred Uredom državne uprave u Splitsko- dalmatinskoj županiji, pod klasa: Up-I-942-04/97-01/98, radi povrata prava vlasništva nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], za suvlasnički dio od 4/48 dijela,
12. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, savjesne ocjene svih dokaza zajedno i svakog dokaza posebno, ovaj sud tužbeni zahtjev smatra osnovanim.
13. Člankom 9. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj:
35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023.; dalje: ZOO) je propisano da su sudionici u obveznom odnosu dužni izvršavati svoje obveze i odgovorni su za njeno ispunjenje.
Prema odredbi članka 183. stavak 1. ZOO-a dužnik dolazi u zakašnjenje kad ne ispuni obvezu u roku određenom za ispunjenje.
Odredbom članka 29. stavak 1. ZOO je propisano da dužnik koji zakasni sa ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate.
13.1. Prema odredbi čl. 763. ZOO-a ugovorom o nalogu obvezuje se i ovlašćuje nalogoprimac poduzimati za račun nalogodavca određene poslove. Stavkom 2. istog članka propisuje da nalogoprimac ima pravo na nagradu za svoj trud, osim ako je drukčije ugovoreno ili proizlazi iz naravi međusobnog odnosa.
13.2. Prema članku 775. ZOO-a, ako nije drukčije ugovoreno, nalogodavac duguje naknadu u običajnoj visini, a ako o tome nema običaja, onda pravičnu naknadu.
13.3. Člankom 776. stavak 1. ZOO-a propisano je da ako nije drukčije ugovoreno, nalogodavac je dužan isplatiti nalogoprimcu naknadu nakon obavljenog posla.
13.4. Prema članku 65. stavak 1. ZOO-a na temelju obveze vjerovnik je ovlašten zahtijevati od dužnika njezino ispunjenje, a dužnik je dužan u cijelosti ispuniti je. Stavkom 2. istog članka propisano je da za ispunjenje obveze dužnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.
13.5. Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika određen je način vrednovanja, obračunavanja i plaćanja odvjetničkih usluga i izdataka koje su stranke dužne platiti odvjetniku ili odvjetničkom društvu, za radnje obavljene po punomoći ili rješenju nadležnog tijela, temeljem Zakona o odvjetništvu. Troškovi zastupanja su odvjetničke usluge uvećane za porez na dodatnu vrijednost i izdaci potrebni za izvršenje posla, a dužan ih je platiti naručitelj usluge (stranka).
13.6. Prema članku 18. stavak 1. Zakona o odvjetništvu (Narodne novine br. 9/1994, 117/2008, 50/2009, 75/2009, 18/2011, 126/2021, 98/2025 – dalje ZO) odvjetnici imaju pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu troškova u vezi s obavljenim radom sukladno Tarifi koju utvrđuje i donosi Komora uz suglasnost ministra pravosuđa. Prema stavku 3. istog članka odvjetnik je dužan stranci izdati račun nakon izvršene usluge. U slučaju otkaza ili opoziva punomoći, odvjetnik je dužan izdati račun u roku 30 dana od dana otkaza ili opoziva punomoći.
13.7. Prema Tbr. 48. važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023, 107/2025 – Dalje OT) odvjetniku pripada naknada troškova za stvarne izdatke koji su bili potrebni za obavljanje povjerenih mu poslova, a u troškove koji su imaju naknaditi spadaju i izdaci za poštanske, telefonske i bankarske usluge te ostali troškovi.
13.8. Prema Tbr. 43. OT, Odvjetnik i stranka mogu ugovoriti visinu nagrade za odvjetnički rad. Ugovor je valjan samo ako je zaključen u pisanoj formi. U imovinskopravnim predmetima odvjetnici mogu sa strankom pisano ugovoriti nagradu za rad i u razmjeru s uspjehom u postupku odnosno u pravnim radnjama, koje će za stranku poduzeti. Gornja granica ugovorenog postotka ne može prijeći 30 % od ukupno ostvarenog uspjeha. Osnovicu za obračun nagrade čini zbroj glavnice i kamata, dok dosuđeni trošak zastupanja pripada odvjetniku, koji ga ima pravo naplatiti od stranke samo ako je taj trošak dosuđen i dospio za naplatu ili je naplaćen.
14. Iz navedenog proizlazi da potpisivanjem punomoći odvjetnik i stranka zaključuju ugovor o nalogu kojim se odvjetnik obvezuje za stranku poduzeti određene pravne radnje u nekom sudskom postupku, prema nalogu stranke, a stranka se obvezuje odvjetniku platiti naknadu za njegov rad, slijedom čega odvjetnik ima pravo zahtijevati od stranke nagradu za svoj rad kada ispuni nalog tj. završi zastupanje stranke u određenoj pravnoj stvari (pri čemu se smatra da je nalog izvršen pravomoćnom i ovršnom odlukom u određenoj pravnoj stvari), odnosno eventualno i prije kada otkaže zastupanje ili stranka opozove punomoć odvjetniku.
15. U konkretnom slučaju radi se o obveznopravnom odnosu na temelju izdane punomoći za zastupanje. U navedenom obveznopravnom odnosu je tužitelj kao nalogoprimac poduzeo sve radnje na koje je ovlašten na temelju članka 95. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 26/91., 34/91., 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 153/23., 146/25., dalje: ZPP) .
16. U okviru međusobnih prava i obveza koje sljeduju stranke nakon potpisivanja punomoći i izvršenog posla, jest i naplata naknade za izvršene usluge, sve do otkaza punomoći. Iz isprava koje prileže spisu da je razvidno da je zastupao tuženika kroz višegodišnje razdoblje i da je taj postupak uspješno okončan i da se tuženik uknjižio u zemljišne knjige. Svi suvlasnici osim tuženika izmirili su svoja dugovanja. Obzirom na sadržaj ugovora, točnije čl. 2. st. 5. i 4. koji se odnose na predmetnu nekretninu a kojim je ugovorena nagrada od 5% od postignute kupoprodajne cijene, t. 4. i t. 5. čl. 2. se odnosi na stanove, a točka 6. za zgradu zvanu Ekonomski fakultet, a prema kojoj točci njemu pripada naknada prema ostvarenoj zakupnini za navedeno razdoblje, koja se nije mogla ostvariti. S obzirom da je takvo utvrđenje nagrade protekom 24 godine trajanja postupka postalo nemoguće to je tužitelj postigao dogovor sa svim strankama da će se nagrada isplatiti u visini od 7% kupoprodajne cijene.
17. Uzimajući u obzir da se ugovor nakon 24 godine nije mogao ostvariti na predviđeni način, ovaj sud smatra da je određena naknada u visini od 4.900 eura adekvatna, odnosno da se za višegodišnje zastupanje isplati tužitelju 7% realne tržišne kupoprodajne cijene od vraćane nekretnine, a koja cijena se mogla ostvariti da je tuženik postupio po ponudi tužitelja. Činjenica što je tuženik prodao svoj dio nekretnine ponuditelju za manji iznos ne umanjuje vrijednost pravične naknade za rad tužitelja.
18. Sud u situaciji kada tužitelj svoje potraživanje dokazuje izvodom iz poslovnih knjiga koji nedvojbeno istinito ukazuje na postojanje duga od strane tuženika prema tužitelju, koji izvod je vjerodostojna isprava te je kao takva podobna za odluku ako su u njoj naznačeni vjerovnik, dužnik, predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze, a što je slučaj, kojom se dokazuje činjenica postojanja tražbine, a tuženik je obvezan na podmirenje potraživanja, trebalo je održati na snazi platni nalog za isplatu iznosa od 1.900,00 €, sa pripadajućim zateznim kamatama, a sve na temelju članka 451. stavak 3. ZPP i članka 29. ZOO-a.
19. Na sastanku Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova održanog 2. lipnja 2017. u Zagrebu prihvaćen je Zaključak da se presudom kojom se odlučuje o osnovanosti platnog naloga, platni nalog iz rješenja o ovrsi ne održava na snazi u odnosu na trošak postupka koji se odnosi na donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, nego se o tom trošku odlučuje presudom kojom se odlučuje o osnovanosti prigovora protiv platnog naloga zajedno s ostalim troškovima nastalim u tom dijelu parničnog postupka.
20. Odluka o trošku donesena je u skladnu s odredbama članka 154. stavka 1. ZPP-a, te OT. Tužitelju se priznaje javnobilježnički trošak u ukupnom iznosu od 225,00 € te troškovi: sastava podnesaka od 22. listopada 2025., 28. listopada 2025., 14. siječnja 2026.,19.siječnja 2026. u visini od 100 bodova (Tbr 8. t. 1. OT) i zastupanja na ročištu od 22. siječnja 2026., 3. ožujka 2026., 22. travnja 2026., u visini od po 100 bodova ( Tbr. 9. t. 1. Tarife), odnosno sveukupno 400 bodova. S obzirom na vrijednost boda od 2 eura tužitelju je na ime parničnog troška priznato 800,00 €. Tužitelju se priznaju i trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 66,36 eura. Sveukupni trošak tužitelja stoga iznosi 1.091,36 eura.
21. Odluka o zateznim kamatama donesena je u skladu s odredbom članka 29. stavak 2. ZOO-a i u skladu s Uredbom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 156/2022.).
22. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.
Split, 11. lipnja 2026.
Sutkinja
Snježana Cvitanović
PRAVNA POUKA:
Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.
DNA:
- pun. tužitelja
- pun. tuženika,
- u spis