Posl. br. Gž-1308/2022-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ivi Smokvina Dadasović kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja: 1-MČJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2-MČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po Nikoli Pajiću, odvjetniku iz Pule protiv protustranaka: 1- Grad Pula, Pula, Forum 1, OIB: 88733676642, 2-ZČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednik iza pok. EČ, 3- ŠČ [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4-VČ, [adresa], 5-ABC, [adresa] i 6-FČ, [adresa], radi osnivanja nužnog prolaza, odlučujući o žalbi predlagateljica protiv rješenja Općinskog suda u Puli- Pola pod posl. br. R1- 247/2021 od 18. srpnja 2022., dana 11. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

Ukida se rješenje Općinskog suda u Puli-Pola pod posl. br. R1-247/2021 od 18. srpnja 2022. i predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem u toč. I) izreke odbijen je prijedlog predlagateljica za osnivanjem prava nužnog prolaza pješice i motornim vozilima (služnost kolnika) u dužini od 29,05 metara, širini od 3,00 metra (s povećanjem na 4,00 metra na spoju sa javno prometnom površinom) i površine 92 m2 preko nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Grada Pule-Pola kao poslužne nekretnine uz istočnu granicu nekretnine označene kao [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i istočnu granicu povlasne nekretnine od javnog puta ([adresa]) pa do jugoistočnog kuta nekretnine označene kao [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a u korist povlasne nekretnine označene kao [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu predlagateljica i protustranaka ZČ, ŠČ, ĐČ, ZČJ i LČ, sve na način kako je to prikazano u Preglednoj skici 1. Varijanta sadržane u Stručnom nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka graditeljske struke Marijana Brnića od 18.12.2017. kao sastavnog dijela predmetnog rješenja, uz upis prava nužnog prolaza u zemljišne knjige, dok je toč. II) izreke odbijen zahtjev predlagatelja za naknadom troškova postupka.

2. Protiv citiranog rješenja žalbu podnose predlagateljice zbog pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, odnosno iz razloga navedenih u čl. 353. st. 1. toč. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP-a) navodeći u bitnom da je pogrešno stajalište prvostupanjskog suda da nisu aktivno legitimirane voditi ovaj postupak jer da kao suvlasnice nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] imaju pravo tražiti osnivanje nužnog prolaza jer je to od interesa cijele nekretnine i svih suvlasnika i upravo stoga da su ostali suvlasnici, koji se nisu željeli pridružiti prijedlogu na aktivnoj strani, uključeni u ovaj postupak na pasivnoj strani kao nužni suparničari. Navode da iz sačinjenog vještačenja po vještaku građevinske struke proizlazi da je moguće osnovati nužni prolaza prolaza i provoza, a okolnost da je predložena varijanta skuplja od 2. varijante da ne predstavlja otegotnu okolnost, a pored toga varijanta 2. da uopće nije predmet ovog postupka. Predlažu preinačiti pobijano rješenje i prihvatiti prijedlog u cijelosti.

3. Odgovor na žalbu nije podnijet.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet ovoga izvanparničnog postupka je sudsko osnivanje prava nužnog prolaza staze ( pješice ) i kolnika ( prolazak motornim vozilom ) na nekretnini kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao poslužne nekretnine u korist kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine u smislu odredbe čl. 224. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( ( NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, pročišćeni tekst i 94/17, dalje ZV-a )

6. Donoseći pobijanu odluku prvostupanjski sud utvrđuje:

- da predlagateljice nisu aktivno legitimirani voditi ovaj postupak jer da su iste u zemljišnim knjigama upisane kao suvlasnice povlasne nekretnine označene kao [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to svaka u 4/16 dijela, dok da su kao preostali suvlasnici upisane protustranke ŠČ sa udjelom od 3/16 dijela, VČ sa udjelom od 1/16 dijela, ZČJ sa udjelom od 1/32 dijela i FČ sa udjelom od 1/16 dijela, a da je za osnivanje stvarnih služnosti (što je predmet ovog postupka) potrebna suglasnost svih suvlasnika,

- da su aktivno legitimirani za traženje osnivanja nužnog prolaza sudskim putem svi suvlasnici predmetne povlasne nekretnine označene kao [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da kako u ovom predmetu osnivanje služnosti traže samo predlagateljice kao suvlasnice od ukupno 8/16 dijelova, dok da su se s druge strane protustranke i suvlasnici ZČ i ŠČ izjasnili da nisu suglasni sa vođenjem ovog postupka, to da u takvoj situaciji u smislu odredbi članka 41. st. 1 ZV-a predlagatelji nisu ovlašteni da samostalno traže osnivanje nužnost prolaza,

- da pored toga iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da nisu ostvarene pretpostavke iz članka 224. st. 1. ZV-a da bi se nužni prolaz pješke (staze) i kolnika (motornim vozilima) osnovao preko poslužne nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protustranke Grada Pule-Pola, a u korist [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da su provedenim vještačenjem po vještaku mjerničke struke Krešimiru Horvata, identificirane predmetne nekretnine, te prikazan prilaz nekretnini u suvlasništvu predlagatelja ([katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) sa strane [adresa] (iz kojeg pravca se traži osnivanje nužnog prolaza), s time da je prilaz predmetnoj nekretni moguć i alternativnim pravcem počevši sa ..., prema kojoj predlagatelji imaju u zidu i portun,

- da su provedenim vještačenjem po vještaku graditeljske i procjeniteljske struke Marijana Brnića utvrđena 2 moguća pravaca i to u 1. varijanti sa prilazom iz [adresa] ( kako predlažu predlagateljice ) i u 2. varijanti sa prilazom iz ...,

- da u 1. varijanti (prilaz sa [adresa]) postoji denivelacija terena 4,40 metara visine na potezu od južnog dijela zgrade nekretnine predlagatelja do javne prometnice

– ..., da bi trasa nužnog puta na toj strani bila dugačka 29,05 me, a nagib da bi iznosio približno 10% i u tom slučaju da bi se smanjila korisna građevinska površina parcele k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 92 m2, te da bi se moralo srušiti nelegalnu građevinu, te prilagoditi odnosno mijenjati sadašnju visinu sabirne jame sagrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a za tu varijantu da je potrebno za izradu prilaznog puta zbog denivelacije terena načiniti projektnu dokumentaciju po ovlaštenom građevinskom inženjeru kako bi se moglo precizno uvesti podatke u katastar i zemljišnu knjigu i kako bi se pri izvođenju radova osigurali bitni uvjeti za stabilnost puta i zaštitu okruženja uz put,

- da u 2. varijanti (prilaz iz ...) postoji denivelaciju terena u visini od 2,30 m od južne kote zgrade u vlasništvu predlagatelja pa do javno prometne površine ..., da se na tom prostoru nalaze 4 katastarske čestice preko kojih bi trebalo osigurati služnost puta koji bi se protezao od zapadne međe k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema istoku i pokrivao bi dijelove [katastarska čestica], sve u k. o. [katastarska općina] u ukupnoj dužini od 21,20 m i sa nagibom od približno od 6%, a za tu varijantu da je potrebna posebna geodetska podloga i jednostavni projekt,

- da je varijanta 2. pogodnija za osnivanje služnosti jer da bi troškovi izrade puta bili znatno manji od troškova koji bi nastali po prvoj varijanti, da je prednost 2. varijante i zbog nagiba koji je u 1. varijanti približno 10% što da je nepraktično i opasno kod izlaza na javnu prometnu površinu, te u tome što bi [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgradnjom puta na južnoj strani imala slobodnu građevinsku površinu od 250,00 m2, a trasa prema 2. varijanti prema kući predlagatelja, da bi prolazila preko građevinskih parcela koje su izrazito nepravilnog oblika, vrlo malih površina i od kojih niti jedna nije u kategoriji spremnosti za gradnju, pa da bi i šteta koju bi primjenom 2. varijante trpjele protustranke bila znatno manja od štete koja bi proizašla primjenom 1. varijante,

- da bi vrijednost naknade protustranci po 1. varijanti za uspostavu služnosti puta u površini od 92 m2 (preko k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ) iznosila 40.000,00 kuna ili 5.400,00 eura, a prema 2. varijanti preko nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) u ukupnom iznosu od 25.882,00 kuna,

- da iz sačinjenih nalaza i mišljenja proizlazi da nisu ostvarene pretpostavke iz članka 224. st. 1. ZV-a jer da je korist koja bi se ostvarila osnivanjem nužnog prolaza na taj način (isključivo preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) bila bitno manja od štete koja bi za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nedvojbeno nastala, a uzimajući u obzir da postoji alternativni manje štetni i uvelike korisniji mogući pravac nužnog prolaza preko drugih nekretnina (varijanta 2. iz ...).

7. Slijedom navedenog prvostupanjski sud, a kako da predmetni postupak nisu pokrenuli svi suvlasnici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kako da isti nije pokrenut u odnosu na sve vlasnike nekretnina preko kojih bi bio moguć prilaz iz ... (vlasnike k. č. [katastarska čestica], sve u k. o. [katastarska općina]) zbog čega da o tome nije moguće odlučivati, odbija prijedlog u cijelosti, odnosno odlučuje kao u izreci pobijanog rješenja.

8. Ispitujući pobijanu odluku, ovaj sud nije utvrdio bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

9. Međutim osnovano navode predlagateljice da je pogrešan stav prvostupanjskog suda u svezi nedostatka njihove aktivne legitimacije, posljedično čemu nije pravilno niti utvrđeno činjenično stanje, a niti primjenjeno materijalno pravo.

10. Naime, predlagateljice su kao zemljišnoknjižne suvlasnice predmetne povlasne nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ovlaštene samostalno, bez sudjelovanja ostalih suvlasnika na aktivnoj strani, zahtijevati osnivanje nužnog prolaza u korist povlasne nekretnine i to temeljem odredbe čl. 46. ZV -a kojom je propisano da svaki suvlasnik ima glede cijele stvari pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje može staviti vlasnik stvari, s time da predaju cijele stvari u posjed može od trećeg zahtijevati samo prema obvezno-pravnim pravilima o nedjeljivim obvezama. Dakle, svaki od suvlasnika ima samostalno pravo podnijeti prijedlog radi osnivanja nužnog prolaza i za to mu ne treba pristanak drugih suvlasnika, međutim prijedlog mora biti usmjeren na osnivanje nužnog prolaza u korist cijele povlasne nekretnine, a ne samo u korist podnositelja prijedloga. Kako su predlagateljice konačno preciziranim prijedlogom zatražile osnivanje nužnog prolaza u korist cijele povlasne nekretnine ( pa time i u korist sadašnjih i budućih suvlasnika ), te kako su pored toga ostali suvlasnici i stranke ovog postupka na pasivnoj strani, to istaknuti prigovor nedostataka aktivne legitimacije nije osnovan.

11. Pri tom valja istaknuti da nužnog suparničarstva nema na aktivnoj strani i to stoga što bi u slučaju da se traži da postupak pokrenu svi sudionici nekog spornog odnosa, to značilo da bi zbog pasivnosti jednog od njih, ostalima bilo uskraćeno pravo na traženje pravne zaštite.

12. Slijedom navedenog, a zbog pogrešnog pravnog stava u svezi aktivne legitimacije, prvostupanjski sud nije pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

13. Naime, odredbom čl. 224. st. 1. ZV-a propisano je da će nužni prolaz preko neke nekretnine, kao poslužne, osnovati svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obavezu vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine , dok je st. 2. propisano da nužni prolaz ne može sud osnovati preko nekretnina glede kojih se tome protive javni interesi, kroz zgrade, kroz ograđena kućna dvorišta, kroz ograđena uzgajališta divljači, a kroz ograđene vrtove i vinograde može se osnovati nužni prolaz samo ako za to postoji osobito jak razlog.

14. Dakle, za osnivanje nužnog prolaza potrebne su dvije osnovne pretpostavke i to pomanjkanje putne veze između povlasne nekretnine i javnog puta bilo u apsolutnom ili relativnom smislu tj. da uopće ne postoji nikakva putna veza, bilo da postoji, ali je neprikladna za redovno gospodarenje ili uporabu povlaštenog dobra i da osnivanjem nužnog prolaza povlašteno dobro dobiva veću korist nego što je šteta koja time nastaje, na strani nužnim prolazom opterećenih nekretnina, s time da se nužni prolaz ne može osnovati kroz ograđena kućna dvorišta.

15. Iz stanja u spisu za sada proizlazi da je na održanom očevidu ( list 44 spisa ) utvrđeno da poslužna nekretnina označena kao kč. br. [katastarska čestica] u naravi predstavlja dio kuće sagrađene na kč. br. [katastarska čestica], stepenište, pomoćnu zgradu i ostatak dvorišta koje je sa svih strana ograđeno zidovima. Navedeno proizlazi i iz Nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke ( list 89-98 spisa). Isto tako proizlazi i da je dio poslužne nekretnine u posjedu predlagateljica.

16. Obzirom da sud sukladno naprijed citiranoj odredbi čl. 224. st. 2. ZV-a ne može osnovati nužni prolaz kroz ograđena kućna dvorišta, to se radi o odlučnoj činjenici za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, a o kojoj prvostupanjski sud nije vodio računa, niti ju je nedvojbeno utvrdio.

17. Nadalje u konkretnom slučaju predlagateljice zahtijevaju osnivanje nužnog prolaza i to kao služnost staze ( pješke ) i kao služnost kolnika ( motornim vozilom ), što znači da je prvostupanjski sud dužan odlučiti o obje navedene vrste služnosti posljedično čemu prijedlog može biti i djelomično osnovan, a o čemu prvostupanjski sud također nije vodio računa.

18. Naime, nužni prolaz predstavlja pravni institut kojim se osigurava da je na nekretninu moguće pristupiti s javnog puta, pa takav pristup po logici stvari mora biti bar pješački (staza), a ukoliko okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju (narav, položaj, površina i način korištenja poslužnih i povlasnih nekretnina, kao i potrebe vlasnika poslužnih i povlasnih nekretnina), može biti i kolni. Pri tom zakonom nije određeno da svaka nekretnina mora imati kolni prolaz, a niti je to tako u svakodnevnom životu.

19. Konačno sukladno odredbi čl. 224. st. 1. ZV-a odlučna činjenica za osnivanje nužnog prolaza je da je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje povlasnom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a koju činjenicu prvostupanjski sud također nije pravilno utvrdio jer je štetu na poslužnoj nekretnini uspoređivao sa alternativnim pravcem koji uključuje i nekretnine koje nisu predmetom ovog postupka ( preko ... ).

20. Dakle ne može se šteta na poslužnoj nekretnini stavljati u korelaciju sa alternativnim pravcem koji nije predmet ovog postupka, već taj pravac eventualno može predstavljati samo jednu od okolnosti ( činjenica ) koje upućuju na neosnovanost prijedloga za kolnom služnosti.

21. Slijedom navedenog u cilju potpunog i pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja, u nastavku postupka prvostupanjski sud će na odgovarajući način prvenstveno odlučiti da li predloženi pravac ide kroz ograđeno kućno dvorište vlasnika poslužne nekretnine.

22. Ukoliko sud u nastavku postupka utvrdi da je nužni prolaz moguće osnovati pravcem kojeg predlažu predlagateljice, odnosno, da povlasna nekretnine ne predstavlja ograđeno kućno dvorišta vlasnika poslužne nekretnine, tada je potrebno vještačenjem utvrditi, pored već utvrđenog kolnog prolaza, i pravac služnosti staze ( pješke ), kao podlogu za eventualno djelomično prihvaćenje prijedloga.

23. Konačno u smislu naprijed citirane odredbe čl. 224. st. 1. ZV-a za pravilno utvrđenje činjeničnog stanja potrebno je utvrditi da li je korist od otvaranja nužnog prolaza za korištenje povlasne nekretnine i to za obje predložene služnosti ( staze i kolnika ) veća od štete na poslužnoj nekretnini ( također za obje predložene služnosti), odnosno za koliko će zauzeta površina ( korisna građevinska površina ) umanjiti vrijednost te nekretnine ili eventualno prouzročiti određena ograničenja ( npr. onemogućavanja buduće gradnje, izmjena visine sabirne jame, rušenje nelegalne građevine i dr. ).

24. Stoga je primjenom odredbe čl. 380. st. 3. ZPP-a odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

25. U nastavku postupka prvostupanjski sud će pravilno i potpuno utvrditi činjenično stanje sukladno uputi ovog drugostupanjskog suda, te potom donijeti novu na zakonom utemeljenu odluku.

U Rijeci, 11. lipnja 2026.

Sutkinja:

Iva Smokvina Dadasović