Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Kutini

    Stalna služba u Novskoj

    Staroselska 1, Novska

    Poslovni broj: Pp-877/2025-17

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Kutini, Stalna služba u Novskoj, nadležan temeljem članka 94. Prekršajnog zakona, po sutkinji Ines Burić, uz sudjelovanje zapisničarke Mirele Sogonić, u prekršajnom predmetu protiv 1. okrivljenika BA, 2. okrivljene HA, 3. okrivljene ĐA i 4. okrivljene ĆA, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj: 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22. i 47/23.), povodom optužnog prijedloga Policijske postaje Sisak klasa: 211-07/24-5/3307, urbroj: 511-10-07-24-1 od 5. veljače 2024., nakon provedene glavne rasprave dana 11. lipnja 2026., te objave presude istog dana u odsutnosti okrivljenih, braniteljice i tužitelja, na temelju članka 183. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.),

    p r e s u d i o  j e

    1. okrivljenik BA, OIB [osobni identifikacijski broj], sin B i H, rođen **.**.2002. u [adresa], s prebivalištem [adresa], državljanin RH, soboslikar, SSS, zaposlen, s primanjem 1.200,00 do 1.500,00 eura, oženjen, otac troje djece maloljetne, prekršajno osuđivan, kazneno osuđivan za nasilje u obitelji, ne vodi se drugi postupak,

    2. okrivljena HA, OIB [osobni identifikacijski broj], kći B i H, rođena **.**.1996. u [adresa], s prebivalištem [adresa], državljanka RH, završila OŠ, nezaposlena, prima dječji doplatak u iznosu od 380,00 eura, živi u izvanbračnoj zajednici, majka četvero djece maloljetne, prekršajno i kazneno nije osuđivana, ne vodi se drugi postupak,

    3. okrivljena ĐA, OIB [osobni identifikacijski broj], kći Đ, rođena **.**.1996. u [adresa], s prebivalištem [adresa], državljanka RH, prekršajno nije osuđivana,

    4. okrivljena ĆA, OIB [osobni identifikacijski broj], kći Ć, rođena **.**.1961. u [adresa], BiH, s prebivalištem [adresa], državljanka RH, prekršajno nije osuđivana,

    k r i v i  s u

    I. što su dana 4. veljače 2024., nedjelja, oko 11,50 sati, na ulici u [adresa], narušavali javni red i mir tako što je 1. okrivljenik verbalno napao 3. okrivljenu vičući te vrijeđajući ju pogrdnim riječima "kurvo, droljo, treba ti kurac, oćeš moj", da bi potom 4. okrivljena verbalno napala 1. okrivljenog vrijeđajući ga pogrdnim riječima "pička ti materina, fasovat ćeš, zvat ću ti policiju", a zatim i fizički na način da ga je uhvatila za lijevu podlakticu i povukla ga, na što je 1. okrivljenik fizički nasrnuo na 4. okrivljenu udarivši ju otvorenim dlanom lijeve ruke u predjelu lica, pa se odmaknuo od iste, a potom su se 2. okrivljena i 3. okrivljena međusobno sukobile fizički udarajući rukama jedna drugu po glavi i tijelu te čupajući se, uslijed čega su obje pale na tlo i nastavile sa fizičkim sukobom te verbalnim sukobom vrijeđajući se međusobno pogrdnim riječima "kurvo, droljo", a dok su iste bile na tlu 4. okrivljena je prišla 2. okrivljenoj te je istu napala fizički čupajući ju za kosu, zbog opisanog fizičkog sukoba 1. okrivljeni i 2. okrivljena odbili su ponuđenu liječničku pomoć, dok su 3. i 4. okrivljena prihvatile ponuđenu liječničku pomoć gdje su im u OB "Dr. Ivo Pedišić" u Sisku konstatirane LTO u vidu kontuzija,

    čime su okrivljenici počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj: 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22. i 47/23.),

    pa se za predmetni prekršaj, na temelju članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona

    i z r i č e

    1.okrivljenom EA

    novčana kazna od 100,00 eura (sto eura)

    2.okrivljenoj HA

    novčana kazna od 100,00 eura (sto eura)

    3.okrivljenoj ĐA

    novčana kazna od 100,00 eura (sto eura)

    4.okrivljenoj ĆA

    novčana kazna od 100,00 eura (sto eura)

    II. Temeljem članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona okrivljenicima se odobrava plaćanje izrečene novčane kazne u roku od 1 (jedan) mjesec od pravomoćnosti presude.

    Sukladno članku 152. stavak 3. Prekršajnog zakona, ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje pod točkom II. plate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je kazna u cijelosti plaćena.

    III. Na temelju članka 139. stavak 3., u vezi s odredbom članka 138. stavak 2. Prekršajnog zakona, 1. okrivljenik BA, 3. okrivljena ĐA i 4. okrivljena ĆA su dužni naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eura (trideset eura) svaki u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude, jer će se u protivnom, temeljem članka 152. stavak 4. Prekršajnog zakona, trošak naplatiti prisilnim putem.

    IV. Na temelju članka 139. stavak 6. Prekršajnog zakona 2. okrivljena HA se oslobađa obveze naknade troškova postupka iz članka 138. stavak 2. Prekršajnog zakona.

    Obrazloženje

    1. Optužnim prijedlogom Policijske postaje Sisak klasa: 211-07/24-5/3307, urbroj: 511-10-07-24-1 od 5. veljače 2024. pokrenut je prekršajni postupak protiv okrivljenih BA, HA, ĐA i ĆA zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    2. Predmet je zaprimljen na Općinski sud u Sisku dana 26. veljače 2024., a rješenjem Ureda predsjednice Županijskog suda u Sisku broj 32 Su-316/2025-2 od 2. svibnja 2025. Općinski sud u Kutni određen je kao drugi stvarno i mjesno nadležni Sud za postupanje u određenim predmetima Općinskog suda u Sisku, između ostalog i u ovom predmetu, slijedom čega je isti dodijeljen u rad u ovu referadu Naredbom Ureda predsjednice suda Općinskog suda u Kutini broj 48 Su-77/2025-4 od 23. svibnja 2025.

    3. Na glavnoj raspravi održanoj dana 6. svibnja 2026. svoje obrane su iznijeli 1. okrivljenik BA i 2. okrivljena HA, a 3. okrivljena ĐA i 4. okrivljena ĆA opravdale su nedolazak putem braniteljice Sandre Fridrih, odvjetnice iz [adresa].

    4. U svojoj obrani 1. okrivljenik je izjavio da je dana **.**.2024. ĐA došla na cestu ispred kuće njegovih roditelja u [adresa] i počela mu vikati da će mu dijete staviti u dom, na što joj je on rekao da ne može to napraviti jer o djetetu ima tko brinuti i rekao je da će i on njoj strpati dijete u dom, na što su se ĐA i njezina majka ĆA naljutile i počele vikati po cesti, a onda mu je ĆA prišla i uhvatila ga za lijevi lakat i pokušala mu opaliti šamar, na što je on ĆA odgurnuo i odmaknuo se od nje. Odgurnuo ju je lijevom rukom i ne zna je li ju tom prilikom slučajno udario, ali je to napravio samo da ona njega ne ošamari i maknuo se od nje. Inače je ĐA sestra njegove bivše supruge, a ĆA majka bivše supruge i zato ga one stalno napadaju i traže probleme. Nakon ovoga su se krenuli razilaziti svatko svojoj kući, iako su ĐA i ĆA htjele počupati i njegovu bolesnu majku, a u svemu tome je njegova sestra HA čula viku i prišla do njih, pa su se sestra HA i ĐA potukle odnosno čupale su se za kosu i pri tome pale na pod i vikale si pogrdne riječi "kurvo, droljo", ali su ih ubrzo razdvojili. Dok su HA i ĐA bile na podu, ĆA je prišla HA i čupala ju za kosu. Sve se odvijalo na cesti u blizini kuće gdje žive ĐA i ĆA u [adresa], odnosno na mjestu koje zovu centar, gdje se okupljaju. Nakon što je njegova sestra HA krenula kući, ĐA je za njom krenula s vilama koje joj je onda Marizelin brat uzeo iz ruke i gurnuo ju, pri čemu je ona pala na pod na koljena i vikala njegovoj sestri HA razne pogrdne riječi, te proklinjala nju i njezinu djecu.

    5. U svojoj obrani 2. okrivljena je izjavila da je dana 4. veljače 2024. čula na ulici nekakvu buku i išla je vidjeti što se događa, a onda je vidjela svog brata BA i svoju majku kako se vraćaju prema kući. Kada je ĐA primijetila da ona dolazi odmah je HA počela napadati jer si od ranije nisu dobre, a kada se zaletjela prema HA, počele su se čupati i obje su pale na tlo gdje su se i dalje sukobljavale i vrijeđale se, a onda je prišla Marizelina majka ĆA te je HA počela čupati za kosu, dok ih Mioljkini sinovi nisu razdvojili. Krenula je prema svojoj kući kada su joj ljudi koji su bili ondje počeli vikati da pazi, a kada se okrenula vidjela je da ĐA prema njoj ide s vilama, na što ih je Marizelin brat uzeo iz ruke i odgurnuo ju, pri čemu je ĐA pala na koljena i nastavila HA vikati uvrede i proklinjati njezinu djecu. Nije bila vani kada se njezin brat BA sukobio s ĐA i nije vidjela niti čula što se dešavalo između BA, ĐA i ĆA. Ovaj sukob između nje, ĐA i ĆA odvijao se na mjestu koje zovu centar u [adresa] jer se ondje svi okupljaju, u blizini kbr. 12. Nikada ni sa kim nije imala ovakvih problema, a ĐA je ta koja se stalno tuče i svađa. Nakon ovog događaja nije imala problema sa ĐA.

    6. Na raspravi održanoj dana 11. lipnja 2026. u odsutnosti uredno pozvanog tužitelja i okrivljenih, pročitana je zajednička pisana obrana 3. i 4. okrivljene dostavljena putem braniteljice.

    7. U pisanoj obrani 3. i 4. okrivljena su navele da se ne osjećaju krivima za utuženo djelo prekršaja te u cijelosti poriču da bi počinile prekršaj koji im se stavlja na teret. Nisu ni verbalno, ni fizički napale 1. i 2. okrivljene, a niti uzvratile napad, već se događaj odvijao na način da je 1. okrivljenik verbalno napao 3. okrivljenu, a fizički je napao 4. okrivljenu, dok je 2. okrivljena verbalno i fizički napala 3. okrivljenu. U inkriminirano vrijeme 1. okrivljenik se nalazio u dvorištu kuće svojih roditelja, čija kuća se nalazi u neposrednoj blizini kuće u kojoj živi sestra 3. okrivljene, kćer 4. okrivljene. U kritično vrijeme 3. okrivljena je krenula u posjet svojoj sestri i kada je prilazila njenoj kući iz susjednog dvorišta ju je ugledao 1. okrivljenik te je odmah, ničim izazvan, na nju počeo vikati i vrijeđati ju riječima "kurvo, droljo, treba ti kurac, oćeš moj". To njegovo vikanje i riječi čula je 4. okrivljena, izašla je ispred svoje kuće koja je smještena u neposrednoj blizini kuće 1. okrivljenikovih roditelja (sve u krugu 20-ak metara) i pozvala 3. okrivljenu da se vrati kući, pa će pozvati policiju. Kada je 1. okrivljenik čuo da će 4. okrivljena pozvati policiju, odmah je dotrčao do 4. okrivljene i udario ju rukom u predjelu glave, a onda pobjegao svojoj kući. U istom trenutku kada je 1. okrivljenik potrčao prema 4. okrivljenoj, iza leđa 3. okrivljene iznenada je, neprimijećena od strane 3. okrivljene, do 3. okrivljene došla 2. okrivljena i s leđa srušila 3. okrivljenu na tlo, počupala joj kosu i udarila šakama više puta po glavi i tijelu, vrijeđajući ju pritom riječima "kurvo, droljo", nakon čega je 2. okrivljena također pobjegla svojoj kući , a 3. i 4. okrivljena su pozvale policiju i zatražile liječničku pomoć s obzirom na ozljede koje su zadobile od 1. i 2. okrivljenih, a što je i konstatirano predmetnim optužnim prijedlogom. 1. i 2. okrivljenici nisu zatražili liječničku pomoć jer nisu ima li ni razloga s obzirom da nisu imali nikakvih ozljeda. Dakle, 3. i 4. okrivljena nisu ni činjenično ni pravno postupile na način kako im se optužnim prijedlogom stavlja na teret, već su isključivo bile napadnute od strane 1. i 2. okrivljenih od kojih napada se nisu uspjele ni na koji način zaštititi ili obraniti, a kamoli uzvratiti, već su zatražili pomoć policije i liječnika. Policija je, došavši po pozivu 3. i 4. okrivljene, naknadno obavila razgovor s 1. i 2. okrivljenima koji su očito policiji ispričali svoju verziju događaja, a imali su razloga lagati i policiji i sudu, kako bi od sebe otklonili odgovornost za počinjeno djelo (faktično nanošenje tjelesne ozljede). Tužitelj je vjerojatno "linijom manjeg otpora" bez utvrđivanja činjenica (iskazima nepristranih svjedoka) te zbog očito suprotnih izjava okrivljenih u optužni prijedlog stavio i izmiješao iskaze svih okrivljenika te svoju optužbu protiv 3. i 4. okrivljene temeljio jedino na neistinitim tvrdnjama 1. i 2. okrivljenih, iako su 3. i 4. okrivljena u kritičnog događaju isključivo oštećene, nisu uzvratile napad i nisu imale namjeru počiniti bilo kakvo djelo i nisu počinile utuženi prekršaj (nisu se tukle, svađale i vikale niti na drugi način remetile javni red i mir). Obrana 1. i 2. okrivljenih je potpuno izmišljena, dok je sadržaj istih u opisima tijeka događaja i prisutnih osoba kontradiktoran jedan drugome, a njihov iskaz usmjeren je samo na pokušaj izbjegavanja (ili umanjenja) prekršajne odgovornosti i neistinitog prebacivanja odgovornosti na 3. i 4. okrivljenu. Obrana predlaže da sud oslobodi 3. i 4. okrivljenu prekršajne odgovornosti jer osim što u cijelosti osporavaju počinjenje prekršaja, ukazuju da iz materijalne dokumentacije u koju ju tužitelj predložio izvršiti uvid, ne postoji ni jedan materijalni dokaz koji bi upućivao na ozljede 1. i 2. okrivljenih, koji bi potvrdio iskaze 1. i 2. okrivljenih da su ih 3. i 4. okrivljena fizički napale, dok iz liječničke dokumentacije za 3. i 4. okrivljenu proizlazi upravo suprotno-da su kritične zgode one zadobile ozljede koje su u skladu upravo s iskazima 3. i 4. okrivljene o tijeku događaja.

    8. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u službenu zabilješku o dojavi od 4. veljače 2024. (list spisa 6 do 7), obavijest počinitelju prekršaja EA (list spisa 8), obavijest počinitelju prekršaja HA (list spisa 9), obavijest počinitelju prekršaja ĐA (list spisa 10), obavijest počinitelju prekršaja AA (list spisa 11), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika BA (list spisa 12 do 13), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika ĐA (list spisa 16 do 17), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika ĆA (list spisa 18 do 19), otpusno pismo za ĐA (list spisa 20), otpusno pismo za ĆA (list spisa 21), bolničke prijave na ime ĐA (list spisa 22 do 23), bolničke prijave na ime ĆA (list spisa 24 do 25), podnesak braniteljice od 5. svibnja 2026. (list spisa 54), punomoć (list spisa 55), punomoć (list spisa 64), prekršajnu evidenciju (list spisa 65 do 72).

    9. Iz zapisnika o ispitivanju osumnjičenika od 4. veljače 2024. proizlazi da je BA, kao propisno upozoren osumnjičenik, izjavio da se dana 4. veljače 2024. oko 11,50 sati nalazio sa svojom sestrom HA u centru naselja, Put Capraške Poljane u blizini kbr. 12, kada mu je prišla ĆA te ga verbalno napala riječima na ulici "pička ti materina, fasovat ćeš, zvat ću ti polici ju". Potom ga je uhvatila desnom rukom za lijevu podlakticu i povukla gdje se on krenuo odmicati te je prekinuo komunikaciju s njom. Zatim su on i sestra krenuli svojoj kući da bi se ĐA trčeći uputila prema njegovoj sestri te ju fizički napala udaravši ju rukama i čupajući ju, na što se njegova sestra branila te su obje pale na tlo i nastavile sa sukobom, dok ih njemu nepoznati mještani nisu rastavili, gdje je sukob završio i uputili su se kući.

    10. Iz zapisnika o ispitivanju osumnjičene ĐA od 4. veljače 2024. proizlazi da je ista, kao propisno upozorena osumnjičena, izjavila da su dana 4. veljače 2024. oko 11,50 sati pred njezinu kuću, [adresa], došli HA i njezin brat BA. Tom prilikom BA počeo ju je vrijeđati pogrdnim riječima vičući "kurvo, droljo, treba ti kurac, oćeš moj" da bi ju zatim fizički napala njegova sestra HA na način da ju je udarala po glavi i tijelu rukama, gdje se počela braniti, pa su pale na tlo, gdje ju je HA nastavila udarati rukama govoreći joj "kurvo, droljo". Neki mještani su ih rastavili da bi sukob završio, a s HA i BA ima od ranije narušene odnose.

    11. Iz zapisnika o ispitivanju osumnjičene ĆA od 4. veljače 2024. proizlazi da je ista, kao propisno upozorena osumnjičena, izjavila da je dana 4. veljače 2024. oko 11,50 sati primijetila kako njezinoj kući prilaze HA i njezin brat BA. Čula je kako BA vičući vrijeđa pogrdnim riječima njezinu kćer ĐA govoreći joj "kurvo, droljo, treba ti kurac, oćeš moj", zbog čega je prišla BA i pitala ga zašto to govori njezinoj kćeri gdje ju je isti napao fizički udarivši ju otvorenim dlanom lijeve ruke u predjelu lica. Prilikom navedenoga do sukoba je došlo između ĐA i HA gdje je HA udarala rukama ĐA po glavi i tijelu, da bi potom, kada se ĐA počela braniti, obje pale na tlo gdje je sukob trajao dok ih mještani nisu rastavili te su tada E otišli kući.

    12. Zapisnik o ispitivanju osumnjičene HA nije korišten kao dokaz u ovom postupku jer ista prilikom ispitivanja nije bila propisno upozorena na svoja prava te u zapisniku nije na jasan i nedvosmislen način naznačeno je li upoznata sa pravom na branitelja i na koji način se o tom pravu očitovala, pa je zapisnik kao nezakonit dokaz izdvojen iz spisa.

    13. Iz medicinske dokumentacije na listovima spisa 20 do 25 proizlazi da su ĐA i ĆA dana 4. veljače 2024. konstatirane lake tjelesne ozljede uz preporuke poštede i hladnih obloga.

    14. Iz obavijesti počiniteljima prekršaja na listovima spisa 8, 9, 10 i 11 proizlazi da su iste temeljem članka 109.a stavak 1. Prekršajnog zakona dana 4. veljače 2024. uručene okrivljenicima.

    15. Iz prekršajne evidencije proizlazi da je 1. okrivljenik u posljednje tri godine prekršajno kažnjen za jedan manji prometni prekršaj, dok 2., 3. i 4. okrivljena nisu prekršajno kažnjavane niti osuđivane.

    16. Dakle, 1. okrivljenik je u svojoj obrani osporavao da bi 3. okrivljenoj vikao pogrdne riječi, priznao je da je lijevom rukom odgurnuo 4. okrivljenu i ostavio mogućnost da ju je tom prilikom slučajno udario, da ona njega ne bi udarila, te je iskazao da je između 2. i 3. okrivljene došlo do verbalnog i fizičkog sukoba uslijed kojeg su obje pale na tlo, a kada su bile na tlu 2. okrivljenoj je prišla 4. okrivljena i čupala ju za kosu.

    17. U svojoj obrani 2. okrivljena je priznala da se fizički sukobila sa 3. okrivljenom na način da su se čupale i udarale i obje pale na tlo gdje su se i dalje sukobljavale i vrijeđale te je navela da joj je, dok su bile na podu prišla 4. okrivljena i počela ju čupati za kosu, a da je sukob trajao dok ih sinovi 4. okrivljene nisu razdvojili. Nije bila vani kada se 1. okrivljenik sukobio sa 3. i 4. okrivljenom te nije vidjela niti čula što se između njih događalo.

    18. U zajedničkoj pisanoj obrani 3. i 4. okrivljena su osporavale počinjenje prekršaja koji im se stavlja na teret uz obrazloženje da su one u konkretnom događaju bile napadnute, da se nisu uspjele zaštiti niti obraniti, a da sve to potvrđuju ozljede koje su u tom sukobu zadobile, dok 1. i 2. okrivljeni nisu zadobili nikakve ozljede.

    19. Iz provedenih dokaza i analizom obrana okrivljenih nesporno je utvrđeno da je dana 4. veljače 2024. oko 11,50 sati na ulici u [adresa], došlo do sukoba između 1. i 2. okrivljenih na jednoj strani te 3. i 4. okrivljene na drugoj strani. Nesporno je da se 2. okrivljena verbalno i fizički sukobila sa 3. okrivljenom na način da je 3. okrivljenu čupala i udarala te ju vrijeđala pogrdnim riječima i da su u tom sukobu obje pale na tlo, kako je to 2. okrivljena u svojoj obrani i priznala. Nije sporno niti to da su nakon navedenog događaja 3. i 4. okrivljena zatražile liječničku pomoć i da su im tom prilikom konstatirane lake tjelesne ozljede, kako to proizlazi iz medicinske dokumentacije na listovima spisa 20 do 25.

    20. Obzirom na sadržaj obrane 1. okrivljenika i 3. i 4. okrivljene iz kojih proizlazi da 1. okrivljenik osporava da je 3. okrivljenoj vikao pogrdne riječi te samo ostavlja mogućnost da je slučajno udario 4. okrivljenu, dok 3. i 4. okrivljena izričito osporavaju da su u konkretnom događaju vikale i vrijeđale 1. i 2. okrivljene te se sa istima fizički sukobile na način da se 3. okrivljena čupala i tukla sa 2. okrivljenom i vikala joj pogrdne riječi, a da je 4. okrivljena vikala pogrdne riječi 1. okrivljenom, uhvatila ga za nadlakticu te čupala 2. okrivljenu, u tim dijelovima bilo je sporno je li se događaj odvio na način kako im se to optužnim aktom stavlja na teret.

    21. Sud nije prihvatio obranu 1. okrivljenika u dijelu u kojem je osporavao da je 3. okrivljenoj vikao pogrdne riječi i da je fizički nasrnuo na 4. okrivljenu udarivši ju otvorenim dlanom lijeve ruke u predjelu lica obzirom da iz sadržaja njegove obrane jasno proizlazi da se on kritične zgode sukobio sa 3. i 4. okrivljenom , da mu je sestra 3. okrivljene odnosno kći 4. okrivljene bivša supruga i da su zbog toga od ranije u lošim odnosima, da je sam naveo da se sa 3. okrivljenom sukobio oko toga tko će kome dijete staviti u dom i da je bio u neposrednoj blizini 4. okrivljene kada ga je ona uhvatila za ruku, pa je takva njegova obrana cijenjena samo kao pokušaj izbjegavanja ili umanjenja vlastite prekršajne odgovornosti tim više što je na raspravi iskazivao da je 3. okrivljena došla na cestu ispred kuće njegovih roditelja i počela mu nešto vikati, a da je 2. okrivljena prišla tek kasnije kada je čula viku, dok je na zapisnik o ispitivanju osumnjičenika izjavio da se sa 2. okrivljenom nalazio u centru naselja i da mu je prišla 4. okrivljena, iz čega proizlazi da o mjestu događaja i sudionicima istoga iskazuje različito.

    22. Obrana 2. okrivljene prihvaćena je u dijelu u kojem ona priznaje počinjenje prekršaja za koji se tereti jer je jasno, detaljno i uvjerljivo iskazivala o okolnostima konkretnog događaja i sukobu sa 3. okrivljenom i pri tome jednako teretila sebe, kao i 3. okrivljenu, pa sud takav iskaz nije imao razloga dovoditi u sumnju.

    23. Obrana 3. i 4. okrivljene temelji se na tome da one osporavaju prekršaj za koji ih se tereti iz razloga što su one te koje su kritične zgode zadobile lake tjelesne ozljede, ali je takva obrana kontradiktorna stanju spisa i kao takva nije prihvaćena. Naime, 3. i 4. okrivljena su na zapisnike o ispitivanju osumnjičenika neposredno nakon predmetnog događaja, a koji zapisnici mogu biti korišteni kao dokaz u ovom postupku, iskazivale drugačije nego u pisanoj obrani jer su na zapisnike izjavile da su 1. i 2 . okrivljeni došli do njihove kuće i započeli sukob, dok su u pisanoj obrani navele da je 3. okrivljena krenula u posjet svojoj sestri i kada je prilazila njenoj kući iz dvorišta svojih roditelja 1. okrivljenik ju je počeo vrijeđati, a da se 2. okrivljena u cijeli sukob uključila tek naknadno. Osim toga, iz zapisnika o ispitivanju osumnjičenika proizlazi da su i 3. i 4. okrivljena navele kako se 3. okrivljena branila i da je sukob između 2. i 3. okrivljene trajao sve dok ih mještani nisu razdvojili, a da je 4. okrivljena prišla 1. okrivljenom nakon što je verbalno napao 3. okrivljenu i pitala ga zašto 3. okrivljenoj govori takve riječi, dok u pisanoj obrani obje navode da su isključivo bile napadnute i da se ni na koji način nisu branile niti uzvraćale. Činjenica da su jedino 3. i 4. okrivljena zadobile lake tjelesne ozljede ne isključuje njihovu prekršajnu odgovornost obzirom da se 3. okrivljenoj stavlja na teret da je vikom vrijeđala 2. okrivljenu i udarala ju i čupala za kosu, a da se 4. okrivljenu tereti da je vikala na 1. okrivljenika i uhvatila ga za ruku te čupala 2. okrivljenu, zbog čega 1. i 2. okrivljeni od vike, čupanja za kosu i hvatanja za ruku nisu niti mogli zadobiti tjelesne ozljede, a udarci koje je 3. okrivljena zadala 2. okrivljenoj očito nisu bili takvog intenziteta da bi ozlijedili 2. okrivljenu, niti zadobivanje tjelesnih ozljeda čini bitno obilježje prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret, odnosno prekršaj može biti počinjen i samo vikom, svađom i tučom, a bez da su pri tome nastale bilo kakve ozljede. Također, 3. i 4. okrivljena u prilog svojih navoda nisu predlagale izvođenje bilo kakvih dokaza, slijedom čega je takva pisana obrana, kao i za 1. okrivljenika, cijenjena kao pokušaj izbjegavanja njihove prekršajne odgovornosti i nastojanje da sada, protekom vremena, ishode za sebe povoljniju sudsku odluku.

    24. Člankom 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

    25. Bitno obilježje predmetnog prekršaja je to da je do narušavanja javnog reda i mira došlo na javnom mjestu, što je u konkretnom slučaju ispunjeno jer se događaj odvio na ulici Put Capraške Poljane kod kbr. 12, koja je po svojoj namjeni javno mjesto. Drugo bitno obilježje tog prekršaja je modalitet njegova počinjenja, a kako su se okrivljenici sukobili na način da su međusobno vikali jedni na druge i svađali se te su se i fizički sukobili, utvrđeno je da su okrivljenici predmetne zgode narušavali javni red i mir vikom, svađom i tučom.

    26. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka i na taj način utvrđenog činjeničnog stanja, analizirajući svaki dokaz zasebno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, te cijeneći ih u smislu članka 88. Prekršajnog zakona prema slobodnoj ocjeni, na nedvojben je način utvrđeno da su 1. okrivljenik BA, 2. okrivljena HA, 3. okrivljena ĐA i 4. okrivljena ĆA dana 4. veljače 2024., nedjelja, oko 11,50 sati, na ulici u [adresa], narušavali javni red i mir vikom, svađom i tučom tako što je 1. okrivljenik verbalno napao 3. okrivljenu vičući te vrijeđajući ju pogrdnim riječima "kurvo, droljo, treba ti kurac, oćeš moj", da bi potom 4. okrivljena verbalno napala 1. okrivljenog vrijeđajući ga pogrdnim riječima "pička ti materina, fasovat ćeš, zvat ću ti policiju", a zatim i fizički na način da ga je uhvatila za lijevu podlakticu i povukla ga, na što je 1. okrivljenik fizički nasrnuo na 4. okrivljenu udarivši ju otvorenim dlanom lijeve ruke u predjelu lica, pa se odmaknuo od iste, a potom su se 2. okrivljena i 3. okrivljena međusobno sukobile fizički udarajući rukama jedna drugu po glavi i tijelu te čupajući se, uslijed čega su obje pale na tlo i nastavile sa fizičkim sukobom te verbalnim sukobom vrijeđajući se međusobno pogrdnim riječima "kurvo, droljo", a dok su iste bile na tlu 4. okrivljena je prišla 2. okrivljenoj te je istu napala fizički čupajući ju za kosu, uslijed čega su 3. i 4. okrivljena zadobile lake tjelesne ozljede, čime su okrivljenici počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, zbog čega su za isto proglašeni krivima.

    27. Iako je za predmetni prekršaj moguće izreći i kaznu zatvora, sud je okrivljenicima odlučio izreći novčanu kaznu kao primjerenu težini prekršaja i svim okolnostima konkretnog događaja, a pri donošenju odluke o kazni uzete su u obzir sve okolnosti iz članka 36. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona koje utječu na to da novčana kazna bude lakša ili teža za okrivljenike.

    28. Prilikom odmjeravanja visine novčane kazne sud je kao olakotnu okolnost u odnosu na 2. okrivljenu cijenio njezino iskreno priznanje prekršaja, a u odnosu na sve okrivljenike to što nitko od njih u posljednje tri godine nije prekršajno osuđivan za narušavanje javnog reda i mira, što upućuje na zaključak da nisu skloni činjenju ovakvog prekršaja. Kao olakotna okolnost cijenjen je i protek vremena od počinjenja prekršaja (više od dvije godine) u kojem razdoblju prema navodima samih okrivljenika nije bilo novih sukoba, te su u odnosu na 1. i 2. okrivljenika uzeti u obzir i navodi o njihovim imovinskim i obiteljskim prilikama (1. okrivljenik s primanjem od 1.200,00 do 1.500,00 eura, otac troje maloljetne djece, 2. okrivljena nezaposlena, majka četvero maloljetne djece), dok 3. i 4. okrivljena u pisanoj obrani nisu navele ništa o svojim obiteljskim i imovinskim prilikama, pa ih sud nije mogao cijeniti prilikom donošenja odluke o kazni i troškovima postupka. Uzimajući uz sve navedeno u obzir i težinu prekršaja, stupanj krivnje i opasnost djela te navode okrivljenika da su od ranije imali međusobno narušene odnose, dok otegotne okolnosti nisu utvrđene, okrivljenicima je primjenom članak 37. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna ispod zakonom propisanog minimuma, držeći da će se i tako ublaženom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja i utjecati na okrivljenike da ubuduće ne čine slične prekršaje. Kazna je svim okrivljenicima izrečena u jednakom iznosu jer je ocijenjeno da je prekršaj koji je svaki od njih počinio po intenzitetu i načinu počinjenja jednak, da su svi u istoj mjeri sudjelovali u predmetnom događaju, pa je pravedno da svi na isti način budu kažnjeni, pri čemu su ozljede zbog kojih su 3. i 4. okrivljena zatražile liječničku pomoć bile toliko slabog intenziteta da su za iste preporučeni samo oblozi i mirovanje, pa kao takve ne opravdavaju izricanje novčane kazne za 1. i 2. okrivljenike u većem iznosu.

    29. Sukladno članku 152. stavak 3. Prekršajnog zakona okrivljen ici su upozoreni da ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

    30. Odluka o troškovima prekršajnog postupka u odnosu na 1. okrivljenika, 3. i 4. okrivljenu, temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. i članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na troškove vođenja prekršajnog postupka koji su odmjereni razmjerno dužini trajanja i složenosti postupka, sukladno točki I. Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ("Narodne novine" broj 18/13.).

    31. Odluka o troškovima prekršajnog postupka u odnosu na 2. okrivljenu temelji se na odredbi članka 139. stavak 6. Prekršajnog zakona, a donesena je uzimajući u obzir imovinske i obiteljske prilike 2. okrivljene jer bi plaćanjem istih prema ocjeni ovog suda mogla biti dovedena u pitanje egzistencija nje i njezine obitelji.

    32. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci presude.

    U Novskoj 11. lipnja 2026.

    Zapisničar

    Sutkinja

    Mirela Sogonić, v.r.

    Ines Burić, v.r.

    Pouka o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u 2 (dva) istovjetna primjerka.

    Dostaviti:

    1. 1., 2., 3. i 4. okrivljenicima

    2. braniteljice Sandri Fridrih, odvj. iz Siska

    3. tužitelju

    4. spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.