Republika Hrvatska

Općinski sud u Požegi

Sv.Florijana 2, 34 000 Požega

Poslovni broj: R1-38/2025-11

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Požegi, po sucu ovoga suda Davoru Lovriću kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagatelja JO, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] zastupan po opunomoćeniku Domagoju Miličeviću odvjetniku u [adresa] i protustranke HŽ Infrastruktura d.o.o. za upravljanje, održavanje i izgradnju željezničke infrastrukture zastupan po opunomoćenici po zaposlenju NO, radi uređenja međe, 11.lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se prijedlog radi uređenja međe zaprimljen pod poslovnim brojem R1- 38/2025.

Obrazloženje

1.Predlagatelj je dana 14.studenog 2025. ovom sudu podnio prijedlog radi uređenja međe. U prijedlogu navodi da je upisan kao isključivi vlasnik nekretnine označene kao katastarska čestica broj [katastarska čestica] u katastarskoj općini [katastarska općina], prema zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] pri Općinskom sudu u Požegi, Zemljišnoknjižnom odjelu Požega. Predmetna čestica ima ukupnu površinu 3.444 m² i u zemljišnoknjižnom izvatku evidentirana je kao gospodarsko dvorište s pripadajućim gospodarskim zgradama i nadstrešnicom, i to kako slijedi: gospodarsko dvorište površine 2.547 m², gospodarska zgrada površine 214 m², gospodarska zgrada površine 454 m² te nadstrešnica površine 229 m². Nekretnina se nalazi na adresi [adresa], u industrijsko–gospodarskoj zoni [adresa], u neposrednoj blizini infrastrukturno opremljenih parcela, te se koristi za obavljanje djelatnosti gospodarske prirode. Prema izvodu iz katastarskog plana Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Požega, čestica broj 1706/2 graniči s katastarskim česticama broj [katastarska čestica].

1.1. Katastarska čestica broj [katastarska čestica], upisana u katastarsku općinu [katastarska općina], evidentirana je zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] pri Općinskom sudu u Požegi, Zemljišnoknjižnom odjelu Požega, a kao vlasnik upisana je Republika Hrvatska, s pravnim režimom javno dobro u općoj uporabi – željeznička infrastruktura, pod upravljanjem HŽ Infrastruktura d.o.o., Zagreb, Mihanovićeva 12. Prema izvatku iz zemljišne knjige, predmetna čestica evidentirana je u posjedovnici pod nazivom „putevi i vode – željeznica“, ukupne površine 33.171 m², te čini dio željezničke trase koja prolazi kroz južni i istočni obod grada [adresa]. U naravi, riječ je o zemljištu koje se koristi za potrebe željezničke pruge [adresa] – [adresa], a na kojem se nalaze pripadajuće prometne i tehničke instalacije željezničke infrastrukture (tračnice, nasipi, zaštitni pojas i pristupni put).

1.2. Iz izvoda iz katastarskog plana Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Požega, od 7. studenoga 2025. godine, jasno je vidljivo da pruga prolazi neposredno sjeverno uz česticu 1706/2, pri čemu zemljište željeznice čini neizgrađeni koridor sa stabiliziranom infrastrukturom i pomoćnim objektima, poput tehničkih zgrada i servisnih putova.

1.3. S obzirom na prostorni položaj, čestica 6668/1 predstavlja javni infrastrukturni pojas koji razdvaja gospodarsku zonu [adresa] od željezničke pruge, te ujedno označava međnu liniju prema čestici 1706/2 u vlasništvu JO. Ta okolnost je od osobite važnosti pri utvrđivanju točnog položaja međe, budući da fizička konfiguracija željezničkog nasipa i postojeća ograda uz trasu pruge čine vidljive i dugotrajno prihvaćene granice korištenja prostora.

1.4.Analizom dostupnih ortofoto snimaka s državnog geoportala1 za razdoblje od 1968., 2011., 2022. i 2025. godine, uočljivo je da stvarna linija razgraničenja između katastarskih čestica [katastarska čestica] (vlasništvo JO) i 6668/1 (vlasništvo Republike Hrvatske – javno dobro u općoj uporabi, pod upravljanjem HŽ Infrastrukture d.o.o.) ne slijedi mapnu među evidentiranu u katastarskom planu. Na ortofoto prikazima od 1968. godine vidljivo je da željeznička pruga postoji u istom položaju kao i danas, dok je zemljište koje danas čini česticu 1706/2 već tada bilo u funkcionalnoj vezi s gospodarskim objektima s južne strane, uz jasno izraženu fizičku granicu prema željezničkom nasipu. U kasnijim snimkama (2011. i 2022.) ta se granica potvrđuje postojanjem uređenog dvorišnog prostora i manipulativne površine koja završava neposredno uz željezničku ogradu, dok mapna među u digitalnom katastarskom planu ulazi u koridor pruge, što ne odgovara stvarnom stanju na terenu. Na najnovijem prikazu iz 2025. godine granica upisana u DKP-u vidljivo prolazi unutar pojasa željezničkog zemljišta, dok se stvarna međa, potvrđena prostornim kontinuitetom korištenja, nalazi sjevernije – uz rub nasipa pruge, gdje se proteže vegetacijski pojas i tehnička ograda HŽ infrastrukture. Time je očigledno da je u grafičkom prikazu katastarskog plana došlo do pomaka mapne linije, što rezultira neusklađenošću katastarskog prikaza sa stvarnim stanjem.

1.5. Takvo odstupanje ima izravne posljedice na određivanje međe jer se posljednje stanje posjeda – koje je relevantno za postupak uređenje međe prema članku 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima – ne podudara s mapnim prikazom. Slijedom toga, potrebno je da se međa između predmetnih čestica utvrdi na temelju stvarnog stanja na terenu, odnosno linije dugotrajnog i vidljivog razgraničenja korištenja prostora između gospodarskog dvorišta predlagatelja i željezničkog koridora protustranke. U cilju rješavanja ovog spornog pitanja, predlaže se da sud, sukladno članku 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje u tekstu: ZVDSP-a), naloži izlazak na teren radi utvrđivanja stvarnog stanja međe između predmetnih nekretnina. Prilikom izlaska na teren, predlaže se angažman vještaka geodetske struke, koji će precizno i stručno utvrditi granice nekretnina prema posljednjem stanju posjeda, uz istovremeno obilježavanje granica trajnim i jasno vidljivim međašnim znakovima.

2. Podneskom od 30.prosinca 2025., a koji je zaprimljen 5.siječnja 2026. HŽ Infrastruktura d.o.o. navela je da se uvidom u Geoportal DGU ( digitalne ortofoto karte ), te važeću prostorno-plansku dokumentaciju Grada Požege, vidljivo da je predlagatelj ušao u dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske, odnosno javno dobro u općoj uporabi, pod upravljanjem HŽ Infrastruktura d.o.o. Protustranka osporava tvrdnju predlagatelja da je analizom dostupnih ortofoto snimaka s državnog geoportala za razdoblje od 1968., 2011., 2022. i 2025. godine uočljivo da stvarna linija razgraničenja između kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne slijedi mapnu među evidentiranu u katastarskom planu. Naime, na predmetnim starijim snimkama ( 1968., 2014. -2016-., 2017-2018., 2019.-2020 g.) nikako nije uočljivo da stvarna linija razgraničenja između kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne slijedi mapnu među evidentiranu u katastarskom planu.

2.1. Protustranka se poziva na odredbu članka 71.st.1.i 2. Zakona o željeznici ( Narodne novine, br.32/19., 20/21., 114/22 ) koja kaže da se željeznička infrastruktura, kojoj pripadaju željezničke pruge razvrstane na temelju uredbe o razvrstavanju željezničkih pruga iz članka 70. ovoga Zakona s pripadajućim elementima, u vlasništvu je Republike Hrvatske i javno je dobro u općoj uporabi. Željeznička infrastruktura iz stavka 1. ovoga članka ne može se otuđiti iz vlasništva Republike Hrvatske.

2.2. Dalje navodi da se u postupku uređenja međe ne može tražiti pomicanje granice na štetu čestice koja ima status javnog dobra u općoj uporabi-željezničke infrastukture obzirom na njen poseban status utvrđen ZVDSP kao i navedenim Zakonom o željeznici .

2.3. Iz navednih razloga, HŽ Infrastuktura d.o.o. nije suglasna s prijedlogom utvrđivanja stvarnog stanja međe između kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kakav je iznesen od strane predlagatelja.

3. Na ročištu koje je održano dana 9.lipnja 2026. opunomoćenik protustranke je naveo da se predmetna čestica u naravi koristi kao javno dobro u općoj uporabi da se na predmetnom dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi trasa željezničkih pružnih kabala otprilike 6 m od osi kolosijeka, kao i da je ograda predlagatelja na udaljenosti 4,8 m od osi kolosjeka, što je protivno pravilniku o općim uvjetima za gradnju u zaštitnom pružnom i infrastrukturnom pojasu. Iz navedenog je razvidno da se kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] faktično i stvarno koristi kao javno dobro u općoj uporabi – željeznička infrastruktura iz kojeg razloga nije dopušteno uređivati među na predmetnoj čestici.

3.1. Opunomoćenik predlagatelja naveo je da Sud mora utvrditi je li konkretni sporni prostorni obuhvat stvarno funkcionalni dio željezničke infrastrukture u općoj uporabi, ili je riječ o rubnom prostoru kod kojega postoji nesklad između katastarskog prikaza i višedesetljetnog faktičnog stanja. Dalje je naveo da danas izneseni navod o trasi željezničkih pružnih kabela je dodatni činjenični element koji se može utvrditi samo izlaskom na teren i uvidom u katastar vodova uz angažman mjerničkog vještaka, jer je ta tvrdnja u potpunosti nedokazana i neutvrđena. Čestica protustranke u statusu javnog dobra u općoj uporabi na većini svoje površine od 3,3 ha ima doista režim korištenja kao javno dobro u općoj uporabi, ali taj režim korištenja najmanje 50 godina uvažava postojeći obuhvat čestice danas u vlasništvu predlagatelja.

4. Sud je pomno razmotrio prijedlog predlagatelja za uređenjem međe prema faktičnom stanju, no utvrdio je da u ovom slučaju ne postoje zakonski preduvjeti za vođenje takvog izvanparničnom postupka.

5. Postupak uređenja međe je izvanparnični postupak u kojem se pretpostavlja nespornost činjenica na kojima se temelje prava sudionika. Sud u izvanparničnom postupku uređenja međe načelno nije ovlašten utvrđivati sporne činjenice. Prema odredbi čl. 27. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ br. 59/2023), ako u postupku u kojem sudjeluju dvije ili više stranaka dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud će prekinuti izvanparnični postupak i uputiti predlagatelja na parnični postupak ili drugi postupak pred nadležnim sudom ili tijelom. Sud pritom određuje rok za pokretanje tog postupka, a ako se stranke slože, spor se može riješiti i u izvanparničnom postupku utvrđivanjem spornih činjenica.

6. Naime, iz uvida u zemljišne knjige nesporno je utvrđeno da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Republike Hrvatske te da ima poseban pravni status, odnosno upisana je kao javno dobro u općoj uporabi pod upravljanjem HŽ Infrastruktura d.o.o. - željeznička infrastruktura. Pri donošenju ove odluke, ovaj sud se izravno poziva na ustaljenu sudsku praksu i pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a konkretno na rješenje poslovni broj Rev-814/2025-2 od 20.siječnja 2026.

7.Vrhovni sud Republike Hrvatske je izrijekom razmatrao revizijsko pravno pitanje: Može li se postupak uređenja međe voditi u odnosu na nekretninu koja predstavlja javno dobro u općoj uporabi i ne koristi se kao takvo, kada ono faktično ne predstavlja javno dobro u općoj uporabi?. Odgovarajući na to pitanje, Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo je jasno stajalište da se postupak uređenja međe ne može voditi u odnosu na takvu nekretninu sve dok nadležno Ministarstvo ili Vlada Republike Hrvatske u posebnom postupku ne donese službenu odluku o ukidanju statusa javnog dobra.

8. U činjeničnim okolnostima ovog konkretnog slučaja, prihvaćanje prijedloga predlagatelja i uređenje međe prema dugogodišnjem faktičnom stanju u naravi bi imalo za posljedicu stjecanje prava vlasništva predlagatelja nad dijelom čestice koja je još uvijek formalno javno dobro. Međutim, sukladno odredbama članka 103.stavka 2. i 3. ZVDSP-a, na javnom dobru u općoj uporabi apsolutno se ne mogu stjecati stvarna prava ni na kojem temelju.

9. Budući da nadležno tijelo nikada nije donijelo odluku o ukidanju statusa javnog dobra za sporni dio koridora željezničke infrastrukture, navodi predlagatelja o višedesetljetnom neskladu između katastarskog prikaza i stanja na terenu te prijedlozi za vještačenjem ostaju bespredmetni za ovaj sudski postupak. Izvanparnični postupak uređenja međe ne može poslužiti kao instrument za promjenu granica javnog dobra.

10.Slijedom svega iznesenog, a s obzirom na to da na javnom dobru nije moguće stjecati stvarna prava niti ga prisvajati kroz izvanparnični postupak uređenja međe, Sud utvrđuje da za ovakav zahtjev ne postoji sudska nadležnost. Prema odredbi članka 16. Zakona o parničnom postupku, sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi ide li rješavanje spora u sudsku nadležnost. Kako rješavanje međe u ovom slučaju zahvaća u javno dobro čiji status nije ukinut, Sud je temeljem navedenih zakonskih propisa i obvezujućeg shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske donio rješenje kao u izreci te prijedlog za uređenje međe odbacio.

U Požegi, 11.lipnja 2026.

Sudac

Davor Lovrić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.

DNA: 1. Opunomoćeniku predlagatelja

2. Protustranci