Republika Hrvatska

Općinski sud u Velikoj Gorici

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

Poslovni broj: R1-5/2024-50

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Velikoj Gorici, po sutkinji toga suda Marini Caren Smolčić, u pravnoj stvari predlagateljice KG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], dr. [adresa], koju zastupa punomoćnica Aleksandra Vareškić Fodor, odvjetnica u Velikoj Gorici, protiv prvoprotustranke TG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Nikša Valjalo, odvjetnik u Zagrebu, i drugoprotustranke ĐG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine, 11. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

I./ Odbija se prijedlog predlagateljice KG, OIB [osobni identifikacijski broj], od 18. siječnja 2024. radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] [adresa] sa 293 m2, izgrađeno zemljište sa 34 m2, dvorište sa 164 m2, stambena zgrada, [adresa] sa 95 m2, ukupne površine 293 m2, kao neosnovan.

II./ Nalaže se predlagateljici KG, OIB [osobni identifikacijski broj], naknaditi prvoprotustranci TG, OIB [osobni identifikacijski broj], trošak ovog postupka u iznosu 1.000,00Eur, u roku 15 dana.

III./ Nalaže se prvoprotustranci TG, OIB [osobni identifikacijski broj], naknaditi predlagateljici KG, OIB [osobni identifikacijski broj], trošak postupka u iznosu 262,28Eur, u roku 15 dana.

IV./ Nalaže se drugoprotustranci ĐG, OIB [osobni identifikacijski broj], naknaditi predlagateljici KG, OIB [osobni identifikacijski broj], trošak postupka u iznosu 359,75Eur, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagateljica KG, OIB [osobni identifikacijski broj] (dalje u tekstu: predlagateljica) u prijedlogu od 18. siječnja 2024. navodi kako je ona suvlasnica 1/3 dijela, prvoprotustranka TG, OIB [osobni identifikacijski broj] (dalje u tekstu: prvoprotustranka) 1/3 dijela te drugoprotustranka ĐG, OIB [osobni identifikacijski broj] (dalje u tekstu: prvoprotustranka) 1/3 dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] [adresa] sa 293 m2, izgrađeno zemljište sa 34 m2, dvorište sa 164 m2, stambena zgrada, [adresa] sa 95 m2, ukupne površine 293 m2. Obzirom geometrijska dioba nekretnine nije moguća predlaže provesti razvrgnuće suvlasništva nekretnina na osnovi čl. 50. st. 4. ZV-a, na način da se nekretnine prodaju na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

2. Prvoprotustranka i drugoprotustranka se na uredno dostavljen prijedlog predlagateljice nisu očitovali, a u nastavku postupka je rješenjem poslovni broj R1- 5/2024 od 4. ožujka 2024. određen uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještakinje građevinske struke dipl. ing. Milene Polimac Rođak, i vještaka geodetske struke ing. Vladimira Zelenike.

3. Po zaprimanju nalaza i mišljenja imenovanih vještaka prvoprotustranka se podneskom od 28. listopada 2024. očitovao na prijedlog predlagateljice i na nalaze vještaka. U istom ističe kako mu u ovom trenutku povrijeđeno pravo na dom sukladno čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda slijedom čega predlaže u daljnjem postupka provesti test razmjernosti i to pregledom isprava koje se dostavljaju kao privitak ovog podneska, te saslušanjem prvoprotustranke te svjedoka njegove supruge SG i njihovo troje djece. Naime predmetnom nekretninom koja je predmetom ovog postupka prvoprotustranka i njegova obitelj služe se isključivo u svrhu stanovanja, te im je to jedina nekretnina koju posjeduju odnosno imaju u vlasništvu/suvlasništu. Predmetno je razvidno i iz preslika osobnih iskaznica članova zajedničkog domaćinstva koje dostavlja u privitku. Obzirom je od strane vještaka utvrđeno da nije moguća geometrijska dioba nekretnine te da je tržišna vrijednost nekretnine 102.000 EUR, a to bi u konačnici značilo da vrijednost suvlasničkog udjela svakog od vlasnika nekretnine iznosi cca 33.000 EUR, i to u slučaju kada bi se nekretnina uspjela prodati na dražbi po punoj izvještačenoj tržišnoj cijeni, iako u ovršnom postupku nikada ne biva tako. Stoga bi se u slučaju civilne diobe nekretnine u ovršnom postupku postigla i znatno niža cijena od izvještačenog iznosa vrijednosti nekretnine po vještacima u ovosudnom predmetu, a i da se postigne puna tržišna cijena u ovršnom postupku, to niti jedan od suvlasnika pa niti ovdje prvoprotustranka ne bi bila u mogućnosti na području [adresa] i [adresa] za ostvareni iznos kupoprodajne cijene sebi omogućiti kupnju nekretnine za stanovanje, odnosno obiteljskog doma na kojeg bilo tko pa i ovdje prvoprotustranka ima zakonsko pravo, odnosno pravo zaštićeno ustavom RH kao i međunarodnim propisima. Nastavno na navedeno predlaže u cijelosti odbiti prijedlog za razvrgnućem suvlasničke zajednice, ovo sve i obzirom na čl. 47. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima obzirom bi na strani prvoprotustranke i njegove obitelji nastala nenadoknadiva šteta u slučaju da se razvrgnuće provede civilnom diobom stvari, jer prvoprotustranka i njegova obitelj nemaju drugu nekretninu u posjedu i vlasništvu u kojoj bi mogli živjeti, a od eventualno postignute prodajne cijene ne bi mogli eventualno kupiti novu nekretninu za život.

3.1. Nadalje, nalaz i mišljenje vještaka smatra kontradiktornim, paušalnim i nedorečenim. Smatra da je iz cjelokupnog stanja spisa te isprava na koje se pozivaju vještaci razvidno da je na nekretnini koja je predmetom ovog postupka u biti moguće izvršiti geometrijsku diobu stvari uspostavom tri zasebne stambene jedinice. Vezano za dio nalaza i mišljenja koji se odnosi na pitanje vrijednosti nekretnine, ističe se da vještak nije naveo temeljem kojih parametara i koju metodu je koristio prilikom određivanja visine vrijednosti nekretnine ovo sve imajući u vidu i činjenicu kako je tržišna vrijednost ostalih nekretnina na koje se vještak pozvao u svom nalazu i mišljenja znatno viša od utvrđene vrijednosti iz nalaza i mišljenja vještaka.

4. Drugoprotustranka se na ročištu održanom 22. svibnja 2025. očitovao na način da se ne protivi provođenju ovog postupka, ali smatra da bi za stranke najpovoljnije rješenje bilo mirno, izvansudski riješiti ovu pravnu stvar.

5. Predmet postupka zahtjev je predlagateljice da se razvrgne suvlasnička zajednica nekretnine upisane zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] [adresa] sa 293 m2, izgrađeno zemljište sa 34 m2, dvorište sa 164 m2, stambena zgrada, [adresa] sa 95 m2, ukupne površine 293 m2 , i to civilnom diobom, a koje nekretnine su stranke suvlasnici u 1/3 dijela svaki.

6. Tijekom postupka izvršen je uvid u zemljišnoknjižni izvadak Zemljišnoknjižnog odjela Velika Gorica od 22. rujna 2022. (list 7 spisa), izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta, dokaz građevinskim vještačenjem po sudskom vještaku Mileni Polimac-Rođak, dipl. ing. građ.- nalaz i mišljenje od 7. listopada 2024. (list 42- 75 spisa), dopuna istog od 24. travnja 2025. (stranica 144 spisa), dokaz geodetskim vještačenjem po sudskom vještaku Vladimiru Zeleniki, ing. geod. – nalaz i mišljenje od 9. srpnja 2024. (list 30-34 spisa), dopuna istog od 7. studenog 2024. (stranica 103-108 spisa), usmenim izlaganjem nalaza i mišljenja oba vještaka na ročištu održanom 22. svibnja 2025., uvidom u preslike osobnih iskaznica (list 85-93 spisa), u izvatke iz matice rođenih i vjenčani list (stranica 95-98 spisa), zemljišnoknjižni izvadak Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb od 26. studenog 2024. (list 120-133 spisa), zemljišnoknjižne izvatke Zemljišnoknjižnog odjela Sesvete od 26. studenog 2024. ( stranica 133-136 spisa), dokaz saslušanjem prvoprotustranke i svjedokinje SG (stranica 168-172 spisa) te nalazi timske obrade Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež od 17. srpnja 2025. i 8. siječnja 2024. (stranica 173-180 spisa).

6.1. Odbijen je prijedlog prvoprotustranke za izvođenjem dokaza saslušanjem njegovo troje djece K, T i SG, kao svjedoka u ovom postupku budući je činjenično stanje dovoljno utvrđeno temeljem izvedenih dokaza te u svrhu zaštite maloljetne djece od nepotrebnog izlaganja sudskim postupcima obzirom na njihovu životnu dob.

6.2. Odbijen je prijedlog prvoprotustranke za izvođenjem dokaza uviđajem na licu mjesta (na nekretnini u suvlasništvu supruge prvoprotustranke) kao suvišan i neekonomičan.

7. Obavljenim očevidom na licu mjesta s vještakinjom građevinske struke i vještakom geodetske struke utvrđeno je da razvrgnuće suvlasničke zajednice geometrijskom diobom s obzirom na tehničke, konstruktivne i funkcionalne karakteristike nije moguće. Vještakinja građevinske struke utvrdila je vrijednost nekretnine u iznosu od 102.000,00 eura, kao tržišnu prometnu vrijednost nekretnine.

7.1.Vještaci su na ročištu održanom 22. svibnja 2025. usmeno izložili svoj nalaz i mišljenje nakon prigovora i primjedbi prvoprotustranke na njihov pisani nalaz i mišljenje u kojem su u osnovi u cijelosti ostali kod svog nalaza i mišljenja i nakon što je vještakinja građevinske struke odgovorila na pitanja prvoprotustranke na cjelokupan nalaz i mišljenje vještakinje više nije bilo prigovora i primjedbi.

7.2. Sud ocjenjuje nalaze i mišljenja vještaka detaljnima, objektivnima , cjelovitima budući su jasno i određeno otklonili sve primjedbe stranaka, danim u skladu s pravilima struke, te ih ovaj prvostupanjski sud iz navedenih razloga u cijelosti prihvaća.

7.3. Prijedlog prvoprotustranke za izvođenje dokaza vještačenjem po drugom vještaku geodetske struke i građevinske struke je odbijen rješenjem donesenim na zapisnik na ročištu održanom 22. svibnja 2025. jer je isti tek paušalno postavljen bez navođenja konkretnih razloga za isto, a koje utvrđenje proizlazi iz činjenice da prvoprotustranka nakon usmenog izlaganja vještaka nije više imao pitanja niti prigovora na nalaze istih.

8. Iz navedenih dokaza proizlazi da je između stranaka nesporno da su suvlasnici predmetne nekretnine, a u kojoj živi prvoprotustranka s obitelji, pri čemu nisu sporni niti suvlasnički udjeli niti opseg ili predmet diobe. Međutim, prvoprotustranka čini spornim da li je prijedlog predlagateljice podnesen u nevrijeme te je je tijekom postupka istaknuo prigovor prava na dom, prenisko utvrđene vrijednosti nekretnine te da je geometrijska dioba moguća.

9. Predlagateljica, iako uredno pozvana radi saslušanja u provedbi testa razmjernosti nije pristupila na ročište određeno za 11. veljače 2026.

10. Prvoprotustranka saslušan na okolnosti istaknutog prigovora prava na dom na ročištu 20. veljače 2026. iskazao je da u predmetnoj nekretnini živi od rođenja, a u istoj je od rođenja živjela i predlagateljica, koja je njegova sestra, sve do otprilike 2005. kada se odselila, odnosno osamostalila. On je nastavio živjeti u istoj nekretnini s ocem iza kojeg su sve tri stranke, on, sestra i polubrat, naslijedili u ⅓ dijela predmetnu nekretninu 2022. kada je otac preminuo. U predmetnu nekretninu njegova supruga je uselila otprilike 2001. te su tu rođena njihova djeca Đ 2003., S 2008. i A 2013. Nema nikakvih drugih nekretnina u suvlasništvu niti u vlasništvu. Supruga je nakon smrti svoje majke naslijedila zajedno s ocem i bratom nekretnine, radi se o stanu, ruševnoj kući i poljoprivrednim zemljištima. Režije za predmetnu nekretninu uredno podmiruje on, a za korištenje predmetne nekretnine ne plaća nikakav najam. On i njegov sin Đ zaposleni su u poduzeću TD Beta Tech d.o.o. kao monteri, pomoćni radnici te ostvaruju mjesečnu plaću otprilike 1.600,00€. Dodaje da to nije fiksna plaća, razlikuje se od mjeseca do mjeseca, ali u godišnjem prosjeku je to iznos od 1.600,00€ mjesečno. Isto tako dodaje da sin Đ se ne može više smatrati članom njihovog kućanstva jer je samostalan i tek povremeno, a to znači dva ili tri puta godišnje dođe u RH, odnosno kući. Sin i on su tzv. izaslani zaposlenici što znači da ih poslodavac upućuje na rad po potrebi na različite destinacije, trenutno rade u Njemačkoj. Mjesečni troškovi, dok tako obavlja posao u inozemstvu, otprilike u iznosu 500,00€, a odnose se na hranu, higijenske potrepštine i slično. Navedeni iznos ne uključuje režijske troškove koje ima u objektu u kojem se nalazi za vrijeme obavljanja posla, kao niti režijske troškove za predmetnu nekretninu. Sin Đ za vrijeme boravka u nekretnini koja je predmet postupka, kada je u RH, doprinosi kućanstvu s otprilike 100,00-200,00€ i to uglavnom za hranu, a prestao je redovito dolaziti u RH od kada su obojica počeli raditi u Njemačkoj, a to je bilo 2022. Supruga je zaposlena kao spremačica u KBC Rebro i ostvaruje mjesečna primanja po osnovi plaće u iznosu od 800,00€. Nekretnine kojih je njegova supruga suvlasnik nisu pogodne za stanovanje, izuzev stana, ali u istome živi njezin brat koji je psihički bolesnik, boluje od tipa šizofrenije koja mu je i službeno dijagnosticirana. Kada bi s njim ostvarili kontakt on bi imao psihičke ispade od kojih su se njihova djeca ozbiljno uplašila. Ujedno, sam stan sastoji se od dvije prostorije, wc-a, hodnika i male kuhinje i svakako nije podoban za život pet, odnosno šest osoba. U odnosu na nekretninu supruge u Sesvetama izjavio je da se radi o velikom broju suvlasničkih udjela, odnosno suvlasnici imaju udjele kroz 384 dijela, u navedenoj nekretnini nitko ne stanuje, on je zadnji put bio prije 20 godina, pa ne zna da li još uvijek ima priključak struje, zna da je postojao priključak vode. Obzirom na isto nije pogodna za stanovanje, tek uz velike troškove bi se mogla dovesti u stanje prikladno za život ljudi.

10.1. Njegova mlt. djeca imaju zdravstvenih poteškoća, naime sin S prolazi timsku obradu uz prilagođeni program u školi u Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica u kojem je oformljen upravo razred za djecu s poteškoćama. Kćer A boluje od epilepsije i isto tako se teško prilagođava na rad u školi i zajednici o čemu svemu postoji dokumentacija koju predaje u spis. Smatra da bi odlazak djece iz predmetne nekretnine i općenito sredine u kojoj sada žive i borave imao teške posljedice na njihov razvoj.

10.2. Kvadratura stana u [adresa], kojeg je njegova supruga suvlasnik, a u kojem živi njezin psihički bolestan brat, u zemljišnoj knjizi upisana u površini 482 m2 (list spisa 120-132) budući se radi o staroj stambenoj zgradi koja ima visoke stropove pa je moguće da je iz istog razloga upisana takva kvadratura. Ujedno, uvidom u zemljišnoknjižni izvadak u 12. suvlasnički dio za nekretninu upisanu u k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], proizlazi da je ukupna korisna površina navedenog stana 72,19 m2 te u stanu brat supruge, odnosno njegov šogor, živi sam. Otac njegove supruge je preminuo prošle godine i ona je iza njega naslijedila dio ostavinske imovine, ali ne zna točno što. Nekretnina u [adresa] sastoji se od kuće s okućnicom, garaža je zasebno te se nalaze i nastambe za uzgoj života, odnosno svinja. Korisnik je dva nenamjenska kredita za plaćanje kojih je ovršen. S posla u inozemstvu kući dolazi otprilike četiri puta godišnje, dakle svaka tri mjeseca, a po potrebi i više.

11. Saslušana kao svjedok na okolnosti istaknutog prigovora prava na dom i prigovora da je prijedlog podnesen u nevrijeme, SG, supruga prvoprotustranke je na ročištu održanom 20. veljače 2026. iskazala da se suprugu u predmetnu nekretninu doselila prije otprilike 20 godina te su tu rođena i n jihova djeca i nikada nisu selili. Režije za predmetnu nekretninu podmiruje suprug, a nikome se ne plaća najam za stanovanje u istoj nekretnini. Prvoprotustranka nema drugih nekretnina u suvlasništvu, a ona je suvlasnik nekretnina u [adresa] i u [adresa] u [adresa]. Suvlasnik predmetnih nekretnina postala je iza smrti majke, a sada i nakon smrti oca koji je preminuo u travnju 2025., pa je konkretno za nekretninu u Primorskoj upisana kao suvlasnik u ⅓ dijela, a za nekretninu u [adresa] ne zna točno koji je udio jer se radi o suvlasništvu većeg broja osoba. Zaposlena je u KBC Rebro kao spremačica i ostvaruje plaću u iznosu 800,00€ mjesečno. Nekretninu u [adresa] u [adresa] čini stan u kojem živi njen brat koji je psihički bolesnik, boluje od šizofrenije. Jednom prilikom kada su s djecom bili u stanu dogodila se situacija zbog koje djeca danas više ne žele imati kontakt s ujakom i ne žele više ići u taj stan. Nekretnina u [adresa] nije podobna za život, nema vode, ista se ne koristi od otprilike 1980. Sastoji se od slijedećih objekata: kuća, garaža i drvena nastamba u kojoj su još njezini baka i djed držali živinu. Ima ključ od te kuće, ali se ne sjeća kada je zadnji put bila, bilo je to davno. Još otac joj je govorio da je kuća zapuštena, pa može tek zamisliti u kakvom je sada stanju. Mogla bi se privesti namjeni, ali uz velike troškove jer je u jako lošem stanju. Poljoprivredno zemljište koje ima u suvlasništvu se nalazi u nastavku nekretnine na kojoj se nalazi kuća u [adresa] i radi se o poljoprivrednom zemljištu. Prvoprotustranka, njen suprug je zaposlen u inozemstvu i ostvaruje otprilike mjesečna primanja od 1.600,00€ i osim njih dvoje nitko drugi ne doprinosi kućanstvu. U predmetnoj nekretnini živi ona i dvoje djece, odnosno oni čine kućanstvo iste. Suprug dolazi u RH za blagdane, dakle Božić, Nova Godina, Uskrs i ljeti za godišnji odmor, po potrebi i češće, a sin rijetko, misli da dolazi samo za ove važnije blagdane. Oboje djece koje žive u predmetnoj nekretnini imaju poteškoće u razvoju, sin S je imao više operacija radi zalječenja različitih medicinskih tegoba, dok je pohađao osnovnu školu imao je i asistenta u nastavi, a sada pohađa srednju strukovnu školu koja ima razred s djecom koja imaju poteškoća u razvoju. Kćer A, koja ima dvanaest godina, se isto tako teško snalazi u nastavi, ima problema s pamćenjem te boluje , isto kao i ona, od epilepsije. Kao majka može reći da bi djeci bilo teško odseliti s nekretnine koja je predmet ovog postupka.

12. Odredbom čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14.; dalje u tekstu: ZV) propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva, dok je st. 2. istog članka ZV propisano da suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika. O prigovoru da se ne može zahtijevati razvrgnuće odlučit će sud nadležan za vođenje postupka razvrgnuća.

13. Iako je institut razvrgnuća suvlasništva uređen Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pravo na razvrgnuće suvlasništva je sastavni dio prava vlasništva koje je zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske.

13.1. Ustav Republike Hrvatske u čl. 48. st.1. (Narodne novine broj: 56/1990., 135/1997., 113/2000., 28/2001., 76/2010. i 5/2014. – Ustav RH ) propisuje da se jamči pravo vlasništva. Nepovredivost vlasništva jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj je za tumačenje Ustava (čl.3. Ustava RH).

13.2. U tom smislu pravo na razvrgnuće suvlasništva je ustavom zajamčeno pravo koje je neotuđivo, nezastarivo i načelno bezuvjetno (čl. 47. st. 2. ZVDSP). Naime, pravo vlasništva obuhvaća i pravo vlasnika da slobodno raspolaže svojim (su)vlasničkim udjelom, ali i da istupi iz suvlasničke zajednice u slučaju da mu ista iz određenog razloga ne odgovara (nemogućnost optimalnog financijskog iskorištavanja stvari ili dr.) ili mu predstavlja nerazmjeran ili neprihvatljiv teret (financijski teret održavanja stvari ili dr.).

13.3. Ustav Republike Hrvatske u čl. 34. propisuje da je dom nepovrediv.

13.4. Praksa Ustavnog suda Republike Hrvatske značajno je proširila tumačenje pojma nepovredivosti doma iz članka 34. Ustava RH, usklađujući ga s autonomnim pojmom "doma" iz prakse Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) utemeljenog na Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKZLJP).

13.5. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u čl.8.st.1. (Narodne novine – Međunarodni ugovori broj: 18/1997., 6/1999., 14/2002., 13/2003., 9/2005., 1/2006. i 2/2010. – EKZLJP), propisuje da svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja.

13.6. Javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih (čl.8.st.2. EKZLJP).

13.7. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda primjenjuje se u Republici Hrvatskoj na temelju čl. 134. i čl. 115. st. 3. Ustava RH, s tim da sadržaj pojmova propisanih Konvencijom određuje Europski sud za ljudska prava (ESLJP) kroz svoju sudsku praksu.

13.8. Dom u smislu čl.8.st.1. EKZLJP čine prostorije s kojima je pojedinac ostvario dovoljno jaku, stvarnu i trajnu (kontinuiranu) povezanost, bez obzira na to da li ih nastanjuje zakonito ili bez ovlaštenja (Presuda ESLJP Bjedov protiv Hrvatske, zahtjev broj: 4215/10 od 29.05.2012., § 57). Dom nije ograničen na prostorije koje su u zakonitom posjedu i koje su zakonito nastanjene (Presuda ESLJP Orlić protiv Hrvatske, zahtjev broj: 48833/07 od 21.06.2011., § 53). Ne mora se raditi o stanu ili kući – dom može, primjerice, biti i kamp kućica ili dr. prostor ako ga pojedinac opravdano smatra svojim domom i koristi ga kao dom. Zaštitu temeljem čl. 8. uživaju i poslovne prostorije (Presuda ESLJP Zahi protiv Hrvatske, zahtjev broj: 24546/09 od 18.03.2014., § 54).

14. Iz navedenih odredbi Ustava RH, Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKZLJP) i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ZVDSP) proizlazi da su pravo na nepovredivost vlasništva i pravo na nepovredivost doma u hrvatskom pravnom poretku dva prava iste (najviše) razine.

15. U konkretnoj situaciji sukobljenih dvaju prava iste (najviše) razine sud je odvagnuo interes osobe kojoj prijeti gubitak doma nasuprot cilju koji se želi postići predmetnom diobom i proveo test razmjernosti. Taj test razmjernosti sastoji se od utvrđenja mogu li se sporne prostorije smatrati domom i je li došlo do miješanja u pravo na dom. Ovisno o tom utvrđenju, ocjenjuje se je li miješanje bilo utemeljeno na zakonu i usmjereno na postizanje legitimnog cilja, te konačno ako jest, je li mjera iseljenja bila nužna u demokratskom društvu.

16. U takvoj konkurenciji zahtjev predlagateljice da se razvrgne suvlasnička zajednica nekretnine civilnom diobom tj. prodajom predstavlja miješanje u pravo protustranke na dom jer bi on u konačnici ostao bez tog doma, no to miješanje je utemeljeno na zakonu jer prema čl. 47. ZV-a predlagateljica kao suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva te je takva zaštita prava drugih jedan od legitimnih ciljeva navedenih u čl. 8. st. 2. Konvencije. Konačno je potrebno odgovoriti na pitanje da li je takvo miješanje razmjerno i nužno u demokratskom društvu.

17. Ovdje valja istaknuti da je teret dokaza o tome radi li se o njegovu (njihovom) pravu na dom i dolazi li do miješanja u pravo na dom na protustranci, dok je predlagateljica dužna dokazati da je to miješanje legitimno i nužno u demokratskom društvu (isto proizlazi i iz zaključka broj 1. sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova RH održanog 16. i 17. rujna 2015. te drugostupanjskih odluka: Županijski sud u Varaždinu, poslovni broj: Gž-684/2019 i Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, poslovni broj: Gž-1687/2022 od 6. veljače 2023.).

18. Provedenim postupkom na nedvojben način je utvrđeno da predmetna nekretnina predstavlja dom protustranke, ali i članova njegove uže obitelji (supruge i dvoje mlt. djece), odnosno da su obzirom na vrijeme koje su proveli u istoj, a radi se o nekretnini u kojoj prvoprotustranka i njegovo dvoje mlt. djece žive od rođenja, u kojoj su odrasli pa u kojoj žive i danas, sa istom nekretninom ostvarili dovoljno jaku, stvarnu i trajnu vezu. Isto tako je utvrđeno da prvoprotustranka nema drugu nekretninu pogodnu za stanovanje u koju bi mogao preseliti s maloljetnom djecom, dok predlagateljica nije dokazala da nema svoj dom. Ujedno je provedenim postupkom utvrđeno da protustranka iznosom koji bi dobio prodajom nekretnine, ukoliko bi se ista prodala na javnoj dražbi, ne bi mogao kupiti drugu nekretninu kojom bi osigurao sebi i svojoj mlt. djeci stanovanje na drugom mjestu. U odnosu na najstarije dijete prvoprotustranke valja ukazati kako je provedenim postupkom utvrđeno da je selidbom radi zaposlenja i tek povremenim, vrlo rijetkim dolascima na predmetnu nekretninu prekinuta trajna veza koju je imao s predmetnom nekretninom, što je i u skladu s činjenicom sazrijevanja i osamostaljenja mlade osobe pa ista više ne predstavlja njegov dom.

19. S druge strane, izuzev nesporne činjenice da predlagateljica od stjecanja suvlasničkog udjela nekretnine (nakon smrti oca stranaka 2022.) istu ne koristi predlagateljica tijekom postupka nije navela određeni razloga (kako su primjerice navedeni u točki 10.2. obrazloženja ove odluke) pa niti dokazala razlog zašto bi takvo miješanje u pravo prvoprotustranke bilo nužno u demokratskom društvu (npr. da se nalazi u teškoj materijalnoj situaciji ili radi opravdanog, planiranog ulaganja i sl.) kao niti da se isti legitiman cilj ne može postići primjenom blaže mjere (primjerice naplatom najamnine prvoprotustranci za korištenje njenog dijela suvlasničke nekretnine na koji način bi, takvom blažom mjerom, predlagateljica ostvarila svoje pravo na financijsko iskorištavanje nekretnine koje joj proizlazi iz suvlasništva jer tijekom postupka nije iskazivala drugu namjeru (npr. korištenja nekretnine odnosno faktičnog suposjeda), a utvrđeno je da punoljetni članovi kućanstva protustranke ostvaruju redovne prihode iz kojih bi mogli podmirivati takve troškove).

20. Ujedno, obzirom na zdravstveno stanje mlt. djece prvoprotustranke koje proizlazi iz dostavljene dokumentacije i izvedenih personalnih dokaza proizlazi da je prijedlog predlagateljice postavljen u nevrijeme. Naime, sud ocjenjuje da bi razvrgnuće suvlasničke zajednice bilo na štetu za vrijeme dok se mlt. djeca prvoprotustranke redovno školuju, a obzirom na dijagnosticirane razvojne poremećaje vještina učenja i formalnih (školskih) znanja. Isto nije trajnijeg karaktera, odnosno po završetku školovanja i zaposlenjem razumno je očekivati da će se prilike tako izmijeniti da iseljenje iz predmetne nekretnine više neće predstavljati štetu za iste.

21. Obzirom na navedeno utvrđuje se da su ispunjeni i uvjeti propisani odredbom čl. 47. st. 2. ZV, te je prigovor prvoprotustranke, u kojem isti navodi da je prijedlog za razvrgnuće podnesen u nevrijeme tj. na njegovu štetu, osnovan.

22. Dakle, imajuću u vidu da je prvoprotustranka dokazao da nema u vlasništvu drugu nekretninu podobnu za stanovanje te da dobivenim iznosom od prodaje nekretnine, ukoliko bi se ista prodala na javnoj dražbi, ne bi mogao kupiti drugu nekretninu kojom bi sebi i djeci osigurao stanovanje na drugom mjestu te da predmetna nekretnina od njegova rođenja te rođenja njegove djece predstavlja njegov dom kao i dom njegove djece u smislu prakse Europskog suda za ljudska prava, ovaj sud nalazi da bi u slučaju razvrgnuća civilnom diobom prvoprotustranci bilo povrijeđeno pravo na dom.

23. Cijeneći navode drugoprotustranke sud je utvrdio da u odnosu na drugoprotustranku predmetna nekretnina ne predstavlja dom u smislu odredbi Konvencije jer ima drugu nekretninu u vlasništvu u kojoj živi, a prvoprotustranci dozvoljava da koristi i njegov suvlasnički dio nekretnine, međutim, imajući u vidu da protustranke predstavljaju jedinstvene i nužne suparničare u ovom postupku zbog čega se odluka o razvrgnuću može donijeti samo u odnosu na obje protustranke na jednaki način, to je sud unatoč tome što drugoprotustranci nije povrijeđeno pravo na dom, odbio prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina civilnom diobom kao neosnovan.

24. Slijedom navedenog riješeno je kao u točki I. izreke ove odluke.

25. Predlagateljica i prvoprotustranka su potraživali naknadu troškova postupka, dok drugoprotustranka nije stavio određeni zahtjev za naknadu troška

26. Odredbom čl. 54. ZV propisano je da troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima tj. troškove ovog postupka snose sve stranke ovog postupka kao suvlasnici predmetne nekretnine razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima.

26.1. Odredbom članka 32. stavka 1. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine br. 59/2023.; dalje u tekstu: ZIP) propisano je da će sud o naknadi troškova odlučiti na temelju određenog zahtjeva stranaka uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja.

26.2. Odredbom članka 32. stavka 2. ZIP propisano je da će sud, u postupcima u kojima su sudjelovale stranke sa suprotnim interesima, o naknadi troškova odlučiti uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojim se uređuje parnični postupak, osim ako drukčije ne bi nalagali razlozi pravičnosti.

26.3. Odredbom članka 32. stavka 3. ZIP propisano je da je stranka dužna neovisno o ishodu postupka naknaditi drugoj stranki troškove koje je uzrokovala svojom krivnjom ili slučajem koji se dogodio toj stranki.

27. U konkretnoj pravnoj stvari sudjelovale su stranke sa suprotnim interesima, s jedne strane predlagateljica u čijem je interesu da se razvrgne suvlasnička zajednica i prvoprotustranka u čijem interesu je upravo suprotno, dok se drugoprotustranka nije protivila prijedlogu predlagateljice. Iako je prijedlog predlagateljice bio dopušten isti je uslijed provedenog testa razmjernosti i prigovora da je podnesen u nevrijeme utvrđen neosnovanim to je predlagateljica, sukladno načelu uspjeha u smislu odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., 146/2025.; dalje ZPP) u svezi čl. 32. st. 2. ZIP, dužna prvoprotustranci naknaditi trošak postupka u ukupnom iznosu 1.000,00Eur. Isti iznos odnosi se na zastupanje protustranke po punomoćniku odvjetniku koji trošak je odmjeren sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023., dalje: Tarifa), vrijednosti predmeta postupka 6.636,14Eur (čl. 40. st 5. ZPP). Tako je prvoprotustranci priznat trošak sastava podneska od 28. listopada 2024. i 25. studenog 2024. - 100 bodova (Tbr.8./1. Tarife) svaki, odnosno ukupno 200bodova i trošak pristupa na ročišta 22. svibnja 2025. i 20. veljače 2026. 100bodova za svako (Tbr.9./1. Tarife), odnosno ukupno 200bodova, koji bodovi primjenom odredbe Tbr. 54. Tarife iznose 800,00Eur koji iznos uvećan za 25%PDV (Tbr. 46. Tarife) daje ukupan iznos 1.000,00Eur.

27.1. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki II. izreke.

28. Ujedno, obzirom je prvoprotustranka očitovanje na prijedlog predlagateljice, prigovor prava na dom i prigovor da je prijedlog podnesen u nevrijeme podnio nakon što je izveden dokaz vještačenjem po vještacima geodetske i građevinske struke, a nije naveo opravdan razlog zbog kojeg isto nije mogao učiniti prije nastanka troška za izvođenje navedenog dokaza, uslijed čega su (nepotrebno) nastali troškovi izvođen ja dokaza to razlozi pravičnosti navedeni u čl. 32. st. 2. ZIP-a nalažu da taj trošak koji je u cijelosti predujmila predlagateljica protustranke, razmjerno svom suvlasničkom dijelu, istoj regresno vrate.

28.1. Konkretno trošak izvedenog dokaza vještačenjem po ovlaštenom vještaku geodetske struke je iznosio ukupno 332,10Eur, vještačenjem po ovlaštenom vještaku građevinske struke je iznosio ukupno 600,21Eur, naknade za pristup vještaka na ročište 22. svibnja 2025. u iznosu 97,47Eur (63,72€ + 33,75€) te troška izlaska sudske komisije na uviđaj u iznosu 49,48Eur. Pritom se ukazuje kako je iz iznosa koji je tijekom postupka predujmila predlagateljica isplaćena nagrada vještacima i naknada za sud. komisiju u iznosu 981,79Eur dok je iz iznosa koji je tijekom postupka predujmio prvoprotustranka isplaćena naknada vještacima (za pristup na ročište) u iznosu 97,47Eur.

28.2. Stoga je svaka stranka, pozivom na načelo pravičnosti, obzirom na svoj suvlasnički dio od 1/3 dijela dužna razmjerno navedenom suvlasničkom udjelu snositi (nužni) trošak postupka u iznosu 359,75€, odnosno protustranke su dužne predlagateljici naknaditi (regresirati) trošak koji je ona predujmila (za njih) i to prvoprotustranka u iznosu 262,28Eur (359,75Eur-97,47Eur (predujam iz kojeg je namiren trošak vještaka za ročište), a drugoprotustranka u iznosu 359,75Eur.

28.3. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki III. i IV. izreke.

Velika Gorica, 11. lipnja 2026.

Sutkinja

Marina Caren Smolčić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Dostaviti:

1. Predlagateljici, po pun.

2. Prvoprotustranci, po pun.

3. Drugoprotustranci