REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-3622/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Arijani Mance, uz sudjelovanje Zvjezdane Mateša kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice RU, zbog prekršaja iz odredbe čl. 112. st. 15. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, povodom prigovora okrivljenice podnijetog protiv obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave Zagrebačke, I Postaje prometne policije Zagreb, klasa: 211-07/26- 4/14816, urbroj: 511-19-44-26-1 od 13. veljače 2026., nakon provedenog žurnog prekršajnog postupka 11. lipnja 2026., na temelju odredbe čl. 244. st. 1. u svezi odredbe čl. 183. i čl. 182. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona, 11. lipnja 2026., objavio je i

p r e s u d i o  j e

I/ Okrivljenica: RU, kći NU i BU, djevojačko prezime majke R, rođena **.**.1990. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], državljanka RH-a, VSS, administrativni djelatnik, zaposlena na Ekonomskom institutu, mjesečna primanja u iznosu od 1.800,00 €, neudana, nema djece, prekršajno nekažnjavana, protiv nje se ne vodi kazneni niti prekršajni postupak,

k r i v a  j e

što je 29. studenoga 2025. u 11:30 sati upravljala biciklom marke Genessis broja okvira SF40210233 i kretala se kroz Grad Zagreb uzdignutim pješačkim nogostupom koji se nalazi sa zapadne strane ulice EU u smjeru sjevera krećući se biciklističkom stazom u suprotnom smjeru od predviđenog smjera kretanja bicikala, čime je počinila prekršaj iz članka 112. st. 15. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 145/24)

pa joj se temeljem cit. propisa

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 60,00 € (šezdeseteura).

Na temelju odredbe čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljenica je obvezna platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna i to u roku od 15 dana po primitku ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.

Okrivljenica se upozorava da ukoliko u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II/ Na temelju odredbe čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. i 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica je obvezna naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 € (trideseteura), u korist Državnog proračuna i to u roku od 15 dana po primitku ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.

Okrivljenica novčanu kaznu i troškove postupka plaća putem priložene uplatnice.

III/ Na temelju odredbe čl. 182. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica RU, OIB [osobni identifikacijski broj]

oslobađa se optužbe

da iste zgode kao pod toč. I/ dolaskom do raskrižja s ulicom E. Podaubskog pri prelasku kolnika navedene ulice ne bi obratila pažnju na udaljenost i brzinu vozila koja joj se približavaju već da bi se nastavila kretati preko obilježenog prijelaza biciklističke staze preko kolnika ulice N kojom prilikom je na njezinu lijevu bočnu stranu bicikla svojim prednjim dijelom udario osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao DU koji se kretao kolnikom Ulice E. Podaubskog u smjeru istoka pa je poradi rečenog udara RU izgubila ravnotežu na biciklu kojim je upravljala i s istim pala na desnu stranu tijela, i u kojoj prometnoj nesreći je zadobila tjelesne ozljede, čime da bi počinila prekršaj iz članka 112. st. 14. u svezi čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 145/24)

Obrazloženje

1. Policijska uprava zagrebačka, I Policijska postaja Zagreb, izdala je obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenice zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude. Na temelju odredbe čl. 238. st. 9. Prekršajnog zakona taj je obavezni prekršajni nalog u povodu pravodobnog prigovora okrivljenice stavljen izvan snage, a nakon čega je proveden žurni postupak.

2. Okrivljenica je u obrani izjavila da je istina da je 29. studenoga 2025. u 11:30 sati upravljala biciklom marke Genessis broja okvira SF40210233 i kretala se kroz Grad Zagreb uzdignutim pješačkim nogostupom sa zapadne strane [adresa] u smjeru sjevera krećući se biciklističkom stazom u suprotnom smjeru od onoga koji je predviđen za kretanje bicikala. Ne smatra se krivom za prekršaj iz toč. 2. obaveznog prekršajnog naloga kojim ju se tereti da kada je došla do raskrižja [adresa] sa [adresa] pri prelasku kolnika te ulice nije obratila dužnu pažnju na udaljenost i brzinu vozila koje joj se približavalo, konkretno osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao DU kolnikom Ulice N u smjeru istoka radi čega da je prouzročila prometnu nesreću na način da se nastavila kretati preko obilježenog prijelaza biciklističke staze preko kolnika E. [adresa] kada je na njezinu lijevu bočnu stranu bicikla svojim prednjim dijelom udario ovaj osobni automobil. Činjenice navedene u toč. 2. OPN-a koje se odnose na njezin smjer kretanja i smjer kretanja ovog vozila su istinite, te je istinita i skica koja prikazuje mjesto događaja ove prometne nesreće, a također i da je ona radi udara osobnog automobila u njezin bicikl izgubila ravnotežu i pala na desnu stranu tijela te je zadobila laku tjelesnu povredu i bila je zbrinuta u KBC Zagreb. Dakle, nije istina da nije obratila dužnu pažnju na udaljenost i brzinu vozila koje joj se približavalo jer je krećući se biciklom biciklističkom stazom u suprotnom smjeru od predviđenog smjera kretanja bicikla, kad je došla do pješačkog prijelaza na raskrižju ove dvije ulice usporila vožnju i u tom trenutku je vidjela vozilo koje nailazi i shvatila da to vozilo neće stati. Kretala se sporo, brzinom pješaka, a kojom brzinom se je kretalo to vozilo ne može procijeniti, ne može procijeniti koliko je to vozilo bilo udaljeno od nje kad je stupila na pješački prijelaz. Dodala je da je ovaj vozač bio jako korektan prema njoj i zato od njega nije potraživala nikakvu naknadu štete koju je pretrpjela. Također je iskazala da je doista na navedenom mjestu uz biciklističku stazu i uz nogostup Ulice E. Podaubskog postojala ograda od kojih 140 cm kako je prikazano na skici mjesta događaja.

3. U pisanoj obrani od 4. svibnja 2026. putem branitelja, odvjetnika NU, okrivljenica u bitnom navodi kako vozač automobila koji ju je pokosio nije gledao pred sebe, niti je stao iako je to morao jer je okrivljenica u ovoj situaciji imala prednost prolaska s obzirom da se nalazila na obilježenom pješačkom prijelazu kojem je vozač morao prići s osobitom pažnjom te stati i propustiti svakog tko se na njemu nalazi, nadalje s obzirom da se nalazila na biciklističkoj stazi s prednošću prolaska, jer se nalazila na raskrižju s cestom s prednošću prolaza, odnosno vozač automobila ulazio je sa sporedne ceste na cestu s prednošću prolaska što je bilo obilježeno s odgovarajućim prometnim znakom, a također vozač automobila imao je obvezu zaustavljanja temeljem pune crte zaustavljanja koja se nalazila na kolniku. Osim toga, tužitelju se skreće pozornost i na važeći Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi (NN 28/16) čiji članak 26. konstatira da biciklisti imaju prednost u odnosu na sudionike prometa koji u raskrižje ulaze iz sporedne ceste. Iz svega toga jasno je kako je tužitelj grubo pogriješio kada je optužio okrivljenicu da je uzrokovala prometnu nesreću. U odnosu sa toč. 1 obaveznog prekršajnog naloga navodi kako u činjeničnom opisu nedostaju bitna obilježja prekršaja, odnosno naznaka o tome iz čega to proizlazi smjer kretanja te osim toga nedostaje ključna premisa: da bi na tom mjestu ili bilo gdje bio jasno vidljiv znak ili oznaka smjera kretanja. Znaka nema, a oznaka na kolniku je izlizana što se vidi na snimci. Iz fotografije je vidljivo da ne postoji vertikalna signalizacija koja bi nedvosmisleno upozorava bicikliste na propisani smjer kretanja, jedina oznaka smjera nalazi se kao horizontalna oznaka izblijedjelim bojama na asfaltu koja je gotovo nevidljiva. Pa biciklist dolazeći s ove strane oznake na asfaltu ne može jasno protumačiti bez vertikalnih znakova radi čega je okrivljenica bila u opravdanoj zabludi o protupravnosti. Osim toga, tužitelj je bio dužan u činjeničnom opisu navesti iz čega proizlazi da je oznaka na kolniku bila jasno vidljiva što nije napravio tako da se na temelju ovako optužujećeg akta ne može donijeti osuđujuća odluka. Osim toga, okrivljenica nije nikoga ugrozila jer drugih biciklista nije bilo zbog čega su u cijelosti ispunjene zakonske pretpostavke za primjene instituta beznačajnog prekršaja iz čl. 24a. PZ-a. U odnosu na toč. 2 obaveznog prekršajnog naloga ističe da u činjeničnom opisu nedostaje makar puka tvrdnja da je okrivljenica uzrokovala prometnu nezgodu radi čega ne postoje bitna obilježja prekršaja koji se okrivljenici stavlja na teret jer se navodi ponašanje okrivljenice (prelazak kolnika), rezultat (nesreća i ozlijede), a iz rezultata se tautološki navodi o navodnoj krivnji što je zabranjeno. Osim toga optužba je morala isključiti sve moguće uzroke prometne nesreće, odnosno ponašanje vozača automobila, što nije napravljeno. Nejasno je da li je "prvi" prekršaj u uzročno posljedičnoj vezi sa prometnom nesrećom, a također nedostaju činjenice na temelju kojih se može zaključiti da okrivljenica nije obratila pažnju na udaljenost i brzinu vozila i da nije kolnik prešla tek nakon što se uvjerila da ga može sigurno prijeći. Okrivljenica se sporo kretala i očekivala je da će vozač vozila stati jer je imao mnogostruku takvu obvezu, ona ga je i vidjela te i drastično usporila do brzine hoda, da je vozila brzo ona bi letjela, no u konkretnom slučaju je od udarca samo pala na kolnik. Tužitelj o brzini kretanja okrivljenice nije rekao ništa. Predlaže okrivljenicu osloboditi optužbe.

4. Okrivljenica je također sudu dostavila i dopunu svoje obrane od 10. lipnja 2026., putem branitelja NU, u kojoj se osvrće na iskaz svjedoka DU u dijelu u kojem svjedok iskazuje o navodnoj nepreglednosti predmetnog raskršća odnosno o viskom zidu koji je bio toliko visok da je prijećio bilo kakav pogled što pak podrazumijeva obvezu iznimne pažljivosti, a ne ulijetanje brzinom od 30 km/h, što je svjedok iskreno priznao, na pješački prijelaz kojem prethodi znak obveznog zaustavljanja. Branitelj okrivljene je biciklom otišao na mjesto nezgode te ga fotografirao te fotografirao sebe kako sjedi na biciklu kraj sporne ograde, koja ne samo da je šuplja jer se kroz nju vidi, već se ne radi o zidu, a u studenom nije bilo ni vegetacije, te je vidljivo da već i cca pola metra njegovog torza strši iznad te ograde. Prema tome, kroz tu ogradu se vidi, a takve je visine da bi vozač automobila uočio okrivljenu samo da je pogledao lijevo i desno što mu je obveza pri prilazu pješačkom prijelazu i cesti s prednošću prolaza, posebno kad mu horizontalna signalizacija nalaže da stane. Jasno je stoga da su oba svjedoka neistinito iskazivali o tome da je okrivljena vozaču automobila "izletjela".

5. U dokaznom postupku sud je ispitao svjedoke DU, HU i ŽU, policijska službenica te pročitao izvješće o počinjenom prekršaju, zapisnik o očevidu, pregledao skicu i fotografije te pročitao prekršajnu evidenciju.

6. Svjedok DU na ispitivanju je izjavio da se sjeća prometne nesreće u kojoj je sudjelovao dana 29. studenoga 2025. u 11:30 sati kao vozač osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka]. S njim je u vozilu bila i HU. Vozilom se uključivao na Heinzelovu ulicu kada je odjednom izletjela vozačica bicikla ispred njega, zakačio ju je vozilom, a ona mu je došla s njegove desne strane te je pala na pod na kolnik nakon čega je došla Hitna i policija. Na samom raskrižju prije skretanja u Heinzelovu se nalazio pješački prijelaz, misli da je biciklistička staza presijecala taj prijelaz, misli da se vozačica bicikla kretala biciklističkom stazom, sjeća se da je s desne strane bio neki zid iza kojeg počinje pješački prijelaz i taj zid smanjuje vidljivost. Ne može procijeniti njegovu visinu. Nalazi se s desne strane s koje je vozačica bicikla nailazila. Kretao se brzinom od kojih 30 km/h te je prije pješačkog prijelaza još usporio. Da ju je vidio da nailazi usporio bi još, ali ona je njemu izletjela i čim ju je vidio odmah je počeo kočiti.

Na upit branitelja svjedok je iskazao da vozačica bicikla nije letjela nego je naprosto pala na stranu.

Branitelj je stavio primjedbu na iskaz svjedoka jer iz njegovog iskaza upravo proizlazi da okrivljenica nije kriva za nesreću budući je svjedok nedvojbeno iskazao da se nije zaustavio, iako je temeljem više zakonskih propisa bio dužan zaustaviti se, dok se izričito osporava iskaz svjedoka u dijelu u kojem navodi "ona mi je izletjela", što nije istina budući da se okrivljenica kretala brzinom hoda, ali taj dio iskaza je ipak indikativan budući da iz njega proizlazi da svjedok naprosto nije gledao pred sebe, a što je prvo pravilo sigurne vožnje, pogotovo kad se radi o štićenoj zoni.

7. Svjedokinja HU na ispitivanju je izjavila da se sjeća prometne nesreće od 29. studenoga 2025. kada je bila suvozač u osobnom automobilu kojim je upravljao DU. Vozili su se ulicom kojoj ne zna ime, iz koje su se htjeli priključiti u Heinzelovu. Na toj ulici nalazio se i trokut koji je značio da tu treba usporiti, a također se je prije raskršća u toj ulici nalazio i pješački prijelaz. Po njezinoj procjeni kretali su se brzinom od 20 do 30 km/h i oboje su pratili promet. Taman su se počeli kretati preko pješačkog prijelaza kada se odjednom s desne strane pojavila vozačica bicikla koja je, misli, naletjela na prednju stranu ovog vozila, nije sigurna. Oboje su potom izašli i pitali vozačicu da li joj je dobro. Došla je i Hitna pomoć koja ju je odvezla, a oni su čekali da dođe policija kojoj je vozač dao izjavu, a svjedokinja nisam.

Na upit branitelja svjedokinja je iskazala da ne zna kojom se brzinom kretala vozačica bicikla.

Na upit branitelja svjedokinja je iskazala da joj je vozač dečko.

U odnosu na iskaz svjedokinje, branitelj je istaknuo da je on irelevantan utoliko što u cijelosti potkrepljuje tvrdnje obrane, a što primarno proizlazi s nesporne okolnosti da vozač automobila uopće nije stao prije navedenog prijelaza, već se zaustavio u trenutku udara u okrivljenicu, dok se izričito osporava navod svjedokinje o tome da bi vozač automobila navodno gledao lijevo i desno. Naime, da je to istina onda on ne bi brzinom od 30 km/h udario okrivljenicu koja se u tom trenutku nalazila nasred kolnika, na obilježenom pješačkom prijelazu, na biciklističkoj stazi s prednošću prolaska, na raskrižju s cestom s prednošću prolaza i to sve u situaciji u kojoj je vozač automobila u konačnici imao i zakonsku obvezu zaustavljanja temeljem poprečne oznake na kolniku – pune crte zaustavljanja.

8. Svjedokinja ŽU na ispitivanju je iskazala da je obavila očevid prometne nesreće koja se dogodila 29. studenoga 2025. u 11:30 sati na križanju [adresa] B [adresa] i [adresa] te je po obavljenom očevidu, a na temelju oštećenja nastalog na osobnom automobilu i biciklu, kao i na temelju izjava sudionika ove prometne nesreće utvrdila da se okrivljenica kretala biciklom biciklističkom stazom u suprotnom smjeru od onoga koji je bio predviđen za smjer kretanja bicikla te nadalje da se nije uvjerila da može na siguran način priječi cestu i da nije vodila brigu o brzini kretanja vozila koje je nailazilo i nije se uvjerila da na siguran način može priječi preko ceste, nije vodila brigu o brzini i udaljenosti vozila. Vozač joj je izjavio da se on jako sporo kretao i da mu je vozačica bicikla izletjela. Svjedokinja ne zna kojom se brzinom kretao taj vozač, on je rekao da je vozio sporo, ne zna kojom se brzinom kretala biciklistica, i ona je rekla da je vozila sporo. Svjedokinja ne zna kolika je bila udaljenost tog automobila od okrivljenice u trenutku kad je ona počela prelaziti kolnik jer vozila nije zatekla na mjestu događaja, okrivljenica je bila odvezena Hitnom pomoći u bolnicu, s njom je obavila razgovor tamo, a sa vozačem na licu mjesta.

Na upit branitelja da li je okrivljena trebala propustiti vozilo svjedokinja navodi da misli da ga je trebala propustiti.

Branitelj navodi da se iz iskaza svjedokinje ne može utvrditi doslovno ništa što bi inkriminiralo okrivljenicu budući da je jasno da svjedokinja nije utvrdila niti jednu činjenicu kao premisu za neistinit zaključak da okrivljenica navodno nije obratila pažnju na vozilo automobila, a što je vidljivo iz činjeničnog opisa predmetne optužbe, kojom je sud vezan, a iz kojeg opisa je vidljivo da je tužitelj ovdje samo prepisao zakonski opis predmetnog članka, a nije naveo niti jednu činjenicu kao podlogu za zaključak da bi se ovdje radilo o inkriminiranom djelu. Pored toga, činjenični opis optužbe ne navodi niti ono osnovno, a to je puka tvrdnja da bi okrivljenica ikakvim svojim ponašanjem uzrokovala nesreću.

9. Branitelj je u spis predao završnu riječ u kojoj je ponovio sve navode obrane uz citat pojedinih odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama te Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama i Pravilnika o biciklističkoj infrastrukturi koje su relevantne za donošenje odluke uz prijedlog da se okrivljenica oslobodi optužbe jer dijela za koje se optužuje, onako kako su činjenično opisana po propisu nisi prekršaji, podredno jer nije dokazano da je okrivljenica počinila prekršaja za koje ju se optužuje, podredno primjenom 24a. PZ-a (beznačajni prekršaj) i krajnje podredno da se temeljem čl. 38. PZ-a oslobodi od kazne uz odluku da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava te je usmeno dodao da svi dnevno svjedočimo grubim kršenjima prometnih propisa, vrlo često sa tragičnim ishodima. U interesu svih nas je da promet bude što sigurniji i u tom smislu obrana ovlaštenog tužitelja smatra i svojeg saveznika i prijatelja po tom pitanju. Međutim, uz svo dužno poštovanje optužba je u konkretnom predmetu, ali i u drugim situacijama vrlo duboko povrijedila svoju dužnost jer je evidentnog krivca i višestrukog prekršitelja zakonskih propisa i pravila sigurne vožnje, pustila na miru, a osobu koja je stradala u toj nesreći i čiji ni jedan postupak nije doveo do te nesreće, nezakonito optužio. Da je optužba neosnovana, vidljivo je već iz njezinog činjeničnog opisa koji se svodi na prijepis zakonskog opisa djela, uz apsolutni izostanak navođenja jedne činjenice koja bi se mogla podvesti po sporni zakonski opis. Predložio je da sud donese oslobađajuću presudu.

10. Izvješće o počinjenom prekršaju sastavila je policijska službenica ŽU i u njemu navela da je nadzorom utvrdila da je okrivljenica RU **.**.2025. u 11:30 sati upravljala biciklom marke Genessis broja okvira SF40210233 i kretala se kroz Grad Zagreb uzdignutim pješačkim nogostupom koji se nalazi sa zapadne strane ulice EU u smjeru sjevera krećući se biciklističkom stazom u suprotnom smjeru od predviđenog smjera kretanja bicikala, a dolaskom do raskrižja s [adresa] N pri prelasku kolnika navedene ulice nije obratila pažnju na udaljenost i brzinu vozila koja joj se približavaju već se nastavila kretati preko obilježenog prijelaza biciklističke staze preko kolnika [adresa] N kojom prilikom je na njezinu lijevu bočnu stranu bicikla svojim prednjim dijelom udario osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao DU koji se kretao kolnikom Ulice E. Podaubskog u smjeru istoka pa je poradi rečenog udara RU izgubila ravnotežu na biciklu kojim je upravljala i s istim pala na desnu stranu tijela i u kojoj prometnoj nesreći je zadobila tjelesne ozljede.

11. Zapisnik o očevidu sastavljen je povodom postupanja očevida prometne nesreće koji su poduzeli policijski službenici ŽU i JU, a koja se dogodila na križanju [adresa] i EU, izlaskom na mjesto događaja 29. studenoga 2025. gdje je očevid započeo u 13:30 sati. Potom se u zapisniku navodi točno mjesto prometne nesreće te podaci o vrsti ceste (s biciklističkom trakom ili stazom s kolnikom u oba smjera, s pješačkim nogostupom podignutim, asfaltiranim), osobine ceste:

T-križanje nepregledno, prijelaz za pješake, kolnik suh i čist, vertikalna signalizacija dobra, horizontalna signalizacija dobra, stanje prometa normalno, vremenske prilike oblačno, vidljivost dan, nakon čega slijede podaci o osobama u uzročnoj vezi s nesrećom: DU, vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka], HU, putnik u vozilu reg. oznake [registarska oznaka] i RU vozačica bicikla. Navode se podaci o oštećenjima na vozilu reg. oznake [registarska oznaka] oštećen prednji branik i maska motora, prednja reg. pločica sa nosačem, a na biciklu oštećen prednji kotač. Mjesto prometne nesreće izmijenjeno je utoliko što su vozila uklonjena s kolnika, a vozačica bicikla prevezena je u KBC Zagreb poradi pružanja liječničke pomoći. Mjesto događaja je skicirano i fotografirano, oba sudionika su alkotestirana, kod nijednog nije prisutan alkohol u organizmu.

12. Skica prometne nesreće prikazuje prometnu nesreću koja se dogodila 29. studenoga 2025. na naprijed cit. lokaciji – sudar bicikla kojim je upravljala okrivljenica i osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao DU te je na njoj ucrtan smjer kretanja bicikla i smjer kretanja osobnog automobila te prometna signalizacija na raskrižju dok fotografije prikazuju mjesto nastanka prometne nesreće sa svom postavljenom vertikalnom i horizontalnom signalizacijom te oštećenja na osobnom automobilu i biciklu.

13. Prema prekršajnoj evidenciji okrivljenica do sada nije prekršajno kažnjavana.

14. Temeljem provedenog postupka Sud je našao dokazanim da je okrivljenica počinila prekršajno djelo na način i pod uvjetima kako je to u toč. I/ izreke ove presude navedeno odnosno da je ona 29. studenog 2025. u 11:30 sati upravljala biciklom uzdignutim pješačkim nogostupom koji se nalazi sa zapadne strane ulice Vjekoslava Heinzela u Zagrebu u smjeru sjevera, biciklističkom stazom u suprotnom smjeru od predviđenog smjera kretanja bicikla. Okrivljenica je iznoseći svoju obrani izjavila da se doista navedene zgode kretala u smjeru koji je suprotan onome koji je bio predviđen za kretanje bicikla, čime je priznala sve pravnorelevantne činjenice i koji dio njezine obrane je sud prihvatio jer je suglasan provedenim materijalnim dokazima i iskazu svjedokinje ŽU koja je iskazala kako je prilikom očevida prometne nesreće utvrdila da se okrivljenica kretala biciklom biciklističkom stazom u suprotnom smjeru od onoga koji je bio predviđen za smjer kretanja bicikla. U svojoj pisanoj obrani i njenom dodatku ona je potom navela kako činjenični opis ovog djela nije dostatan jer da nije naveden smjer kretanja i podatak o vidljivo postavljenoj oznaci kretanja, a potom je navela i da je bila u opravdanoj zabludi o protupravnosti svog postupanja jer nije bilo jasne prometne signalizacije u tom smislu, odnosno postojeća oznaka da je bila izlizana, koji dio njezine obrane sud nije prihvatio ocjenjujući da je usmjeren isključivo na izbjegavanje prekršajne odgovornosti. U svezi ovih navoda obrane ističe se kako je prekršaj iz odredbe čl. 112. st.15. Zakona o sigurnosti prometa na cestama prema nalazu ovog suda dostatno i jasno činjenično opisan i iz opisa koji je tužitelj dao proizlaze sve obilježja predmetnog prekršaja. Jasno je u činjeničnom opisu navedeno da se okrivljenica biciklom kretala biciklističkom stazom u smjeru sjevera a što je suprotni smjer od onog predviđenog za kretanje bicikla, dakle, očigledno slijedi zaključak da je predviđeni smjer kretanja bicikla na toj biciklističkoj stazi bio u smjeru juga kao suprotnom smjeru od sjevera. Okolnost da nije bilo vertikalne signalizacije nego samo horizontalna ne ispričava okrivljenicu od prekršaja i prekršajne odgovornosti jer horizontalna signalizacija jasno, dostatno i nedvosmisleno upućuje na dopušteni smjer kretanja biciklističkom stazom što okrivljenica nije poštivala. U njezinom postupanju stoga sud ne nalazi elemente zablude, pa niti u dijelu koji se odnosi na njezino isticanje izlizanosti oznake smjera kretanja, jer suprotno tome prema fotografijama koje je dostavio tužitelj a i sama okrivljenica, je oznaka smjera u vidu strelice na biciklističkoj stazi bila vidljiva i okrivljenica je s lakoćom mogla spoznati kojim smjerom se smije kretati da je upotrijebila potrebnu pažnju. Odredbom čl. 112. st. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana je obveza vozača bicikla da se kreću biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom u smjeru kretanja, a ako one ne postoje , što bliže desnom rubu kolnika, koju obvezu okrivljenica nije poštivala pa je time ostvarila obilježje prekršajnog djela činjenično opisanog u toč. I/ izreke presude za koje ju je sud proglasio krivom i izrekao joj novčanu kaznu.

15. Prilikom odmjere novčane kazne za navedeni prekršaj sud je vodio računa o stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja, kao i o imovnom stanju, te je olakotnim dosadašnju nekažnjavanost, dok otegotnih okolnosti sud u postupku nije našao. Zbog navedenog sud je izrekao novčanu kaznu smatrajući da će se njome postići svrha kažnjavanja, i da će ona dovoljno utjecati na okrivljenicu da se ubuduće kloni ovakvih i sličnih djela, kao i na svijest građana o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti, te pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

16. Na temelju u izreci citiranih odredbi Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna naknaditi troškove postupka u paušalnom iznosu odmjerenom prema složenosti i duljini trajanja postupka i svom imovnom stanju.

17. Pod točkom. 2. obaveznog prekršajnog naloga se okrivljenica tereti da bi pri prelasku biciklom kolnika ulice N propustila obratiti pažnju na udaljenost i brzinu vozila koja joj se približavaju radi čega je na lijevu bočnu stranu njezinog bicikla udario osobni automobil koji se kretao tim kolnikom pa je ona pala na kolnik i u toj prometnoj nesreći zadobila tjelesne ozljede. Jasno je iz činjeničnog opisa da se ona tereti da je upravo takvim ponašanjem (prekršajem iz čl. 112 st. 14 ZSPC-a) prouzročila prometnu nesreću, pa prigovor o nedostatnosti činjeničnog opisa nije osnovan. Međutim, u tijeku dokaznog postupka, uzimajući u obzir iskaze ispitanih svjedoka sud nije mogao sa potrebnom sigurnošću utvrditi da bi okrivljenica propustila dužnu pažnju pri prelasku kolnika biciklom krećući se biciklističkom stazom. Njezina obrana i iskazi svjedoka DU i HU se u tom dijelu razlikuju. Nije sporno da se je ona kretala obilježenom biciklističkom stazom preko kolnika ulice N kojim je nailazio okrivljenik . Ali, okrivljenica poriče prekršaj i navodi u tom smislu da je raskrižju prišla sa svom potrebnom pažnjom, da je pred raskrižjem usporila vožnju, krećući se brzinom hoda a vozilo da je, iako je bilo dužno stati, odjednom na nju naletjelo. Ona da je opravdano očekivala da će vozilo na raskrižju stati, jer mu je to nalagala prometna signalizacija. Suprotno tome, vozač i suputnica iskazivali su kako je okrivljenica odjednom izletjela pred vozilo koje se kretalo brzinom od cca 30 km/h. Svjedokinja koja je obavila očevid prometne nesreće nije imala saznanja o brzini kretanja ova dva vozila kao niti o udaljenosti osobnog automobila od bicikla kojim je okrivljenica upravljala u času kad je započela radnju prelaska kolnika. S obzirom na navedeno, sud nije mogao utvrditi odlučne činjenice iz kojih bi proizlazila odgovornost okrivljenice za prometnu nezgodu jer upravo od konkretnih okolnosti koje se odnose na brzinu kretanja osobnog automobila i njegovu udaljenost u trenutku namjeravanog prelaska kolnika ovisi ta odgovornost odnosno utvrđenje da se okrivljenica prije nego je počela prelaziti kolnik nije uvjerila da će njezin prelazak biti siguran. Sama nesporna činjenica da se prometna nesreća dogodila ne mora nužno značiti da ju je upravo okrivljenica svojim propustom prouzročila, dakle, u postupku nije sa potrebnom sigurnošću utvrđeno da bi do prometne nesreće došle uslijed nepropisnog postupanja okrivljenice radi čega ju je sud radi prekršajnog djela iz odredbe čl. 112. st.14. u svezi odredbe čl. 293. st. 2. ZSPC-a a u smislu postupovnog načela "in dubio pro reo" oslobodio od optužbe.

Protiv ove presude žalba nije dopuštena (čl. 244. st. 1. Prekršajnog zakona).

U Zagrebu 11. lipnja 2026.

Zapisničar

Sutkinja

Zvjezdana Mateša

Arijana Mance

Dostavna naredba:

1. Okrivljenica - RU, [adresa]

2. Branitelj – odvjetnik NU, [adresa]

3. Tužitelj - PU Zagrebačka, I Postaja prometne policije Zagreb, Zagreb, Heinzelova 98

4. Pismohrana-ovdje