REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: P-4254/2024-28

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

P R E S U D A Z B O G O G L U H E

Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Daniri Vujević u pravnoj stvari prvotužitelja EJ pok. FJ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i drugotužiteljice ĐJ pok. FJ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Antoniu Šalovu, odvjetniku u Trogiru, protiv tuženika pod 1) EJT, odsutan i nepoznata boravišta, tuženika pod 2) UJ. E, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i tuženika pod 3) MJ pok. E, odsutan i nepoznata boravišta, tuženici pod 1. i 3. zastupani po privremenom zastupniku Milanu Remetinu, odvjetniku u Trogiru, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 14. svibnja 2026. godine, u prisutnosti punomoćnika tužitelja i odsutnosti privremenog zastupnika tuženika pod 1. i 3., dana 11. lipnja 2026., na ročištu za objavu odluke,

p r e s u d i o  j e:

I. Utvrđuje se spram tuženih ad 1. EJT, ad. 2. UJ. E, OIB: [osobni identifikacijski broj], i ad 3. ŠJ F. E, da su tužitelji vlasnici svatko za po ½ dijela točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je u Vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Rapića, dipl.ing.geod. et gaoinf. od prosinca 2025.g. označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A, površine 344 m2, a koje Vještvo je sastavni dio ove Presude.

II. Ovlašćuju se tužitelji da temeljem ove presude provedu parcelaciju nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio iste, pobliže označen i preciziran u točki 1. izreke ove Presude i od navedenog dijela formira samostalna čestica zemlje s novim brojem, te provede navedena parcelacija u katastru i zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina].

II. Ovlašćuju se tužitelji da se temeljem ove Presude i prijavnog lista, temeljem kojeg će se provesti parcelacija čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve opisano u točki 1. i 2. izreke ove Presude, u zemljišnim knjigama izvrše.uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta koja će nastati tim prijavnim listom na ime i vlasništvo tužitelja svakog za po ½ dijela, uz istovremeni izbris tog prava s imena EJT za 1/6 dijela, IVANČEV OJ za 2/6 dijela, IVANČEV ŽJ za 2/6 dijela, IVANČEV IJ UD. FJ, za 1/12 dijela.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj dana 12. studenog 2024. godine navodi se da je na nekretnini označenoj čest. zem. [katastarska čestica] u zk. ul. br. [broj ZK uloška] Katastarska općina: 330728, MARINA pravo vlasništva upisano je na tuženike pod 1, 2 i 3 te na IJ ud. FJ

– majku tužitelja, svi u određenom idealnom dijelu.

1.1. Tužitelji dalje navode da su u katastarskom operatu na predmetnoj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisani su prednik tužitelja njihov sad pok. otac Ivančev FJ za 43/84 dijela, TJ za 31/84 i JJ za 10/84 dijela.

1.2. U tužbi se nadalje ističe da su tužitelji stvarni vlasnici svatko za po ½ dijela točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je na Geodetskoj skici lica mjesta br. VJ 55_U/2024 izrađenoj od strane SJ dipl.ing.geod. označen slovima A-B-C-D-EF-A, površine 346 m2, a vlasništvo predmetnih nekretnina tužitelji da su stekli nasljeđivanjem od svojih prednika

– oca ŠJ FJ pok. HJ i darovanjem od svoje majke ŠJ IJ ud. FJ te diobom sa svojim srodnicima, tako da se tužitelj osobno i preko svojih prednika nalazi u zadnjem mirnom i faktičnom posjedu predmetne nekretnine više od 150 godina.

1.3. ŠJ IJ ud. FJ – majka tužitelja je umrla i iza iste je donijeto rješenje o obustavi zbog nedostatka imovine.

2. S obzirom da su tuženici pod 1. EJT i pod 3. MJ, odsutni i nepoznata boravišta to im je sud postavio privremenog zastupnika u osobi Milana Remetina, odvjetnika u Trogiru, jer bi redostavn postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika dugo trajao, a u postupku je također utvrđeno kako isti nemaju aktivno prijavljenu adresu prebivališta ili boravišta na području [adresa], to je sud nakon ovih utvrđenja, temeljem odredbe čl. 84. st.1. i st. 2. toč.4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- dalje ZPP) istima postavio privremenog zastupnika. Sud je ujedno objavio oglas o postavljanju privremenog zastupnika u Narodnim novinama.

3. Tuženima pod 1. i 3. zastupanima po privremenom zastupniku Milanu Remetinu, dostavljena je tužba na davanje pisanog odgovora. Privremeni zastupnik tuženika dana 17. prosinca 2024. godine podnio je odgovor na tužbu u kojem se opreza radi protivi tužbi i tužbenom zahtjevu budući nema saznanja o predmetnoj nekretnini. Predložio je da sud provede dokazni postupak kako bi se potupno i pravilno utvrdilo činenično stanje te potom donese zakonita i meritorna odluka.

4. Sud je u tijeku postupka izveo sljedeće dokaze: pregledan je ZK izvadak za ZU 4450 k. o. [katastarska općina], prijepis posjedovnog lista broj 793, rješenje o nasljeđivanju iza pok. ŠJ poslovni broj O-67/02, darovni ugovor od 08. kolovoza 2013., skica lica mjesta SJ iz rujna 2024., nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Ivana Rapića, saslušani su svjedoci ČJ, LJ i KJ.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

6. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na realnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7. Iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj tijekom ovog postupka istaknuo nasljeđivanje i darovanje, odnosno dosjelost kao temelj stjecanja.

8. Kako u ovom postupku valja utvrditi postojanje određenog stvarnog prava, sud je kao bitnu činjenicu dužan utvrditi, odnosno identificirati predmet spora, posebice što u ovom postupku treba utvrditi je li trenutni upis, odgovara stvarnom stanju nekretnine. Stoga je u predmetnom postupku izveden dokaz uviđajem na licu mjesta dana 12. prosinca 2025.godine, uz pomoć stručnog znanja vještaka Ivana Rapića, koji je potom dostavio pisani nalaz i mišljenje od dana 17. prosinca 2025. godine.

9. Sudski vještak u svom nalazu i mišljenju od dana 17. prosinca 2025. godine navodi:

- da pokazani predmet spora na Prikazu lica mjesta označen je crvenom točkastom ispunom te je omeđen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A, a identificiran je kao dio kat. čest. zem. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], u površini od 344 m2.

- da je predmet spora sa sjeverne strane omeđen je rubom stambenog objekta i betonskim zidom, dok je s južne i zapadne strane omeđen betonskim zidom. Istočna granica predmeta spora određena je rubom stambenog objekta i međnim oznakama označenima crvenom bojom, dok je jugoistočna međa definirana rubom ruševnog pomoćnog objekta.

- da predmet spora u naravi predstavlja stambeni objekt anagrafske oznake [adresa], ruševni pomoćni objekt i dvorište.

- da pregledom geodetske skice lica mjesta, priložene spisu, izrađene od strane SJ, dipl. ing. geod., u rujnu 2024. godine, utvrđeno je da pokazani predmet spora u manjem dijelu odstupa od posjeda prikazanog na navedenoj geodetskoj skici. Utvrđeno odstupanje odnosi se na sjeverozapadni dio predmeta spora.

- da je tijekom očevida, punomoćnik tužitelja pokazao je tijek granica predmeta spora, pri čemu je sjeverozapadnu granicu definirao kao liniju koja se proteže između točaka na Prikazu lica mjesta označenih slovima I i J, pri čemu točka I predstavlja lom betonskog zida, dok točka J označava kut stambenog objekta.

- da nasuprot navedenom, na geodetskoj skici lica mjesta izrađenoj od SJ, dipl. ing. geod., granica posjeda prikazana je kao pravac položen u ravnini sjevernog ruba stambenog objekta, označen kao točka A na predmetnoj skici.

- da iz navedenog proizlazi da tijek granice predmeta spora, kako je pokazana na očevidu, nije u cijelosti podudaran s tijekom granice prikazanim na priloženoj geodetskoj skici lica mjesta, te da je utvrđeno odstupanje locirano u sjeverozapadnom dijelu predmeta očevida, pri čemu je u izradi predmetnog Prikaza lica mjesta uzet u obzir tijek granice kako je utvrđen i pokazan na dan očevida.

10. Stranke parničnog postupka nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka, te ga ovaj sud prihvaća kao stručan, objektivan, argumentiran, koji sadržava sve podatke potrebne za pravilnu identifikaciju predmeta spora.

11. Nakon utvrđene pravilne identifikacije nekretnine, valjalo je ocijeniti sve isprave koje su tužitelji priložili u tužbi, te ocjeniti iskaze svjedoka.

12. Pregledom zk izvatka za predmetne nekretnine upisane u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], proizlazi da su na njoj upisani tuženici pod 1 do 3, tužitelj i majka tužitelja ŠJ IJ.

13. Pregledom posjedovnog lista broj 793 k. o. [katastarska općina], proizlazi da su na predmetnoj nekretnini upisani FJ, TJ i JJ.

14. Pregledom rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru broj O- 67/02 iza pok. ŠJ pok. HJ, proizlazi da istog naslijedili RJ sin (tužitelj). i VJ ud. FJ (supruga), sve uslijed ustupa DJ, ČJ, ĐJ i PJ.

15. Iz ugovora o darovanju nekretnina sklopljenog dana 8. kolovoza 2013. godine, ovjeren kod javnog bilježnika Željene Biuk, broj Ov- 3436/13, proizlazi da je IJ ud. FJ darovala između ostalih nekretnina i nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to ½ kuće u [adresa] sa vrtom i okućnicom, svom sinu VJ EJ.

16. U svom iskazu svjedokinja ČJ sestra tužitelja navodi da ne polaže nikakva prava na ovim predmetnim nekretninama. Radi se o nekretninama koje je naslijedio njen pok otac ŠJ od oca HJ, a koliko da je njoj poznato, da je ovo radio njegov dida, a nešto da je radio i njen otac, na fotografiji ima jedna teraca koju da je gradio njen otac. Otac da živio do svoje smrti, a majka IJ također da je živila u ovim nekretninama. Nakon smrti oca FJ ovo da je dopalo njezinu sestru i njenog brata, svakome po pola. Inače da se radi o jednom objektu koji da je položen odmah do ceste, tu da je kao kuća u kojoj su svi skupa živjeli, njeni roditelji i oni kao djeca. Ispod ove kuće gdje su živjeli da se nalaze pojate gdje su držali blago. Mater i otac da su držali ovce, koze. Cijeli ovaj posjed da je omeđen, ima ulaznu kapiju, a okolo da je sve omeđeno sa zidovima. Nikada da nije bilo sporova, niti da je bilo ikad ikakvih prijepora sa susjedima, sa međašima. Inače njen brat živi u [adresa], a sestra da živi u [adresa], nakon smrti oca oni su se svi odrekli imovine u korist majke, a nakon smrti majke to je pripalo bratu i sestri.

17. U svom iskazu svjedokinja LJ sestra od tužitelja, navodi da je njih bilo četiri sestre i jedan brat iza roditelja (iza oca CJ i majke CJ IJ). Prvo da je umro otac FJ i oni da su se na ostavinskoj raspravi iza pok. oca, sva djeca odrekli u korist majke, a kad je majka umrla onda da nije nitko zvao na ostavinu, a majku da je naslijedio EJ koji je govorio da će se brinuti za mater, ali da se uopće nije brinuo za majku, tako da su se one sestre brinule o majci i izmjenjivale su se. Od sestara da je bila ona, ĐJ, ČJ, i još jedna sestra DJ. Navodi da nije bila upoznata kada je sud pita za postojanje oporuke iza pok. oca ŠJ, kao i darovnog ugovora sklopljenog između ŠJ EJ, njenog brata i majke IJ, a sud je upoznaje sa postojanjem takvog rješenja o nasljeđivanju O-67/02, kao i darovnog ugovora sklopljenog dana 08. kolovoza 2013. godine. Ista navodi da ne polaže ikakva prava na ovoj nekretnini koja je predmet postupka i da se u potpunosti slaže da ova nekretnina pripadne bratu EJ i sestri ĐJ. Navodi da je bila prisutna kad je bio geodet, da su bili ona i sestra ČJ, da su upravo geodetu i pokazivale ovu nekretninu. Ona da se u ovoj kući, na ovoj predmetnoj nekretnini rodila s tim da su oni živijeli, kada joj se predočava skica, na nekretnini oznake čest. zgr. [katastarska čestica], u blizini da je bila dimna kužina, dok ovo što je predmet postupka to ustvari da predstavlja jedan objekt položen uz cestu u kojem da su oni držali traktor i određene stvari, da je služio kao konoba i kao kužinica, a nasuprot toga da je jedan objekt koji je predstavljao štalu, tu da se držalo blago, tu se pekla rakija, a između ovih objekata da je prostor koji je predstavljao dvorište. Na poseban upit je li osim FJ i IJ itko drugi polagao prava na ovoj nekretnini, navodi da nije nitko drugi polagao prava na ovoj nekretnini, a na daljnji upit kako je ovo stečeno od strane prednika, navodi da je otac FJ imao braću, ŠJ TJ i da je bio još jedan brat, ali taj drugi brat da nije dobio ništa na tom drugom dijelu, dok zapadno od ovog dijela da se nalazi posjed od TJ, posebno ograđen, a TJ da je isto bio pok. HJ. Otac od njih da se zvao HJ. Inače ovaj cijeli posjed da je ograđen, sa svih strana ima zidove. Navod da nitko ni njega, ni braću i sestre, a ni njihove roditelje nije ometao u posjedovanju ove nekretnine.

18. U svom iskazu svjedok KJ nesrodan sa strankama navodi da živi u neposrednoj blizini, 5 minuta udaljenosti. Inače da je na ovoj nekretnini živjela cijela obitelj HJ, oca da su zvali Đ, a majka da je bila IJ i da su imali jednog sina, ČJ, PJ, jedna sestra šta radi na socijalno, sad da je u penziji i jedna šta je u [adresa], ĐJ, da zna da su oni tu svi živjeli. Inače u ovom prvom objektu koji da je položen odmah do ceste tu da je bila kao konoba i jedna mala kužinica, a preko puta da je bio jedan objekt u kojem da se pekla rakija i tu da se držalo blago u ovim objektima, a preostali dio da predstavlja dvorište. Od kad zna za sebe oni da su u posjedu. Dio koji da je omeđen kao posjed zidovima i iza ovog dijela da zna da su bili također njihovi posjedi i vrtovi i mjesto gdje da se ostavljalo žito. Navodi da ih nitko nije ometao u posjedu. Što se tiče njihovih internih dogovora unutar obitelji to da ne zna, ne zna ni način na koji su se podijelili i dogovorili, zna samo da je to u njihovom posjedu od davnine.

19. Odredbom članka 114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) pravo vlasništva se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dok je stavkom 2. određeno da pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

20. U postupku je valjalo utvrditi je li tužitelj ispunio pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću.

21. U konkretnom postupku mjerodavno je pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tog odnosa, dakle pravna pravila bivšeg Općeg Građanskog zakonika (dalje OGZ-a). Također prema odredbi čl. 388. st.2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, dalje ZOVO) propisano je da se primjenjuju pravila koja su bila na snazi u vrijeme stjecanja.

22. Prema pravnom pravilu OGZ-a, paragrafu 1460 - za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevo se zakonit, pošten i istinit posjed. Prema Općem Građanskom zakoniku, pravo vlasništva se moglo steći, između ostalog, na temelju pravnog posla i to upisom u zemljišne knjige, ali i faktičnom realizacijom pravnog posla u naravi, odnosno, predajom i stupanjem u posjed. Nadalje, člancima 1461. do 1471. Općeg Građanskog Zakonika uređeno je pitanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću. Tako je potrebno da je posjed zakonit (1461), pošten (1463), istinit (1464), te je potrebno i vrijeme dosjedanja.

23. Stjecanje vlasništva dosjelošću bilo je propisano i u članku 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, dalje ZOVO), te je propisano sad i u članku 159. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17- dalje u tekstu ZV). Odredbom članka 159. stavka 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom stvari ako posjed ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom stvari. Tako je stavkom 2. propisan rok od 10 (deset) godina za kvalificiranog posjednika (poštenog, istinitog i zakonitog), dok je stavkom 3. istog članka propisan rok od 20 (dvadeset) godina za poštenog posjednika.

24. Valja istaknuti da kod dosjelosti kao originalnog osnova stjecanja prava vlasništva moraju biti ispunjene određene zakonske prepostavke i to: sposobnost stjecanja (opća pravna sposobnost), sposobnost stvari (svaka stvar na koju može postojati pravo vlasništva), posjed određene kvalitete (kvaliteta posjeda) i vrijeme dosjelosti (zakonom određeno vrijeme). Za redovnu dosjelost potrebno je utvrditi da je posjed kvalificiran kao zakonit, pošten (savjestan) i istinit. Zakonit je onaj posjed koji se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva. Savjestan (pošten) posjed postoji kada posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dakle kada posjednik opravdano vjeruje da je stvar pribavio od vlasnika (s tim da se poštenje, savjesnost presumira). Istinit je onaj posjed koji nije stečen ni silom ni prevarom ili zlouporabom povjerenja. Da bi se mogla uvažiti dosjelost prava vlasništva na nekretnini dugotrajnim posjedovanjem treba utvrditi na nedvojben način ponašanje posjednika kroz čitavo vrijeme posjedovanja, jer "zla vjera" spriječava početak tijeka dosjelosti. Kako je dosjelost stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme, to pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune prepostavke stjecanja putem dosjelosti. Odlučna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je pošten (savjestan) posjed kroz zakonom određeno vrijeme i s tim da nije nužno da posjed bude i zakonit (odluka VSRH, Rev-1628/15).

25. Iz iskaza saslušanih svjedoka kojima sud poklanja povjerenje iz razloga što su njihovi iskazi bili neposredno uvjerljivi, logični i sukladni ostalim izvedenim dokazima, te sukladno naprijed navedenim ispravama, utvrđena je činjenica kontinuiranog i neometanog posjedovanja predmetne nekretnine od strane prednika tužitelja kao i tužitelja. Povezujući iskaze svjedoka sa onim što proizlazi iz naprijed navedenih isprava, nije utvrđeno ništa suprotno od onog o čemu su svjedoci iskazivali, a što se tiče kontinuiteta posjeda.

26. Sud dakle poklanja povjerenje iskazu saslušanih svjedoka smatrajući njihove iskaze neposredno uvjerljivima, logičnima i sukladnim ostalim izvedenim dokazima. U postupku su dokazani činjenični navodi iz tužbe po kojima su tužitelji stekli vlasništvo označenog realnog dijela nekretnine. Njihovim iskazima potvrđen je kontinuitet posjeda predmeta spora, tako da kod činjenice da je prednik tužitelja njegov otac ŠJ i njegova supruga VJ, a prije njih otac od ŠJ, HJ (djed tužitelja) posjedovali ovaj realni dio više od 80 godina, da su prednici tužitelja živjeli u kući položenoj do predmetnog dijela, da je ta kuća rodna kuća tužitelja i njihovih sestara (koje su bile svjedokinje), da objekat koji je položen na predmetnoj nekretnini predstavlja ostavu za traktor i konobu (kužinicu), a da ruševni objekti nasuprot su prije bili u funkciji štala i pojate (gdje se držalo blago), a ostatak nekretnine da je dvorište u funkcionalnoj cjelini sa položenim objektima, ocjenjujući sve provedene dokaze posebno i u njihovoj ukupnosti, te poklanjajući punu vjeru iskazima svjedoka koji su potvrdili nasljedstvo, darovanje i diobu unutar obitelji, kao osnovu po kojima su tužitelji stupili u posjed označenih nekretnina, sud smatra kako su tužitelji u konkretnom slučaju dokazali da su se u odnosu na tužitelje ostvarile sve pretpostavke koje zakon traži za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na označenim nekretninam.

27. U konkretnom slučaju ispunjenja je dakle prepostavka o savjesnosti i poštenju posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću, budući da prednici tužitelja (HJ, ŠJ i VJ) kao posjednici kroz sve vrijeme dosjelosti smatraju da je stvar koju posjeduju njihova. Valja istaći da se prenošenje posjeda derivativnim, izvedenim načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja na njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora.

28. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sud zaključuje da navedene okolnosti ukazuju da su tužitelj i njegovi prednici u mirnom, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetne nekretnine svakako dulje od 80 godina, da su tuženici samo formalno upisani, te da su prednici tužitelja posjedovali navedenu nekretninu i u vrijeme kada se primjenjivao Opći građanski zakonik (OGZ) koji se primjenjivao na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list FNRJ" broj 86/46, 105/46, 96/47), sve do rujna 1. rujna 1980., kada je stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničko pravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" broj 6/80, 36/90, "Narodne novine" broj 53/91, 91/96), koji je bio na snazi do 1. siječnja 1997., kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 - službeni pročišćeni tekst, 94/17 - službeni pročišćeni tekst, dalj: ZV) te da su prednici tužitelja cijelo to vrijeme neprekidno posjedovali predmetne nekretnine, pa tako i nakon 1. siječnja 1997. kada je na snazi ZV koji u svojoj odredbi 159. ZV propisuje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, koje su u cijelosti ispunjene u ovom slučaju.

29. Tuženik pod 2 je uredno zaprimio tužbu, a u roku ostavljenom za davanje odgovora na tužbu nije podnio odgovor na tužbu i svojom procesnom pasivnošću je priznao gore navedene činjenice na kojima tužitelji temelje tužbu. Te činjenice nisu u protivnosti s dokazima koje su tužitelji podnijeli ili s činjenicama koje su općepoznate. Također ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da je tuženika spriječio opravdani razlog da podnesu odgovor na tužbu, pa je valjalo temeljem čl. 331.b. ZPP-a prihvatiti tužbeni zahtjev i odlučiti kao u izreci presude u odnosu na navedenog tuženika, odnosno donijeti presudu zbog ogluhe.

30. Stoga je sud na temelju svih provedenih dokaza i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, osnovom odredbi čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 219. st.1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku), ocjenom svakog dokaza zasebno i svih izvedenih dokaza zajedno u njihovoj međusobnoj vezi, odlučio kao u izreci presude.

31. Odluka o troškovima postupka je izostala jer tužitelj nije popisao trošak postupka.

U Trogiru, 11. lipnja 2026.

Sutkinja

Danira Vujević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun.tužitelja Antoniu Šalovu, odvjetniku u Trogiru

- tuženiku pod 2 na adresu iz uvoda presude

- tuženicima pod 1 i 3 po privremenom zastupniku Milanu Remetinu, odvjetniku u Trogiru

- u spis