Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Rijeci

    Stalna služba u Opatiji

    Maršala Tita 4

    51410 Opatija

    Poslovni broj P-1861/2025-12

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E N J E

    Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sucu toga suda Adriani Puž, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja SH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Hermina Baraković, odvjetnica u Rijeci, protiv tuženih 1. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Zagreb, Prisavlje 14, OIB: 22874515170, kojeg zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci i 2. Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Vončinina ulica 3, OIB: 55545787885, radi uklanjanja, 11. lipnja 2026.

    r i j e š i o  j e

    Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji oglašava se u ovom predmetu nenadležnim. ukidaju se provedene radnje u postupku i odbacuje se tužba.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica u tužbi navodi da je suvlasnica nekretnine II zk. tijela grč.173 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da je kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisan L.turist d.o.o. Na temelju presude ovoga suda da je utvrđeno u korist k. č. [katastarska čestica] i grč. 173 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao povlasnog dobra služnost staze na teret k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao poslužne nekretnine sukladno Skici lica mjesta broj 1-dopuna izrađenoj u srpnju 2023. od Sandra Viškanića dipl. ing. geod. stalnog sudskog vještaka označenoj točkama od 1-56 u površini od 132 m2, duljine u odnosu na os „A“ 34,96 m i duljine u odnosu na os „B“ 34,04 m, širine 2,80 m između točaka 1 i 30, širine 2,88 metara između točke 23 i 37, širine 1,38 metara između točaka 51 i 11, te širine 4,70 metara između točaka 17 i 18, a koja sačinjena skica lica mjesta broj 1 -dopuna da je sastavni dio presude. U zemljišnoj knjizi da je uknjižena predmetna služnost. Tužiteljica da je dostavila inspektoru zaposlenom kod 1. tuženika zahtjev za omogućavanje izvršavanja upisane stvarne služnosti staze na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (putem e-maila od 16. rujna 2024.) u skladu sa pravima koja za istu proizlaze iz pravomoćne presude u kojem hitno traži uspostavu prethodnog stanja uz državnu cestu. Naime, na dijelu utvrđene trase utužene staze na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] 2- tuženik (PJ Rijeka) da je sukladno rješenju 1-tuženika kao upravitelj državne ceste na dionici državne ceste D66 dionica 003 stacionaža km30+100 postavio betonsku „new jersey“ ogradu temeljem, a koja onemogućava izvršenje predmetne služnosti staze (na Skici označeno točkom 1 prema točki 30) u duljini od 1,40 m. Služnost da je utvrđena u ulaznom dijelu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u duljini od 2,80 m, a zbog postavljene ograde podnositeljica da nije u mogućnosti istu izvršavati u cijeloj ulaznoj duljini od 2,80 m već samo u duljini od 1,40 m. 1.1. 1-tuženik da se nije očitovao na zaprimljeni e-mail niti da je izdao naredbu 2- tuženiku da omogući tužiteljici izvršavanje služnosti. Tužiteljica da je identičan zahtjev uputila i 2- tuženiku koji da je odgovorio da ne može postupati bez naredbe 1- tuženika. Ponovo da se tužiteljica obratila 1- tuženiku mailom, te da joj je dostavljena obavijest da je 1- tuženik proslijedio 2-tuženiku zahtjev tužiteljice u kojem naređuje 2- tuženiku obvezatno nadležno postupanje, međutim da nije postupljeno prema dopisu 1- tuženika. Poziva se tužiteljica na odredbu čl. 233 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje ZV-a). Ne uklanjanjem „new jersey“ ograde tužiteljici da je onemogućeno izvršavanje služnosti. Tužiteljica da nema niti jedan drugi zakoniti pješački pristup svojoj nekretnini. Poziva se i na odredbu čl. 6 st. 3 Zakona o sudovima, te smatra da i treće osobe na koje se ne odnosi pravomoćna presude da je moraju respektirati kao regulatora odnosa stranaka. Predlaže prihvaćanje tužbe i tužbenog zahtjeva da se naloži tuženicima da prestanu uznemiravati tužiteljicu u ostvarivanju stvarne služnosti na način da izmjeste postavljeni betonski element „new jersey „ ograde koji pokriva dio površine ulaznog portuna širine 1,4 m na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da im se zabrani da ubuduće uznemiravaju predmetnu služnost. Potražuje i nadoknadu parničnog troška.

    2. I-tuženi prigovara označenom 1. tuženiku, naime tužiteljica je u tužbi označila tuženika Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, te ovim putem 1. tužena predlaže da sud pozove tužiteljicu na ispravak prvotuženika. Nadalje, kao što je vidljivo iz dokumentacije koja prileži tužbi sam 1. tuženik je u svom dopisu od 26. svibnja 2025., koji je uputio 2. tuženiku naveo da postupi i ukloni betonski element tzv. „New Yersey“ kako bi se tužiteljici omogućilo izvršenje upisane služnosti staze u cijeloj ulaznoj širini legalnog ulaznog portuna od 2,80 m. Slijedom navedenog 1. tužena je u cijelosti učinila svoju zakonsku i pravnu obvezu, a drugotužena kao samostalna pravna osoba dužna je postupiti po pravomoćnoj i ovršnoj presudi Općinskog suda u Rijeci.

    3. Drugotuženik Hrvatske ceste d.o.o. ističe prigovor apsolutne nenadležnosti suda za postupanje u ovom predmetu, te prigovor nedopuštenosti predmetne tužbe, osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, ističe prigovor promašene aktivne legitimacije i prigovor promašene pasivne legitimacije, te prigovor zastare. P rimarno da ističe prigovor apsolutne nenadležnosti suda za postupanje u ovom predmetu. Naime, tužitelj je predmetnu tužbu podnio, kako sam navodi u tužbi, „radi uklanjanja“ te postavljenim tužbenim zahtjevom predlaže sudu da donese presudu kojom bi sud naložio tuženiku da izmjeste postavljeni betonski element „new jersey“ ograde. Upravo rješavanje navedenog ne ide u sudsku nadležnost! Za rješavanje navedenog je isključivo nadležna Inspekcija cestovnog prometa i cesta. Naime, predmetna betonska ograda tipa „New Jersey“ je postavljena u cijelosti sukladno Rješenju Inspekcije cestovnog prometa i cesta od 2.12.2021 . i onome što je u istome naloženo. Inspekcija cestovnog prometa i cesta (dalje: Inspekcija) prilikom izdavanja navedenog Rješenja provodi upravni postupak, rješava navedeni predmet kao upravnu stvar i donosi upravni akt temeljem Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09) (čl. 96. i drugi). Stoga je razvidno da se radi o upravnoj stvari koja se rješava u upravnom postupku i koja, kao takva, ne spada u nadležnost naslovnog suda. Inspekcija postupa sukladno Zakonu o cestama (84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23 i 133/23) i Zakonu o inspekciji cestovnog prometa i cesta (NN 47/09), kojima su utvrđene njezina nadležnosti, poslovi i djelokrug rada te prava, dužnosti o ovlasti inspektora cestovnog prometa i cesta. Tako je odredbom čl. 111. Zakona o cestama propisano da poslove inspekcije javnih cesta obavlja inspekcija za ceste Ministarstva mora, prometa i infrastrukture sukladno Zakonu o cestama i posebnom zakonu (a to je Zakon o inspekciji cestovnog prometa i cesta), a nadzor da provodi inspektor za ceste. Odredbom čl. 3. Zakona o inspekciji cestovnog prometa i cesta je propisano da Inspekcija provodi inspekcijski nadzor nad fizičkim i pravnim osobama koje temeljem toga zakona nadzire na način da poduzima predviđene mjere s ciljem nadzora nad provedbom odredaba zakona, podzakonskih i drugih propisa u području, među ostalim, i sigurnosti prometa na cestama. Sukladno čl. 13. Zakona o inspekciji je propisano da je u obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor prometa ovlašten izvršiti pregled stanja ceste. Sukladno čl. 16. Zakona o inspekciji cestovnog prometa i cesta je propisano da je inspektor cesta u obavljanju inspekcijskog nadzora nad korištenje cesta te mjerama za zaštitu prometa ovlašten narediti i otklanjanje nedostataka na cestama koje ugrožavaju sigurnost prometa. U konkretnom slučaju je Inspekcija cesta to i učinila. Predmetnim Rješenjem Inspekcije za ceste od 2.12. 2021. koje je doneseno na temelju čl. 10., 13. i 26. Zakona o inspekciji cestovnog prometa i cesta, te čl. 96. Zakona o općem upravnom postupku, u predmetu uklanjanja utvrđenih nedostataka i nepravilnosti na predmetnom dijelu državne ceste, je naloženo drugotuženiku da u svrhu otklanjanja uočenih nepravilnosti na predmetnoj dionici državne ceste poduzme mjere da se dograđeni priključak dovede u prvobitno stanje. U obrazloženju navedenog rješenja je utvrđeno da je inspekcijskim pregledom utvrđeno da je postojeći priključak na državnu cestu D66 proširen, a da pri tome vlasnik priključka nije ishodovao suglasnost upravljača Hrvatske ceste d.o.o. za proširenjem priključka. Dalje se navodi kako je uočena nepravilnost u suprotnosti s člankom 51. i 52. Zakona o cestama te da je temeljem članka 53. Zakona o cestama donijeta predmetna odluka sa rokovima za uklanjanje nepravilnosti i nedostataka. Sukladno čl. 51.st.3. Zakona o cestama priključak i prilaz na javnu cestu se smiju izvesti samo uz suglasnost pravne osobe koja upravlja javnom cestom, dakle u konkretnom slučaju – drugotuženika. Odredbom čl. 74. st.1. Zakona o cestama je propisano da pravna osoba koja upravlja javnom cestom obavlja javnu ovlast kada izdaje suglasnost za priključak i prilaz na javnu cestu iz čl.51.st.3. Zakona o cestama. Odredbom čl. 53. Zakona o cestama je propisano da Inspektor za ceste može zahtijevati odgovarajuće prilagođavanje priključka ili prilaza na državnu cestu, odrediti zabranu korištenja priključka i prilaza ili njegovo ukidanje ako isti nije održavan sukladno uvjetima i suglasnosti iz čl. 51.st.3. i 4. tog zakona ili je izgrađen bez suglasnosti ili ako nije prilagođen sukladno čl. 52. Zakona. U zaključku obrazloženja navedenog rješenja se navodi kako je obzirom da je utvrđenim nepravilnostima na navedenoj dionici ceste izvedeno proširenje priključka koje je u suprotnosti sa Zakonom o cestama, to je temeljem članka 13. i 16. Zakona o inspekciji cestovnog prometa i cesta doneseno navedeno rješenje, a sve u cilju uspostave sigurnog odvijanja prometa. Sve navedeno jasno ukazuje da je naslovni sud apsolutno nenadležan za postupanje u ovom predmetu te da rješavanje predmetnog spora ne ide u sudsku nadležnost već je za rješavanje istog, sukladno Zakonu o cestama i Zakonu o inspekciji cestovnog prometa i cesta isključivo nadležna Inspekcija cestovnog prometa i cesta, te da je predmetna tužba nedopuštena i da bi se slijedom toga naslovni sud trebao sukladno čl. 16. Zakona o parničnom postupku oglasiti nenadležnim i odbaciti tužbu. Drugotuženik ističe prigovor pasivne delegitimiranosti u ovom sporu. U konkretnom slučaju nije postupao samoinicijativno, po vlastitom nahođenju, već isključivo na temelju navedenog Rješenja Inspekcije cestovnog prometa i cesta od 2.12.2021. i onome što mu je u istom naloženo. Stoga drugotuženik nije pasivno legitimiran u ovom predmetu. Jedino je Inspekcija nadležna naložiti drugotuženiku uklanjanje predmetne betonske ograde (što dosada nije naložila). Bez donošenja drugačijeg rješenja Inspekcije cesta drugotuženik ne može i nije ovlašten izvršiti uklanjanje navedene betonske ograde.

    3.1. Dopis Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Prisavlje 3, Zagreb, Klasa:

    003-01/25-01/13 URBROJ: 530-08-1-1-25-2 od 26. svibnja 2025. na koji se poziva tužiteljica ni na koji način ne obvezuje drugotuženika na postupanje protivno predmetnom Rješenju Inspekcije cestovnog prometa i cesta od 2.12.2021., a kamoli da se istom nalaže drugotuženiku uklanjanje predmetne betonske ograde. Prije svega, navedeni dopis nije donijela Inspekcija cestovnog prometa i cesta, niti Inspektor za ceste, već samo Ministarstvo putem državnog tajnika. Kako je već navedeno, odredbom čl. 111. Zakona o cestama je propisano da poslove inspekcije javnih cesta obavlja inspekcija za cesta Ministarstva mora, prometa i infrastrukture sukladno Zakonu o cestama i posebnom zakonu (a to je Zakon o inspekciji cestovnog prometa i cesta), a nadzor da provodi inspektor za ceste. Odredbom čl. 6. Zakona o inspekciji cestovnog prometa i cesta je propisano da poslove inspekcijskog nadzora obavljaju inspektori i viši inspektori cestovnog prometa i cesta. Stoga je razvidno da navedeni dopis nije donijela Inspekcija cestovnog prometa i cesta niti Inspektor za ceste, niti da je uopće obavljen novi inspekcijski nadzor (od strane ovlaštenih osoba) pa da bi se drugotuženiku nalagalo drugačije postupanje od onoga naloženog u predmetnom Rješenju inspekcije od 2.12.2021. Slijedom navedenih zakonskih odredbi, samo Inspekcija za ceste može donijeti novo, drugačije Rješenje kojim će svoje ranije rješenje staviti izvan snage. To u konkretnom slučaju Inspekcija nije učinila, dok navedeni dopis Ministarstva ne može sukladno zakonskim odredbama obvezivati drugotuženika na postupanje protivno Rješenju Inspekcije od 2.12.2021. Konkretno, samo Inspekcija i Inspektor može naložiti drugotuženika da postupi drugačije od ranije naloženog te da ukloni predmetnu betonsku ogradu.A to do sada Inspekcija nije učinila i isto nije naložila drugotuženiku ! Unatoč tome, u navedenom dopisu Ministarstva, a suprotno navodima tužitelja i prvotuženika, a neovisno od činjenice da drugotuženik nije dužan postupati po nalozima Ministarstva koje je u suprotnosti sa nalozima Inspekcije, i nije naloženo drugotuženiku uklanjanje predmetne betonske ograde. Ponovno se ističe da su Hrvatske ceste d.o.o. u navedenom predmetu u cijelosti postupili sukladno Rješenju Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprave za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju, Sektora inspekcije sigurnosti cestovnog prometa i cesta, Službe inspekcije sigurnosti cesta i žičara Klasa: Up/I-340-07/21-03/166, Ur.broj: 530-08-3-2- 1-21-1 i onome što je u istom naloženo od strane naslovnog tijela te su poduzete mjere da se dograđeni priključak privede u prvobitno stanje na način da je postavljena betonska ograda tipa „New Jersey“ u duljini/širini priključka sukladno prijašnjem stanju (do pozicije uklonjenog ogradnog zida - pozicija razlike opločenja na kolnom priključku), o čemu je obaviješteno navedeno tijelo. Navedeno Rješenje Inspekcije je na snazi i Hrvatske ceste d.o.o. su dužne postupati po navedenom te su dužne poštivati isto i ono što je u njemu naslovno tijelo odredilo. Naslovno tijelo do danas nije novim rješenjem ili drugom odlukom ukinulo, preinačilo ili na bilo koji način izmijenilo predmetno rješenje, stavilo ga izvan snage ili naložilo drugačije postupanje Hrvatskih cesta od onoga što je u istom određeno. Stoga Hrvatske ceste d.o.o. da ne mogu postupati protivno navedenom Rješenju naslovnog tijela jer bi u suprotnom tek onda Hrvatske ceste postupale nezakonito. Napominje se kako su Hrvatske ceste d.o.o. dopisom Klasa: 340-03/18-01/264 Ur.Broj: 345-930-554/64-2025-38 od 20.1.2025. (preslika u privitku) detaljno obavijestile Ministarstvo i Inspekciju upravo o činjenicama koje Ministarstvo navodi u kasnijem dopisu od 26.5.2025. te mu dostavile pripadajuću dokumentaciju sa jasnom zamolbom: „molimo Vas uputu o eventualno potrebnim aktivnostima kako ne bi postupali suprotno donesenom Vašem Rješenju, a poglavito imajući u vidu sigurnost odvijanja prometa na predmetnom dijelu državne ceste DC66“, a na što naslovno tijelo do danas nije odgovorilo. Slijedom toga, dok je predmetno Rješenje naslovnog tijela na snazi Hrvatske ceste d.o.o. nemaju nikakvog pravnog osnova za postupanje suprotno istome. O svemu tome je drugotuženik i obavijestio Ministarstvo svojim dopisom Klasa: 340 -03/18- 01/264, Ur. broj: 345-932-932/534-25-42 od 30.6.2025. upućenim Ministarstvu mora i prometa, Prisavlje 14, Zagreb.

    3.2. Drugotuženik da ne može postupati po pravomoćnoj presudi donesenoj u sudskom predmetu u kojem Hrvatske ceste nisu bile stranka niti su na bilo koji način sudjelovale u navedenom postupku te koja se uopće ne odnosi na Hrvatske ceste d.o.o. Drugotuženik se protivi da se presude predane po tužitelju koriste kao dokaz u ovome postupku te iste ne prihvaća. Jednako tako, drugotuženik se protiv da se nalaz vještaka Sandra Viškanića koristi kao dokaz u ovom postupku te isto ne prihvaća. Predlaže odbacivanje, podredno odbijanje tužbe i tužbenog zahtjeva.

    4. Tužiteljica u podnesku od 18. svibnja 2026. osporava prigovor apsolutne nenadležnosti istaknut po drugotuženku, te se ponovno poziva na odredbu čl.233 ZV-a. U prilogu dostavlja fotografije prijepora i dopis drugotuženika punomoćniku ovdje tužiteljice TH, odvjetniku iz [adresa].

    5. Sud je izvršio uvid u dokumentaciju dostavljenu po strankama, te je u bitnome iz dokumentacije dostavljene po drugotuženiku i to rješenja od 2. prosinca 2021. Klasa :

    Up/I-340-07/21-03/166, Ur.broj: 530-08-3-2-1-21-1, zapisnika od 10. rujna 2024. (list 94 – 95 spisa), zapisnika od 14. veljače 2022. (list 97 – 99 spisa), obavijesti drugotuženika Ministarstvu prometa, mora i infrastrukture od 18. veljače 2022. (list 100 spisa), dopisa od 5. listopada 2021., 20. travnja 2020., zapisnika od 9. rujna 2021. zajedno sa fotografijama, te odgovora punomoćniku tužitelja (list 101 – 127 spisa) utvrđeno da su betonski elementi "New Jersey", a čije izmještanje traži tužiteljica postavljeni nakon provedenog upravnog postupka temeljem odredbi Zakona o cestama i Zakona o inspekciji cestovnog prometa i cesta, a sa svrhom sigurnosti prometa na cestama. U tom upravnom postupku u svrhu sigurnosti prometa na cestama naloženo je poduzimanje mjera u cilju sprječavanja nelegalnog prilaza na cestu. Naime, u tom postupku bilo je utvrđeno da je uklonjen zid čime se stvorio nelegalni priključak na cestu tj. bez suglasnosti nadležnog tijela. U cilju sprječavanja istoga najprije je bilo naloženo postavljanje lanca koji je bio oštećen, pa je naloženo naknadno da se postavi privremeno betonska prepreka kojom bi se onemogućilo korištenje nelegalnog prilaza. Takva prepreka je bila postavljana u svrhu privremenog razdvajanja prometne površine javne ceste od privatnog posjeda u gabaritima uklonjenog zida. Budući da u međuvremenu nije vlasnik na drugi način onemogućio izlazak na cestu, utvrđeno je da i nadalje treba ostati privremeno rješenje sa betonskim elementima u cilju sigurnosti prometa na cestama.

    6. Slijedom navedenog proizlazi da je osnovan prigovor apsolutne nenadležnosti ovoga suda, a obzirom je Zakonom propisano koje je tijelo i u kojem postupku nadležno za utvrđivanje prometnog rješenja za siguran priključak na cestu, odnosno za sprečavanje i nadzor nad nelegalnim priključcima . 2. tuženik je izvršio rješenje nadležnog tijela. Općinski sud nije nadležan odlučivati o odlukama koje su donesene u upravnom postupku. To što je tužiteljica ishodovala u sudskom postupku upis stvarne služnosti staze u zemljišnoj knjizi na nekretnini u vlasništvu 3. osobe ne znači da je za sve što se odnosi na taj dio nekretnine nadležan Općinski sud, pa i za mogući pristup na cestu za koji se vodio upravni postuapa na dijelu na kojem ima i tužiteljica upisano stvarno pravo.

    7.Napominje se i da je pogrešno označila 1. tuženika jer Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ne može biti tuženo kao pravna osoba, ono je tijelo državne uprave i nema pravnu osobnost.

    U Opatiji 11. lipnja 2026.

    S u d a c

    Adriana Puž

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovog rješenja. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda, a za županijski sud.

    Dna:

    Pun. tužitelja

    1.tuženik po ODO Rijeka

    2.tuženik

    Po pravomoćnosti:

    Općinski sud u Crikvenici

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.