REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Domovinskog rata 4, Split
Broj: Pp-6222/2026-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Tolić, u prekršajnom postupku protiv okrivljene SN zbog prekršaja iz članka 43. stavka 3. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20, 85/22, 114/22 i 133/23, dalje u tekstu: Zakon o sigurnosti prometa na cestama); povodom prigovora okrivljenice protiv prekršajnog naloga Policijske uprave splitsko- dalmatinske, Postaje prometne policije Split, klasa: 211-07/26-3/2161 od 15. veljače 2026., nakon provedenog žurnog postupka, dana 11. lipnja 2026.
p r e s u d i o j e
Okrivljena:
SN, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći S i Đ, rođena **.**.1997. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], VSS, magistar ekonomije, zaposlena, mjesečnih primanja 1.300,00 eura, lošeg imovnog stanja, neudata, bez djece, državljanka Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavana
k r i v a j e
1) što je 9. veljače 2026. u 22:56 sati u Splitu, izazvala prometnu nesreću s materijalnom štetom, tako što je upravljala osobnim vozilom marke „BMW“ registarske oznake [registarska oznaka], kolnikom Stepinčeve ulice iz smjera istoka u smjeru zapada, te dolaskom do kbr. 41, odnosno garaže u vlasništvu tvrtke "Split Parking" d.o.o. obavila radnju skretanja ulijevo ispred ulaza na navedeni parking, nakratko se zaustavila poradi prislanjanja kartice za podizanje rampe uslijed čega je došlo do greške vozačice, odnosno pokretanja vozila prema naprijed na način da je podignula nogu sa kočnice (vozilo sa automatskim mjenjačem), uslijed čega je prednjim dijelom vozila udarila u rampu koja je u tom trenutku bila spuštena,
dakle, kao vozačica poduzela radnju skretanja, a da se prethodno nije uvjerila da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu i imovinu; uslijed čega je izazvala prometnu nesreću samo s materijalnom štetom,
2) što je u isto vrijeme i na istom mjestu kao pod 1), nakon što je na tamo opisani način izazvala prometnu nesreću, napustila mjesto događaja, a da vlasniku vozila Split Parking d.o.o. nije ostavila svoje podatke i podatke o vozilu kojim je uzrokovala prometnu nesreće ili na drugi način razmijenila svoje podatke i podatke o vozilima,
dakle, kao vozačica sudionica prometne nesreće, nije drugom sudioniku ostavila svoje podatke i napustila je mjesto prometne nesreće,
čime je djelom pod 1) počinila prekršaj opisan u članku 43. stavku 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 43. stavku 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1. istog Zakona; a djelom pod 2) prekršaj opisan u članku 176. stavku 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 176. stavka 5. istog Zakona.
I. Na temelju citiranih propisa, uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon) okrivljenici se
u t v r đ u j e
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 100,00 (stotinu) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 140,00 (sto četrdeset) eura
Na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona okrivljenici se
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 240,00 (dvjesto četrdeset) EURA
Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljena je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Ukoliko okrivljena u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenica je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 50,00 (pedeset) eura, u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.
O b r a z l o ž e n j e
1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Postaja prometne policije Split, izdala je pod gore navedenim brojem prekršajni nalog protiv okrivljene SN zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci presude; na koji nalog je okrivljena podnijela prigovor zbog poricanja prekršaja.
2. Postupajući po prigovoru na prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 238. Prekršajnog zakona, Sud je utvrdio da je prigovor podnesen u zakonskom roku te je nalog stavio izvan pravne snage, nakon čega je na temelju članka 221. stavka 1. točke
1. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak.
3. Ispitana pred sudom, okrivljena SN je istaknula kako se smatra krivom za prekršaje koji joj se stavljaju na teret. U svojoj obrani je dalje navela kako je točno da je kritične prigode nehotično oštetila rampu na ulazu u garažu u Stepinčevoj ulici, gdje inače ima pretplatu. Ističe da ju je uhvatila panika jer je oštetila novi automobil i svakako je imala namjeru kontaktirati Split Parking d.o.o., ali se dogodilo da su oni u međuvremenu obavijestili policiju pa nije stigla to učiniti. Ističe kako nije imala namjeru izbjeći odgovornost, uostalom očitala je svoju karticu i tamo se mogao vidjeti njen identitet. Riječ je o nesretnom spletu okolnosti i sve se to dogodilo jer se prestrašila i uspaničila. Moli sud da joj ne izrekne zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom, jer joj je automobil potreban za odlazak na posao i skrb o majci koja je starije životne dobi.
4. Tijekom postupka u dokazne svrhe pročitani su prigovor na prekršajni nalog, zapisnik o očevidu sa situacijskim planom i fotografijama mjesta prometne nesreće te je pregledana snimka video nadzora Split Parking d.o.o. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa i uprave RH, iz koje je vidljivo da okrivljenica nije prekršajno kažnjavana.
5. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, odnosno iz priznanja okrivljenice, odnosno njezine obrane u kojoj u cijelosti priznaje prekršaje koji joj se stavljaju na teret, a što je ujedno potkrijepljeno izvedenim materijalnim dokazima, a napose video snimkom same prometne nesreće; Sud smatra nesporno utvrđenim da je okrivljena počinila prekršaje, činjenično opisane i pravno označene kao u izreci presude.
6. Odredbom članka 43. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu.
6.1. Stavkom 2. istog članka je određeno kako je prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja. Stavkom 3. je pak propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 60,00 eura kazniti za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
6.1. Odredbom članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je kako će se za prekršaje iz ovoga Zakona kojima je izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom, kazniti počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 130,00 eura.
6.2. Odredbom članka 176. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da je, u slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, vozač dužan vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću. Stavkom 5. je pak propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kazniti vozač ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne nesreće.
7. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljenoj SN, Sud je kao olakotne okolnosti uzeo u obzir njezino priznanje, kojim je pridonijela bržem okončanju postupka, njezine loše imovinske prilike te na koncu činjenicu da se nije pojavljivala kao počiniteljica prekršaja, pa tako ni protiv sigurnosti prometa na cestama. Sud je u tom smislu također cijenio stupanj krivnje na strani okrivljene, u smislu da je riječ o nesvjesnom nehaju, odnosno nenamjernom pokretanju vozila; kao i stupanj povređivanja zaštićenog dobra, koji se pak ogledava u razmjerno maloj materijalnoj šteti na objektu.
7.1. Polazeći od citiranih okolnosti, sud smatra da one u svojoj ukupnosti predstavljaju naročite olakotne okolnosti iz članka 37. stavka 3. Prekršajnog zakona koje služe kao temelj za primjenu instituta ublažavanja kazne. Stoga je okrivljenoj prethodno utvrdio novčane kazne u manjem iznosu od najniže kazne koju zakon propisuje za predmetne prekršaje, nakon čega joj je primjenom odredaba o stjecaju izrekao ukupnu novčanu kaznu navedenu u izreci presude. Na taj način će se prema stajalištu suda u cijelosti ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.
7.2. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljena u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
8. Na koncu se ističe kako Sud okrivljenoj za počinjeni prekršaj nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, jer je procijenio da u konkretnom slučaju ne postoji opasnost da će ista upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Naime, ni prije ni poslije počinjenja predmetnog prekršaja okrivljena SN se, nije javljala kao kršitelj prometnih pravila, iz čega ne proizlazi postojanje iteracijske opasnosti, a time ni potreba izricanja predložene mjere. Drugim riječima, sud smatra kako će se i samim izricanjem novčane kazne prema okrivljenici ostvariti svrha zaštitne mjere.
9. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 1. i stavka 3. te članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, s tim da se iznos od 28,40 eura odnosi na troškove tužitelja uporabom tehničkih sredstava i provođenjem očevidnih radnji, sukladno zahtjevu Postaje prometne policije Split; dok se ostatak odnosi na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.
Split, 11. lipnja 2026.
Zapisničarka
Sudac
Sanja Tolić,v.r.
Mario Bakota,v.r
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude okrivljena i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana primitka ove presude. Žalba se podnosi u pisanoj formi, putem ovog Suda, u dva ista primjerka.
Dostaviti: okrivljenoj, tužitelju, u spis
