Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Poslovni broj: Pp-1418/2026-6

Varaždin, Kapucinski trg 5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu, po sucu toga suda Hani Strnišćak uz sudjelovanje Valentine Bunić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog GČ, zbog prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ 70/2017, 126/2019, 84/2021, 114/2022, 36/2024, dalje: ZZNO) u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave varaždinske, Policijske postaje Ludbreg Klasa: 211-07/26-5/14141, urbroj: 511-14-07-26-1 od 5. lipnja 2026., nakon provedenog žurnog postupka, 11. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni GČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1976. u [adresa], od oca G i majke TČ, djev. T, s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, SSS, grafički tehničar, zaposlen u trgovačkom društvu "Grafičar" d.o.o. Ludbreg, s mjesečnim primanjima od oko 1.500,00 eura, oženjen, otac jednog maloljetnog i jednog punoljetnog djeteta, prekršajno kažnjavan za promet, kazneno neosuđivan

k r i v  j e

I. što je 5. lipnja 2026. oko 19,00 sati u obiteljskoj kući u [adresa] počinio psihičko nasilje u obitelji prema supruzi HČ, rođenoj **.**.1984. i fizičko nasilje prema majci TČ, rođenoj **.**.1956., a koja je osoba starije životne dobi, na način da je pod utjecajem alkohola u organizmu od 2,07 g/kg uslijed razgovora sa suprugom HČ prvotno na terasi počeo psovati pogrdnim riječima, da bi ju zatim primio rukama za vestu nakon čega mu je rekla da se smiri te je otišla prema kuhinji gdje se nalazila njezina svekrva TČ odnosno majka GČ, a kada je HČ ušla u kuhinju čula je kako joj je GČ viknuo da je sotona i kada je svekrva TČ vidjela da je HČ uplakana, stala je tijelom između HČ i GČ u namjeri da zaštiti HČ, da bi GČ potom rukama odgurnuo svoju majku TČ nakon čega je TČ pala na pod u kuhinji i nakon što se pridigla izišla je van pozvati policiju, čime je kod HČ i TČ prouzročio osjećaj uznemirenosti,

dakle što je primijenio fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda te što je počinio psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost,

čime je postupio protivno članku 10. stavak 1. točka. 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i počinio prekršaj iz članka 22. stavak 1. i 5. istog zakona,

te se okrivljenom GČ radi toga uz primjenu članka 33. stavak 3. i članka 36. u svezi s člankom 39. stavak 1. točka 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine” 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.),

II. u t v r đ u j e

za prekršaj iz članka 22. stavak 1. ZZNO

novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura

za prekršaj iz članka 22. stavak 5. ZZNO

novčana kazna u iznosu od 1.700,00 (tisuću sedamsto) eura

pa se za počinjene prekršaje okrivljenom GČ na temelju članka 39. stavak 1. točka 2. Prekršajnog zakona

III. i z r i č e

ukupna novčana kazna

u iznosu od 2.000,00 (dvije tisuće) eura.

IV. Na temelju članka 30. Prekršajnog zakona okrivljenom GČ se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme uhićenja od 5. lipnja 2026. u 19,40 sati po Izvješću o uhićenju Policijske uprave varaždinske, Policijske postaje Ludbreg od 5. lipnja 2026. do puštanja na slobodu po Rješenju ovog suda broj Pp 1418/2026-5 od 6. lipnja 2026. u 11,15 sati, što ukupno iznosi 2 (dva) dan zadržavanja koji se izjednačuje s 79,64 eura (sedamdeset devet eura i šezdeset četiri centa) novčane kazne koji iznos se uračunava u izrečenu novčanu kaznu, pa okrivljeniku preostaje za platiti 1.920,36 eura (tisuću devetsto dvadeset eura i trideset šest centi) novčane kazne.

Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 60 dana po pravomoćnosti ove presude, a po nalogu za nacionalna plaćanja koji je prilog ovoj presudi.

Okrivljenik se upozorava sukladno članku 152. stavak 3. Prekršajnog zakona da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 izrečene kazne smatrati će se da je izrečena novčana kazna u cjelini plaćena. Ukoliko okrivljenik u tom roku izrečenu novčanu kaznu ne plati, ista će se na temelju članka 34. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno.

V. Trošak postupka odmjeren je u iznosu od 100,00 (sto) eura, a temelji se na članku 138. stavak 2. točka 2. i točka 3. u svezi članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona te Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine” 18/2013.) i dužan ga je nadoknaditi okrivljenik u istom roku kao i novčanu kaznu od dana pravomoćnosti presude, a po nalogu za nacionalna plaćanja koji je prilog ovoj presudi.

Obrazloženje

1. Policijska uprava varaždinska podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude. Okrivljenik je bio uhićen 4. lipnja 2026. te je stoga na temelju članka 221. stavak 1. točka 3. Prekršajnog zakona proveden žurni postupak.

2. Očitujući se o optužbi okrivljenik je izjavio da se ne smatra krivim za prekršaje koji mu se stavljaju na teret.

3. U dokaznom postupku sud je pročitao Zapisnik o ispitivanju osumnjičenog GČ od 5. lipnja 2026. (list 4-6 spisa), Zapisnik o ispitivanju svjedokinje HČ od 5. lipnja 2026. (list 7-9 spisa), Zapisnik o ispitivanju svjedokinje TČ od 5. lipnja 2026. (list 10-12 spisa), Zapisnike o ispitivanju prisutnosti alkohola od 5. lipnja 2026. (list 13-15 spisa), Izvješće o uhićenju od 5. lipnja 2026. (list 16-17 spisa), Izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji PP Ludbreg (list 19-22 spisa), Zahtjev za izricanje zaštitne mjere od 5. lipnja 2026. (list 35 spisa), Službena bilješka o uvidu u prijavljivanosti od 5. lipnja 2026. (list 36 spisa), Potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije od 6. lipnja 2026. (list 37-38 spisa) i Uvjerenje Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Odjela za kaznene evidencije od 6. lipnja 2026. (list 39-40 spisa) , ispitao je svjedokinje HČ i TČ te okrivljenika.

4. Iznoseći svoju obranu okrivljenik je naveo da je točno da je 5. lipnja 2026. oko 19,00 sati u obiteljskoj kući na adresi u [adresa] pod utjecajem alkohola od 2,07 g/kg alkohola u organizmu uslijed razgovora sa suprugom HČ prvotno na terasi počeo psovati na nju pogrdnim riječima, a zatim ju je primio rukama za vestu nakon čega mu je ona rekla da se smiri te je otišla prema kuhinji gdje se nalazila njegova majka TČ. Kada je njegova supruga ušla u kuhinju viknuo joj je da je sotona i kada je njegova majka vidjela da je njegova supruga uplakana, stala je između njega i supruge, no majku nije gurnuo, kako mu se to stavlja na teret, već se ona valjda poskliznula. Na pitanje suda je odgovorio da je inače sa suprugom u dobrim odnosima, kao i s majkom, da inače ne zloupotrebljava alkohol, a ono što se dogodilo kritičnoga dana jest da je cijeli dan radio u vinogradu gdje je konzumirao alkoholna pića sa susjedima. Kada mu se predoči da policija predlaže da mu sud odredi zadržavanje i nakon što mu sud predoči da mu se može odrediti zadržavanje u zatvoru do 15 dana kao i produljiti zadržavanje za još daljnjih 15 dana odgovorio je da ga nije potrebno zatvarati, da se ovo više neće ponoviti. Na pitanje suda je odgovorio da ne neće ništa događati ako ga se pusti kući. Na daljnje pitanje suda, a nakon što mu se pročita da ga se tereti u činjeničnom opisu optužnog prijedloga da je počinio nasilje: "Uslijed razgovora sa suprugom HČ vezano za moje loše ponašanje u zadnje vrijeme" i kada ga se upita da li to može pojasniti odgovorio je da se supruga i on nisu svađali, već je nastao problem oko auta budući da je njegova supruga imala sudar. Problem je nastao zbog toga što je auto oštećen i moraju poduzimati daljnje korake vezano uz popravak tog auta, a auto mu treba za posao, a imaju i dijete s invaliditetom. Na pitanje suda da li još nešto želi dodati odgovorio je samo to da se ovo više neće ponoviti.

5. U postupku je ispitana i žrtva HČ, koja je otklonivši blagodat nesvjedočenja, izjavila da je kritične zgode njen suprug bio ljut, ne zna što mu je došlo jučerašnjeg dana, inače nije takav i brižan je. Ona je inače imala prometnu nesreću u kojoj je bila oštećena jer je nju vozilom netko drugi udario. Suprug je kritične zgode bio ljut zbog toga što moraju popravljati taj auto, a bio je ljut i radi novaca i ono što se dogodilo toga dana, rekao joj je neke ružne riječi, ne sjeća se točno što, a ono što je čula jest da joj je povišenim tonom glasa rekao da je sotona, a sve se to odigralo na terasi te joj je on rekao da je sotona kada je otišla u kuhinju. Na pitanje suda je odgovorila da ju je njen suprug s obje ruke primio za gornji dio jaknice koju je imala na sebi, ali to nije bilo tako strašno te je ona njemu na to rekla da se smiri i otišla u kuhinju. Navela je da su se oni nakon ovog događaja, misli da prije dolaska policije i prije nego što je svekrva zvala policiju, zagrlili i on se smirio. Svekrva TČ je stala između njih u kuhinji kako joj suprug ne bi nešto napravio, a ona se nakon toga maknula i otišla u hodnik te ne zna što se dalje zbivalo. Na pitanje suda, a nakon što joj se predoči da sud može okrivljenika zadržati u zatvoru do 15 dana uz produljenje u zatvoru za daljnjih 15 dana odgovorila je da to nije potrebno, da voli svog supruga, da ga se ne boji, a nije potrebno niti da mu se, nakon što joj sud to predoči, da se suprugu izrekne mjera opreza zabrane približavanja njoj ili zabrana da suprug uspostavlja bilo kakav kontakt s njom. Na daljnje pitanje suda odgovorila je da je suprug vjerojatno kritične zgode bio pod utjecajem alkohola, ali nije osjetila zadah na alkohol jer se suprug normalno ponašao. Dodaje da nema potrebe da se suprug zadrži u zatvoru i radi djece jer djeca vole tatu i fali im tata.

6. Žrtva TČ, otklonivši blagodat nesvjedočenja izjavila je da ne zna što je bilo kritične zgode između njene snahe HČ i njenog sina, samo je vidjela da je HČ došla u kuhinju uplakana i da je njen sin GČ došao za njom i ona se uplašila i stala je između njega i snahe i nakon toga ju je njen sin pogurnuo i ona je pala. Inače je u dobrim odnosima sa sinom i ne boji ga se osim dok je pod utjecajem alkohola. Na pitanje suda da li je okrivljenik bio i kritične zgode pod utjecajem alkohola odgovorila je da je, a na daljnje pitanje odakle to zna odgovorila je da to zna po ponašanju jer je agresivan kad je pod utjecajem alkohola, a na pitanje koliko često je okrivljenik pod utjecajem alkohola odgovorila je da ne često, par puta na godinu. Na pitanje suda da li je bilo ovakvih ili sličnih incidenata kada bi okrivljenik bio pod utjecajem alkohola odgovorila je da ne. Na pitanje suda da li je imala kakve ozljede uslijed pada odgovorila je da nije, udarila se samo u lakat desne ruke. Na pitanje suda kako se osjećala uslijed ovog događaja odgovorila je da preplašeno, a na pitanje suda da li joj je ugodno u sudnici sjediti pored sina odgovorila je da jest, da je njeno dijete. Na pitanje suda nakon što se pridigla, što se onda dogodilo odgovorila je da je otišla van iz kuće na cestu i da je pozvala policiju.

7. Na temelju provedenog dokaznog postupka, sud utvrđuje da je okrivljeni GČ počinio djela za koje se optužuje na način opisan u izreci presude. Naime, okrivljenik je u svojoj obrani priznao da je 5. lipnja 2026. oko 19,00 sati u obiteljskoj kući u [adresa] pod utjecajem alkohola od 2,07 g/kg alkohola u organizmu uslijed razgovora sa suprugom HČ prvotno na terasi počeo psovati na nju pogrdnim riječima, da ju je zatim primio sa rukama za vestu, nakon čega mu je ona rekla da se smiri te je otišla prema kuhinji gdje se nalazila njegova majka TČ, svekrva HČ. Iskazao je da kada je njegova supruga ušla u kuhinju da joj je viknuo da je sotona, a kada je njegova majka vidjela da je njegova supruga uplakana, stala je između njega i supruge. Okrivljenik je poricao da je majku TČ gurnuo kako mu se to stavlja na teret, a sud je tu spornu činjenicu utvrdio na temelju iskaza žrtve TČ koja je u svojem iskazu navela da je kritične zgode vidjela da je njena snaha HČ došla u kuhinju uplakana, da je njezin sin GČ došao za njom, da se uplašila i da je stala između njega i snahe. Opisala je da ju je nakon toga njezin sin pogurnuo i da je pala te da je nakon što se pridigla otišla van iz kuće na cestu i da je pozvala policiju. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz žrtve TČ jer je ona detaljno, uvjerljivo i potpuno opisala ponašanje okrivljenika inkriminirane zgode, a osim toga u provedenom suočenju između okrivljenika i imenovane svjedokinje na okolnost je li ju okrivljenik odgurnuo nakon čega je ona pala, žrtva TČ je ostala kod svojeg iskaza navodeći da govori istinu i da želi pomoći okrivljeniku. Stoga je njezin iskaz u cijelosti prihvaćen kao vjerodostojan.

8. Sud je prihvatio i iskaz žrtve HČ u dijelu gdje je ona iskazala da je kritične zgode suprug, ovdje okrivljenik, bio ljut, da joj je rekao neke ružne riječi i da joj je rekao da je sotona kada je otišla u kuhinju. Njen je iskaz prihvaćen i dijelu gdje je ona opisala da ju je suprug s obje ruke primio za gornji dio jaknice koju je imala na sebi, nakon čega je ona njemu rekla da se smiri i otišla u kuhinju. Taj dio iskaza je u cijelosti prihvaćen jer potvrđuje obranu okrivljenika te povezujući iskaz žrtve HČ i obranu okrivljenika sud je utvrdio da se događaj na terasi i prilikom ulaska u kuhinju između žrtve HČ i okrivljenika zbio na način opisan u izreci presude. Međutim, sud nije prihvatio iskaz imenovane svjedokinje u dijelu gdje je ona navela da joj je okrivljenik rekao da je sotona povišenim tonom glasa s obzirom da je okrivljenik sam u svojoj obrani izjavio da je te riječi viknuo, nije prihvaćen iskaz imenovane svjedokinje u dijelu gdje je ona rekla da kada ju je suprug s obje ruke primio za gornji dio jaknice da to nije bilo tako strašno jer sud ocjenjuje da takvim navodima žrtva HČ umanjuje ozbiljnost ponašanja okrivljenika inkriminiranog dana i težinu počinjenog djela. To iz razloga što je žrtva HČ navela da su joj kritične zgode krenule suze dok je okrivljenik došao do nje i kada ju je uhvatio rukama za vestu. Iako je žrtva HČ navela da nije bila toliko povrijeđena niti uznemirena na posebno je pitanje suda ako nije bila uznemirena zbog čega je plakala odgovorila da su joj zbog stresa krenule suze. Isto tako njezini navodi da nije osjetila zadah na alkohol kod supruga jer se suprug normalno ponašao, iako je rekla da su se zagrlili i da se suprug smirio prije dolaska policije, nisu životni niti logični niti uvjerljivi. Naime, iz Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola od 5. lipnja 2026. razvidno je da je okrivljenik u 19,26 sati inkriminiranoga dana alkotestiran i da mu je izmjerena koncentracija alkohola u organizmu od 2,07 g/kg pa uzimajući u obzir visinu te koncentracije potpuno je neuvjerljiv iskaz svjedokinje da ne bi kod okrivljenika osjetila zadah na alkohol i da se on ponašao normalno. U preostalom dijelu kako je naprijed iznijeto sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedokinje kao vjerodostojan.

9. Iz ukupnosti svih izvedenih dokaza, napose ocjenom vjerodostojnosti obrane okrivljenika koji je priznao da je počinio psihičko na štetu svoje supruge HČ, iskaza žrtve HČ koja je potvrdila obranu okrivljenika, sve povezujući sa iskazom žrtve TČ koja je navela da je stala u obranu svoje snahe žrtve HČ i da ju je nakon toga okrivljenik pogurnuo te da je pala, kao i Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu okrivljenika od 5. lipnja 2026. sud je utvrdio da se događaj u [adresa] zbio na način opisan u izreci presude.

10. Članak 8. stavak 1. i stavak 2. ZZNO navodi osobe na koje se primjenjuje taj zakon, a to su između ostalog bračni drugovi i srodnici po krvi u ravnoj lozi. Članak 10. stavak 1. točka 1. ZZNO propisuje da je nasilje u obitelji primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, a točka 3. istog stavka i članka navedenog zakona propisuje da je nasilje u obitelji psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost. Slijedom toga, nasilje u obitelj čini onaj tko prema svojem srodniku, počini neki oblik nasilja. Da bi bilo ostvareno biće prekršaja fizičkog nasilja osoba treba primijeniti fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, a da bi bilo ostvareno biće prekršaja psihičkog nasilja ponašanje osobe mora kod žrtve prouzročiti osjećaj straha, uznemirenosti i povredu dostojanstva. U konkretnom slučaju okrivljenik je prema žrtvama i to supruzi HČ počinio psihičko nasilje jer je vikao i vrijeđao ju riječima "sotona" zbog čega je kod nje prouzročio osjećaj uznemirenosti obzirom da je žrtva HČ plakala zbog stresa, što je sama navela u svom iskazu. Iz sadržaja samih okrivljenikovih riječi sud utvrđuje da su iste pogrdne, neprimjerene, uvredljive i ranjavajuće za osobu kojoj su upućene, a osobito jer je žrtva HČ iskazala da voli svog supruga, ovdje okrivljenika, pa iako je žrtva nastojala umanjiti da ju je to povrijedilo navodeći da nije bila toliko povrijeđena niti uznemirena ipak je iskazala da su joj od stresa krenule suze pa je po ocjeni ovog suda nedvojbeno utvrđeno da su okrivljenikove riječi kod žrtve HČ izazvale uznemirenost. Okrivljenik je svojim radnjama inkriminiranog dana time što je odgurnuo svoju majku TČ uslijed čega je ona pala primijenio fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, što je potvrdila sama žrtva TČ iskazujući da uslijed pada nije zadobila nikakve ozljede. Nije sporno da su okrivljenik i žrtva HČ bračni drugovi, a da je žrtva TČ majka okrivljenika odnosno da su isti srodnici po krvi u ravnoj lozi. Slijedom toga, okrivljenik je svojim radnjama ostvario bića prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 1. i 3. ZZNO.

11. Sud je izvršio intervenciju u zakonski opis prekršaja na način da je umjesto članka 10. stavak 1. točka 2. ZZNO (tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci) izmijenio u točku 1. (primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda), čime nije izmijenio optužbu na štetu okrivljenika i stavio mu na teret veću količinu kriminalne volje nego što mu to stavlja na teret ovlašteni tužitelj, već je samo specificirao zakonski opis djela sukladno utvrđenom činjeničnom stanju kako je opisano u optužnom prijedlogu.

12. Slijedom svega iznijetog, na temelju članka 179. stavak 5. Prekršajnog zakona, savjesno cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te na temelju ocjene ukupnosti dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljeni GČ kriv za prekršaje koji mu se stavljaju na teret.

13. Kažnjivi članak 22. stavak 1. ZZNO propisuje da tko počinio nasilje iz članka 10. ovog zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana, a kažnjivi stavak 5. istog članka ZZNO propisuje ako je nasilje iz stavka 1. ovog članka počinjeno na štetu djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi, počinitelj će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.700,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 70 dana. Okrivljenik je svojom radnjom inkriminiranog dana počinio više prekršaja odnosno prekršaj iz članka 22. stavak 1. (nasilje u obitelji – osnovni oblik djela) i iz stavka 5. (na štetu osobe starije životne dobi – majke TČ, rođene **.**.1956.) ZZNO. Stoga mu je sud na temelju članka 39. stavak 1. točka 2. za počinjena djela utvrdio novčane kazne koje su mu utvrđene u zakonskom minimumu sukladno članku 33. stavak 3. i članku 36. Prekršajnog zakona te mu je zatim izrekao ukupnu novčanu kaznu koja je jednaka zbroju pojedinačno utvrđenih novčanih kazni za djela počinjena u stjecaju.

14. Pri odmjeravanju kazne sud je vodio računa o vrsti i težini prekršaja te posljedicama počinjenog prekršaja. Kao olakotnu okolnost sud je uzeo neosuđivanost okrivljenika za istovjetne prekršaje vidljivu iz Potvrde Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije od 6. lipnja 2026., neosuđivanost okrivljenika za kaznena djela vidljivu iz Uvjerenja Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za kaznene evidencije od 6. lipnja 2026., kao i navod žrtve HČ da oprašta svom suprugu GČ za njegovo ponašanje inkriminirane zgode zbog čega okrivljeniku za počinjena djela sud nije izricao kaznu zatvora. Međutim, u konkretnom slučaju sud nije našao osobito olakotnih okolnosti iz članka 37. Prekršajnog zakona za ublažavanje novčane kazne okrivljeniku zbog čega mu je utvrdio novčane kazne u zakonskim minimumima i izrekao jedinstvenu novčanu kaznu za djela u stjecaju. Sud je mišljenja da će se izrečenom će se novčanom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja u općem i posebnom smislu, na način da će ova vrsta sankcije izraziti društvenu osudu zbog počinjenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i ostale da ne čine prekršajna djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja prekršajnih djela i o pravednosti kažnjavanja.

15. Na temelju članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona okrivljeniku je izrečen trošak postupka u iznosu od 100,00 koji se odnosi na paušalni trošak postupka, a koji je odmjeren na temelju trajanja i složenosti postupka u kojem je održano jedno ročište na kojem su ispitane žrtve i okrivljenik. Sveukupni trošak dužan je nadoknaditi okrivljenik jer je presudom proglašen krivim te je trošak svojim prekršajem prouzročio.

U Varaždinu 11. lipnja 2026.

Zapisničarka

Sudac

Valentina Bunić, v.r.

Hana Strnišćak, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenik, ovlašteni tužitelj i oštećenice mogu izjaviti žalbu u roku od 8 dana po primitku presude Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu. Žalba se podnosi u dva istovjetna primjerka pismeno putem ovog suda. Na temelju članka 192. stavak 4. Prekršajnog zakona oštećenik može pobijati presudu samo zbog odluke o troškovima prekršajnog postupka.

Dostavna naredba:

Presudu dostaviti:

1. okrivljeniku, GČ, [adresa]

2. tužitelju, PU varaždinska, Policijska postaja Ludbreg, Koprivnička 15, odmah i po pravomoćnosti,

3. žrtvi nasilja, HČ, [adresa], odmah i po pravomoćnosti

4. žrtvi nasilja, TČ, [adresa], odmah i po pravomoćnosti

5. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Ludbreg, Ulica kardinala Franje Kuharića 12, po pravomoćnosti