Poslovni broj: P-21/2024-29

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji Ines Bračanov Čuljat, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja OĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnica Marijana Temali, odvjetnica u [adresa], protiv tuženika L.D. "Župa", Mandaljena 1, Mlini, OIB: 10244725675 kojeg zastupa punomoćnik Massimo Činić, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 14. travnja 2026. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i zamjenice punomoćnika tuženika stranaka, dana 10. lipnja 2026.

p r e s u d i o j e:

I. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju iznos od 5.856,84 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023 . pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena a koje teku od počevši od dana 03. lipnja 2022. godine pa do isplate, sve u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 2.765,80 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023 . pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena a koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, a sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da se dana 02. lipnja 2022. u 6:25 sati na državnoj cesti D8 u Općini Župa Dubrovačka dogodila prometna nezgoda na način da je divlja svinja istrčala na prometnu traku kojom se kretao tužitelj, upravljajući svojim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] prilikom čega je došlo do naleta divlje svinje na njegovo vozilo te je tužitelju nastala materijalna šteta za koju štetu odgovara prije svega imatelj divljači, odnosno lovoovlaštenik (lovačko društvo) po načelu objektivne odgovornosti obzirom je divljač koja se slobodno kreće okolišem stvar od koje prijeti povećana opasnost nastanka štete. Nadalje navodi da se nakon štetnog događaja obratio osiguravajućem društvu Euroherc osiguranje d.d. koje je sačinilo fotografije vozila i izvid štete a koja nastala oštećenja na vozilu tužitelja su popisana u izvidu štete temeljem kojeg je tužitelj pribavio ponudu ovlaštenog servisa Ultra auto d.o.o. prema kojoj popravak predmetnog vozila iznosi 44.128,39 kuna odnosno 5.856,84 eura. Također navodi i da je polica Euroherc osiguranja d.d. kojom su bila osigurana lovačka društva prestala važiti prije nastanka štetnog događaja i nije obnovljena kod ijednog osiguravajućeg društva.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti i osnovanost i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva te ističe prigovor promašene pasivne legitimacije budući da isti nije lovoovlaštenik na području na kojemu se predmetni štetni događaj dogodio obzirom se predmetni štetni događaj dogodio u naseljenom mjestu Čibača, općina Župa Dubrovačka, a što je razvidno iz Potvrde MUP-a (u spisu). Nadalje ističe da je sukladno čl. 11. Zakona o lovstvu (NN: 99/18, 32/19 i 32/20) ; (dalje: ZL) zabranjeno ustanovljenje lovišta u naseljenom mjestu i da je jedinica lokalne samouprave za naseljeno mjesto dužna izraditi PZD – Program zaštite divljači i da posljedično, jedinica lokalne samouprave za područje PZD-a ima status lovoovlaštenika tj. prava i obveze lovoovlaštenika dok pravno relevantnu činjenicu da bi tuženik bio lovoovlaštenik na čijem se području predmetni štetni događaj dogodio, i time pasivnu legitimaciju tuženika, tužitelj ničim ne dokazuje, a niti označava pravnu osnovu po kojoj tuženika smatra odgovornim za nastanak predmetnog štetnog događaja - nastalu štetu. Tuženik napominje kako je u konkretnom slučaju pitanje odgovornosti za štetu na vozilu koja je nastala uslijed naleta na divljač, uređeno odredbom članka 80. stavak 6. Zakona o lovstvu (NN: 99/18, 32/19 i 32/20) ...Za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

-vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

-lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova...

S tim u vezi, ističe da u vrijeme i na dan nastanka predmetnog štetnog događaja u lovištu tuženika nisu provođene bilo kakve lovne aktivnosti pa posljedično ni u kojem slučaju nema odgovornosti tuženika za nastalu štetu te još jednom osporava da bi se mjesto predmetnog štetnog događaja nalazilo u lovištu tuženika. Tuženik ponavlja kako je Zakon o lovstvu lex specialis te njegove odredbe kao takve derogiraju primjenu odredaba Zakona o obveznim odnosima kao općeg propisa i dodatno ističe i kako je divljač dobro od interesa za RH (ustavna kategorija) te je pod njezinom osobitom zaštitom (članak 4. Zakona o lovstvu) a sve i kada bi divljač bila opasna stvar, a nije, u konkretnom bi se slučaju radilo o srazu dvaju opasnih stvari, tj. o konkurenciji dvaju objektivnih odgovornosti njihovih imatelja o čemu je sudska praksa već zauzela stajalište te se iste rješavaju primjenom pravila o subjektivnoj odgovornosti – po principu krivnje a odgovornosti se oslobađa onaj tko dokaže da štetu nije prouzročio namjerno ili nepažnjom (članak 1049. Zakona o obveznim odnosima), a slučajne štete spadaju na teret onoga kome su se dogodile. Nadalje ističe kako na temelju navedenog, ako tužitelj ne može dokazati krivnju tuženika tj. ako tužitelj ne može dokazati da se predmetna šteta dogodila namjerno ili nepažnjom tuženika, tada se odgovornost za štetu ne može prepisati tuženiku već ista šteta pogađa tužitelja kao vlasnika, sukladno načelu casum sentit dominus a da je stajalište da divljač nije i ne može biti opasna stvar, pravilno potvrdio i Visoki Trgovački sud u presudi poslovni broj: Pž-3870/2022-2 od 06.11.2023. Tuženik također ističe kako je isti provodio/provodi sve propisane mjere za sprječavanje nastanka šteta od divljači pa tako isti npr. uz cestu nema bilo kakvih pojilišta, hranilišta a broj divljači je u skladu s lovnogospodarskom osnovom i dr.

3. U postupku su pregledani fotografije (list 4-11 spisa), potvrda Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Dubrovačko-neretvanska, Postaja prometne policije Dubrovnik, klasa:211-08/22-3/5035, urudžbeni broj:511-03-14-22-3 od 2. lipnja 2022. (list 13-14 spisa), izvid štete broj:222299900032/1 (list 15-16 spisa), ponuda od 29.srpnja 2022., br. naloga 2022001551/1 (list 17-18 spisa), fotodokumentacija očevida Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava

Dubrovačko-neretvanska, Postaja prometne policije Dubrovnik, broj:211-08/22- 3/5035 od 19.veljače 2023. (list 19-36 spisa), karta sa opsegom nadležnosti lovačkog društva Župa (list 66 spisa), spis prometne nesreće 211-08/22-3/5035 Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Dubrovačko-neretvanska, Postaja prometne policije Dubrovnik (list 71-94 spisa), spis Euroherc osiguranja (list 96-106 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka PĐ (list 115-116 spisa), ČĐ (list 116-117 spisa) i tužitelja OĐ (list 130-131 spisa) i prometnim vještačenjem po vještaku strojarske struke Ivici (list 137-148, 203 spisa) kao i saslušanjem vještaka Ivice Hrdala (list 200-201 spisa)

3.1. Iz potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Dubrovačko- neretvanska, Postaja prometne policije Dubrovnik, klasa:211-08/22-3/5035, urudžbeni broj:511-03-14-22-3 od 2. lipnja 2022 proizlazi da se 2. lipnja 2022. u 6,25 na cesti D8, u blizini mjesta Čibača, općina Župa Dubrovačka na km 1 km m+720 m dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovali JĐ u svojstvu vozača vozila Volkswagen passat registracijskih oznaka [registarska oznaka], godina proizvodnje 2014. kada je tužitelju upravljajući svojim osobnim vozilom iz smjera zapada u smjeru istoka dolaskom do km stupa 1 i 720m 29 dionice sa njegove lijeve strane divlja životinja (divlja svinja) naglo izletila iz visokog zelenog raslinja sa sjeverne strane kolnika te je došlo do naleta divlje životinje (divlje svinje) na prednji dio osobnog vozila reg. oznaka [registarska oznaka] na južnoj kolničkoj traci a koja divlja životinja (divlja svinja) je istrčala iz lovnog područja lovačkog društva Župa iz Mandaljenje i da je na mjestu događaja bio član lovačkog društva lovac ČĐ. Nadalje proizlazi da je na navedenom vozilu uočeno oštećenje prednjeg branika, prednje ukrasne maske, poklopac motora, senzor od radara, parking senzori prednji, plastični nosač od prednje registracijske pločice a koja šteta po nestručnoj procjeni iznosi 8 .000,00 HRK.

3.2. Pregledan je i izvid štete broj:222299900032/1 iz kojeg proizlazi da je šteta djelomična, potrebni sati i cijena sata za limara (10,5 sati /110,00 kuna) i lakirera (1,70 sati /110,00 kuna) kao i cijena potrošnog materijala-lakirer 725,58 kuna.

3.3. Iz ponude od 29.srpnja 2022., br. naloga 2022001551/1 proizlazi ukupna vrijednost dijelova i usluge limara i lakirera iznosi 44.128,39 kuna.

3.4. U fotodokumentaciji očevida Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava

Dubrovačko-neretvanska, Postaja prometne policije Dubrovnik, broj:211-08/22- 3/5035 od 19.veljače 2023. prikazane su fotografije mjesta događaja, mjesto naleta divlje životinje na osobno vozilo reg. oznaka [registarska oznaka], izlazno mjesto odakle je izašla divlja životinja (divlja svinja) iz visokog zelenog raslinja sa sjeverne strane kolnika državne ceste D-8, osobno vozilo registarskih [registarska oznaka] kao i nastala oštećenja na navedenom vozilu sa tragovima dlake divlje životinje na prednjem braniku osobnog vozila i divlju životinju (divlju svinju).

3.5. Uvidom u kartu sa opsegom nadležnosti lovačkog društva Župa proizlazi da se mjesto naleta divlje životinje (divlje svinje), Čibaća, nalazi u obuhvatu granice lovišta županijskog lovišta Župa Dubrovačka.

3.6. Svjedok PĐ iskazao je da je u vrijeme nastanka navedenog događaja bio predsjednik Lovačkog društva Župa, a da je trenutno samo član i da ga je telefonskim putem navedenog jutra ČĐ koji je tajnik Lovačkog društva obavijestio da je naišao na navedeni štetni događaj putem do posla te je ostao tu na licu mjesta te da mu je po izvještaju koji su sastavili policija i ČĐ poznato da je došlo do kontakta vozila i životinje točnije divlje svinje. Nadalje je iskazao da je Lovačko društvo Župa nadležno za područje cijele Župe Dubrovačke, međutim da se u konkretnom dijelu gdje je došlo do štetnog događaja radi o gustom naseljenom području i tu nema nikakve lovačke aktivnosti već sigurno 30 godina , da se lovačka aktivnost obično odvija na području Postranja i Brgata koji su udaljeni od područja gdje se dogodio štetni događaj sigurno 3-4 km kao i da u vrijeme kad se dogodio predmetni šetni događaj je bio lovostaj i misli da je bio radni dan te sigurno nije bilo nikakve lovačke aktivnosti u blizini, a kamoli u tom dijelu jer kao što je rekao radi se o gustom naseljenom području gdje već 30 godina nema nikakvih lovačkih aktivnosti, te iz navedenog razloga nema potrebe niti da budu postavljeni nikakvi znakovi upozorenja, a niti tu divljač obitava a niti je ikad obitavala dok su znakovi upozorenja postavljeni prema granici sa BIH baš zbog te takve granice i blizine Brgata i Postranja. Koliko mu je poznato da je na navedenom području ograničenje brzine 50 km/h te mu nije jasno kako je uzevši u obzir ograničene brzine došlo do takve štete , da je moguće da divljač zaluta i u naseljeno područje zbog vukova koji obitavaju na području BIH i zbog kojih ta divljač zna pobjeći preko granice. Na poseban upit zamjenice punomoćnika tuženika je li u vezi sa ovim predmetnom bilo inspekcijskih nadzora odgovorio je da nije dok na pitanje kolika je bila velika svinja odgovorio da je osobno nije vidio ali misli da se radi o manjoj divljoj svinji. Dodao je i da inače imaju redovne inspekcije nadzore ali da po ovom pitanju nije bilo inspekcijskog nadzora. Na poseban upit punomoćnice tužitelja koje mjere su dužni poduzimati odgovorio je da su dužni poduzimati prema lovo gospodarskim osnovama sve godišnje aktivnosti, koje obuhvaćaju prebrojavanje divljači, odstrjel divljači prema njihovom brojčanom stanju, prihranu divljači u ljetnim mjesecima, da imaju 9 fojnica koje čiste i pune i također redovne hajke na štetočine kao npr. čagljevi, gdje postoje i kvote koje moraju ustrijeliti, a također da su dužni radi kontrole zdravstvenih stanja dostaviti jedan primjerak lisice ili čaglja veterinaru u Zagrebu a sobzirom da su manje lovačko društvo neka veća lovačka društva su dužna dostavljati i više primjeraka godišnje. Na daljnje pitanje tko odgovara za nastale štete od divljači odgovorio je da odgovora LD za štete koje nastaju na OPG-ovima i poljoprivrednicima a sve temeljem prijava i izvršenog očevida dok je na pitanje tko odgovara za štete na vozilima odgovorio da takvih šteta nemaju.

3.7. Svjedok ČĐ iskazao je da je tog jutra radio prvu smjena i zaputio se vozilom na posao te je vidio neku gužvu i da je došlo do prometne nezgode, radilo se o naletu vozila na divljač te se zaustavio, vidio je divlju svinju koju je i fotografirao, obavio je razgovor i sa vozačem toga vozila te je prisutnom uputio da se ne približavaju divljoj svinji jer je ona opasna a koja divlja svinja se sklonila u kantun ceste uz stijene da bi se nakon nekog vremena podigla, prešla cestu i ušla u visoko raslinje. S obzirom da je radio prvu smjenu morao se zaputiti na posao, a u tom trenutku još nije bila došla policija te je ostavio svoj kontakt i nakon toga je i obavijestio predsjednika LD, lovno gospodarsku osnovu i županijskog tajnika FĐ koji mu je poslao detaljne upute i obrasce koje je trebao popuniti, dakle učinio je sve što je po propisima bio dužan učiniti, prijaviti štetu te ispuniti obrasce i uputio ih na savez radi naknade štete. Nadalje je iskazao da je do 31. svibnja po Zakonu odgovarala osiguravajuća kuća, dok nakon 1. lipnja je za štetu odgovaralo Ministarstvo preko Lovačkog saveza i s obzirom da vozač vozila koje je naletjelo na divlju svinju također radi u Gradskoj upravi kad ga je sreo pitao ga je da li je sve u redu prošlo te mu je rekao da ima problem sa naknadom štete sa savezom da ih nikako nije mogao kontaktirati te da nije uspio riješiti. Također je iskazao i da je naknadno od strane LD pronađena navedena svinja koja je odvedena veterinaru radi utvrđivanja postojanja trihinele te je iz te strane sve određeno po propisima a što se tiče nadležnosti LD Župa s obzirom da su manje lovačko društvo kao lovište se vodi područje cijele općine iako to u stvari nije tako, lov se obavlja na Brgatu i brdu Malaštica poviše Postranja, a što je zapravo i manje od pola površine cijele općine Župa iz razloga što je Župa naseljena a da bi se mogao početi odvijati lov treba se najmanje udaljiti 100 m suprotnom od kuća. Iskazao je i da se u trenutku kad se dogodio štetni događaj nisu odvijale nikakve lovne aktivnosti, već su se tek počele odvijati nakon navedenog štetnog događaja. Na poseban upit iskazao je da imaju lovno gospodarske osnove prema kojima su uz sve lokalne ceste dužni postaviti znakove, međutim na području gdje se dogodio štetni događaj nije postavljen znak jer se tu radi o državnoj cesti, ali kad god su imali inspekciju uvijek im je bilo rečeno da ispunjavaju sve obveze koje su im određene i da im je prije 2-3 godina bila inspektorica iz zaštite okoliša koja je baš obilazila sve te table da vidi jesu li ispravno postavljene i bile su. Na poseban upit zamjenice punomoćnika tuženika na mjestu gdje je došlo do naleta je li se tu inače provode lovne aktivnosti odgovorio je da se tu ne provode lovne aktivnosti jer se u blizini nalaze kuće i da je tako sigurno već najmanje 4 god za vrijeme kad je bio tajnik a koliko mu je poznato na navedenom području se ni ranije nisu provodile lovne aktivnosti. Na daljnje pitanje je li društvo izlazilo na očevid odgovorio je da je on u tom trenutku bio prisutan i on je u ime društva to odradio i da su tek kasnije s obzirom da su bile promjene Zakona odredili jednu osobu iz LD koja mora doći na lice mjesta na poziv policije u slučaju nezgode. Na daljnje pitanje može li opisati oštećenja koja su nastala na autu odgovorio je da je auto bilo sa strane parkirano, da je bio vidljiv kontakt s divljači, da je prednji dio auta gdje je branik, maska i tabla oštećen, ali ne može točno reći o kojim se sve oštećenjima radi dok je na pitanje kolika je bila divlja svinja odgovorio da ne može točno procijeniti starost, ali misli da je to otprilike divljač stara godinu dana težine od oko 50 kg.

3.8.Tužitelj JĐ iskazao je da je predmetnog dana išao sa svojim vozilom iz smjera grada prema Župi i izlaskom iz lijevog zavoja ispred njega je izletio vepar, sve se to zbilo unutar 2 sekunde, pokušao ga je izbjeći, ali nije uspio iako je vozio nekih 50-tak km/h i pokušavao je kočiti i izbjeći ga odnosno napravio je sve radnje koje je mogao kako bi spriječio nastanak štete na svom vozilu, međutim ni je ga uspio izbjeći te je prednjim desnim krajem udario u vepra koji je ostao ležati 15-tak minuta da bi se nakon 15-tak minuta digao, prešao cestu. Nadalje je iskazao da je na lice mjesta pozvana policija koju je osobno pozvao, a da je tu bio nazočan i lovački savez, odnosno ČĐ, tajnik lovačkog društva koji je tog jutra išao na posao, koji je također vidio vepra i koji ga je odmah upozorio da bolje da pričeka u autu jer da ne zna kako bi vepar mogao reagirati i nakon što su iz policije i lovačkog saveza napravili zapisnik, odmah je otišao u WV servis, odakle je zvao osiguranje. Također je iskazao da je platio 700,00 kn rastavljanje vozila kako bi napravili popis štete i da je uspio svoje vozilo dovesti do servisa koji je inače udaljeno vožnje 5 -10 minuta od mjesta nastanka nezgode i to uz manje poteškoće s obzirom da je senzor stalno sam kočio, pa se nekako ipak uspio dovesti i da su u servisu pričekali da dođe zaposlenik iz Euroherc osiguranja gdje je imao osigurano svoje vozilo i tek kad su oni stigli su rastavili vozilo kako bi mogli napraviti izvid štete dok je račun od 700,00 kn osobno platio, dok štetu na vozilu još nije popravio. Na poseban upit zamjenice punomoćnika tuženika sjeća li se je li vidio životinju prije nego što ga je udario odgovorio je da je ona izletila otprilike metar ispred njega, da se radilo o djeliću sekunde, doslovce je izgledalo filmski dok je na pitanje s koje strane je izletila životinja odgovorio sa lijeve strane. Na daljnje pitanje sjeća li se gdje je zaustavio auto odgovorio je da je uspio zaustavit auto unutar nekakvih metar ili dva, ali ta dionica iza lijeve okuke je vrlo kratka dok je na daljnje pitanje da li je pomaknuo auto prije dolaska policije odgovorio da se ne može sjetiti, ali misli da nije pomicao auto prije nego što je došla policija. Na daljnje pitanje nakon što je tužitelju pokazana fotografija F20 koja se nalazi na l istu 30 spisa odgovorio je da je njegovo vozilo ovo koje se nalazi zaustavljeno uz prometni trak a na kojem nema tablica. Na daljnje pitanje gdje je bilo zaustavljeno vozilo nakon udara u vepra odgovorio je da je bilo zaustavljeno u kolničkoj traci u smjeru kojem je i vozio. Na daljnje pitanje može li opisati kolika su bila oštećenja na vozilu odgovorio je prednji branik, donja maska prednja kompletna, maglenka, hauba

- poklopac motora, radar iza znaka, znak automobila odnosno kompletan prednji branik sa svim rešetkama i maglenkama, radarom i znakom, te da se ne može sad sjetiti koja su još oštećenja bila unutar kada je auto rastavljeno u servisu i koliko mu je poznato sva su oštećenja nabrojana u izvidu štete. Na daljnje pitanje prolazi li tom cestom često odgovorio je da prođe dok je na daljnje pitanje jesu li u blizini kuće odgovorio da ako gleda iz pravca grad - Župa izlaskom iz krivine lijevo ima kuća sa parkingom ispred kuće dok je na pitanje je li vidio postoji li znak divljač na cesti odgovorio da ne postoji.

3.9. Vještak Ivica Hrdalo iskazao je da u cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja te nadodao da je omaškom na stranici 3 nalaza i mišljenja pod točkom 1.6 pored riječi dimenzije vozila napisano Ford Focus umjesto ispravno Volkswagen Passat te što nije utjecalo na nalaz i mišljenje niti na izračun. Na poseban upit zamjenice punomoćnika tuženika je li s prometnog tehničkog gledišta moguće da se vozač kretao brzinom višom od one „utvrđene“ (60 km/h) a obzirom na oštećenja na vozilu te koje bi eventualne implikacije navedeno imalo na dinamiku nastanka predmetnog štetnog događaja vještak je odgovorio da se odgovor nalazi u točki 1.5 nalaza i mišljenja dok je na daljnje pitanje jesu li označena oštećenja mogla nastati drugačije, tj. jesu li označena oštećenja mogla nastati na drugom mjestu/ u drugo vrijeme/ na drugačiji način od onog opisanog, u tužbi, potvrdi MUP-a, službenoj zabilješci i situacijskom planu obzirom da je vozač iskazao kako je pomaknuo otpale dijelove vještak je odgovorio da to nije pitanje za njega obzirom da se radi o hipotetskom pitanju, da je on nalaz i mišljenje izradio sukladno ispravama i podacima koji proizlaze iz spisa. Na dalje pitanje jesu li evidentirani bilo kakvi tragovi koji bi upućivali da se nalet desio u tom mjestu/ u navedeno vrijeme/ na način opisan u tužbi vještak je odgovorio da je nalaz i mišljenje izradio sukladno ispravama i podacima koji proizlaze iz spisa. Na pitanje je li vozilo kočilo prije naleta odgovorio je da je to sve odgovoreno u točki 1.5 nalaza i mišljenja odnosno da se situacijski plan ne nalazi u spisu dok je na pitanje je li s prometno-tehničkog gledišta moguće da je brzina kretanja vozila prije naleta različita/viša od naletne brzine vještak je odgovorio da prema podacima iz spisa nije. Na daljnje pitanje koja je bila brzina kretanja prije poduzimanja radnje kočenja tj. prije naleta odgovorio je da u spisu ne prileži situacijski plan na kojem bi bili prikazani tragovi kočenja te istaknuo kako iz nalaza i mišljena proizlazi da je od trenutka kada vozač uoči prepreku do trenutka početka kočenja potrebno vrijeme između 0.8 i jedne sekunde kao da iz nalaza i mišljena proizlazi da je divljoj svinji bilo potrebno 0.9 sekundi od trenutka od kada ju je vozač mogao uočiti pa do trenutka kontakta iz čega proizlazi da vozač nije niti mogao započeti kočenje jer se susret s divljom svinjom dogodio točno u vremenu reakcije. Na daljnje pitanje koja su dodatna oštećenja navodno nastala na vozilu, a da nisu navedena u izvidu štete DEKRA CROATIA d.o.o. vještak je odgovorio da nije primijetio da postoje dodatna oštećenja koja nisu navedena u izvidu štete dok je na pitanje zašto je tolika razlika u procjeni štete odgovorio da postoji prvi izvid štete koji se radi na vozilu u zatečenom stanju dok se nakon demontaže oštećenih dijelova mogu uočiti neka nova oštećenja a što je predmet naknadnog izvida štete. Na daljnje pitanje jesu li označena oštećenja u Izvidu štete Euroherc osiguranja d.d. i ponude tvrtke Ultra auto d.o.o. mogla nastati drugačije, tj. jesu li označena oštećenja mogla nastati na drugom mjestu/u drugo vrijeme/na drugačiji način od onog opisanog u tužbi vještak je odgovorio da je nalaz i mišljenje temeljen na konkretnom događaju i konkretnim ispravama koje se nalaze u spisu.

4. U postupku nije sporno da se 02. lipnja 2022. u 6:25 sati na državnoj cesti D8 u Općini Župa Dubrovačka dogodila prometna nezgoda na način da je divlja svinja istrčala na prometnu traku kojom se kretao tužitelj, upravljajući svojim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] prilikom čega je došlo do naleta divlje svinje na njegovo vozilo te je tužitelju nastala materijalna šteta dok je sporna visina i osnov tužbenog zahtjeva, odgovornost tuženika i pasivna legitimacija.

5. Tijekom postupka je utvrđeno da se dana 02. lipnja 2022. u 6:25 sati na državnoj cesti D8 u Općini Župa Dubrovačka dogodila prometna nezgoda na način da je divlja svinja istrčala na prometnu traku kojom se kretao tužitelj, upravljajući svojim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] prilikom čega je došlo do naleta divlje svinje na njegovo vozilo te je tužitelju nastala materijalna šteta kao i da se nakon štetnog događaja tužitelj obratio osiguravajućem društvu Euroherc osiguranje d.d. koje je sačinilo fotografije vozila i izvid štete a koja nastala oštećenja na vozilu tužitelja su popisana u izvidu štete temeljem kojeg je tužitelj pribavio ponudu ovlaštenog servisa Ultra auto d.o.o. prema kojoj popravak predmetnog vozila iznosi 44.128,39 kuna odnosno 5.856,84 eura. Nadalje je utvrđeno i da su na lice mjesta izašli djelatnici Postaje prometne policije Dubrovnik koji na licu mjesta nisu zatekli divlju životinju (divlju svinju) te su fotografirali mjesto prometne nesreće i vidljiva oštećenja na vozilu tužitelja, otpale dlake sa divlje životinje (divlje svinje) na prednjem braniku na osobnom vozilu tužitelja na kojeg je naletjela divlja životinja (divlja svinja) kao i dvije fotografije divlje svinje koju je PPrP Dubrovnik ustupio tužitelj. Pregledom karte sa opsegom nadležnosti lovačkog društva Župa utvrđeno je da se mjesto naleta divlje životinje (divlje svinje), Čibaća, nalazi u obuhvatu granice lovišta županijskog lovišta Župa Dubrovačka a što je potvrdio u svom iskazu i svjedok ČĐ u kojem navodi da s obzirom da su manje lovačko društvo da se kao lovište vodi područje cijele općine.

6. Na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i visine štete izveden je dokaz prometnim vještačenjem po vještaku za strojarstvo, cestovni promet, procjene vozila i plovila Ivici Hrdalo.

6.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka od 6. listopada 2025. zaključno proizlazi da je do prometne nesreće došlo u trenutku naleta osobnog vozila VW Passat na divlju svinju koja je dotrčala s njegove lijeve strane, gledajući u smjeru vožnje i da je kao posljedica naleta na divlju svinju na osobnom vozilu VW Passat došlo do oštećenja prednjeg dijela vozila što je vidljivo na fotografijama u spisu i što je opisano u izvidu štete kao i da se iz fotografije koja je priložena u spis (F-32) nedvojbeno može zaključiti da je divlja svinja preživjela nalet vozila bez težih posljedica. Nadalje je iskazao da tehničkim putem nije moguće izračunati brzinu vozila a da na temelju stupnja oštećenja vozila te iz činjenice da divlja svinja nije smrtno stradala, procjenjuje da je brzina vozila bila između 55 km/h i 65 km/h pa usvaja srednju vrijednost od vv = 60 km/h, odnosno 16,67 m/s. Iskazao je i da se prema podatcima iz Potvrde (l.s. 13,14) prometna nesreća dogodila u blizini mjesta Čibača tj. izvan naseljenog mjesta gdje je najveća dopuštena brzina ograničena na 90 km/h tako da brzinu predmetnog vozila od vv = 60 km/h vještak smatra primjerenom a Ponudu tvrtke Ultra auto d.o.o. (l.s.17,18), kao ovlaštenog servisera za vozila Volkswagen, koja se uglavnom podudara s Izvidom štete, vještak smatra vjerodostojnim dokumentom pa je prihvaća u iznosu od 4.685,47 € bez PDV-a odnosno 5.856,84 € sPDV-om: iznos ponude bez PDV-a 35.302,71 kn 7,53450 kn/€ 4.685,47 €, iznos PDV-a 8.825,68 kn 7,53450 kn/€ 1.171,37 € te iznos ponude s PDV-om 44.128,39 kn 7,53450 kn/€ 5.856,84 €. Iskazao je i da je vrijeme reakcije prosječnog vozača na uočenu prepreku, koju vozač pokušava izbjeći naglim okretanjem volana, iznosi vr,v = 0,5 sekundi i s obzirom da je divlja svinja dotrčala s lijeve strane vozila, vozač nije bio u mogućnosti izbjeći nalet divlje svinje naglim okretanjem volana ulijevo a da je je nalet divlje svinje pokušao izbjeći naglim okretanjem volana udesno, „izletio“ bi izvan kolnika, dakle vozaču je preostala samo jedna mogućnost: naglo kočenje a vrijeme koje protekne od trenutka kad vozač uoči prepreku koju pokušava izbjeći naglim kočenjem do trenutka kad se na kolniku mogu uočiti tragovi kočenja iznosi između 0,8 sekundi i 1,0 sekunde pa usvaja srednju vrijednost od tr,k = 0,9 sekundi. Ističe da s obzirom da vrijeme reakcije prosječnog vozača na uočenu prepreku, koju vozač pokušava izbjeći naglim kočenjem, iznosi tr,k = 0,9 sekundi, a da je divljoj svinji, da bi dotrčala od mjesta na kojem je vozač mogao uočiti do mjesta kontakta s vozilom bilo potrebno tds = 0,9 sekundi, vozač nije imao tehničkih mogućnost izbjeći kontakt s divljom svinjom jer su se, u trenutku kad je došlo do kontakta s divljom svinjom, kočnice tek mogle aktivirati.

7. Podneskom od 28. studenog 2025. punomoćnik tuženika je iskazao da i dalje osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti i to kako glede osnovanosti, tako i glede visine postavljenog tužbenog zahtjeva te istaknuo kako je još u odgovoru na tužbu od dana 10.06.2024. isticao prigovor promašene pasivne legitimacije budući da isti nije lovoovlaštenik na području predmetnog štetnog događaja jer se predmetni štetni događaj nije dogodio u lovištu tuženika već u naseljenom mjestu Čibača, Župa dubrovačka a da je sukladno čl. 11. Zakona o lovstvu zabranjeno ustanovljenje lovišta u naseljenom mjestu, stoga, navodi tužitelja kako bi se prometna nezgoda dogodila unutar granica lovišta tuženika, iako je do predmetnog štetnog događaja došlo u naselju kojemu je zabranjeno ustanovljenje lovišta, nisu logični niti istiniti! Nadalje, da sukladno čl. 7. st. 1. t. 4. ZL-a korisnik nelovne površine je pravna ili fizička osoba koja se koristi ili upravlja površinom na kojoj je zabranjeno ustanovljivanje lovišta te donesenim programom zaštite divljači stječe odgovarajuća prava i obveze lovoovlaštenika kao i da je odredbom čl. 11. st. 2. ZL-a propisano da je između ostalog zabranjeno ustanovljenje lovišta na javnim cestama i drugim javnim površinama, građevinskom području i sl. te drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov-naseljeno mjesto i s tim u vezi, tuženik ističe i kako je odredbom čl. 20. st. 1. ZL-a propisano da na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta, divljač dužan štititi korisnik te površine, dok je st. 2. propisano da lov divljači s površina na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta obavlja korisnik te površine ako je registriran za obavljanje lova ili može lov povjeriti registriranoj pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku). Navodi i da je odredbom čl. 47. st. 1. ZL-a propisano da Program zaštite divljači, kojim se uređuje zaštita i lov divljači na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta, korisnik površina podnosi Ministarstvu na suglasnost, koja je upravni akt iz kojih zakonskih odredbi proizlazi da je, u slučaju nastanka štete prouzročene divljači na površinama na kojima nije dopušteno ustanovljenje lovišta, za naknadu štete odgovoran korisnik te nelovne površine i taj korisnik, donošenjem Programa zaštite divljači, preuzima prava i obveze lovoovlaštenika, čime postaje pasivno legitimiran i da čak i u slučaju da Program zaštite divljači nije donesen, tuženik ne bi bio pasivno legitimiran, s obzirom na to da se prometna nesreća nesporno dogodila u naseljenom mjestu, a gdje je sukladno čl. 11. st. 2. t. 5. ZL-a zabranjeno ustanovljenje lovišta. Nadalje ističe kako tužitelj nije dokazao pravno relevantnu činjenicu da bi tuženik bio lovoovlaštenik na čijem se području predmetni štetni događaj dogodio te nije predložio niti jedan dokaz za utvrđenje iznesene činjenice dok prethodno navedene pravno relevantne činjenice se mogu dokazati isključivo izvodima iz Središnje lovne evidencije koja se vodi pri Ministarstvu poljoprivrede te mjerničkim vještačenjem, a koje tužitelj nije predložio do zaključenja prethodnog postupka dok niti iz dostavljene karte lovišta nije razvidno mjesto nastanka štetnog događaja te nije razvidno da bi divljač potekla iz područja lovišta tuženika točnije na dostavljenoj karti lovišta nije označeno mjesto nastanka predmetnog štetnog događaja pa da bi iz toga Sudu i strankama bilo razvidno da se predmetni štetni događaj dogodio u lovištu tuženika. Također navodi i da vještak u nalazu i mišljenju utvrđuje kako prije mjesta naleta nije postavljen prometni znak opasnosti „divljač na cesti“ te kako je ograničenje brzine na području predmetnog štetnog događaja 90 km/h te obzirom da vještak utvrđuje dinamiku nastanka predmetnog štetnog događaja isključivo po iskazu tužitelja (vozača) uzimajući ga „zdravo za gotovo“, tuženik osporava sve izračune vještaka. Ističe i kako je u spis dostavio Nalaz i mišljenje DEKRA CROATIA d.o.o. (te napravljeni izvid štete), a koji Nalaz se u bitnome razlikuje od Izvida 4 štete Euroherc osiguranja d.d. i ponude tvrtke Ultra auto d.o.o. a koji vještak ne uzima u obzir tj. isti niti ne spominje a niti obrazlaže koja su to dodatna oštećenja, jesu li nastala u istom predmetnom štetnom događaju, zašto je tolika razlika između dostavljenog Nalaza i mišljenja DEKRA Croatia d.o.o. od Izvida štete Euroherc osiguranja d.d. i ponude tvrtke Ultra auto d.o.o. i sl.. uz napomenu kako su procjenitelji DEKRA Croatia d.o.o. procijenili štetu na iznos od oko 840,00 EUR, a tužitelj traži 5.856, 84 EUR, o čemu u nalazu i mišljenju vještaka nema niti riječi.

7.1. Punomoćnica tužitelja je podneskom od 9. veljače 2026. iskazala kako tužitelj nema primjedbi na vještvo vještaka Ivice Hrdala. Dok se u odnosu na podnesak tuženika od 28.11.2025. ističe kako je odredbom čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje: ZOO) određeno da se smatra da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete dok je odredbom čl. 1064. ZOO-a propisano da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi i da se u konkretnom slučaju radi o objektivnoj odgovornosti tuženika jer šteta nastala naletom divljači na vozilo na javnoj cesti, a konkretnim okolnostima divljač predstavlja opasnu stvar (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-1435/08-2 od 14. listopada 2010.). Ističe i da je odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-I-4249/2018 od 18. lipnja 2019. odbijen prijedlog za ocjenu ustavnosti odredbe čl. 80. st. 6. ZL-a uz obrazloženje da „Predlagatelj smatra da nije uređen slučaj u kojem dođe do naleta vozila na divljač, ako se ne provodi lov i ako vozač postupa po propisima koji uređuju područje sigurnosti prometa na cestama i napomenu da iako Zakon o lovstvu ne uređuje u cijelosti tu situaciju, ne može se zahtijevati od zakonodavca da zakonom uredi sve situacije do kojih može doći u svakodnevnom životu, već je na sudskoj praksi da iznađe takva rješenja u sudskim sporovima (do kojih može doći) koja će dati odgovor na tu dilemu predlagatelja na način kojim neće prevaliti svu odgovornost na građane već će odštetnu odgovornost za štete od divljači tumačiti sukladno općim načelima odštetne odgovornosti, odnosno na način kojim će pridonijeti razvoju i očuvanju prirodnog bogatstva i raspodjeli tereta odgovornosti za štetu između države, lovoovlaštenika i vozača." Nadalje ističe i da je odredbom čl. 76. st. 2. ZL-a propisano da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ZL ne propisuje drugačije iz čega jasno proizlazi kako odredba čl. 80. st. 6. ZL-a ne derogira odredbe ZOO-a o objektivnoj odgovornosti lovoovlaštenika (odnosno njegovog osiguratelja) kao vlasnika opasne stvari, pa se u konkretnom slučaju isti može osloboditi odgovornosti samo kako je to propisano odredbama čl. 1067. ZOO-a a budući je u konkretnom slučaju tužitelj upravljao vozilom sukladno svim odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama te da na nikoji način nije mogao spriječiti divlju svinju da mu izleti pred vozilo, jasno je da je za štetu na vozilu tužitelja odgovoran tuženik.

8. Odredbom članka 76. st. 2 Zakona o lovstvu (Narodne novine broj: NN 99/18, 32/19, 32/20, dalje; ZL) propisano je propisano je da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi ako ovaj Zakon ne propisuje što drugo.

8.1. Nadalje, člankom 80. st. 6 ZL propisano je da za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi te lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

9. Odredbom članka 1063. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/23 i 156/22 dalje; ZOO) propisano je da šteta nastala u vezi s opasnom stvari odnosno opasnom djelatnošću se smatra da potječe od te stvari osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

9.1. Člankom 1064. ZOO-a je propisano da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

9.2. Nadalje, člankom 1067. ZOO-a propisano je da se vlasnik stvari oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredviđenog uzroka koji se nalazio izvan stvari a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti.

9.3. Člankom 1045. ZOO-a propisano je da za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju

10. Dakle, odgovornost lovoovlaštenika za štetu na vozilu nastalu naletom vozila na divljač temelji se na načelu objektivne odgovornosti, pri čemu se primjenjuju odredbe ZOO-a kao lex generalis u slučajevima kada šteta nastane uslijed istrčavanja divljači na kolnik ceste, a ne zbog provođenja lova i lovoovlaštenik se može osloboditi odgovornosti samo ako dokaže da je šteta nastala uslijed nepredvidivog uzroka koji se nije mogao spriječiti. Prema shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzetom u nizu odluka (Rev 1057/14 od 5. prosinca 2017. i Rev-2902/16 od 28. kolovoza 2019.) divljač na cesti predstavlja opasnu stvar i to neovisno o tome provodi li se lov ili ne, jer divljač koja se nalazi na cesti predstavlja povećanu opasnost prouzročenja štete na vozilima koja se kreću tom cestom, stoga, za štetu koja je nastala uslijed naleta vozila na divljač koja se nalazila na cesti lovoovlaštenik u smislu članka 964. stavka 1. ZOO-a i nadalje odgovara po načelu objektivne odgovornosti sukladno odredbama članka 1063.-1067. ZOO-a u vezi članka 76. stavka 2. ZOL-a. Vrhovni sud Republike Hrvatske, u odluci Rev-166/2024-2 od 24. rujna 2024. odgovorio je na postavljeno revizijsko pitanje na način da se ''na odgovornost lovoovlaštenika za štetu na vozilu nastalu naletom vozila na divljač ne primjenjuje isključivo čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu ... već se na njegovu odgovornost primjenjuje i Zakon o obveznim odnosima kao lex generalis u skladu s čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu, u slučajevima u kojima je do naleta vozilom na divljač došlo uslijed istrčavanja divljači na kolnik ceste ako u to vrijeme nije provođen lov te divljači''. Slijedom navedenog, da bi se lovoovlaštenik mogao osloboditi od obveze naknade štete nastale naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, on je u smislu odredbe članka 1067. ZOO-a morao dokazati da šteta na vozilu potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti odnosno morao je dokazati da je šteta nastala radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti. Na odgovornost lovoovlaštenika za štetu na vozilu nastalu naletom vozila na divljač ne primjenjuje se isključivo čl. 80. st. 6. ZL već se na njegovu odgovornost primjenjuje i Zakon o obveznim odnosima kao lex generalis u skladu s čl. 76. stavka 2. ZL, u slučajevima u kojima je do naleta vozilom na divljač došlo uslijed istrčavanja divljači na kolnik ceste ako u to vrijeme nije provođen lov te divljači. Dakle, u slučaju kada je došlo do štete na vozilu naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov (kao što je to u ovom predmetu), za odgovornost za štetu mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima sukladno odredbi članka 76. stavka 2. ZOL -a koja propisuje da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako Zakon o lovstvu ne propisuje drugačije . Slijedom svega navedenoga obzirom da divljač predstavlja opasnu stvar, u slučaju štete naletom divljači na vozilo na javnoj cesti odgovara lovoovlaštenik koji gospodari lovištem i to po načelu uzročnosti, bez obzira na krivnju a na tuženiku je teret dokaza postojanja razloga kojim bi se oslobodio odštetne odgovornosti. Neosnovan je prigovor tuženika da ne postoji pasivna legitimacija tuženika obzirom je odštetna odgovornost osoba koje gospodare lovištem propisana općim propisima obveznog prava obzirom se radi o objektivnoj odgovornosti tuženika. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je do prometne nesreće došlo u trenutku naleta osobnog vozila VW Passat na divlju svinju koja je dotrčala s njegove lijeve strane, gledajući u smjeru vožnje i da je kao posljedica naleta na divlju svinju na osobnom vozilu VW Passat došlo do oštećenja prednjeg dijela vozila što je vidljivo na fotografijama u spisu i što je opisano u izvidu štete kao i da se iz fotografije koja je priložena u spis (F-32) nedvojbeno može zaključiti da je divlja svinja preživjela nalet vozila bez težih posljedica kao i da tehničkim putem nije moguće izračunati brzinu vozila a da na temelju stupnja oštećenja vozila te iz činjenice da divlja svinja nije smrtno stradala, procjenjuje da je brzina vozila bila između 55 km/h i 65 km/h pa usvaja srednju vrijednost od vv = 60 km/h, odnosno 16,67 m/s, a s obzirom da se prema podatcima iz Potvrde (l.s. 13,14) prometna nesreća dogodila u blizini mjesta Čibača tj. izvan naseljenog mjesta gdje je najveća dopuštena brzina ograničena na 90 km/h tako da brzinu predmetnog vozila od vv = 60 km/h vještak smatra primjerenom a Ponudu tvrtke Ultra auto d.o.o. (l.s.17,18), kao ovlaštenog servisera za vozila Volkswagen, koja se uglavnom podudara s Izvidom štete, vještak smatra vjerodostojnim dokumentom pa je prihvaća u iznosu od 4.685,47 € bez PDV-a odnosno 5.856,84 € sPDV-om: iznos ponude bez PDV-a 35.302,71 kn 7,53450 kn/€ 4.685,47 €, iznos PDV-a 8.825,68 kn 7,53450 kn/€ 1.171,37 € te iznos ponude s PDV-om 44.128,39 kn 7,53450 kn/€ 5.856,84 €. Nadalje proizlazi i da je vrijeme reakcije prosječnog vozača na uočenu prepreku, koju vozač pokušava izbjeći naglim okretanjem volana, iznosi vr,v = 0,5 sekundi i s obzirom da je divlja svinja dotrčala s lijeve strane vozila, vozač nije bio u mogućnosti izbjeći nalet divlje svinje naglim okretanjem volana ulijevo a da je je nalet divlje svinje pokušao izbjeći naglim okretanjem volana udesno, „izletio“ bi izvan kolnika, dakle vozaču je preostala samo jedna mogućnost: naglo kočenje a vrijeme koje protekne od trenutka kad vozač uoči prepreku koju pokušava izbjeći naglim kočenjem do trenutka kad se na kolniku mogu uočiti tragovi kočenja iznosi između 0,8 sekundi i 1,0 sekunde pa usvaja srednju vrijednost od tr,k = 0,9 sekundi i s obzirom da vrijeme reakcije prosječnog vozača na uočenu prepreku, koju vozač pokušava izbjeći naglim kočenjem, iznosi tr,k = 0,9 sekundi, a da je divljoj svinji, da bi dotrčala od mjesta na kojem je vozač mogao uočiti do mjesta kontakta s vozilom bilo potrebno tds = 0,9 sekundi, vozač nije imao tehničkih mogućnost izbjeći kontakt s divljom svinjom jer su se, u trenutku kad je došlo do kontakta s divljom svinjom, kočnice tek mogle aktivirati . Dakle, tuženik nije dokazao da je šteta nastala isključivom radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ni otkloniti. Slijedom navedenog, premda je člankom 80. stavkom 6. Zakona o lovstvu propisano da je lovoovlaštenik odgovoran za štetu nastalu naletom vozila na divljač ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova, u slučaju kada je do naleta vozila na divljač došlo u vremenu kada se nije provodio lov i ako je vozač upravljao vozilom sukladno propisima kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, činjenica što se u vrijeme nastanka prometne nezgode (i štete) nije provodio lov ne znači da lovoovlaštenik ne može odgovarati za štetu. Naprotiv, upravo zbog toga što je prema nalazu i mišljenju vještaka vozio po propisima, a divljač koja se kreće na javnoj cesti je opasna stvar to u slučaju kada je do štete nastale u lovištu naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov lovoovlaštenik i nadalje odgovara po načelu objektivne odgovornosti u smislu članka 1063. Zakona o obveznim odnosima u vezi članka 76. stavka 2. Zakona o lovstvu. Slijedom navedenog, da bi se lovoovlaštenik mogao osloboditi od obveze naknade štete nastale naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, on je u smislu članka 1067. Zakona o obveznim odnosima morao dokazati da šteta na vozilu potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti odnosno ako dokaže da je šteta nastala radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti, međutim, tuženik to u ovom sporu nije ni tvrdio. Nadalje, provedenim vještačenjem utvrđeno je da je tužitelju u predmetnoj nezgodi nastala šteta na vozilu u iznosu od 5.856,84 EUR a koji nalaz i mišljenje je sud cijenio stručnim, izrađenim u skladu sa pravilima struke obzirom nije u suprotnosti sa ispravama koje prileže spisu. U odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije, isti je neosnovan obzirom da i iz iskaza svjedoka ČĐ koji je bio tajnik Lovačkog društva „Župa“ i pregledom karte sa opsegom nadležnosti lovačkog društva Župa proizlazi da se mjesto naleta divlje životinje (divlje svinje), Čibaća, nalazi u obuhvatu granice lovišta županijskog lovišta Župa Dubrovačka, stoga su neosnovani prigovori tuženika kako tužitelj n ije dokazao da se mjesto štetnog događaja nalazi u nadležnosti tuženika. Tužitelju na dosuđeni iznos pripadaju zatezne kamate od dana presuđenja a koje kamate predstavljaju sankciju zbog zakašnjenja u ispunjenju novčane obveze. Slijedom citiranih zakonskih odredbi, riješeno je kao u točki I. izreke.

11. Prema odredbi članka 299. stavka 1. ZPP-a stranke su dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom ročištu, iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica, te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke. Stranke mogu sukladno odredbi članka 299. stavka 2. ZPP-a tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti, prije zaključenja prethodnog postupka. Stavkom 3. istog članka i zakona propisano je da sud neće uzeti u obzir nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predložile tijekom glavne rasprave protivno stavku 2. tog članka. Sukladno citiranim odredbama, sud nije usvojio dokaze koje je tuženik dostavio na ročištu 22. svibnja 2025. odnosno nakon zaključenja prethodnog postupka, smatrajući da je tužitelji u toj fazi postupka prekludiran u predlaganju i dostavljanju novih dokaza a posebno iz razloga što su nalaz i mišljenje datirani na 11. lipnja 2024. dok je pripremno ročište zaključeno 8. listopada 2024., dakle, gotovo četiri mjeseca nakon što su dostavljeni nalaz i mišljenje izrađeni.

12. O troškovima postupka odlučeno je temeljem članka 154. st. 1 u svezi s čl. 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP). Tužitelju je priznat trošak za zastupanje po punomoćnici, odvjetnici, sukladno odredbama Tarife i to za sastav tužbe 100 b, Tbr. 7/1, sastav podneska od 10. veljače 2026. (Tbr. 8/1), te zastupanje na ročištima 8. listopada 2024., 26. ožujka 2023., 22.svibnja 2025., 2. srpnja 2025. i 14. travnja 2025.(svako po 100 b, Tbr. 9/1), kao i na ime sudske pristojbe na tužbu iznos od 52,51 EUR, sudske pristojbe na presudu u iznosu od 178,56 EUR te trošak vještačenja u iznosu od 784,73 EUR temeljem Tbr. 1. st. 1. i 2. Tarife sudskih pristojbi, dakle, ukupno priznat trošak tužitelju iznosi 2.765,80 EUR. Kamate na parnični trošak temelje se na odredbi čl. 30.st.3. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br 112/12, 25/13 -u daljnjem tekstu OZ), dok je kamatna stopa određena temeljem odredbe čl. 29. st.2. ZOO -a. Rok za izvršenje činidbe određen je na temelju odredbe čl. 328. st. 1 i st. 2 ZPP -a. (točka II. izreke).

Dubrovnik, dana 10. lipnja 2026.

Sutkinja

Ines Bračanov Čuljat

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u 3 (tri) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DN-a:

- punomoćnici tužiteljice

- punomoćniku tuženika