Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Stalna služba u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: Gž-579/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Kučić kao predsjednice vijeća te Veljka Kučekovića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vesne Rep kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područni ured u Sisku, Ulica lipa 4, OIB: 84397956623, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete , odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Kutini poslovni broj Pn-11/2023-10 od 1. travnja 2025., na nejavnoj sjednici vijeća održanoj 10. lipnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Kutini poslovni broj Pn-11/2023-10 od 1. travnja 2025.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:
«I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"Tuženik EUROHERC osiguranje d.d., OIB: 22694857747 dužan je tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, platiti iznos od 7.203,21 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na iznos od 2.532,50 EUR od 26. kolovoza 2021. godine do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 % poena, a od 1. siječnja 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 % poena, a na iznos od 4.670,71 EUR od 15. svibnja 2024. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 % poena, u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tužitelju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623 naknaditi tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 troškove parničnog postupka u iznosu od 750,00 eura, u roku od 15 dana.»
2. Protiv presude žali se tužitelj zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, sve iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. (pročišćeni tekst), 25/13., 89/14. i 70/19.; dalje: ZPP) i predlaže da se pobijana presuda preinači.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Suprotno žalbenim navodima, pobijana presuda je valjano obrazložena i neproturječna te se može ispitati pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, a niti koja od drugih bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavak 2. ZPP-a.
6. Tužitelj je protiv tuženika podnio tužbu radi naknade štete u kojoj je naveo da je osiguranik tužitelja BU zadobio teže tjelesne ozljede u prometnoj nesreći koju je prouzročio osiguranik tuženika ŠU upravljajući vozilom osiguranim kod tuženika. Nakon te nesreće BU je priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog bolesti u omjeru od 70 % i zbog ozljeda izvan rada u omjeru od 30 %. Stoga tužitelj na temelju članka 164. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju od tuženika potražuje naknadu štete u visini 30 % od iznosa isplaćene invalidske mirovine BU u razdoblju od 1. kolovoza 2019. do 30. travnja 2024. u iznosu od 7.203,21 eura.
6.1. Tuženik je osporio postojanje uzročne veze između umirovljenja BU i gore navedene prometne nesreće.
6.2. Prvostupanjski sud je utvrdio da su vještaci iz upravnog postupka u kojem je RU ostvarivao pravo na invalidsku mirovinu u različitim omjerima utvrđivali uzroke umirovljenja te stoga nije bilo moguće sa sigurnošću utvrditi da li su posljedice ozljeda koje je BU zadobio u prometnoj nesreći u uzročno-posljedičnoj vezi sa njegovim umirovljenjem. Stoga prvostupanjski sud smatra da je tužitelj trebao dokazati tu uzročno-posljedičnu vezu, a što on nije učinio te je stoga prvostupanjski sud pobijanom presudom odbio tužiteljev tužbeni zahtjev.
6.3. Tužitelj se žali navodeći u žalbi da je uz tužbu priložio nalaz i mišljenje vještaka iz provedenog upravnog postupka pa ukoliko je tuženik pobijao tužiteljeve navode i priložene dokaze, na njemu je bio teret dokaza, a ne na tužitelju. Smatra da je nadležno upravno tijelo riješilo pitanje uzročno-posljedične veze između štetne radnje osiguranika tuženika i štetne posljedice pa stoga prvostupanjski sud nije bio ovlašten ponovno odlučivati da li ta uzročno-posljedična veza postoji.
6.4. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u rješenju poslovni broj Rev-203/2023-2 od 9. svibnja 2023., odgovarajući na pitanja:
„Je li u parničnom postupku naknade štete uzročna veza štetne radnje i štete u vidu umirovljenja i posljedično isplaćivanih mirovina dokazana pravomoćnim Rješenjem HZMO-a kojim je određena invalidska mirovina?“ i
„Kad u sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine, osiguratelj štetnika (tuženik) ospori postojanje uzročno-posljedične veze između invalidnosti osiguranika tužitelja i prometne nezgode za koju je odgovoran osiguranik tuženika unatoč postojanju rješenja o priznavanju prava na invalidsku mirovinu, je li teret dokaza uzročno- posljedične veze na tužitelju ili tuženiku?''
naveo da odgovor na ta pitanja glasi:
„Parnični sud nije vezan odlukom tužitelja donesenom u upravnom postupku glede uzroka umirovljenja osiguranika tužitelja i osiguraniku štetnika (ovdje tuženika), na tužitelju je teret dokazivanja postojanja navedene uzročno-posljedične veze, a u parnici je dopušteno dokazivati da radna sposobnost osiguranika tužitelja i njegovo umirovljenje nisu u uzročno-posljedičnoj vezi. O rezultatu dokazivanja i eventualnom etabliranju uzročne veze između ozljeđivanja i posljedica ozljeđivanja i umirovljenja osiguranika tužitelja ovisi i odštetna odgovornost tuženika.“
6.5. Takvo pravno mišljenje prihvaća i ovaj sud te proizlazi da prvostupanjski sud glede uzroka umirovljenja BU nije bio vezan tužiteljevom odlukom donesenom u upravnom postupku i na tužitelju je bio teret dokazivanja postojanja uzročno - posljedične veze između prometne nesreće u kojoj je BU ozlijeđen i njegovog umirovljenja.
6.6. Kako tužitelj tijekom ovog postupka tu uzročno-posljedičnu vezu nije dokazao, prvostupanjski sud je pravilno postupio kada je pobijanom presudom odbio tužiteljev tužbeni zahtjev te je stoga na temelju članka 368. stavak 1. ZPP -a tužiteljeva žalba odbijena kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda.
Koprivnica, 10. lipnja 2026.
Predsjednica vijeća
Tatjana Kučić
