Posl. broj P-5146/2023-27

Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu Maja Vukmir u pravnoj stvari tužitelja MC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku IC; PC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku IC; BC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku IC, protiv tuženika ČC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku TC; OC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku TC, radi Stvarno - činidba, 10. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" Nalaže se tuženicama Ad.1. i Ad.2. da dovedu u prvobitno stanje nekretninu položenu u k. o. [katastarska općina], upisanu u z. u. [broj ZK uloška], označenu kao č. zgr. [katastarska čestica], upisane kulture stojna kuća, i to baš samostalnu uporabnu cjelinu - stan na zapadnoj strani II. kata ukupne površine 55,20 m2, zapadnoj strani I. kata površine 41 m2 i zapadnoj strani prizemlja površine 64,80 m2, etažno vlasništvo (E-2), na način da visinu potkrovlja smanje na visinu kakva je bila prije izvođenja radova dogradnje."

II. Nalaže se tužitelju da u roku od 15 dana tuženom naknadi parnični trošak u iznosu od 2.227,50 Eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište prema kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja obavljenim prije prvog dana tekućeg polugodišta , uvećanjem te stope za 3 % poena .

obrazloženje

1. U tužbi se navodi da su tužitelji i tuženici suvlasnici su nekretnine položene u k. o. [katastarska općina], upisane u z. u. [broj ZK uloška], označene kao č. zgr. [katastarska čestica], upisane kulture stojna kuća, i to stana na zapadnoj strani II. kata ukupne površine 55,20 m2, zapadnoj strani I. kata površine 41 m2 i zapadnoj strani prizemlja površine 64,80 m2, a koja samostalna uporabna cjelina je upisana kao etažno vlasništvo (E-2). Sudskom nagodbom br. P- 2056/16 od 04.02.2016.g., zaključenom pred Općinskim sudom u Splitu između istih parničnih stranaka, tužitelji su stekli vlasništvo, svatko za po 1/3 idealnog dijela cjeline zapadne strane I. kata površine 41 m2 i zapadne strane prizemlja površine 64,80 m2, dok su tužene stekle vlasništvo, svaka za po ½ idealnog dijela cjeline, zapadne strane II. kata ukupne površine 55,20 m2. Predmet navedene sudske nagodbe nisu bili zajednički dijelovi predmetne nekretnine. Tužitelji su utvrdili da su tužene, bez prethodnog traženja ikakve suglasnosti, neovlašteno izvele građevinske radove na predmetnoj nekretnini na način da su dogradnjom povisili etažu potkrovlja čime su dotad nestambeni zajednički dio nekretnine očito pretvorile u stambeni prostor kojem tuženici nemaju pristupa i postupile protivno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koje propisuju da je za izvođenje bilo kakvih radova na nekretnini potrebna suglasnost svih suvlasnika iste.

2. Tužene se protive tužbi navodeći (u podnesku od 26.08.2024.) da je upravo predmetni dio nekretnine priloženom nagodbom stranaka postao isključivo vlasništvo tuženika. Naime, nagodbom u predmetu P-2056/2016 od dana 4.veljače 2016.godine jasno je određeno kako tuženicima pripada: "U cijelosti stan na zapadnoj strani drugog kata objekta (etaža 2) čest. Zgr. [katastarska čestica] Zu 1147 KO [katastarska općina] sa pripadajući krovištem (šufitom) te vrtovima sa zapadne strane objekta.". Sklapanjem navedene nagodbe, tuženici su postali isključivi vlasnici krovišta (šufita) te im za rodove nije niti potreba suglasnost tuženika . Nadalje se ističe kako tuženici nikada nisu imali pristup navedenom šufitu (krovištu) te da je navedeno sastavni dio stana koji su oduvijek koristili samo tuženici, a što su stranke potvrdile u spomenutoj nagodbi. Dakle, ne radi o zajedničkom dijelu nekretnine kako to prikazuju tuženi.

3. U dokaznom postupku pregledana je pisana dokumentacija u spisu, proveden očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za graditeljstvo, saslušane stranke i svjedoci.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Tužitelji svoj zahtjev temelje na tvrdnji da su tužitelji i tuženici suvlasnici č. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u naravi stojna kuća i to da su Ad.1. do Ad.3. uknjiženi su kao suvlasnici za po 6/36 idealnih dijelova cjeline, dok su tužene Ad.1. i Ad.2. uknjižene kao suvlasnice za po 9/36 idealnih dijelova cjeline, međutim dostavili zemljišnoknjižni izvadak iako je teret dokaza na tužiteljima. Svakako tvrde da su upisani kao suvalsnici te nekretnine i to baš za: Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) stan na zapadnoj strani II kata površine 55,20m2, zapadni dio 1 kata površine 41 m2 i zapadni dio prizemlja površine 64,80 m2. (tako stoji i u zemljišnoj knjizi, provjereno putem e-izvatka ).

6. S druge strane tužiteljice i u tužbi navode da je u predmetu ovog suda P- 2056/16 dana 04.02.2016. god. sklopljena Nagodba kojima da su tužitelji stekli vlasništvo svatko za po 1/3 idealnog dijela cjeline zapadne strane I. kata površine 41 m2 i zapadne strane prizemlja površine 64,80 m2, dok su tužene stekle vlasništvo, svaka za po ½ idealnog dijela cjeline, zapadne strane II. kata ukupne površine 55,20 m2.

7. Iz ovakvih navoda dakle proizlazilo bi da je među strankama još 2016. god. izvršena dioba i da je svatko u svoj realni dio dobio točno određeni etažni dio zapadne strane objekta, pa time dane postoji suvlasnička zajednica među njima.

8. Pregledana je Nagodba od 04.02.2016, sklopljena među istim strankama u predmetu ovog suda P-2056/16. Tom nagodbom tužiteljima u sadašnjem postupku je pripalo u samostalno vlasništvo na ime njihove ½ dijela prava vlasništva u samostalni dio baš " u cijelosti zapadni dio prvog kata i zapadni dio prizemlja (ETAŽA 2) č. zgr. [katastarska čestica], ZU 1147, k. o. [katastarska općina], zajedno s dvorištem položenim uz sjevernu stranu predmetne zgrade dužine cca 7,50 m2 i širine 1,50 m2

8. 1. Tuženicima iz ovog postupka pripalo je u vlasništvo na ime njihove ½ dijela baš : u cijelosti_stan na.zapadnoj strani drugog kata objekta (ETAŽA 2) Č- ZGR. 762 zu 1147 K. O. [katastarska općina] s pripadajućim krovištem ( šufit) te vrtovima a sa zapadne strane objekta

9. Sukladno odredbi čl. 67.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje ZVDSP) vlasništvo posebnoga dijela može biti uspostavljeno glede dijela suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu, prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti, kao što je stan ili druga samostalna prostorija.

9.1. Stavak 3. i 4. istog članka propisuje Uz stan odnosno drugu samostalnu prostoriju, vlasništvo posebnoga dijela nekretnine može se protezati i na sporedne dijelove kao što su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kućni vrtovi, mjesta za ostavljanje najviše do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji. Da bi se vlasništvo posebnoga dijela nekretnine moglo protegnuti i na neki dio kao tome sporedan, on treba biti jasno razgraničen od ostalih dijelova nekretnine, te dostupan s međe nekretnine ili iz njezinih zajedničkih dijelova ili iz onoga stana, odnosno samostalne prostorije čiji bi bio sporedni dio.

9.2. Odredbom, čl. 167. st. 5. ZVDSP-a propisano je da vlasništvo posebnoga dijela nekretnine ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički, ili im se namjena protivi isključivoj uporabi samo u korist određenoga posebnoga dijela nekretnine, u sumnji se uzima da dio služi kao zajednički i da mu se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenoga posebnoga dijela.

10. Da bi se točno utvrdio predmet spora i kakve su to građevinske radove poduzele tužene sud je izašao na lice mjesta uz sudjelovanje vještaka za graditeljstvo Slavena Runje.

10.1. Vještak je u pisanom nalazu i mišljenju naveo, a što je i sud uočio na samom očevidu da je sljeme predmetnoga potkrovlja iste visine kao i sljeme ostalog dijela kuće (objekta stare gradnje). Horizontalni vijenac nadograđenog dijela je viši od horizontalne strehe postojećeg starog dijela objekta. U predmetno potkrovlje može se jedino pristupiti stepeništem iz stana na 2. katu.

10.2. Stranke nisu imale primjedbi na vještvo, te ga i sud prihvaća u cijelosti kao stručno i izrađeno na temelju neposrednih opažanja, a fotografije snimljene na dan očevida od strane vještaka u mnogome upotpunjuju utvrđenja istog.

11. Saslušani svjedok GC naveo je da živi neposrednoj blizini predmetne kuće na Klisu i da su pred par godine tužena ČC i njen suprug renovirali stan na 2. katu koji im je pripao u diobi, a koji je naslijedila nakon očeve i majčine smrti. Tom prilikom uredili su i krov koji je već bio dotrajao. Inače, u ovom stanu na 2. katu ranije su živjeli Antini roditelji, on da je više puta bio kod njih u stanu, ali da nije dolazio od kada je stan renoviran. nakon uređenja krova da se iz vani vidi samo novi krov, a da je visina krovišta ostala ista. Ranije kada je dolazio kod roditelja tužene da je vidio kako za penjanje u šufit postoje pomične stepenice koje su se spuštale iz otvora u stropu te bi ih trebalo potegnuti prema dolje, a na šufit se onda penjalo tim skalama kroz strop odnosno pod samog potkrovlja, kako je inače bio u starijim kućama. Osim tog ulaza u potkrovlje nije nikada uočio nikakvu drugu mogućnost pristupa u isto. Kako se danas ulazi, ne zna jer nije bio od kako je renovirano.

11.1. Iskaz ovog svjedoka zapravo je u potpunosti suglasna onome u što se i sud uvjerio na očevidu i što je potvrdio vještak Slaven Runje u svom nalazu i mišljenju.

12. Svjedok AC, susjed, objasnio je kako je došlo do podjele objekta na istočni i zapadni dio, te je naveo da su bila tri brata i jedna sestra. M , otac tuženih da je živio u toj kući na zapadnom dijelu na 2. katu. Njegov brat I je imao 2. kat na istoku. I nije imao djece i naslijedili su ga od supruge rođaci. Treći brat, mislim da je P dođe ovdje ljeti i on je sebi uredio istočni dio na 1. katu, dok da sestru ne poznaje jer da ona uopće nije dolazila. Naveo je da su oni među sobom izvršili diobu i znalo se što je čije.

Na 2. katu objekta da se nalaze dva stana, zapadni B, a istočni Č. Navodi da su to stare kuće koje su bile pokrivene sa kamenim pločama pod velikim nagibom da se rasterete grede. Danas je Vickov unuk, sin ČC, uredio krov i podigao visinu tako da se dobije veći prostor u potkrovlju, navodi i da zna da je pristup u to potkrovlje bilo iz Vickovog stana i to kroz otvor na stropu iz kojeg bi se izvukle skale. M je u potkrovlju držao alat i neke svoje stvari. Iz Stipinog stana na 2. katu na isti način se pristupalo u potkrovlje, međutim ta dva dijela potkrovlja su odvojena zidom jer je cijela kuća podijeljena po vertikali tako da se iz Vickovog dijela potkrovlja nije moglo pristupiti u istočni Stipin dio i obratno. U Vickov dio potkrovlja nije se moglo pristupiti nekuda iz vani niti na neki drugi doli opisanog načina.

12.1. Iskaz ovog svjedoka, neposrednog susjeda životan je i uvjerljiv i sukladan priloženoj dokumentaciji te utvrđenom na samom očevidu.

13. Svjedok DC, 34 je godine u braku sa tuženom ad. 1, te je u bitnom naveo da kroz te 34 godine od kada je u obitelji, ovi tužitelji se nisu nikada pojavljivali u predmetnoj kući i nije ih uopće poznavao. U stanu na katu kuće su živjeli suprugini roditelji, a potkrovlje je tada još bilo neuređeno s time da je jedini pristup u potkrovlje bilo kroz taj njihov stan na katu i to preko drvenih pomičnih skala koje su se spuštale sa stropa stana i njima se penjalo u potkrovlje. Krov da je prokišnjavao. Navodi da postoji nagodba između njegove supruge i tužitelja i kojoj točno piše da ovaj stan na 2. katu sa pripadajućim krovištem odnosno šufitom pripada u vlasništvo njegove supruge. Oni da su uredili stan na 2. katu kao i potkrovlje i promijenili krov, inače visina šufita je bila 2.70m u većem dijelu i slijeme krova je ostalo isto s time da su samo u bočnim dijelovima malo povisili visinu prostorije kako ne bi bila prevelika kosina da bi se moglo što više iskoristiti prostora i normalno stajati u tom dijelu. Kada su vršili ove radove nitko nije prigovarao niti dolazio tamo, a niti su se tužitelji ikako pojavljivali ili na bilo koji način osporavali to što su radili.

14. Tužiteljica ad 2 u svom iskazu je navela da su ona, brat i sestra (tužitelji) nasljednici njihove majke, SC rođ. T, tuženici su im rođaci, od ujaka kćeri. Nikada prije nisu imali s njima problema sve dok nisu napravili, odnosno podigli ovaj krov, a bez da su tužitelje pitali suglasnost za isto. Njenog brata da su bili nazvali pitati mogu li staviti potpornu gredu po cijeloj dužini kuće što im je on dozvolio ali nije bilo riječi o podizanju krova. Upitana je li sudjelovala u postupku gdje je zaključena nagodba 4. listopada 2016. i je li upoznata sa sadržajem nagodbe navodi da su brat, sestra i ona sudjelovali, ali da ih je zastupao odvjetnik Tonći Matutinović i da je čula za sadržaj nagodbe, ne može točno reći kada. Po nagodbi da su tužitelji dobili u ovoj kući prizemlje i dio 1. kata i ne zna točno da li još nešto. Na pitanje suda je li joj poznato što su po nagodbi dobile tuženice, odgovara one su dobile gornji kat, misli drugi, dva vrtla i neku konobu sa zapadne strane zgrade. Upitana zna li kome bi po toj nagodbi pripao "šufit", odnosno krovište odgovara da smatra da je šufit zajednički kao i krov za sve vlasnike u objektu. Na pitanje suda je li joj poznato da bi nagodbom iz 2016. bilo određeno da šufit pripada konkretno nekome od sudionika nagodbe, odgovara da to ne zna.

Na daljnja pitanja na koji način su tužitelji pristupali u predmetni šufit, odgovorila je da u šufit nisu pristupali, a na pitanje koji način je bilo moguće pristupiti u taj šufit prije radova koji su napravili tuženici, odgovara da to ne zna. Zadnji put da je bila u dijelu kuće koji je tužiteljima pripao po nagodbi, prije više od 20 godina jer tužitelji da ne mogu ući u svoj posjed i to zato što im nikada nitko nije dao ključeve.

15. Tužena ad. 1. iskazala je da su sudjelovali u Nagodbi po kojoj su ona i sestra dobile jednu konobu te drugi kat i šufit s krovištem zapadne strane objekta. Naime, radi se o dvojnom objektu u kojem istočna strana je pripadala njenom stricu i ona nema veze s ovim sporom niti sa ovom nagodbom iz 2016. Tužiteljice su po nagodbi iz 2016. dobile veliki podrum i stan na 1. katu, također na onom zapadnom dijelu objekta. Inače, krov je prokišnjavao jer su grede bile dotrajale i tužene su tek nakon nagodbe krenule s uređenjem krova. Visina krova nije podignuta već je krov i dalje iste visine na cijelom objektu, dakle jednak je krovu na istočnom dijelu objekta. Što se šufita tiče u njega se uvijek ulazilo pokretnim stepenicama iz stana na 2. katu, dakle onog koji je pripao tuženicama, te je i danas to jedini mogući ulaz. Nikad nije postojao neki drugi mogući ulaz npr. s vanjske strane objekta ili iz nekog drugog dijela objekta. Tužitelji su dolazili u dio objekta koji im je kasnije pripao po Nagodbi dok je baka bila živa, a ona je umrla 80-ih godina prošlog stoljeća.

Što se tiče ulaza u podrum i stan koji je pripao tužiteljima, ranije da je postojao ulaz sa strane tuženica, odnosno dio koji je pripao tužiteljima je bio nadogradnja i tuženici su napravili i ta vrata kroz koja se ulazilo u stan na 1. katu. Također bio je ulaz sa vanjske strane zgrade na istočnom dijelu zgrade. Dogodilo se to da je ranije cijeli 1. kat bio jedna cjelina, a onda su se međusobno podijelili pa je njen stric dobio istočni dio cijelog objekta, a tako i stana na 1. katu, a teta, majka tužitelja, je dobila zapadni dio stana na 1. katu. Kako je vanjski ulaz u stan na 1. katu bio sa istočne strane, on je pripao stricu koji ga koristi, a faktički je zapadni dio stana ostao bez ulaza. Tužitelji bi tako trebali napraviti ulaz u svoj stan na 1. katu, a to nisu još učinili.

16. Iz iskaza same tužiteljice ad. 2 proizlazi da zna za sklopljenu Nagodbu i za većinski njen sadržaj, iako da joj nije poznato da bi šufit pripada konkretno nekome od sudionika nagodbe, te da smatra da su "šufit" i krov zajednički za sve vlasnike u objektu. Ovakvo selektivno poimanje sadržaja Nagodbe tužiteljice ad. 2. svakako nije od utjecaja na činjenicu da se i sami tužitelji u tužbi pozivaju na Nagodbu od 04.02.2016., čime dakle priznaju i da je zaključena i da je dioba izvršena u naravi, kao i sadržaj same Nagodbe.

17. Proizlazi dakle, da je suvlasnička zajednica objekta među strankama razvrgnuta i da je došlo do podijele suvlasništva Nagodbom iz predmeta P-2056/16, od 04.02.2016. god., te su se stranke pridržavale sadržaja Nagodbe, a očito i njihovi prednici još puno prije nego je Nagodba "stavljena na papir". Tom Nagodbom potkrovlje ("šufit") je pripao u isključivo vlasništvo tuženicima, što je i logično jer im je pripao i stan na drugom aktu zapadnog dijela objekta iz kojeg je jedino moguć pristup u "šufit".

18. Radovima tuženika visina potkrovlja jest podignuta kako ej to opisano u vještvu, dok sama visina sljemena krova je ostala ista. Tužbeni zahtjev je u dijelu kojim se traži da tuženici visinu potkrovlja smanje na visinu kakva je bila prije izvođenja radova dogradnje neodređen i neovršiv, a tužitelji ga nisu ni nakon nalaza i mišljenja vještaka uredili. No svakako tužbeni zahtjev je neosnovan u potpunosti, dakle u pogledu vraćanja u prvobitno stanje predmetnog dijela nekretnine jer kako iz svega naprijed navedenog i svih izvedenih dokaza, posebno Nagodbe od 04.02.2016. proizlazi u pogledu tog dijela nekretnine (stan na II katu i potkrovlje, zapadnog dijela objekta) ne postoji suvlasništvo stranaka već su isti u samovlasništvu tuženika, pa tužitelji nisu ni ovlašteni tako nešto tražiti.

19. Slijedom svega navedenog odbijen je tužbeni zahtjev i odlučeno kao u točki I. presude.

20. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. i 155. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika.

20.1. Tuženicima su priznati troškovi za stupanja po punomoćniku – odvjetniku i to: za sastav odgovora na tužbu, za sastav podneska od 26.08.2024. i 01.04.2026., za zastupanje na ročištima od 16.05.2024., 04.09.2024., 13.03.2025., 06.06.2025. i 11.05.2026. sve po 100 bodova, te za sastav podneska od 12.09.2024. – 25 bodova, ukupno 825 bodova, pomnoženo sa 2,00 eura daje 1.650,00 Eura, uvećano za 25% na ime PDV-a daje 2.062,50 eura, uvećano za 10%& radi zastupanja dvije stranke daje 2.227,50 Eura, pa je odlučeno kao u točki II. izreke.

U Splitu, 10. lipnja 2026. godine

SUTKINJA

Maja Vukmir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana objave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste ( čl. 335. ZPP-a). Presuda će biti istaknuta na internetskoj stranici e-oglasne ploče suda osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335 ZPP-a).

DNA:

- pun. tužitelja,

- pun. tuženika.