Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

Poslovni broj: Us I-1694/2025-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Jakši Marušiću i zapisničarki Katiji Stermšek, u upravnom sporu tužiteljice ET, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Katarina Kranjčević Zanki, odvjetnica u Zadru, uz sudjelovanje zainteresirane osobe [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i MT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Državnog inspektorata, Središnjeg ureda, Sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Ulica Pavla Šubića 29, OIB: 33706439962, radi ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju, 10. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Državnog inspektorata, Središnjeg ureda, Sektora za drugostupanjski upravni postupak, klasa: UP/II-116- 02/25-01/2, ur.broj: 443-01-17-02-25-3 od 23. svibnja 2025., kao i rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Šibeniku, klasa: UP/I- 116-02/24-01/683, ur.broj: 443-02-03-21-24-1 od 23. prosinca 2024.

II. Odbija se tužiteljičin zahtjev za nadoknadu troškova ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Drugostupanjskim rješenjem tuženika, klasa: UP/II-116-02/25-01/2, ur.broj: 443- 01-17-02-25-3 od 23. svibnja 2025. odbijena je tužiteljičina žalba izjavljena protiv rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u [adresa], klasa: UP/I -116- 02/24-01/683, ur.broj: 443-02-03-21-24-1 od 23. prosinca 2024.

2. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je tužiteljičin zahtjev za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju po natječaju za zasnivanje radnog odnosa na radnom mjestu medicinske sestre/tehničara u djelatnosti hitne medicine na neodređeno vrijeme za rad u Primoštenu kod poslodavca Zavoda za hitnu medicinu šibensko-kninske županije.

3. Tužiteljica pobija zakonitost drugostupanjskog i prvostupanjskog rješenja zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitne povrede odredaba Zakona o općem upravnom postupku i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da je u konkretnom slučaju zahtjevom od 3. studenog 2024. zatražila provedbu inspekcijskog nadzora kod navedenog poslodavca zbog propusta dostave obavijesti o sklapanju ugovora o radu na neodređeno vrijeme s MT te se pritom pozvala na povredu prava prednosti pri zapošljavanju reguliranog Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom. Prvostupanjsko je tijelo njezin zahtjev odbilo , a da takvu svoju odluku nije obrazložilo, kao ni propust dostavljanja obavijesti o sklopljenom ugovoru. Nadalje, tužiteljica smatra da javnopravna tijela pogrešno postupanju kada svoju odluku temelje isključivo na bodovnom stanju kandidata koji su sudje lovali u natječaju budući da upravo netransparentnost provođenja usmenog testiranja ima izravan utjecaj na ostvarivanje prava prednosti koje se priznaje pod jednakim uvjetima, odnosno kada je osoba s invaliditetom postigla jednak broj bodova kao i ostali kandidati. Naime, bez pisanih tragova, jasno definiranih i unaprijed poznatih kriterija ocjenjivanja, bez pojedinačnih obrazloženja i evidentiranja postavljenih pitanja nije moguće utvrditi jesu li bodovi koji su dodijeljeni bili objektivni i pravedni. Tako je ostalo nejasno zbog čega je tužiteljica ocijenjena s osam od deset bodova, iako je prema iskazu imala višegodišnje iskustvo na radnom mjestu kod poslodavca. Tužiteljica smatra da je zbog tako provedenog usmenog testiranja došlo do bitne povrede njezina prava na jednak pristup radnom mjestu pod jednakim uvjetima, koje je zajamčeno člankom 55. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske. Osim toga, smatra da spomenuta izabrana kandidatkinja, MT, nije stranka u predmetnom upravnom postupku budući da je predmet inspekcijskog nadzora poslodavac. Tužiteljica predlaže da Sud poništi osporavana rješenja i obveže tuženika na nadoknadu troškova upravnog spora.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod svog rješenja. Navodi da je odluka o odbijanju tužiteljičina zahtjeva pravilno i zakonito obrazložena. Što se tiče propusta u dostavljanju obavijesti tužiteljici o sklopljenom ugovoru s odabranim kandidatom, tuženik navodi kako je takav propust propisan kao prekršajno djelo te da o istom ne ovisi kakva će u upravnom postupku biti odluka u povodu zahtjeva radi ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju. Nadalje, navodi da je tužiteljica mogla ostvariti pravo prednosti pri zapošljavanju jedino ako je nakon cjelokupnog postupka izbora u natječajnom postupku ostvarila jednaki broj bodova kao izabrana kandidatkinja, a što ovdje nije bio slučaj. Naime, sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, poslodavac nije ograničen u izboru metoda kojima će provesti postupak zapošljavanja te je njegovo diskrecijsko ovlaštenje koji će način provjere stručnog znanja, sposobnosti i vještina kandidata izabrati kao najprikladniji pa tako i kriterija kojima će se rukovoditi prilikom provedbe intervjua. Državni inspektorat pritom nije ovlašten ulaziti u postupak „ocjenjivanja“ kandidata na razgovoru/intervjuu. Nadalje, tuženik ukazuje na to kako iz stanja spisa proizlazi da tužiteljica nije iskazala potrebu za odgovarajućom prilagodbom prilikom provedbe testiranja u okviru natječajnog postupka, da su tužiteljica i MT na pisanom testiranju odgovarale na istovjetna pitanja te su na intervjuu imale jednaku mogućnost da se predstave kako bi uvjerile članove povjerenstva da su najbolji izbor za predmetno radno mjesto. Stoga tuženik navodi kako ne može prihvatiti kao osnovane navode tužiteljice da je u vezi sa selekcijskim postupkom poslodavca došlo do bitne povrede njezina prava na jednak pristup radnom mjestu pod jednakim uvjetima, što je zajamčeno člankom 55. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske. Pritom tuženik smatra da je odabranoj kandidatkinji MT pravilno omogućeno sudjelovanje kao stranci u predmetnom upravnom postupku, a s obzirom na to da pravomoćno rješenje kojim bi bila utvrđena povreda prava prednosti pri zapošljavanju predstavlja osnovu za otkaz ugovora o radu čijim je sklapanjem to pravo povrijeđeno. Tuženik predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

5. Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu navodi da je na pismenom testiranju od 9. kolovoza 2024. imala 10 točnih odgovora, a tužiteljica sedam, dok je na intervjuu dobila 10 bodova, a tužiteljica osam. S obzirom na to da je u provedenom natječajnom postupku ostvarila maksimalan broj bodova, što je više od tužiteljice, poslodavac je u konkretnom slučaju pravilno isključio primjenu prednosti pri zapošljavanju osoba s invaliditetom. Nadalje, zainteresirana osoba ukazuje na to da je obavijest o sklapanju ugovora poslana tužiteljici 20. kolovoza 2024. putem obične poštanske pošiljke. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

6. Na temelju članka 6. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24., 39/26. - dalje: ZUS), Sud je prije donošenja presude strankama u sporu dao mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

7. U sporu je održana rasprava 19. svibnja 2026. uz nazočnost tužiteljice i njezine opunomoćenice te ovlaštene službene osobe tuženika ST, kao i opunomoćenika zainteresirane osobe Zavoda za hitnu medicinu šibensko-kninske županije. Rasprava je, sukladno članku 91. stavku 3. ZUS-a, održana bez nazočnosti zainteresirane osobe MT, koja, iako uredno pozvana, raspravi nije pristupila.

8. Sud je izveo dokaze uvidom u drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje, žalbu, u cjelokupni sadržaj dostavljenog spisa javnopravnog tijela i u sve isprave priložene spisu.

9. Na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, sukladno članku 114. stavku 3. ZUS-a, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. Iz sadržaja spisa predmeta proizlazi da je poslodavac Zavod za hitnu medicinu šibensko-kninske županije, ovdje zainteresirana osoba, raspisao natječaj za zasnivanje radnog odnosa za radno mjesto medicinske sestre/tehničara hitne medicine - jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme za rad u Primoštenu i jedan izvršitelj na određeno vrijeme za rad u Drnišu, medicinske sestre/tehničara sanitetskog prijevoza - dva izvršitelja na neodređeno vrijeme za rad u [adresa], zdravstvenog radnika sanitetskog prijevoza - dva izvršitelja na neodređeno vrijeme za rad u [adresa]. Na natječaj se prijavilo šest kandidata koji su ispunjavali sve formalne uvjete, dok je testiranju i razgovoru (intervjuu) pristupilo pet kandidata, među kojima su bili tužiteljica i MT, ovdje zainteresirana osoba. Nakon provedenog postupka testiranja i obavljenog razgovora s kandidatima utvrđena je rang lista prema kojoj je najviše bodova, ukupno 20, ostvarila MT (po 10 bodova na pisanom testiranju i razgovoru), dok je tužiteljica ostvarila ukupno 15 bodova (7 bodova na pisanom testiranju te 8 bodova na razgovoru). Stoga je, na prijedlog povjerenstva za provedbu natječaja, MT izabrana za obavljanje poslova medicinske sestre hitne medicine u ispostavi Primošten te je s njom sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

11. Upravni postupak koji je prethodio donošenju tuženikova rješenja pokrenut je u povodu zahtjeva tužiteljice od 3. studenog 2024. za provođenje nadzora sukladno članku 9. stavku 13. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine, broj 157/13., 152/14., 39/18., 32/20. - dalje: Zakon). Naime, tužiteljica smatra kako joj je u konkretnom slučaju u postupku javnog natječaja uskraćeno pravo prednosti pri zapošljavanju koje na temelju svog invaliditeta ima u odnosu na ostale kandidate i izabranu kandidatkinju MT.

12. Ovdje treba navesti, nasuprot stajalištu tužiteljice, kako MT, kao izabrana kandidatkinja u predmetnom javnom natječaju s kojom je sklopljen ugovor o radu, ima svojstvo stranke sukladno članku 4. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09., 110/21.) te ima pravo sudjelovati u ovom upravnom sporu kao zainteresirana osoba, sukladno članku 20. ZUS-a, radi zaštite svog prava, odnosno pravnog interesa. Ovo stoga jer pravomoćno rješenje kojim bi nakon provedenog inspekcijskog nadzora bila utvrđena povreda prava prednosti pri zapošljavanju, predstavlja osnovu za otkaz ugovora o radu sukladno članku 9. stavku 15. Zakona.

13. Nadalje, člankom 9. stavkom 1. Zakona propisano je da su tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima dužne prilikom zapošljavanja osobi s invaliditetom dati prednost pod jednakim uvjetima .

14. Dakle, sukladno odredbi članka 9. stavka 1. Zakona, poslodavac je dužan osobi s invaliditetom dati pravo prednosti pri zapošljavanju jedino pod jednakim uvjetima.

15. Javnopravno tijelo je u inspekcijskom nadzoru obavilo uvid u prijave kandidata i natječajnu dokumentaciju, kao i zapisnike o pisanom testiranju i pitanja postavljena na razgovoru te je o provedenom nadzoru sastavilo zapisnik sukladno odredbama članka 67. Zakona o Državnom inspektoratu (Narodne novine, broj 115/18., 117/21., 67/23., 155/23.).

16. S obzirom na to da je na temelju podataka prikupljenih tijekom inspekcijskog nadzora kod poslodavca Zavoda za hitnu medicinu šibensko-kninske županije utvrđeno da su tužiteljica i izabrana kandidatkinja MT obje ispunjavale formalne uvjete javnog natječaja, a da je MT pritom ostvarila bolji ukupni rezultat, zbog čega je s njom sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, proizlazi kako je tuženik pravilno utvrdio da tužiteljici nije uskraćeno pravo prednosti pri zapošljavanju jer je nakon provedenog testiranja i obavljenog razgovora u predmetnom javnom natječaju ostvarila lošiji ukupni rezultat u odnosu na izabranu kandidatkinju.

17. Pritom se napominje da javnopravno tijelo u postupku inspekcijskog nadzora na temelju članka 9. stavka 13. Zakona nije ovlašteno ulaziti u postupak bodovanja razgovora budući da su bodovi na razgovoru ostvareni prema slobodnoj ocjeni povjerenstva za provedbu natječaja. Isto tako, a s obzirom na to da je tužiteljica ostvarila manji broj bodova od izabrane kandidatkinje, okolnost da nije bila pravovremeno obaviještena o sklapanju ugovora o radu nije od utjecaja na drukčiju odluku u ovoj upravnoj stvari.

18. Prema navedenom, Sud je ocijenio da osporavanim rješenjima u konkretnom slučaju nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice. Trebalo je stoga, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno presuditi kao u I. točki izreke.

19. S obzirom na to da tuženik nije izgubio spor, odnosno tužiteljica nije niti djelomično uspjela u ovom sporu, nisu ispunjeni uvjeti u smislu članka 147. stavka 1. ZUS -a da se tuženika obveže na to da tužiteljici nadoknadi troškove upravnog spora. Stoga je riješeno kao u II. točki izreke.

U Splitu 10. lipnja 2026.

Sudac

Jakša Marušić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv presude u I. točki izreke i rješenja u II. točki izreke dopuštena je žalba koja se podnosi ovom Sudu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave odluke, a po žalbi odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA: - tužiteljici, po opunomoćenici

- tuženiku

- zainteresiranoj osobi Zavodu za hitnu medicinu Š-K žup.

- zainteresiranoj osobi MT

- u spis.