Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Ovr-796/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

i

Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Rijeci, po sucu Velimiru Radoševiću, kao sucu pojedincu, na prijedlog više sudske savjetnice Ivane Tomić, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja JO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Mijalić, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Ećimović & Kaleb d.o.o. u Zagrebu, protiv ovršenika: ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK d. d., Rijeka, Jadranski trg 3/a OIB: 23057039320, kojeg zastupa punomoćnica Dora Hanžeković Žuža, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Hanžeković, i partneri d.o.o. u Zagrebu, radi prisilnog ostvarenja novčane tražbine, 9. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenika od 12. svibnja 2026. za donošenje rješenja kojim se nalaže Financijskoj Agenciji da u odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava temeljem ovršne odluke presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Povrv-2978/2023-3 od 3. studenog 2023. ispravljene rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Povrv-2978/2023-26 od 18. ožujka 2026..

z a k l j u č i o  j e

Upućuje se ovršenik da u roku od 15 dana od dana primitka ove odluke pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja radi proglašenja predmetne pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim iz razloga propisanih u članku 50. st. 1. točka 7., u vezi s člankom 210. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20; dalje: OZ).

Obrazloženje

1. Ovršenik u svom prijedlogu zaprimljenom kod ovog suda 12. svibnja 2026. predlaže da sud donese rješenje kojim pljenidbu i prijenos novčanih sredstava na temelju presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Povrv-2978/2023-3 od 3. studenog 2023. ispravljene rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Povrv-2978/2023-26 od 18. ožujka 2026. proglašava nedopuštenim te da sud naloži Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos sredstava. Ovršenik ističe da je izjavio pravni lijek – prijedlog za dopuštenje revizije protiv pravomoćne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br Povrv—2978/23 od 3. studenog 2023., koji se postupak pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske i u kojem odluka nije donesena, ispunio je jednu od dvije pretpostavke koje moraju biti kumulativno ispunjene da bi sud prihvatio prijedlog za odgodu ovrhe. Nadalje, prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim da je sredstvo pravne zaštite koje je u postupku izravne naplate analogno institutu žalbe u redovnom ovršnom postupku (Županijski sud u Varaždinu, Gž Ovr-359/2018) te je stoga prvi uvjet, od dva kumulativna, ispunjen. Ovršenik navodi kako je protiv ovrhovoditelja 20. srpnja 2020. otvoren i zaključen jednostavni postupak stečaja potrošača, a uvidom u sudski registar vidljivo je da je više društava u kojima je g. JO bio ovlaštena osoba ili vlasnik, završilo u stečaju. Nadalje, prema podacima FINA-e, razvidno je da je račun g. JO bio u blokadi do 14. prosinca 2023. Da navedeni podaci upućuju na financijske poteškoće i insolventnost ovrhovoditelja te potvrđuju činjenicu da bi provedbom ovrhe ovršeniku mogla nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta. Ovršenik napominje kako je ovrhovoditelj 17. travnja 2026. podnio Financijskoj agenciji zahtjev za izravnom naplatom temeljem cit. presude te istu opozvao 30. travnja .2026. Da takvo manipulativno postupanje evidentno je iz razloga što su ovrhovoditelj i njegov punomoćnik sklopili su Ugovor o cesiji koji su potom raskinuli 30. travnja 2026. svjesni činjenice da je ovrhovoditelj insolventan te da ne raspolaže aktivnom legitimacijom potrebnom za vođenje postupka izravne naplate pred Financijskom agencijom. Nadalje ovršenik napominje kako je zahtjev za isplatu zakonskih zateznih kamata neosnovan s obzirom da su novčana sredstva ovršenika već bila zaplijenjena i blokirana u razdoblju od 17. travnja 2026. do 30. travnja 2026. slijedom čega ovrhovoditelj za navedeno razdoblje nema pravo potraživati zakonske zatezne kamate podnošenjem novog zahtjeva za izravnu naplatu. Ovršenik predlaže odgodu izravne naplate do okončanja postupka pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske po reviziji izjavljenoj od strane ovršenika u predmetnoj pravnoj stvari. Nadalje, ovršenik predlaže da sud temeljem odredbe čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona donese rješenje kojim se proglašavaju nedopuštenim pljenidba i prijenos novčanih sredstava ovršenika ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d., Rijeka, Jadranski trg 3a, 51000 Rijeka, OIB: 23057039320, temeljem zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja JO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je podnesen 17. travnja 2026. Financijskoj agenciji temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br Povrv—2978/23 od 3. studenog 2023., potvrđenom presudom Županijskog suda u Zagrebu pod posl.br. Gž-1226/2024 od 4. studenog 2025., te se zabranjuje Financijskoj agenciji da izvrši pljenidbu i prijenos novčanih sredstava koje je ovrhovoditelj zatražio, odnosno, da se zapljenjeni iznos vrati ovršeniku.

2. Ovrhovoditelj se podneskom od 14. svibnja 2026. usprotivio prijedlozima ovršenika.

3. Sukladno odredbi čl. 210. st. 2. OZ-a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate novčane tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda, upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca na odgovarajući se način primjenjuju odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53.)

4. Odredbom čl. 52 st. 2, st. 3 i st. 4 OZ-a koja se odredba primjenjuju temeljem čl. 210 st. 2 OZ-a, određeno je da će sud, ako ovrhovoditelj prizna postojanje kojeg od razloga zbog kojih je žalba izjavljena, a koji se tiču čl. 50 st. 1 toč. 7, te toč. 9 -11 Ovršnog zakona, obustaviti ovrhu, a ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud donijeti rješenje kojim će ovršenika uputiti da pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Samo iznimno sud neće ovršenika uputiti na parnicu, već će prihvatiti njegovu žalbu ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama. Slijedom navedenog, s obzirom da se ovrhovoditelj usprotivio žalbi ovršenika (čl. 50 st. 1 toč. 7 OZ- a), a ovršenik osnovanost tog žalbenog navoda nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, pri čemu činjenice na kojima se temelji njegova žalba nisu općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama, valjalo je na temelju čl. 52 st. 3, st. 4 i st. 6 OZ-a odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

5. Odredba čl. 210. st. 1. uređuje da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavak 1. OZ- a, prema odredbi članka 209. stavak 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Nadalje, st. 2. istog članka propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe. Stoga je sud odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu ovrhe, ispitao jesu li ispunjene sve zakonom propisane pretpostavke za odgodu ovrhe u smislu odredbe čl. 65 st. 1 OZ-a, te ocjenio da u konkretnom slučaju te pretpostavke nisu ispunjene, te da je stoga prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe u predmetnoj pravnoj stvari neosnovan.

6. Odredbom članka 65. stavak 1. OZ-a određeno je da sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu (odnosno, u ovom postupku, odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava), ako isti učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, te uz ispunjenje jedne od pretpostavki određenih točkama od 1. do 10. istog stavka. Dakle, pretpostavke moraju biti istovremeno (kumulativno) ispunjene. Obzirom je ovršenik podnio reviziju protiv ovršene isprave, a koja okolnost predstavlja jedan od taksativno navedenih razloga za odgodu ovrhe propisan čl. 65. st. 1. OZ-a, konkretno razlog iz toč. 1. navedenog članka, time je ispunjen jedan od dva kumulativno zakonom određena uvjeta za odgodu ovrhe. Međutim, ovršenik u konkretnom slučaju nije dokazao ispunenje niti jedne pretpostavke iz čl. 65. st. 1. toč. 1-10 OZ-a, slijedom čega proizlazi da nije ispunjena objektivna pretpostavka. Nadalje, ovaj sud drži da ovršenik nije dokazao da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Naime, na ovršeniku leži teret dokaza o činjenicama iz kojih proizlazi vjerojatnost nenadoknadive i teško nadoknadive štete, pri čemu vjerojatnost nenadoknadive i teško nadoknadive treba dovesti u kontekst konkretnih stranaka, njihovog imovinskog stanja, utjecaja određenog predmeta, u odnosu na koji se u konkretnoj situaciji zahtijeva odgoda ovrhe. U prijedlogu ovršenik nije priložio dokaze ni naveo činjenice koje bi ukazivale na nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete (u vidu nemogućnosti eventualnog povrata zaplijenjenih sredstava od ovrhovoditelja protuovrhom ili u parnici radi stjecanja bez osnova za slučaj da uspije sa upravnim sporom), pa ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe za njega nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a. Naime, uvidom u zk izvadak dostavljen od strane ovrhovoditelja uz podnesak od 14. svibnja 2025. razvidno je da je ovrhovoditelj vlasnik tri stana upisana u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela u Zagrebu, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica]. Ujedno uvidom u potvrdu Financijske agencije o blokadi računa i novčanih sredstava ovršenika od 13. svibnja 2026. vidljivo je da račun ovrhovoditelja nije u blokadi te da u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje nema neizvršenih osnova za plaćanje. Činjenice da je nad ovršenikom otvoren i zaključen jednostavan postupak stečaja potrošača prije skoro šest godina te da da je isti bio u blokadi do 14. prosinca 2023. nisu razlozi za odgodu ovrhe prvenstveno s obzirom na okolnost proteka vremena od posljednje blokade računa ovrhovoditelja i provođenja stečajnog postupka. Za odlučivanje o prijelogu za odogodu ovrhe relevantno je trenutno stanje solventnosti/insolventnosti ovršenika, a iz dokumentacije dostavljene od strane ovrhovoditelja ne proizlazi vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete za ovršenika. Prema tome, kako za odgodu ovrhe sukladno čl. 65 OZ-a kumulativno moraju biti ispunjena dva uvjeta, a to je postojanje i vjerojatnosti da bi provedbom ovrhe za ovršenika nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje i uz istovremeno daljnje ispunjenje jednog od razloga navedenih u točkama 1-10 st.1 čl.65 OZ-a, to očito neispunjenjem bilo kojeg od ova dva uvjeta, nema zakonske mogućnosti odgode ovrhe na prijedlog ovršenika. Slijedom svega navedenog, nisu ispunjeni uvjeti propisani odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a u vezi s člankom 210. OZ-a te je stoga odlučeno kao u izreci rješenja.

U Rijeci 10. lipnja 2026.

Sudac

Velimir Radošević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u roku od 8 (osam) dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja, u tri istovjetna primjerka.

Protiv zaključka nije dopuštena žalba (čl. 11 st. 5 OZ-a).

DNA:

- pun. ovrhovoditelja

- pun. ovršenika