REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj PR-691/2025-49

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ruži Garac, u pravnoj stvari tužitelja ZĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Irini Daskal, odvjetnici u Karlovcu, protiv tuženika Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Širolina ulica 4, OIB: 57500462912, zastupanog po punomoćniku Luki Mađeriću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Barišić, Mađerić&Barišić d.o.o., Zagreb, radi utvrđenja, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 24. travnja 2026., u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja i zamjenice punomoćnika tuženika, dana 10. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je nezakonit i nedopušten otkaz ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja tužitelja te se poništava Odluka tuženika o otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja tužitelja od 1. prosinca 2022.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelja vrati na posao koji je obavljao prije nezakonitog prestanka radnog odnosa i prizna mu sva prava iz radnog odnosa od dana donošenja odluke o otkazu do dana vraćanja na rad, u roku od 8 dana.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.600,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 10. lipnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka u preostalom dijelu u iznosu od 400,00 eur sa zatraženim kamatama.

V. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka u cijelosti.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je bio u radnom odnosu kod tuženika temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 1. travnja 2013. Dana 1. prosinca 2022. tuženik je donio Odluku o otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika (dalje u tekstu: Odluka o otkazu). Prije donošenja Odluke o otkazu tuženik mu je uručio Zahtjev za iznošenje obrane od 22. kolovoza 2022. povodom kojeg je sačinio i predao pisanu obranu 23. rujna 2022. Tuženik mu je naknadno uručio još jedan Zahtjev za iznošenje obrane od 20. listopada 2022. povodom kojeg je sačinio i predao pisanu obranu 25. listopada 2022. Osporava da bi počinio povrede obveza iz radnog odnosa opisanih u Odluci o otkazu. Kod tuženika postoji dugogodišnje pravilo da se radniku daje otkaz ugovora o radu ukoliko je u posljednjih pet godina prije počinjenja povrede radne obveze imao izrečena dva upozorenja, a što proizlazi i iz sporne odluke. Prvo upozorenje tuženika odnosi se na događaj od 09. ožujka 2017. kada je radio na naplatnoj postaji Vučevica i to u noćnoj smjeni. Sjeća se da mu je uredno očitana i naplaćena magnetska kartica ispala iz davača kartica, te kada je došao u drugu smjenu istu je naknadno stavio u davač kartica. Ispostavilo se da je magnetsku karticu koristio za određivanje ulazne naplate postaje za dva različita korisnika, a što nije bila njegova namjera, niti je u navedenom događaju financijski oštetio tuženika i korisnika. On uopće nije bio svjestan da mu je navedeni događaj evidentiran kao upozorenje na povredu radne obveze, nije mu bilo omogućeno da sudjeluje u postupku u kojem je utvrđen takav njegov navodni propust, niti mu je omogućeno iznošenje obrane u tom postupku. Kada bi u današnje vrijeme neki drugi radnik počinio takvu istu grešku ne bi mu bilo izdano upozorenje, već bi bio upućen na dodatnu edukaciju. Vezano za drugo upozorenje tuženika koje se odnosi na višekratnu pogrešnu evidenciju radnog vremena od 08. kolovoza 2022., napomenuo je da se nije radilo o njegovoj grešci, već o grešci drugog radnika ŠĆ. Da je u trenutku davanja obrana koje su prethodile spornoj Odluci o otkazu znao da mu se gore navedene činjenice uzimaju kao propust u radu, tada ne bi davao obrane na način da priznaje sve pogreške. Utvrđenja iz Odluke o otkazu nisu točna. Prvenstveno, iz analize transakcija prema podacima iz sustava tehničke zaštite (Zapisnik o izvršenom pregledu video zapisa štićenog prostora NP Bisko za dane 10.07. i 11.07.2022.) nigdje nije vidljivo da bi vozilo reg. oznake [registarska oznaka] čiji korisnik je navodno prijavio štetnu radnju, bilo među analiziranih 13 transakcija za dane 10.07. i 11.07. , iako se pod točkom 6. Odluke o otkazu ova transakcija detaljno opisuje. Također iz tabličnog prikaza analize kontroliranih transakcija vidljivo je da je od 13 kontroliranih transakcija on navodno oštetio korisnike u 9 analiziranih transakcija, dok se u Odluci o otkazu navodi da je oštetio korisnike u ukupno 10 analiziranih transakcija. Dakle, pobijana Odluka o otkazu sadržajno ne odgovara činjenicama utvrđenim u postupku utvrđivanja odgovornosti radnika za povrede iz radnog odnosa. Tuženik u Odluci o otkazu također navodi da je on za obračunske dane 10. i 11.07. imao manjak na blagajni, što je u potpunosti uobičajeno, a u takvim se slučajevima manjak na naplati cestarine radniku obustavlja prilikom mjesečnog obračuna plaće, pa nije jasno iz kojeg razloga tuženik manjak na blagajni smatra povredom obveze iz radnog odnosa. U odnosu na navode kako je u blagajni pogrešno evidentirao devizne transakcije, ističe da se vjerojatno radilo o brzini u radu, budući se radilo o smjenama u ljetnoj sezoni, kada je promet automobila gust. Nije jasno zašto tuženik i ove činjenice podvodi pod povredu obveze iz radnog odnosa kada se eventualna pogrešna evidencija transakcija za valutu radnicima također obustavlja prilikom mjesečnog obračuna plaće. Iz navedenih razloga njemu je za srpanj 2022. zbog manjka obustavljen iznos od 428,26 kn, a za kolovoz iznos od 135,73 kn. Za dan 02. srpnja 2022. analizom transakcija prema podacima iz sustava tehničke zaštite utvrđeno je da je on u 24 transakcija unosio pogrešnu kategoriju vozila prilikom naplate, međutim od tih 24 transakcija kod 15 transakcija je utvrđeno da je oštetio korisnike, a u ostalih 9 analiziranih transakcija utvrđeno je da on nije oštetio korisnike prilikom naplate. Što se tiče navoda kako je analizom transakcija za dan 02. srpnja 2022. utvrđeno kako je on u osam navrata iz priručne blagajne ili s blagajničkog stola uzeo određenu količinu kunskih apoena i stavio ih u prednji džep svojih hlača, ističe da takvo ponašanje nije neuobičajeno, niti predstavlja povredu radne obveze, jer se radi o višku u blagajni odnosno tzv. napojnici, koju ima pravo zadržati za sebe. Dapače, i sam tuženik je utvrdio da je on za obračunski dan 02. srpnja 2022. imao višak u blagajni u iznosu od 34,82 kune. Prilikom iznošenja obrane nije bio svjestan da već ima evidentirano prvo upozorenje tuženika koje se odnosi na događaj od 09. ožujka 2017., pa je tako prilikom iznošenja obrane koja se odnosila na transakcije 10. i 11. srpnja 2022. mislio da se radi o prvom upozorenju na pogreške, te je odlučio sve priznati kako ne bi komplicirao tuženiku u kojeg je imao puno povjerenje. Na isti način je iznio pisanu obranu i u odnosu na transakcije za dan 2. srpnja 2022. misleći da će tuženik prihvatiti njegovu obranu te da do otkaza neće doći. Međutim, sve to ne znači da je on doista i počinio sve što mu se stavlja na teret, pa poriče sve navode iz danih pisanih obrana. Kod tuženika je u tom periodu bilo kontrolirano više blagajnika, te je utvrđeno da je kod 22 radnika došlo do identičnih grešaka u radu, međutim samo su on i još jedan djelatnik dobili otkaz, a sve iz razloga jer su otprije imali po dva upozorenja. Tuženik takvim postupanjem vrši diskriminaciju prema njemu, budući je njegovo postupanje tuženik kvalificirao osobito teškom povredom radne obveze, dok za ostalih 20 radnika, kod kojih su utvrđene iste pogreške u postupanju, nije, s tim da se kod nekih radnika koji nisu dobili otkaz radilo o mnogo većim iznosima za koje su oštetili korisnike. Tuženik je prilikom donošenja odluke također propustio cijeniti činjenicu da je on u godinama u kojima će teško pronaći novi posao, a također je propustio cijeniti navode iz njegovih obrana u kojima iznosi svoju tešku obiteljsku situaciju, te loše zdravstveno stanje. Zbog teške životne situacije u kojoj se nalazi već godinama, od 2010. liječi se psihoterapijom i antidepresivima. Obzirom mu antidepresivi uzrokuju zamor, pogotovo u jutarnjim satima, čim mu je bolje, ne znajući da time čini sebi štetu, prekine s terapijom, radi čega dolazi do pogoršanja njegovog psihofizičkog stanja, pada koncentracije i slično. No bez obzira na navedeno, on nikada nije koristeći svoje stanje otišao na bolovanje, osim par dana kada je bio pozitivan na Covid, za razliku od brojnih drugih radnih kolega koji to pravo koriste često bez opravdanja. Tuženiku je bilo poznato da on duže vremena boluje od depresije zbog čega ima smetnji u pažnji i koncentraciji. Zbog navedenog je razloga dugi niz godina (12) bio zaposlen na naplatnoj postaji Vučevica, obzirom se radilo o maloj postaji gdje gotovo i nema prometa. Međutim, naplatna postaja Vučevice je zatvorena, i od tada radi na naplatnoj postaji Bisko, koja je vrlo prometna, a posebno tijekom ljetne sezone, što za njega predstavlja veliki napor. Stoga, predlaže sudu naložiti tuženiku utvrditi da je nezakonit i nedopušten otkaz ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika, da se poništi Odluka o otkazu te naložiti tuženiku vratiti ga na posao koji je obavljao prije nezakonitog prestanka radnog odnosa i priznati mu sva prava iz radnog odnosa do donošenja Odluke o otkazu pa do vraćanja na rad, uz naknadu parničnih troškova.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Povjerenstvo za provođenje postupka utvrđivanja odgovornosti radnika za povredu radnog odnosa (dalje u tekstu: Povjerenstvo) je njegovo unutarnje tijelo koje je on osnovao svojom odlukom, odnosno unutarnjim aktom, pa stoga njegov poziv na iznošenje obrane predstavlja njegovo omogućavanje radniku da iznese svoju obranu u smislu čl. 119. Zakona o radu. Tužitelj je dakle počinio osobito tešku povredu radne obveze iz čl. 138. st. 1. točke 1., 21., 23., 24. i 49. Pravilnika o obavljanju poslova naplate cestarine i čl. 103. st. 1. toč. 13. Pravilnika o obavljanju poslova naplate cestarine. Tužitelj se nedopušteno ponašao 25 puta tijekom tri radne smjene i korisnike oštetio za ukupno 1.317,00 kuna, pa je očito da je predmetne radne obveze kršio svjesno i namjerno s namjerom da sebi ili trećoj osobi pribavi materijalnu korist. Tužitelj je kršio osnovnu obvezu iz radnog odnosa budući je korisnicima naplaćivao iznose više od točnih iznosa cestarine i za takve transakcije nije izdavao račune, odnosno prije naplate cestarine određivao je višu skupinu vozila od točne skupine, a u postupku naplate izvršio je korekciju u ispravnu skupinu vozila. Nisu osnovani navodi tužitelja kako ima smetnje u pažnji i koncentraciji, budući se od radnika s dugogodišnjim iskustvom ne može očekivati da odjednom svoj posao počne obavljati na način da u takvom kratkom periodu ošteti korisnika. Povjerenstvo je utvrdilo da je tužitelj u svim pregledanim transakcijama postupao na isti način, odnosno u PC blagajni određivao višu skupinu vozila od stvarne, ispravne skupine vozila za vozilo koje se nalazi na stazi i po istoj, višoj skupini vozila korisniku naplaćivao cestarinu, korisnici bi predavali tužitelju novce u iznosu cestarine za višu (pogrešnu) skupinu vozila, nakon povrata novčanih sredstava korisniku, a prije potvrde transakcije (podizanja kraka brklje) u PC blagajni tužitelj bi vršio korekciju skupine vozila u ispravnu skupinu vozila i u slučajevima pogrešne naplate cestarine korisniku ne bi predavao pripadajući račun iz PC blagajne. Dakle, ne može se raditi o potencijalnim psihičkim problema (depresiji i manjku koncentracije) koje je tužitelj iznio, jer je nepropisno postupanje tužitelja uvijek imalo isti obrazac ponašanja. Osim što je u 25 transakcija oštetio korisnika naplaćujući veći iznos od stvarnog iznosa cestarine, a razliku između višeg iznosa naplaćene cestarine i stvarnog iznosa nije predao na kraju smjene u postupku obračuna blagajničkog poslovanja, utvrđeno je i kako je tužitelj u osam navrata iz priručne blagajne ili s blagajničkog stola uzimao određenu količinu kunskih apoena i iste stavljao u prednji džep svojih hlača, a što se nikako ne može shvaćati kao "bakšiš". Suprotno navodima tužitelja, korisnik koji je upravljao vozilom registarske oznake [registarska oznaka] prijavio je štetu, a što je razvidno iz e-mail korespondencije. U konkretnom slučaju radi se o kontinuiranim i višestrukim zlouporabama i upornim povredama obveza iz radnog odnosa koje je tužitelj počinio. Osim što je počinio osobito teške povrede iz radnog odnosa koje se temelji na činjenici da je tužitelj lažno i netočno prikazivao činjenice, tužitelj je prilikom obavljanja posla i zlorabio dodijeljene ovlasti što za posljedicu ima negativan učinak na njegov ugled čime je nepovratno narušen odnos povjerenja između njega i tužitelja pa nastavak njihovog radnog odnosa nije moguć.

3. Presudom Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-132/2023-17 od 10. lipnja 2024. odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenjem nedopuštenosti Odluke o otkazu od 1. siječnja 2022. te vraćanja na posao (toč. I. i II. izreke), dok je točkama III. i IV. odlučeno o troškovima parničnog postupka.

4. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl. broj GžR-713/2024-3 od 18. ožujka 2025. ukinuta je prethodno navedena presuda te je predmet vraćen ovom sudu na ponovno suđenje. Prema shvaćanju suda drugog stupnja proizlazi dovoljno opravdana sumnja da tužitelj nije bio u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog neskrivljenih okolnosti. Stoga je potrebno radi utvrđivanja činjenica odlučnih za rješenje ovog spora ponovno odlučiti o dokaznim prijedlozima koje je tužitelj predložio na okolnost tvrdnji da iz opravdanih, zdravstvenih razloga nije bio u mogućnosti uredno izvršavati obveze iz radnog odnosa, pa tako i o prijedlogu tužitelja za provođenjem medicinskog kombiniranog vještačenja po vještaku psihijatru.

5. U ponovljenom suđenju tužitelj je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti. Predložio je pribaviti liječničku dokumentaciju od psihijatra i cjelokupni zdravstveni karton za tužitelja te je predložio provesti kombinirano vještačenje po vještaku psihijatru i psihologu na okolnost je li zbog tužiteljevih psihičkih zdravstvenih tegoba moglo doći do greške u radu u srpnju 2022.

6. Tuženik je ostao kod odgovora na tužbu i kod svih navoda iznesenih tijekom postupka.

7. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Odluku o otkazu (list 9-17, 62-70 spisa), Zahtjev za zaštitu prava (list 18-23, 54-58 spisa), Zahtjev za iznošenje obrane od 22. kolovoza 2022. (list 24 spisa), Prijedlog Povjerenstva od 19. kolovoza 2022. (list 25 i 73, 146-148 spisa), Očitovanje tužitelja od 23. rujna 2022. (list 27, 75-76 spisa), Zahtjev za iznošenje obrane od 20. listopada 2022. (list 29. spisa), Prijedlog Povjerenstva od 6. listopada 2022. (list 30-32, 149-151 spisa), Očitovanje tužitelja od 25. listopada 2022. (list 33-35 spisa), Zapisnik o izvršenom pregledu video zapisa od 10. kolovoza 2022. (list 36-38, 59-61, 84-145 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 39-40, 174, 256. spisa), očitovanje Radničkog vijeća od 21. studenog 2022. (list 41- 42, 71-72 spisa), dokumentaciju (list 78-81 spisa), e-mail korespondenciju (list 82-83 spisa), Zapisnik o izvršenom pregledu video zapisa od 21. srpnja 2022. (list 84-85 spisa), Prijedlog za donošenje odluke uprave od 31. listopada 2022. (list 152-160 spisa), Ugovor o radu (list 161-162 spisa), Upozorenje na propuste o radu od 8. kolovoza 2022. (list 163 spisa), Opomenu od 9. ožujka 2017. (list 164 spisa), zdravstveni karton tužitelja, provedeno je medicinsko vještačenje, saslušani su svjedoci IĆ (list 191-192 spisa) i UĆ (list 193 spisa), te je saslušan tužitelj (list 175-177 spisa).

8. Tužitelj je protiv Odluke o otkazu dana 22. prosinca 2022. podnio Zahtjev za zaštitu prava koji je tuženiku uručen 27. prosinca 2022., ali se isti o zahtjevu nije očitovao te je nastavno dana 23. siječnja 2023. pravodobno podnio tužbu.

9. Među strankama nije sporno da je tužitelj bio zaposlen na radnom mjestu blagajnika naplate cestarine u Sektoru za naplatu cestarine.

10. Uvidom u Odluku o otkazu utvrđeno je da je tužitelju prije Odluke o otkazu izrečeno upozorenje od 9. ožujka 2017. zbog manipulacije magnetskim karticama i upozorenje od 8. kolovoza 2022. zbog višekratne pogrešne evidencije radnog vremena. Na temelju pritužbe korisnika osobnog vozila registarske oznake [registarska oznaka] od 11. srpnja 2022. pokrenut je postupak utvrđivanja činjenica i obrade osobnih podataka tužitelja prikupljenih video nadzorom u štićenom prostoru procesa naplate te je po utvrđenom stanju sastavljen zapisnik u kojem se potvrđuju navodi korisnika iz prigovora. S obzirom na utvrđeno, obavljena je dodatna analiza rada tužitelja, te je utvrđeno da tužitelj prilikom naplate cestarine stranih registracijskih oznaka često određuje višu skupinu vozila od ispravne kako bi se na ekranu pokazala viša cijena, a zatim nakon naplate cestarine vrši korekciju skupine vozila i u sustavu evidentira ispravnu skupinu. Tako je za 13 transakcija za dane 10. i 11. srpnja 2022. utvrđeno u smjeni tužitelja da imaju evidentiranu anomaliju F. Izmjena kategorije. Povjerenstvo je usporedilo transakcije s dostupnim podacima iz sustava tehničke zaštite, te utvrdilo da tužitelj u svim pregledanim transakcijama postupa na isti način, odnosno u PC blagajni određuje višu skupinu vozila od stvarne, ispravne skupine vozila za vozilo koje se nalazi na stazi i po istoj, višoj skupini vozila korisniku naplaćivao cestarinu, korisnici bi predavali tužitelju novce u iznosu cestarine za višu (pogrešnu) skupinu vozila, nakon povrata novčanih sredstava korisniku, a prije potvrde transakcije (podizanja kraka brklje) u PC blagajni tužitelj vrši korekciju skupine vozila u ispravnu skupinu vozila i u slučajevima pogrešne naplate cestarine tužitelj korisniku ne predaje pripadajući račun iz PC blagajne. Prema dostupnim podacima iz sustava naplate cestarine iz sustava tehničke zaštite, utvrđeno je da je tužitelj nepravilnim postupanjem prilikom obavljanja poslova naplate cestarine u 10 transakcija oštetio korisnika naplaćujući veći iznos od stvarnog iznosa cestarine, a razliku između višeg iznosa naplaćene cestarine i stvarnog iznosa nije predao na kraju smjene u postupak obračuna blagajničkog poslovanja. Za obračunski dan 10. srpnja 2022. tužitelj je imao manjak u iznosu od 6,96 kuna, a za obračunski dan 11. srpnja 2022. manjak u iznosu od 56,94 kuna. Zaprimljena strana sredstva plaćanja tužitelj u PC blagajni nije evidentirao na ispravan način, odnosno devizne transakcije je evidentirao kao da su naplaćene u kunama. Utvrđeno je da je u 10 opisanih situacija nepravilne naplate cestarine od dana 10. i 11. srpnja 2022. (str. 3., 4. i 5.) Odluke o otkazu, tužitelj korisnike oštetio za iznos od 480,00 kuna. Nadalje, utvrđeno je da je tužitelj nepravilnim postupanjem u još 15 daljnjih transakcija dana 2. srpnja 2022. koje su opisane na strani 5., 6., 7. i 8. Odluke o otkazu oštetio korisnike naplaćujući veći iznos od stvarnog, ispravnog iznosa cestarine u iznosu od 837,00 kuna. Slijedom navedenog, tužitelja se tereti za počinjenje osobito teške povrede radne obveze iz čl. 138. st. 1. toč. 1., 21., 23., 24. i 49. Pravilnika o obavljanju poslova naplate cestarine i čl. 103. st. 1. toč. 13. Pravilnika o obavljanju poslova naplate cestarine. Riječ je o dugogodišnjem radniku kojemu su poznati svi detalji i specifičnosti njegovih poslova i radnih obveza. Tužitelj je i ranije upozoravan da je poslove svog radnog mjesta dužan obavljati savjesno i odgovorno, a osobito uzimajući u obzir činjenicu da nedopušteno ponašanje tužitelj nije učinio jednom, već 25 puta tijekom 3 radne smjene i korisnike oštetio za ukupno 1.317,00 kuna, pa je tuženik stava da je predmetne radne obveze tužitelj kršio svjesno i namjerno, s namjerom da sebi ili trećoj osobi pribavi materijalnu korist.

11. Člankom 115. st. 1. toč. 3. Zakona o radu ("Narodne novine", broj: 93/14., 127/17., 98/19. i 151/22., u daljnjem dijelu teksta: ZR-a) propisano je da poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ako za to ima opravdan razlog, u slučaju ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem)

12. Među strankama je sporno je li tuženik imao opravdani razlog za donošenje Odluke o otkazu.

13. Na temelju e-maila korisnika od 12. srpnja (list 82. spisa), Zapisnika o izvršenom pregledu video zapisa od 21. srpnja 2022. (list 84. spisa), Zapisnika Povjerenstva Sektora za naplatu cestarine od 10. kolovoza 2022. (list 86-145 spisa), Prijedloga Direktora Sektora za naplatu cestarine MĆ za pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti od 19. kolovoza 2022. (list 146-148 spisa), Prijedloga Direktora Sektora za naplatu cestarine MĆ za pokretanje postupka odgovornosti od 6. listopada 2022. (list 149-151 spisa) i Prijedloga Povjerenstva za provođenje postupka utvrđivanja odgovornosti radnika za povrede obveza iz radnog odnosa za donošenje odluke upravi od 31. listopada 2022. (list 152- 160 spisa) utvrđeno je da je tuženik po zaprimanju pritužbe korisnika od 12. srpnja 2022. pokrenuo postupak utvrđivanja odgovornosti te je pregledom zapisa video nadzora za dane 2., 10. i 11. srpnja 2022. i usporedbom s podacima iz sustava naplate cestarine utvrdio nepravilno postupanje tužitelja prilikom naplate cestarine. Tako je tužitelj prilikom obavljanja poslova naplate cestarine za dane 10. i 11. srpnja 2022. u 10 transakcija (opisanih na listu 26. spisa i na str. 3., 4. i 5. Odluke o otkazu) oštetio korisnike u iznosu od 480,00 kuna, naplaćujući veći iznos od stvarnog iznosa cestarine, a razliku između višeg iznosa naplaćene cestarine i stvarnog iznosa nije predao na kraju smjene u postupak obračuna blagajničkog poslovanja. Tužitelj je, također, prilikom obavljanja poslova naplate cestarine za dan 2. srpnja 2022. u 15 transakcija (opisanih na listu 31. spisa i na str. 5., 6., 7. i 8. Odluke o otkazu) oštetio korisnike u iznosu od 837,00 kuna, naplaćujući veći iznos od stvarnog iznosa cestarine, a razliku između višeg iznosa naplaćene cestarine i stvarnog iznosa nije predao na kraju smjene u postupak obračuna blagajničkog poslovanja. U svim pregledanim transakcijama utvrđeno je da tužitelj postupa na isti način, odnosno u PC blagajni određuje višu skupinu vozila od stvarne, ispravne skupine vozila za vozilo koje se nalazi na stazi i po istoj, višoj skupini vozila korisniku naplaćuje cestarinu, korisnici predaju tužitelju novce u iznosu cestarine za višu (pogrešnu) skupinu vozila, nakon povrata novčanih sredstava korisniku, a prije potvrde transakcije (podizanja kraka brklje) u PC blagajni tužitelj vrši korekciju skupine vozila u ispravnu skupinu vozila i u slučajevima pogrešne naplate cestarine tužitelj korisniku ne predaje pripadajući račun iz PC blagajne. Na temelju navedenih utvrđenja Povjerenstvo za provođenje postupka utvrđivanja odgovornosti radnika za povrede obveza iz radnog odnosa dana 31. listopada 2022. podnijelo je upravi prijedlog za izricanje mjere otkaza ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja tužitelja.

14. Prethodno navedena utvrđenja u svojim su iskazima potvrdili i svjedoci UĆ, voditelj tehničke jedinice naplate cestarine [adresa]., i IĆ, pomoćnik direktora naplate od 27. prosinca 2017.

15. Tako je svjedok UĆ naveo da je bio nadređen tužitelju te je bio član povjerenstva koje je pregledavalo video zapise. Nakon pregleda tih video zapisa utvrđenja su poslali direktoru sektora, a on predsjedniku uprave. Analitika detektira sve devijacije u sustavu i na temelju toga analitika zatraži za određene datume što se točno treba prekontrolirati. Tako je i on na temelju naloga uprave društva izvršio kontrolu ta dva predmetna dana. I njega je njegova referada tehničke jedinice naplate upozoravala da kod tužitelja nešto nije u redu, odnosno događale su se učestale greške u financijskom smislu. Za sve minuse koje je napravio njemu su se odbijale od plaće. On je pokušavao saznati od tužitelja o čemu se radi, je li u pitanju nekakav problem ili bolest, ali nije dobio odgovor da je bolestan. Da je dobio takav odgovor zatražio bi dodatan liječnički pregled, iako svi radnici svake godine imaju redoviti sistematski pregled. Prema važećem pravilniku svaki radnik bi svaki "bakšiš" trebao prijaviti u sustav kao napojnicu, međutim to kod tuženika nitko ne radi. On je pregledavao i druge radnike. I tužitelja je ranije pregledavao i nikada nije bilo ovakvih situacija.

16. Svjedok IĆ iskazao je da je bio član disciplinskog povjerenstva koje je podnijelo prijedlog za pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti tužitelja. Članovi Povjerenstva su bili on, RĆ i ĐĆ te su sukladno Pravilniku o provođenju postupaka pravne obveze, a na temelju zapisnika komisije za pregled video zapisa i dosjea tužitelja, predložili sankciju za tužitelja i to je bio otkaz skrivljenim ponašanjem, a što je uprava i prihvatila. U tom razdoblju kontrolirali su više radnika te su za tužitelja i za drugog radnika predložili otkaz skrivljenim ponašanjem, jer su u odnosu na radnike koji su dobili opomene i ustezanje od plaće ekstremno puno puta oštetili korisnike i tuženika. Od cca 30 pregledanih transakcija tužitelj je oštetio tuženika u 25 transakcija. U većini slučajeva radilo se o stranim državljanima, ili iznimno rent a car vozilima kojeg voze strani državljani. Tužitelj je na ekranu prikazivao veći iznos cestarine no što je trebao naplatiti korisniku na način da bi ukucao u kompjutor veću kategoriju koja više košta i kada bi mu korisnik pružao sredstva plaćanja on bi korigirao kategoriju manju u sustavu i sebe bi zaduživao za manje novaca, a razliku stavljao sebi u džep. Prema pravilniku tuženika radnik na cestarini kod sebe ne smije imati nikakva osobna sredstva, niti novac. Sve svoje osobne stvari i novac radnik prije početka rada mora zaključati u sef. Rampa se diže u trenutku kada blagajnik sebe zaduži za novac u sustavu da je plaćeno. Kada se potvrdi transakcija da je plaćeno, račun se izlistava. Rampa se spušta nakon što vozilo napusti petlju koja se nalazi iza rampe. On bi za predmetni broj manipulacija i postotka pregledanih i utvrđenih nepravilnosti, kao u slučaju tužitelja, bez obzira ne prethodno upozorenje, uvijek glasao za otkaz. Radnik ne smije zadržati "bakšiš" ni pod razno, a sve sukladno pravilima tuženika, već sve to treba predati tuženiku. Tuženik za svaki manjak koji je utvrđen kod radnika isti naplaćuje od radnika.

17. Tužitelj je u svom iskazu naveo da je već godinu dana bez plaće te ima bolesnu majku i sestru. On je uvijek bio savjesni radnik i čuvao je svoje radno mjesto. Kod tuženika radi 15 godina od čega je 12-13 godina sigurno bio na naplatnoj postaji Vučevica gdje je najslabiji promet u Hrvatskoj. U prvoj smjeni znalo je biti 6-7 vozila, u drugoj smjeni 6-7 vozila, a u noćnoj jedno, ili niti jedno vozilo. Nakon što je ukinuta naplatna postaja Vučevica prebačen je na naplatnu postaju Blato na Cetini i više na naplatnu postaju Bisko. Što se tiče predmetnih povreda, radilo se o razdoblju velikih ljetnih gužvi, a osim toga, imao je zdravstvenih problema i u tom je razdoblju napravio grešku, jer je prestao uzimati terapiju zbog čega mu se u tren oka vratila prijašnja bolest. Naime, trebalo je bar mjesec dana da se vrati u kolotečinu u kojoj je bio ranije. Više puta ga je zvao na telefon rukovoditelj UĆ i upozoravao ga da radi greške prilikom naplate cestarine. Sve mu se poklopilo, stresni posao, vrućine, puno vozila. U ta dva mjeseca bio je u velikom minusu u smislu da je sebi napravio štetu. Bez terapije ne može normalno funkcionirati. Bez tih tableta njemu počinje mučnina, vrtoglavica, zamagljivanje i strah. U srpnju 2022. nije uzimao propisanu terapiju koju je samoinicijativno odlučio prekinuti. Nije uzeo bolovanje, jer je uvijek nedostajalo radnika. Ljeti su velike „manče“. Netko tu evidenciju sam vodi u glavi, a netko si sam zapisuje na kraju smjene i tu razliku sebi ostavlja. To je bilo uobičajeno stanje kod tuženika i odobreno, odnosno prešutno pravilo kod tuženika godinama. Manča je „bakšiš“. Svaki korisnik na aparatu vidi vrstu vozila, odnosno odabranu kategoriju, te se odmah vidi i cijena. U relevantnom razdoblju tuženik je kontrolirao 21 radnika kod kojih su utvrđene gore nepravilnosti nego kod njega, ali nitko drugi osim njega nije dobio otkaz. Oni vjerojatno nemaju ove dvije opomene kao i on. Što se tiče pritužbe korisnika da se radilo o situaciji kada je pritisnuo aparat za dati račun i istog trenutka kada se rampa dignula, a prije nego što je istom predao račun, taj korisnik je već otišao. Tom aparatu je potrebno bar 5-6 sekundi da odradi posao. Na ekranu se istog trenutka vidi iznos za koji se tereti korisnik te je isti morao reagirati odmah. Bilo je situacija da se u slučajevima eventualno pogrešnog evidentiranja naplate to vozilo zaustavi nakon rampe i odmah na licu mjesta korigira. Blagajnik na izlaznoj naplatnoj postaji određuje kategoriju vozila. Nije odbio naplatiti cestarinu putem bankovne kartice uz obrazloženje da nema interneta.

18. Tužitelj u svom iskazu, osim situacije koja se odnosi na pritužbu korisnika, nije osporio povrede stavljene mu na teret Odlukom o otkazu koje se odnose na nepravilnosti prilikom naplate cestarine za dane 2., 10. i 11. srpnja 2022. (preostalih 24 transakcija), ali iste opravdava zdravstvenim problemima, samoinicijativnim prestankom uzimanja terapije (zbog čega mu počinje mučnina, vrtoglavica, zamagljivanje i strah), velikim ljetnim gužvama, vrućinama i stresom. Sud prihvaća navode tužitelja kako su navedene okolnosti mogle utjecati na obavljanje njegovog posla u smislu financijskih grešaka, zbog čega je i imao određenih manjkova u tom razdoblju. To ne samo stoga što je njegov iskaz u tom dijelu uvjerljiv, već i zbog toga što je navedeno u svom iskazu potvrdio i svjedok UĆ. Zbog navedenog, sud navode iz Odluke o otkazu koji se odnose na manjkove nije niti cijenio kao povredu radne obveze.

19. U odnosu na sporne transakcije za dane 10. i 11. srpnja 2022., i za dan 2. srpnja 2022., provedeno je i medicinsko vještačenje radi utvrđenja je li zbog tužiteljevih zdravstvenih tegoba moglo doći do greške u radu u srpnju 2022.

20. Nalazom i mišljenjem stalne sudske vještakinje Branke Vidrih, psihijatrice, od 13. siječnja 2026. utvrđeno je da je tužitelj u psihijatrijskom liječenju od ožujka 2008. i tijekom dugog niza godina uzima psihofarmake. Dijagnoza zbog koje se liječi je Ponavljajući depresivni poremećaj. Utvrđeno je da su okolinski faktori vrlo nepovoljni, od kojih je dugogodišnja bolest sestre i veliki obiteljski angažman oko brige za nju i njezinu obitelj iscrpljujući faktor koji je konstantan. Smatra da je u situaciji psihičke dekompenzacije i iscrpljenih adaptacijskih kapaciteta kod tužitelja moglo doći do greške u radu u srpnju 2022.

21. Navedenom nalazu i mišljenju prigovorio je tuženik navodeći kako je stalna sudska vještakinja izradila mišljenje i zaključak temeljem samo dva nalaza psihijatra i razgovora s tužiteljem. Medicinske dokumentacije iz mjeseca srpnja 2022. također nema. U konkretnom slučaju nije se radilo o jednoj greški tužitelja, već o njegovom obrascu postupanja. Tužitelj je 2. srpnja 2022. u čak 15 transakcija, a 10. i 11. srpnja 2022. u 10 transakcija oštetio korisnike i u svim transakcijama je imao isti obrazac postupanja. Stoga, predlaže da se stalna sudska vještakinja usmeno očituje o tome bi li osoba koja je, kako navodi, u situaciji psihičke dekompenzacije i iscrpljenih adaptacijskih kapaciteta, bila sposobna ciljano i svjesno određivati više skupine vozila nego što ona uistinu jesu, naplatiti višu cestarinu, nakon toga ciljano i svjesno izvršiti u sustavu izmjenu kategorije vozila te zadržati ostatak novca. Također, predstavlja li opisano postupanje namjeru u stjecanju nepripadne imovinske koristi, ili je riječ o psihičkoj dekompenzaciji i iscrpljenim adaptacijskim kapacitetima. Predlaže i da stalna sudska vještakinja obrazloži činjenicu da tužitelj u tom postupanju nije oštetio sebe već korisnike, kao i o tome da mu tužitelj niti u jednom slučaju nije predao višak, već ga je zadržao za sebe.

22. Očitujući se na iznesene prigovore tuženika stalna sudska vještakinja dr. Branka Vidrih je na ročištu 18. ožujka 2026. u cijelosti ostala kod svog nalaza i mišljenja. U nalazu psihijatra iz travnja 2023. navodi se kako je tužitelj u psihijatrijskom tretmanu od 2002. Uvidom u osobni zdravstveni karton tužitelja utvrdila je da se prvi puta propisivanje lijeka Seroksat i dijagnoza depresije spominje u ožujku 2008. Svoj nalaz i mišljenje temeljila je na medicinskoj dokumentaciji i razgovoru sa tužiteljem, a što je bilo dostatno za donošenje mišljenja. Stanje psihičke dekompenzacije i iscrpljenje adaptacijskih kapaciteta predstavlja pogoršanje psihičkog stanja, prvenstveno simptoma depresije koja mu je dijagnosticirana 2002., a od koje se liječi od 2008. Klinička slika depresije je vrlo složena. Dolazi do poremećaja na svim nivoima funkcioniranja ličnosti. Takve osobe su tjeskobne, lošeg raspoloženja, poremećenog sna, poremećenog apetita i poremećenog mnestičko kognitivnog funkcioniranja, što znači da mogu biti dekoncentrirane, slabo pamtiti, djelovati smušeno, nezainteresirano za zbivanja oko sebe. Tužitelj je u dobi od 6 godina imao tešku operaciju prirođene srčane greške te je godinama živio u istom kućanstvu sa sestrom koja je bila u komi, a majka četvero malodobne djece o kojoj su skrbili ostali članovi obitelji u višečlanoj tradicionalnoj obitelji. Ovakvo životno okruženje je stalni izvor frustracija i pojačanih napora i može djelom pojasniti njegov slabiji terapijski odgovor na liječenje depresivnog poremećaja koji se i tako može shvatiti kao reaktivan. U konkretnom slučaju radilo se o relativno jednostavnim poslovima na naplatnim kućicama koji ne zahtijevaju veliki umni napor, no u situaciji psihičke dekompenzacije moguće je i u takvim radnim zadacima napraviti pogrešku, bila ona namjerna, ili nenamjerna. Tužitelj je uzimao terapiju do njoj nepoznatog trenutka, a istu je prekinuo uzimati slušajući

1 0

laike. Potom je zbog pogoršanja psihičkog stanja vratio lijekove koje je prekinuo uzimati i u listopadu 2022. otišao na pregled svom psihijatru.

23. Budući da je stalna sudska vještakinja dr. Branka Vidrih svoj nalaz i mišljenje sačinila stručno, objektivno i sukladno medicinskoj dokumentaciji u spisu, te da je argumentirano i jasno odgovorila na sva pitanja tuženika i otklonila sve njegove prigovore, sud je u cijelosti prihvatio predmetni nalaz i mišljenje od 13. siječnja 2026.

24. Uzimajući u obzir:

- uvjerljiv iskaz tužitelja iz kojeg proizlazi da je u srpnju 2022. imao zdravstvenih problema, jer mu se uslijed prestanka uzimanja terapije vratila prijašnja bolest zbog koje je imao mučnine, vrtoglavicu, zamagljivanje i strah;

- utvrđenja iz nalaza i mišljenja iz kojeg proizlazi da je u srpnju 2022. došlo do pogoršanja bolesti tužitelja Ponavljajući depresivni poremećaj, koje se, između ostalog, očituje i u poremećenom mnestičko-kognitivnom funkcioniranju, odnosno slabom pamćenju, dekoncentraciji, smušenosti te

- postojanje nepovoljnih okolinskih faktora (veliki angažman tužitelja oko dugogodišnje brige za bolesnu sestru i njezinu obitelj),

za zaključiti je da je kod tužitelja došlo do stanja psihičke dekompenzacije i iscrpljenja adaptacijskih kapaciteta uslijed čega je moglo doći do greške u njegovom radu u srpnju 2022.

25. Tužitelj zbog svog stanja psihičke dekompenzacije i iscrpljenja adaptacijskih kapaciteta u dane 2., 10. i 11. srpnja 2022. prilikom provođenja spornih transakcija nije bio u mogućnosti uredno izvršavati obveze iz radnog odnosa, slijedom čega nisu ispunjene pretpostavke za redoviti otkaz skrivljenim ponašanjem.

26. Što se tiče možebitnog nejednakog postupanja tuženika, za istaknuti je da tužitelj nije naveo ni jednu od zakonom zabranjenih osnova diskriminacije predviđenih Zakonom o suzbijanju diskriminacije, niti je učinio vjerojatnim postojanje diskriminacije. Kraj navedenog, tijekom postupka je utvrđeno da je još jedan radnik tuženika za višekratno oštećivanje korisnika i tuženika prilikom naplate cestarine dobio otkaz skrivljenim ponašanjem kao i tužitelj. Konačno, sud na temelju izvedenih dokaza nije mogao utvrditi da je prethodno izricanje dva upozorenja na obveze iz radnog odnosa preduvjet za otkaz skrivljenim ponašanjem radnika.

27. U svakom pojedinom slučaju povrede radne obveze odluka poslodavca o vrsti mjere donosi se individualno, uzimajući u obzir težinu povrede, posljedice, namjeru, ranije ponašanje radnika i sl. Tako je i tuženik u slučaju povrede radne obveze od strane radnika LĆ i GĆ istima zbog nepostojanja recentnih upozorenja imao pravo izreći upozorenje zbog povrede radne obveze, a ne otkaz, što također ne upućuje na diskriminaciju tužitelja.

28. Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini (čl. 119. st. 1. ZR-a).

29. Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini (čl. 119. st. 2. ZR-a).

30. Tuženik je tužitelju dana 9. ožujka 2017. (list 164. spisa) i 8. kolovoza 2022. (list 163. spisa) izrekao Upozorenje na obvezu iz radnog odnosa.

31. U odnosu na Upozorenje od 9. ožujka 2017. sud je prihvatio iskaz tužitelja u dijelu u kojem je naveo da kada vozilo dođe na izlaznu naplatnu postaju, vozač blagajniku predaje magnetsku karticu koju on očitava na aparatu, nakon čega se pokazuje iznos na aparatu i korisnik plaća cestarinu. Magnetska kartica po očitanju na

1 1

aparatu padne u kanticu. U konkretnom slučaju radilo se o jednom šleperu u noćnoj smjeni 2017. na naplatnoj postaji Vučevica kojom prilikom magnetska kartica nije pala u kanticu, već ju je u međuvremenu aparat izbacio, a što je on vidio tek nakon 2-3 sata. On je po pravilima tu karticu trebao izvaditi i evidentirati u izvješću da se ta kartica vratila iz aparata, međutim, ona se vratila u aparat i vjerojatno kasnije očitala istu cijenu.

32. Sud je prihvatio iskaz tužitelja u navedenom dijelu, jer je i svjedok UĆ potvrdio da je moguće da se magnetska kartica ne očita, da ju aparat prvo izbaci, a nakon toga ponovno povuče. To je jedna tehnička greška koja se svakom može dogoditi. Kada očitana magnetska kartica upadne u kanticu, blagajnik tu karticu ne može izvaditi iz te kantice, već to može samo voditelj smjene sa ključem. Ako se magnetska kartica ne očita, onda je blagajnik dužan ručno unijeti podatke i nakon toga tu karticu ponovno ubaciti u aparat, s tim da prethodno na nju mora napisati "nečitljiva". Ta kartica isto pada u kanticu zajedno sa uredno očitanim karticama i na kraju se te nečitljive kartice stavljaju u posebnu pasicu. Ako kartica nije čitljiva, onda se na aparatu ne pojavljuje iznos, već blagajnik sam upisuje podatke o naplatnoj postaji na koju je vozilo ušlo.

33. S obzirom da iz iskaza tužitelja i svjedoka UĆ proizlazi da se u konkretnom slučaju radilo o tehničkoj grešci koja se svakom može dogoditi, za zaključiti je da se postupanje tužitelja koje je tuženik opisao u Upozorenju od 9. ožujka 2017. ne može tretirati povredom radne obveze.

34. Sud na temelju navoda tuženika iz Upozorenja od 8. kolovoza 2022. nije mogao utvrditi za koje je točno dane tijekom siječnja, veljače i ožujka 2022. tužitelj pogrešno evidentirao radno vrijeme, niti je mogao utvrditi u čemu bi se sastojala takva pogrešna evidencija radnog vremena, pa se i navodi tuženika iz Upozorenja od 8. kolovoza 2022. o kršenju obveza tužitelja iz radnog odnosa ukazuju neosnovanim.

35. Sud je prije donošenja Odluke o otkazu tužitelju omogućio iznošenje obrane, slijedom čega je ispunio svoju obvezu iz čl. 119. st. 2. ZR-a.

36. Člankom 150. st. 1. ZR-a propisano je da se prije donošenja odluke o otkazu poslodavac mora savjetovati s radničkim vijećem o namjeravanoj odluci te mora radničkom vijeću dostaviti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika.

37. Uvidom u Očitovanje Radničkog vijeća od 21. studenog 2022. utvrđeno je da Radničko vijeće nije suglasno sa odlukom tuženika o otkazu ugovora o radu skrivljenim ponašanjem tužitelju.

38. Iz prethodno navedenog proizlazi da se tuženik prije donošenja Odluke o otkazu savjetovao s Radničkim vijećem čime je postupio sukladno čl. 150. st. 1. ZR-a.

39. Na temelju provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da tužitelj nije počinio povrede radne obveze koje su mu stavljene na teret Odlukom o otkazu i da tuženik nije imao opravdani razlog za otkaz.

40. Slijedom navedenog, valjalo je usvojiti zahtjev tužitelja za utvrđenjem nedopuštenosti Odluke o otkazu, pa je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

41. Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten i da radni odnos nije prestao, naložit će vraćanje radnika na posao (čl. 124. st. 1. ZR-a).

42. U ovom postupku utvrđeno je da otkaz nije dopušten, pa je sukladno čl. 124. st. 1. ZR-a valjalo naložiti tuženiku vratiti tužitelja na radno mjesto na kojem je radio prije donošenja Odluke o otkazu. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

43. Na temelju čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike

1 2

Hrvatske, 123/08.-ispr., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22., u daljnjem dijelu teksta: ZPP-a) tužitelju su priznati troškovi sastava zahtjeva za zaštitu prava (50 bodova prema Tbr. 30. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /"Narodne novine", broj: 138/23., dalje u tekstu: OT/23/), jednokratne nagrade za prvostupanjski postupak – 4 radnje (250 bodova prema Tbr. 7/2 OT/23), pristup na ročište 24. travnja 2024., 11. lipnja 2025., 18. ožujka 2026. i 29. travnja 2026. i sastav podneska od 3. veljače 2026. (po 50 bodova prema Tbr. 7/2 OT/23), sastav žalbe (100 bodova prema Tbr. 10/2 OT/23), što uz vrijednost boda od 2,00 eur iznosi 1.300,00 eur kojem iznosu je valjalo pribrojati i troškove vještačenja u iznosu od 300,00 eur. Stoga je tužitelju valjalo dosuditi na ime troškova parničnog postupka iznos od 1.600,00 eur sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate (čl. 30. st. 3. Ovršnog zakona /"Narodne novine", broj: 57/96., 29/99., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05. i 67/08./ u vezi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima), pa je odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.

44. U preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka nije osnovan, pa je isti odbijen u iznosu od 400,00 eru sa zatraženim kamatama, kao pod točkom IV. izreke presude.

45. Tuženik je u cijelosti izgubio u sporu pa je na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a odbijen sa zahtjevom za naknadom parničnih troškova, kao pod točkom V. izreke presude.

46. Slijedom svega navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 10. lipnja 2026.

Sutkinja:

Ruža Garac

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana.

Dna:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika