Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26d

Poslovni broj: Gž-1257/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Amaliji Švegović, u pravnoj stvari tužitelja FR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] zastupanog po punomoćniku Nenadu Kovačeviću, odvjetniku u [adresa] protiv tuženice Zagrebačke banke d.d., Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, OIB: 92963223473 zastupane po punomoćnici Margiti Kiš Kapetanović, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Porobija & Porobija, Zagreb, radi utvrđenja i isplate, odlučujući o žalbi tuženice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Vrbovcu poslovni broj P- 117/2023-35 od 17. srpnja 2025., dana 10. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Žalba tuženice djelomično se odbija kao neosnovana, a djelomično se uvažava te se presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Vrbovcu poslovni broj P - 117/2023-35 od 17. srpnja 2025.:

- potvrđuje u točki IV. izreke u dijelu kojim je naloženo tuženici naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 4.526,04 EUR-a s pripadajućim zateznim kamatama i u točki V. izreke,

- preinačuje u točki IV. izreke u dijelu kojim je naloženo tuženici naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 937,50 EUR-a s pripadajućim zateznim kamatama na način da se u tom dijelu odbija zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka kao neosnovan.

II. U nepobijanim točkama I., II. i III. izreke prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.

III. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženici trošak žalbenog postupka u iznosu od 42,13 EUR-a sa zateznim kamatama od 10. lipnja 2026. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. i II. izreke utvrđene su ništetnim odredbe čl. 1. i čl. 7. ugovora o kreditu broj 15/16 sklopljenog dana 13. ožujka 2006. između tužitelja i tuženice i potvrđenog po javnom bilježniku Ignacu Vugeru u Sesvetama pod poslovnim brojem OU-412/2006 dana 18. ožujka 2006. u dijelovima opisanim u navedenim točkama izreke. Pod točkom III. izreke naloženo je tuženici isplatiti tužitelju iznos od 27.751,82 EUR-a s pripadajućim zateznim kamatama na pojedinačne iznose opisane u toj točki izreke. Pod točkom IV. izreke naloženo je tuženici naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 5.463,54 EUR-a s pripadajućim zateznim kamatama od 17. srpnja 2025. do isplate, dok je pod točkom V. izreke odbijen zahtjev tuženice za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 4.441,35 EUR-a s pripadajućim zateznim kamatama kao neosnovan.

2. Navedenu presudu pravodobnom i dopuštenom žalbom pobija tuženica u točki IV. izreke (odluci o trošku) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući drugostupanjskom sudu da preinači prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu, podredno da ukine prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno rješavanje.

3. Tužitelj je u odgovor na žalbu osporio žalbene navode tuženice kao neosnovane te predložio odbiti žalbu kao neosnovanu.

4. Žalba tuženice djelomično je osnovana.

5. Prvostupanjski sud je o troškovima parničnog postupka odlučio na temelju odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023 – dalje: ZPP), te je tužitelju priznao trošak parničnog postupka u iznosu od 5.463,54 EUR-a, a koji trošak se odnosi na trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku za radnje pobrojane u točki 55. obrazloženja u iznosu od 5.000,00 EUR-a, dok je visina troška utvrđena primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj: 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/2022 i 126/2022 – dalje: Tarifa, iako je trebalo primijeniti Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, ''Narodne novine'' broj 138/2023), trošak vještačenja u iznosu od 331,81 EUR-a i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 131,73 EUR- a, te je naložio tuženici naknaditi ga tužitelju u cijelosti jer tužitelj u parnici uspio u cijelosti.

6. Tuženica, osporavajući odluku o trošku, navodi da je prvostupanjski sud tužitelju protivno odredbi čl. 155. ZPP-a dosudio troškove koji nisu bili nužni u sporu obzirom da je presuda donesena isključivo na temelju utvrđenja iz kolektivnog spora, pa stoga smatra da tužitelj ima pravo samo na trošak sastava tužbe, a da niti jedan od naknadnih podnesaka tužitelja kao ni prisustvovanje ročištima „ne predstavljaju relevantne pravne radnje koje bi kao dodana vrijednost utjecale na rezultate raspravljanja i sadržaj presude“. Navodi da je prvostupanjski sud neosnovano priznao tužitelju trošak podnesaka od 21. lipnja 2024. (očitovanje tužitelja na istaknuti tuženičin prigovor radi prebijanja), 25. listopada 2024. (tužitelji uredio tužbeni zahtjev prema nalazu i mišljenju vještaka) i 25. ožujka 2025. (tužitelj uredio tužbeni zahtjev prema dopunskom nalazu i mišljenju vještaka) po Tbr. 8.1. Tarife), te trošak zastupanja na ročištu 22. veljače 2024. (pripremno ročište na kojem se raspravljao o procesnopravnim pitanjima), 28. lipnja 2025. (pripremno ročište na kojem se raspravljalo o procesnopravnim pitanjima) i 12. lipnja 2025. (ročište glavne rasprave na kojem je zaključena glavna rasprava i zakazano ročište za objavu presude) po Tbr. 9.1. Tarife. Tuženica navodi da je prvostupanjski sud, zanemarujući čl. 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama (''Narodne novine'' broj 51/2023 i 107/2025, dalje: Tarifa/23), neosnovano priznao tužitelju trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 131,73 EUR-a jer je isti oslobođen o plaćanja sudskih pristojbi. Kako je tužitelj predao troškovnik na ročištu na kojem je zaključena glavna rasprava 12. lipnja 2025. neposrednom predajom u sudski spis, a što bi bilo protivno odredbi čl. 106.a st. 5. ZPP, to tuženica smatra da podnesak tužitelja s troškovnikom ne proizvodi pravne učinke u smislu citirane zakonske odredbe.

7. Ispitujući pobijanu presudu u dijelu odluke o troškovima, ovaj sud, a protivno žalbenim navodima tuženice, utvrđuje da je prvostupanjski sud o troškovima pravilno odlučio primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, te je pravilnom primjenom odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a priznao tužiteljici trošak za radnje pobrojane u točki 55. obrazloženja (osim za sastav podneska od 25. listopada 2024. i 25. ožujka 2025.).

8. Obzirom je odredbom čl. 164. st. 3. ZPP propisano da je zahtjev za naknadu troškova stranka dužna staviti najkasnije do završetka raspravljanja koje prethodi odlučivanju o troškovima, to je tužiteljica, predajom svog zahtjeva za naknadu troškova na ročištu prije zaključenja glavne rasprave neposrednom predajom troškovnika u spis, isti pravodobno i pravilno podnijela i o njemu je prvostupanjski sud pravilno odlučio, pa su u tom dijelu neosnovani žalbeni navodi tuženice.

9. Suprotno žalbenim navodima tuženice, prvostupanjski sud je pravilno priznao tužitelju trošak zastupanja na ročištima 22. veljače 2024. (pripremno ročište na kojem se raspravljalo o glavnoj stvari), 28. lipnja 2025. (pripremno ročište na kojem se raspravljalo o glavnoj stvari i zaključen je prethodni postupak) i 12. lipnja 2025. (ročište glavne rasprave na kojem se raspravljalo o glavnoj stvari i na kojem je zaključena glavna rasprava i određeno ročište za objavu presude) u iznosu od 500,00 EUR-a, jer i prema stavu ovog suda tužitelju za navedene radnje pripada nagrada po Tbr. 9. 1. Tarife/23, jer se radi o pripremnim ročištima na kojima je tužitelj izložio tužbu, a tuženik odgovor na tužbu, te ročištu za glavnu raspravu, što je u skladu s pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odlukama poslovni broj Rev - 771/2021, Rev-855/2021, Rev-314/2024, Rev-1121/2022.

10. Člankom 6. Zakona o izmjenama Zakona o sudskim pristojbama (''Narodne novine'' broj 51/2023, stupio na snagu 20. svibnja 2023.) izmijenjen je čl. 11. st. 1. toč. 20. Zakona o sudskim pristojbama (''Narodne novine'' broj 118/2018 i 51/2023, dalje: ZOSP) te da je tim izmijenjenim člankom tužitelj oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi. Međutim, imajući u vidu da je tužba u ovom konkretnom slučaju podnesena 3. ožujka 2023., to je prvostupanjski sud pravilno priznao tužitelju trošak sudske pristojbe na tužbu, jer tužitelj temeljem citirane zakonske odredbe nije oslobođen od plaćanja sudske pristojbe na tužbu, već samo na presudu (presuda je donesena 17. srpnja 2025.), ali tužitelj trošak sudske pristojbe na presudu nije niti tražio niti mu je isti dosuđen, pa su u tom dijelu žalbeni navodi tuženice neosnovani.

11. Međutim, prvostupanjski sud je pogrešno priznao tuž itelju u punom iznosu od 500,00 EUR-a (250 bodova) trošak sastava podneska od 25. listopada 2024. i 25. ožujka 2025., kojim podnescima je tužitelj postavio tužbeni zahtjev u skladu s nalazom i mišljenjem financijskog vještaka, jer se radi o ostalim podnescima, pa tužitelju za te podneske pripada pravo na nagradu po Tbr. 8.4. Tarife/23 u iznosu od 125,00 EUR-a (62,5 boda) za svaki podnesak.

12. Slijedom navedenog, valjalo je djelomično odbiti žalbu tuženice te primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a potvrditi prvostupanjsku presudu pod točkom IV. izreke u dijelu kojim je naloženo tuženici naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 4.526,04 EUR-a i u točki V. izreke, dok je primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a žalbu tuženice valjalo djelomično uvažiti te preinačiti točku IV. izreke u dijelu kojim je naloženo tuženici naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 937,50 EUR- a i u tom dijelu odbiti zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka kao neosnovan.

13. Budući je djelomično preinačena odluka o trošku, valjalo je tužitelja obvezati da tuženici naknadi trošak žalbenog postupka, koji sukladno vrijednosti pobijanog troška u iznosu od 3.881,73 EUR-a i Tbr. 10.4. Tarife/23, pripada tuženici u visini 50 bodova (100,00 EUR-a) za sastav žalbe uvećano za trošak PDV od 25% u iznosu od 25,00 EUR-a i trošak sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 50,54 EUR-a odnosno sveukupno 175,54 EUR-a. Budući da je tuženica uspjela sa žalbom u omjeru od 24%, valjalo je primjenom čl. 154. st. 2. ZPP-a obvezati tužitelja da joj naknadi trošak žalbenog postupka u tom postotku uspjeha, a što iznosi 42,13 EUR-a.

14. U nepobijanim točkama I., II. i III. izreke prvostupanjska presuda nije bila predmetom ispitivanja u žalbenom postupku, pa ista ostaje neizmijenjena.

U Varaždinu, 10. lipnja 2026.

Sutkinja

Amalija Švegović