Posl.br.Ovr.208/2026-4
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Dubrovniku
Dr. Ante Starčevića 23, Dubrovnik
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Ani Poljanić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja DV, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Marijo Kaznačić, odvjetnik u Dubrovniku, protiv ovršenika CV, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] , radi prigovora ovršenika u postupku izravne naplate, dana 10. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog ovršenika naslovljen kao „Hitni prijedlog za odgodu/obustavu ovrhe, određivanje privremene mjere, zabranu prijenosa sredstava i zaštitu dostojanstva ovršenika“ zaprimljen pred ovim sudom dana 12. svibnja 2026. kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Ovršenik CV sudu dana 12. svibnja 2026. dostavlja prijedlog naslovljen kao „Hitni prijedlog za odgodu/obustavu ovrhe, određivanje privremene mjere, zabranu prijenosa sredstava i zaštitu dostojanstva ovršenika“. U navedenom prijedlogu stoji da je ovršna osnova presuda ovog suda pod poslovnim brojem P - 327/06 od 9. studenog 2012., presuda Županijskog suda u Dubrovniku pod poslovnim brojem Gž-201/2013 od 13. travnja 2016., a da je ovršnost nastupila dana 1. lipnja 2016. Ističe hitnost predmeta jer je on osoba od 89 godina, te da je postupanje potrebno radi zaštite njegovog zdravlja, dostojanstva i osnovne egzistencije, budući da je temeljem zahtjeva ovrhovoditelja na Financijskoj agenciji došlo do zapljene njegovih novčanih sredstava. Radi se o osobi teškog zdravstvenog stanja, izrazito narušenih životnih okolnosti i ozbiljne zdravstvene ugroženosti (djelomično pokretan nakon operacije kuka, onkološki bolesnik i evidentiran kao osoba sa invaliditetom). Kako je iz dokumentacije koju prilaže (nacionalna i europska iskaznica za osobe sa invaliditetom) vidljivo da se radi o zdravstveno ugroženoj osobi, daljnje provođenje ovrhe i prijenos zaplijenjenih sredstava mogli bi prouzročiti ozbiljnu i nenadoknadivu štetu. Sredstva su ovršeniku nužna za egzistenciju, liječenje, lijekove, svakodnevno funkcioniranje, zdravstvenu i socijalnu sigurnost, dok bi nastavak ovrhe predstavljao teško narušavanje ljudskog dostojanstva, nerazmjerno postupanje, ozbiljnu socijalnu ugrozu, dodatno pogoršanje zdravstvenog stanja ovršenika i nehumano postupanje prema teško bolesnoj i djelomično nepokretnoj osobi. Predlaže sudu hitno donošenje rješenja kojim odgađa odnosno obustavlja ovrhu, određuje privremenu mjeru kojom se FINAi nalaže zabrana prijenosa sredstava do odluke suda, nalaže zadržavanje zaplijenjenih sredstava do pravomoćnog okončanja postupka, povrat eventualno prenesenih sredstava, uzima u obzir zdravstveno stanje ovršenika radi zaštite njegova dostojanstva, zdravlja i prava na osnovnu egzistenciju.
2.1. Čl. 210. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14 , 73/17, 131/20, 114/22 – u daljnjem tekstu OZ) propisuje da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine ili na drugi način sazna za takvu naplatu protiv njega može od suda predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenom.
2.2. Čl. 210. st. 2. Ovršnog zakona propisuje da se na prijedlog proglašenje pljenidbe i prijednosa sredstava povodom zahtjeva za izravnu naplatu tražbine na temelju ovršne odluke suda, na odgovarajući način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi iz čl. 50. i 53. istog, dok se na prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos sredstava na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona koje reguliraju odgodu ovrhe.
3. Sud je sukladno navedenim odredbama prijedlog zaključkom od dana 14. svibnja 2026. dostavio ovrhovoditelju da se o istom očituje.
4. Ovrhovoditelj se u svom podnesku zaprimljenim dana 29. svibnja 2026. usprotivio prijedlogu navodeći da se prijedlogu protivi u cijelosti kao neosnovanom i pravno neutemeljenom. Naglašava da je ovršenik imao dovoljno vremena na raspolaganju da dobrovoljno namiri tražbinu ovrhovoditelja, da nikada nije kontaktirao ovrhovoditelja u vezi sa plaćanjem i eventualnim zaprekama, te da ovršenik nije siromašna osoba, ima redovna primanja i vlasnik je većeg broja nekretnina (dostavlja i zk izvatke) koje i iznajmljuje, pa njegova egzistencija neće biti ugrožena. Ovrhovoditelj je također osoba starije životne dobi, onkološki bolesnik i dijabetičar, te da bi upravo pravo ovrhovoditelja na dostojanstven život bilo ugroženo u slučaju prihvaćanja prijedloga ovršenika.
5. Ovdje je najprije potrebno istaknuti da, iako je prijedlog nazvan „Hitni prijedlog za odgodu/obustavu ovrhe, određivanje privremene mjere, zabranu prijenosa sredstava i zaštitu dostojanstva ovršenika“ isti sadržajno predstavlja prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos sredstava. U postupcima koji se tiču izravne naplate to su i jedini primjenjivi instituti, jer sud u ovakvom postupku može odlučivati samo o dopuštenosti naplate, ne i obustaviti ovrhu, Također, u dijelu gdje se spominje privremena mjera, time se traži zaustavljanje prijenosa sredstava, tako da to predstavlja prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama. Osim navedenog sud u ovakvom postupku ne može donijeti rješenje o odgodi kakvo se donosi u sudskom ovršnom postupku, već se odredbe o odgodi na odgovarajući način primjenjuju, a odlučuje se isključivo o odgodi izdavanja naloga bankama za prijenos sredstava.
6. Cijeneći sve navode i priložene dokaze sud nalazi da prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim nije osnovan. Ovršenik se ne poziva, niti obrazlaže, ijedan od zakonom predviđenih razloga navedenih u čl. 50.st.1. OZ -a. Poziva se isključivo na svoje zdravstveno i financijsko stanje, što nisu relevantne okolnosti za odlučivanje u konkretnom slučaju. Slijedom navedenog, pazeći pritom na eventualne povrede postupka na koje je sud dužan paziti po službenoj dužnosti, a koje nisu uočene, prijedlog je u tom dijelu trebalo odbiti kao neosnovan.
7. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a (koja se primjenjuje temeljem čl. 210.st.1. OZ) propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1. -11. navedenog članka zakona. Navedena odredba konkretno znači da sud može odgoditi ovrhu u slučaju kada su kumulativno ispunjeni uvjeti iz te odredbe, odnosno da je ovršenik dokazao vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete u slučaju provedbe ovrhe kao i postojanje nekih od razloga iz st. 1. toč. 1. -11. citiranog članka.
8. U odnosu na zahtjev ovršenika da se odredi odgoda izdavanja naloga bankama za prijenos sredstava sud također drži da je prijedlog neosnovan. Naime, da bi se takav prijedlog usvojio potrebno je da su ispunjenje zakonske pretpostavke iz čl. 65. OZ-a za odgodu ovrhe tj. da je ovršenik poduzeo neku od pravnih radnji navedenih u st.1. toč.1.-11. kao objektivna pretpostavka, kao i subjektivna pretpostavka, a to je nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ovršniku, koja bi se mogla spriječiti odgađanjem postupanja. Ovršenik se ne poziva na to da bi poduzeo neku od pravnih radnji koje su nabrojene u citiranoj odredbi, niti bi to proizlazilo iz prijedloga i dostavljene dokumentacije, pa je samim time prijedlog neosnovan. Ovršenik u pretežnom dijelu prijedloga objašnjava svoje zdravstveno stanje, te utjecaj provođenja postupka na njegov život. Čak i kada bi uspio sa zahtjevom za odgodu u ovom postupku, to za njega ne bi imalo željeni učinak, jer odgoda izdavanja naloga za prijenos sredstava znači da se sredstva i dalje plijene sa računa ovršenika, ali ih se ne „prebacuje“ ovrhovoditelju, već ostaju blokirana. Ta blokada traje do okončanja nekog postupka koji razrješava odnos stranaka u smislu kome ta sredstva pripadaju, a ovdje se nikakav takav postupak ne vodi. Stoga je i prijedlog za odgodu naloga bankama za prijenos sredstava trebalo odbiti kao u izreci rješenja.
U Dubrovniku, 10. lipnja 2026.
Sutkinja:
Ana Poljanić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv. rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave istog. Žalba se predaje putem ovog suda pismeno u 3 istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni Županijski sud.
DNA:
- ovrhovoditelj putem punomoćnika
- ovršenik
