Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-932/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Ankice Jakovina predsjednice vijeća, Dragice Sirovica Hranilović sutkinje izvjestiteljice i Vitomira Boića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Šime Petrić, odvjetnik u Zadru, protiv tuženika FČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Magdalena Tomić, odvjetnica u Zadru, radi prava utvrđenja, odlučujući o žalbi i dopuni žalbe tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-597/2025 od 30. srpnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 2026., 9. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Preinačava se presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-597/2025 od 30. srpnja 2025. pod st. I. izreke i sudi:

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

Utvrđuje se da je ĐČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], stekao valjani pravni osnov stjecanja prava vlasništva nekretnine oznake: -dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 17540 m2, k. o. [katastarska općina] u novoj izmjeri, a koja odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica] površine 60450 m2 k. o. [katastarska općina] u staroj izmjeri, a koji dio je na skici sudskog očevida izrađenoj od stalnog sudskog vještaka za geodeziju mag. ing. geod. IČ, dana 27.10.2023. god, označen narančastom bojom i točkama A,B,C,F,A u površini 468 m2, označeni dio za cijelo, a koja skica čini sastavni dio ove presude, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude, a nakon njezine pravomoćnosti, po izvršenoj parcelaciji ishodi u zemljišnoj knjizi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, označene dijelove za cijelo predmetnih nekretnina, uz istovremeno brisanje postojećih zemljišnoknjižnih upisa, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

„I. Usvaja se djelomično tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

Utvrđuje se da je ĐČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], stekao valjani pravni osnov stjecanja prava vlasništva nekretnine oznake: -dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 17540 m2, k. o. [katastarska općina] u novoj izmjeri, a koja odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica] površine 60450 m2 k. o. [katastarska općina] u staroj izmjeri, a koji dio je na skici sudskog očevida izrađenoj od stalnog sudskog vještaka za geodeziju mag. ing. geod. IČ, dana 27.10.2023. god, označen narančastom bojom i točkama A,B,C,F,A u površini 468 m2, označeni dio za cijelo, a koja skica čini sastavni dio ove presude, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude, a nakon njezine pravomoćnosti, po izvršenoj parcelaciji ishodi u zemljišnoj knjizi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, označene dijelove za cijelo predmetnih nekretnina, uz istovremeno brisanje postojećih zemljišnoknjižnih upisa, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja u preostalom dijelu koji glasi:

Utvrđuje se da je ĐČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], stekao valjani pravni osnov stjecanja prava vlasništva nekretnine oznake: -dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 4829 m2, k. o. [katastarska općina] u novoj izmjeri, a koja odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica] površine 1924 m2, k. o. [katastarska općina] u staroj izmjeri, a koji dio je na skici sudskog očevida izrađenoj od stalnog sudskog vještaka za geodeziju mag. ing. geod. IČ, dana 27.10.2023. god, označena plavom bojom i točkama C,D,E,F,C u površini 32 m2, k. o. [katastarska općina], označeni dio za cijelo a koja skica čini sastavni dio ove presude, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude, a nakon njezine pravomoćnosti, po izvršenoj parcelaciji ishodi u zemljišnoj knjizi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, označene dijelove za cijelo predmetnih nekretnina, uz istovremeno brisanje postojećih zemljišnoknjižnih upisa, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se podredni tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] nove izmjere k. o. [katastarska općina] što odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji glasi:

Utvrđuje se da je tužitelj ĐČ, Oib: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] stekao valjani pravni osnov stjecanja prava vlasništva nekretnina oznaka: -dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 4829 m2, k. o. [katastarska općina], nove izmjere, za suvlasnički udio od 32/4829 dijela (odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica], površine 1924 m2, k. o. [katastarska općina], stare izmjere, za suvlasnički udio od 32/1924 dijela), što je tuženi dužan priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude, a nakon njezine pravomoćnosti, ishodi u zemljišnoj knjizi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime za suvlasničke udjele gore navedenih predmetnih nekretnina, uz istovremeno brisanje postojećeg zemljišnoknjižnog upisa, sve u roku od 15 dana.“

2. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je svaka stranka snosi svoj trošak.

3. Protiv navedene presude pod stavkom I. izreke žalbu i dopunu žalbe podnio je tuženik zbog svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), uz prijedlog sudu drugoga stupnja da presudu u pobijanom dijelu preinači na način da odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

4. Žalba i dopuna žalbe tuženika su osnovane.

5. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na dijelu čest. zem. dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u novoj izmjeri, a koja odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u staroj izmjeri, i na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u novoj izmjeri, a koja odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u staroj izmjeri, a koji dijelovi su označeni u skici sudskog vještaka za geodeziju mag. ing. geod. IČ, dana 27.10.2023. te zahtjev da je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj temeljem presude, po izvršenoj parcelaciji ishodi u zemljišnoj knjizi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime označenih dijelova za cijelo predmetnih nekretnina, uz istovremeno brisanje postojećih zemljišnoknjižnih upisa.

6. Predmet spora je i podredni zahtjev tužitelja na utvrđenje da je stekao valjanu pravnu osnovu stjecanja prava vlasništva dijela nekretnina oznaka čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], nove izmjere za suvlasnički udio od 468/17540 dijela (odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], stare izmjere za suvlasnički udio od 468/60450 dijela) i dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nove izmjere, za suvlasnički udio od 32/4829 dijela (odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], stare izmjere, za suvlasnički udio od 32/1924 dijela), te zahtjev da je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj temeljem presude ishodi u zemljišnoj knjizi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime za suvlasničke udjele navedenih predmetnih nekretnina, uz istovremeno brisanje postojećeg zemljišnoknjižnog upisa.

7. Budući da je žalbu izjavio samo tuženik, predmet ispitivanja u žalbenom postupku je samo dio prvostupanjske presude iz stavka I. izreke kojim je djelomično prihvaćen tužbeni zahtjev za utvrđenje da je tužitelj stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere, koja odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, u površini od 468 m², a koji dio je na skici sudskog očevida izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju mag. ing. geod. IČ dana 27. listopada 2023. označen narančastom bojom i točkama A-B-C-F-A.

8. Tijekom postupka prvostupanjski sud je utvrdio:

- da su stranke 20. studenog 1997. sklopile kupoprodajni ugovor predmet koje je bilo dio kčbr. [katastarska čestica] u naravi šuma površine 500 m2,

- da dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere odgovara dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere,

- da predmet spora koji je pokazan na očevidu predstavlja zapušteno zemljište, pašnjak, u južnom dijelu omeđen makadamskim putem, dok ostale međe nisu vidljive na terenu.

9. Ispitujući pobijanu presudu ovaj sud ocjenjuje da je u prvostupanjskom postupku ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju sadržajno upire žalba tuženika. Naime, prvostupanjska presuda u odlučnim razlozima sadrži proturječnosti zbog kojih se pravilnost i zakonitost iste ne može ispitati.

10. Sud prvog stupnja u obrazloženju presude navodi da prihvaća iskaz svjedokinje BČ, supruge tužitelja, prema kojemu su stranke prije sklapanja ugovora na terenu označile upravo sporni dio nekretnine koji je bio predmet kupoprodaje, dok istodobno prihvaća i iskaz svjedokinje GČ, supruge tuženika, prema kojemu između stranaka prilikom sklapanja ugovora nije bio određen konkretan dio nekretnine koji se prodaje, već samo površina od 500 m2.

11. Navedeni iskazi u odlučnoj činjenici nisu međusobno podudarni niti spojivi, budući da iz jednog proizlazi da je predmet kupoprodaje bio konkretno određen realni dio nekretnine, dok iz drugog proizlazi da konkretni dio nikada nije bio određen. Unatoč tome, prvostupanjski sud oba iskaza prihvaća istinitima, pri čemu ne daje jasne i određene razloge zbog kojih smatra da je upravo sporni realni dio nekretnine bio predmet kupoprodaje između stranaka.

12. Osim toga, osnovano žalitelj ukazuje i da sud prvog stupnja, iako među izvedenim dokazima spominje kupoprodajni ugovor, i reproducira nalaze i mišljenja geodetskog vještaka, ne daje ocjenu navedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. ZPP, niti ih dovodi u vezu s ostalim izvedenim dokazima i utvrđenim činjenicama.

13. Slijedom navedenoga, pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, čime je ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

14. Međutim, unatoč navedenoj bitnoj povredi, ovaj sud ocjenjuje da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za primjenu odredbe čl. 373.a st. 1. i 3. ZPP, budući da se odlučne činjenice mogu utvrditi na temelju isprava i dokaza koji se već nalaze u spisu, a svi dokazi predloženi tijekom postupka su izvedeni.

15. U situaciji kada drugostupanjski sud koristi ovlaštenje iz čl. 373.a ZPP, izvedene dokaze dužan je ocijeniti u skladu s odredbom čl. 8. ZPP te dati dodatne razloge zbog kojih ne prihvaća ocjenu dokaza prvostupanjskog suda kao suda koji je neposredno izvodio dokaze.

16. Prema ocjeni ovog suda, sadržaj provedenih dokaza ne daje dovoljno sigurnu i uvjerljivu osnovu za zaključak da su stranke prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora suglasno odredile da je predmet kupoprodaje upravo sporni realni dio nekretnine koji je prikazan na skici sudskog vještaka likom A-B-C-F-A površine 468 m2.

17. U postupku nije bilo sporno da su stranke 20. studenoga 1997. sklopile kupoprodajni ugovor kojim je tuženik prodao tužitelju 500 m2 zemljišta od čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (prema staroj izmjeri kčbr. [katastarska čestica], dok je bilo sporno jesu li stranke prilikom sklapanja ugovora usmeno odredile upravo onaj realni dio nekretnine koji je tužitelj pokazao na licu mjesta i koji je u nalazu i mišljenju sudskog vještaka označen likom A-B-C-F-A površine 468 m2.

18. Naime, iz samog pisanog kupoprodajnog ugovora ne proizlazi koji konkretni dio nekretnine je bio predmet kupoprodaje, već se navodi samo površina od 500 m2 unutar veće čestice.

19. Iskazi saslušanih svjedokinja o odlučnoj činjenici nisu samo različiti, već se međusobno isključuju, jer iz jedne verzije proizlazi da je sporni dio zemljišta bio prethodno na terenu određen i označen, dok iz druge proizlazi da takva individualizacija uopće nije postojala.

20. Naime, svjedokinja BČ iskazuje da su stranke prije sklapanja ugovora na terenu označile upravo sporni dio nekretnine drvenim kolcima, dok svjedokinja GČ izričito iskazuje da konkretni dio nikada nije bio određen, već samo ukupna površina zemljišta koja se prodaje. Takva proturječnost ne odnosi se na sporedne okolnosti, već na samu bit spora, odnosno identifikaciju predmeta kupoprodaje, pa se zbog toga ne može prihvatiti zaključak da bi oba iskaza istodobno mogla biti istinita u odlučnoj činjenici.

21. Pritom ni iskazi ostalih saslušanih svjedokinja UČ i LČ ne otklanjaju navedenu proturječnost.

22. Tako svjedokinja UČ, nakon što pokazuje dio nekretnine za koji smatra da bi bio predmet kupoprodaje, istodobno iskazuje da između stranaka nije bilo određeno koji konkretni dio nekretnine se prodaje, zbog čega njezin iskaz ostaje proturječan.

23. S druge strane, svjedokinja LČ nema neposrednih saznanja o sadržaju dogovora stranaka, već iskazuje na temelju onoga što joj je naknadno prenijela sestra GČ, supruga tuženika, pri čemu ta svjedokinja ni sama nije mogla precizno identificirati sporni dio nekretnine na licu mjesta.

24. I sami iskazi stranaka o odlučnim okolnostima međusobno su potpuno oprečni. Dok tužitelj tvrdi da mu je upravo sporni dio nekretnine uz put bio pokazan i prodan, tuženik tijekom cijelog postupka osporava da bi predmet prodaje bio upravo taj dio zemljišta, navodeći da nikada nije pristao prodati dio uz put, već eventualno drugi dio iste katastarske čestice.

25. Prema odredbi čl. 8. ZPP sud odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud prihvatio je međusobno proturječne iskaze svjedokinja i stranaka, a da pri tome nije dao uvjerljive i logične razloge zbog kojih bi upravo iskazi svjedokinja EČ i LČ bili vjerodostojniji od ostalih provedenih dokaza, osobito imajući u vidu njihovu blisku rodbinsku povezanost s tužiteljem te činjenicu da niti jedna od njih nije mogla pouzdano potvrditi da je predmet kupoprodaje bio upravo sporni realni dio nekretnine.

26. Osim toga, iz pisanog kupoprodajnog ugovora ne proizlazi individualizacija konkretnog realnog dijela nekretnine koji bi bio predmet kupoprodaje, već se navodi samo površina od 500 m2 unutar čestice kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja ima znatno veću površinu.

27. Iz sadržaja kupoprodajnog ugovora, kao niti iz međusobno proturječnih iskaza stranaka i svjedokinja, ne proizlazi pouzdan zaključak da je predmet kupoprodaje bio baš realni dio nekretnine koji tužitelj potražuje tužbom. Naprotiv, iz provedenih dokaza proizlazi tek da je tužitelj kupio 500 m2 zemljišta unutar veće katastarske čestice, ali bez određivanja točno određenog realnog dijela. Kod takvog stanja stvari, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, ovaj sud ocjenjuje da izvedeni dokazi ne daju dovoljno sigurnu osnovu za zaključak da je upravo sporni realni dio nekretnine bio predmet kupoprodaje između stranaka.

28. Stoga je žalbu tuženika valjalo prihvatiti i temeljem čl. 373.a st. 1. i 3. ZPP preinačiti pobijanu presudu u dijelu pod točkom I. izreke te tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

29. U preostalom, a ne pobijanom dijelu (stavak I. i III. izreke presude i rješenje), odluka suda prvoga stupnja ostaje neizmijenjena (čl. 365. st. 1. ZPP).

U Velikoj Gorici 9. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća

Ankica Jakovina