REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: OVR-1758/2026-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Katarine Marčić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Hrvatska radiotelevizija, javna ustanova, Zagreb, Prisavlje 3, OIB: 68419124305, zastupanog po punomoćniku Dori Hanžeković Žuža, odvjetnici u Zagrebu, protiv ovršenika RJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava i o prijedlogu radi proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, bez održavanja ročišta, 09. lipnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog ovršenika od 01. lipnja 2026. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom, temeljem ovršne isprave - Rješenja o ovrsi od 28. siječnja 2013., pod poslovnim brojem: Ovrv-586/13, donesenog od strane javnog bilježnika Lade Škaričić-Sinčić, kao neosnovan.
zaključio je
Upućuje se ovršenik da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave ovog zaključka pokrenu parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim temeljem ovršne isprave - Rješenja o ovrsi od 28. siječnja 2013., pod poslovnim brojem: Ovrv-586/13, donesenog od strane javnog bilježnika Lade Škaričić-Sinčić iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 7. i 11. Ovršnog zakona, te se poziva da u roku od petnaest (15) dana od dana takvog postupanja dostavi dokaz o istom.
Obrazloženje
1. Ovršenik je 01. lipnja 2026. podnio ovome sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom (dalje: FINA) koji se vodi temeljem ovršne isprave – javnobilježničkog rješenja o ovrsi pod poslovnim brojem: Ovrv-586/13.
2.1. U prijedlogu se ovršenik poziva na žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 11. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ), pa u odnosu na prijedlog za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred FINA-om ističe da mu nije poznato postojanje ove tražbine s obzirom da je u vrijeme donošenja odluke bio lišen slobode, jer se nalazio u zatvoru. Nadalje, ovršenik se poziva na nastupanje zastare tražbine, kao i na to da je predmetna osnova za plaćanje bila evidentirana u Očevidnik redoslijeda naplate, te da je FINA-a po istoj prestala s izvršavanjem, a sve temeljem čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine 68/18, 02/20, 46/20 i 47/20).
2.2. U odnosu na prijedlog za odgodu od 01. lipnja 2026., ovršenik svoj prijedlog nije obrazložio, a niti je dostavio dokaze u prilog istom već samo predlaže odgodu do pravomoćnog okončanja ovog postupka.
3.1. Prijedlozi ovršenika od 01. lipnja 2026. dostavljeni su 02. lipnja 2026. ovrhovoditelju na očitovanje u roku osam (8) dana, a ovrhovoditelj se podneskom od 03. lipnja 2026. u cijelosti usprotivio njegovim navodima. U bitnom, ovrhovoditelj osporava nastup zastare tražbine, navodeći da je predmetno rješenje o ovrsi prvi puta bilo dostavljeno na provedbu FINA-i 11. svibnja 2015., te da je predmetna osnova isknjižena iz redoslijeda naplate 04. kolovoza 2018.
3.2. U odnosu na ovršenikov prijedlog za odgodu ovrhe, ovrhovoditelj ističe da su mu navodi paušalni i da nisu dokazani.
4. Prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava nije osnovan.
5. Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe. Čl. 65. st. 1. OZ-a propisuje da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz ispunjenje dodatnih uvjeta.
6. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva (2) uvjeta, a od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.
7. Prijedlogom od 01. lipnja 2026. ovršenik je podnio i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a.
8. Međutim, ovaj sud smatra da ovršenik nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.
9. Ovršenik u svom prijedlogu samo predlaže odgoditi ovrhu, ali nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Tako, ovršenik u svom prijedlogu ne navodi u čemu bi se šteta sastojala, zašto bi ista bila nenadoknadiva ili teško nadoknadiva. Nastanak nenadoknadive štete ovisi prvenstveno o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno mogućnosti ovrhovoditelja da štetu nadoknadi, ako prijenos i pljenidba budu proglašeni nedopuštenima. Ovršenik ničim nije učinio vjerojatnim da mu ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti eventualnu štetu naknaditi. Naime, postoje pravna sredstva za vraćanje prenesenih novčanih sredstava, ako ovršenik uspije sa pravnim lijekom kojeg je uložio, to jest ako se pokaže da su novčana sredstva neosnovano prenesena ovrhovoditelju.
10. Stoga je slijedom navedenog, a kako nisu kumulativno ispunjeni uvjeti za odgodu ovrhe propisani čl. 65. st. 1. OZ-a u vezi s čl. 210. OZ, valjalo prijedlog ovršenika za odgodu odbiti i riješiti kao u izreci rješenja.
11. Nadalje, odredbom čl. 52. st. 1. OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam (8) dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam (8) dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.
12. Kako je ovršenik istaknuo razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 11. OZ-a, a koje navode je ovrhovoditelj osporio, dok ovršenik njihovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st. 4 OZ-a), valjalo je temeljem odredbe čl. 210. OZ-a u vezi s čl. 52. st. 3. OZ-a odlučiti kao u izreci zaključka.
U Zagrebu, 09. lipnja 2026.
Sudac:
Jure Pezelj
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku osam (8) dana od dana primitka prijepisa. Žalba se podnosi u obliku elektroničkog podneska ili pisano u tri (3) istovjetna primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje županijski sud.
Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik: Katarina Marčić
DNA:
1. Ovrhovoditelju po pun.
2. Ovršeniku uz podnesak ovrhovoditelja od 03. lipnja 2026.
3. Spis
