REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Ulica Hrvatske bratske zajednice broj 1

Poslovni broj: Kž-222/2026-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Paljevec kao predsjednice vijeća te Ivane Dubravke Kovačević i Marije Garačić-Turković kao članica vijeća, uz sudjelovanje Viktorije Vuk Krišto kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog NR i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 243. stavka 3. u vezi sa stavkom 1. i člankom 34. i drugih Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. i 136/25. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbama okrivljenog NR i okrivljene DR, podnesenim protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu od 22. svibnja 2026. broj Kov-189/2026-7, o produljenju istražnog zatvora nakon podignute optužnice, u sjednici održanoj 9. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbijaju se žalbe okrivljenog NR i okrivljene DR kao neosnovane.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Novom Zagrebu, nakon podignute optužnice protiv okrivljenog NR i okrivljene DR, zbog kaznenog djela iz članka 243. stavka 3. u vezi sa stavkom 1. i člankom 34. i drugih KZ/11., pod točkom I. izreke, na temelju članka 131. stavka 114. i članka 127. stavka 4. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. – dalje: ZKP/08.), produljen je istražni zatvor protiv okrivljenog NR i okrivljene DR , iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08., koji im je bio određen rješenjem sutkinje istrage Županijskog suda u Velikoj Gorici od 25. veljače 2026. broj Kir- 200/2026-3 i kasnije produljen. Pod točkom II. izreke, okrivljenicima je u istražni zatvor uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od uhićenja 23. veljače 2026. pa nadalje.

2. Protiv tog rješenja žalbe su podnijeli okrivljen TR i okrivljena DR.

2.1. Okrivljeni TR je žalbu podnio putem branitelja Luke Jurkovića, odvjetnika u Zagrebu, zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točaka 11. i 12. ZKP/08., te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom pobijano rješenje preinačiti i okrivljeniku ukinuti istražni zatvor, odnosno isti zamijeniti nekom mjerom opreza iz članka 98. stavka 2. ZKP/08., odnosno pobijano rješenje ukinuti i predmet uputiti na ponovno odlučivanje.

2.2. Okrivljena DR se žali putem braniteljice Mirjane Helebrant, odvjetnice u Zagrebu, zbog "svih žalbenih razloga", s prijedlogom pobijano rješenje preinačiti, odnosno pobijano rješenje ukinuti i predmet uputiti na ponovno odlučivanje.

3. Spis je, sukladno članku 474. stavku 1. u vezi s člankom 495. ZKP/08., prije dostave sutkinji izvjestiteljici, bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.

4. Žalbe nisu osnovane.

5. Nakon razmatranja razloga u pobijanom rješenju te žalbenih navoda, ocjena je ovog suda da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve činjenice koje su odlučne za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv oboje okrivljenika iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. Za odluku su izloženi jasni, određeni i valjani razlozi, kako oni koji se odnose na postojanje osnovane sumnje, kao opće pretpostavke iz članka 123. stavka 1. ZKP/08. za primjenu mjere istražnog zatvora, tako i u odnosu na postojanje posebnih pretpostavki za primjenu mjere istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08. Isto tako, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da se utvrđena iteracijska opasnost može prevenirati isključivo mjerom istražnog zatvora te kako blaže mjere predviđene odredbama ZKP/08. nisu prihvatljiva zamjena za istražni zatvor.

5.1. Prema tomu, pobijano rješenje je u cijelosti sastavljeno sukladno odredbama članka 124. ZKP/08., a za odluku su, u svim njenim dijelovima i o svim odlučnim činjenicama, izloženi jasni, valjani i dostatni razlozi, koji su adekvatno konkretizirani i dovoljno analizirani, koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud. Stoga nije u pravu okrivljeni TR kada upire na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., koju nalazi u izostanku razloga o odlučnim činjenicama. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio te, iako šturo, dovoljno jasno i određeno obrazložio postojanje osnovane sumnje, kao opće pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora propisane člankom 123. stavkom 1. ZKP/08. , koja proizlazi iz materijalnih i personalnih dokaza na kojima se temelji optužnica, a koje razloge prihvaća i ovaj sud. Neovisno o tomu što nije detaljno reproduciran sadržaj svakog pojedinog dokaza, navodi prvostupanjskog suda posve određeno upućuju na postojanje osnovane sumnje kao osnovnog preduvjeta za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenika. Izloženi navodi jasno impliciraju i razmatranje sadržaja istih, ali bez njihove vrijednosne ocjene, na koju optužno vijeće nije ovlašteno, nego tek raspravno vijeće nakon kontradiktornog raspravljanja. Ističe se ovom žalitelju kako njegovo subjektivno nezadovoljstvo kvalitetom i količinom izloženih razloga, ne opravdava niti jedan od oblika bitne povrede odredaba kaznenog postupka predviđen člankom 468. ZKP/08.

5.2. Povezano s navedenim, bez značaja su prigovori ovog žalitelja o izostanku posebne marnosti u postupanju u predmetu, uz polemiziranje sa sporošću državnog odvjetnika u poduzimanju radnji u postupku. S tim u vezi, upućuje se žalitelj na odredbu članka 239.a ZKP/08., kojom je regulirano pravo na zaštitu postupovnih prava obrane, ako žalitelj smatra da mu je protivno zakonu uskraćeno ili povrijeđeno određeno pravo, kada može podnijeti pisani prigovor državnom odvjetniku.

5.3. Isto tako, nije u pravu ovaj žalitelj kada istu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. nalazi u izostanku "odgovora" prvostupanjskog suda na "odlučujući" prigovor obrane o "nužnosti dinamičkog pristupa". Pored toga što nije riječ o odlučnoj činjenici, pa da se pobijano rješenje ne bi dalo ispitati zbog izostanka razloga o istoj, neosnovan je stav žalitelja kako izložene okolnosti više nisu dostatne za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora . Naime, imajući u vidu ozbiljnost i težinu okolnosti na kojima se temelji istražni zatvor, koje žalitelj očito neopravdano obezvređuje, nije povrijeđen "dinamički pristup" na koji se poziva žalitelj, jer izložene okolnosti nisu izgubile na svojem značaju i relevantnosti pukom činjenicom proteka vremena od određivanja istražnog zatvora.

5.4. Protivno žalbenim tvrdnjama, nije utvrđeno da bi okrivljeniku bila povrijeđena neka od prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 8/98. – pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. – pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. – pročišćeni tekst, 55/01. - ispravak, 76/10., 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – dalje: Ustav) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10., 13/17. i 6/24. – dalje: Konvencija). Isticanjem kako se radi o povredi prava na obrazloženu sudsku odluku, koja ima za posljedicu povredu prava na djelotvoran pravni lijek, žalitelj samo ponavljaju tvrdnje koje predstavljaju žalbenu osnovu bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., koja nije počinjena. Prvostupanjski sud je u pobijanom rješenju uzeo u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, a opširnim upiranjem na navodnu povredu prava na pravično suđenje iz članka 468. stavka 1. točke 12. ZKP/08. (koju žalitelj pogrešno svrstava pod članak 468. stavak 2. ZKP/08.), žalitelj ispušta iz vida kako se načelo pravičnog suđenja, propisano odredbama Ustava i Konvencije, u cijelosti ostvaruje tek u stadiju rasprave pred prvostupanjskim sudom, u kontradiktornom postupku, kao što to propisuje i aktualna postupovna kaznenopravna regulativa. Napominje se ovom žalitelju kako odluka koja je suprotna stavovima žalitelja ne znači sama po sebi povredu Ustavom i Konvencijom zajamčenih prava okrivljenika, kako se to u žalbi neosnovano nastoji prikazati, paušalnim upiranjem na povredu članaka 22., 25. stavka 2. i 29. Ustava, te članaka 5., 6. i 8. Konvencije . Pri tomu, sve utvrđene okolnosti upućuju na zaključak da zahtjevi javnog interesa i očuvanja sigurnosti, nasuprot tvrdnjama žalitelja, za sada, pretežu nad pravom na slobodu okrivljenika.

6. Nasuprot žalbenim navodima okrivljenog NR, kako je već rečeno, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio i valjano obrazložio da osnovana sumnja, kao opća pretpostavka za primjenu mjere istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. ZKP/08., proizlazi iz podignute optužnice te prikupljenih dokaza na kojima se optužnica temelji, a na koje se pravilno poziva i prvostupanjski sud u pobijanom rješenju. Te razloge prihvaća i ovaj sud jer su dovoljni i odgovarajući. Samim time, prema ocjeni i ovog drugostupanjskog suda, ispunjena je opća pretpostavka za primjenu mjere istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. ZKP/08. Stoga, žalbeni prigovori kojima ovaj žalitelj osporava postojanje osnovane sumnje, polemizirajući s nedostatnošću prikupljenog dokaznog materijala koji upućuje na postojanje osnovane sumnje, ne dovode u sumnju pravilan zaključak prvostupanjskog. Ponovno se ističe ovom žalitelju kako na vrijednosnu ocjenu do sada prikupljenog dokaznog materijala, u ovom stadiju postupka, nije ovlašten niti prvostupanjski sud niti ovaj sud. Naime, u ovom stadiju postupka, za odlučivanje o postojanju pretpostavki za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora dovoljan je odgovarajući stupanj osnovane sumnje da je okrivljenik počinio kaznena djela za koja se tereti, koji je u konkretnom slučaju ostvaren. O iznesenim prigovorima žalitelja će se voditi računa tijekom daljnjeg kaznenog postupka, kao što će i odluka o kaznenopravnoj odgovornosti i stupnju krivnje pojedinog okrivljenika, pa tako i o vjerodostojnosti i značaju izvedenih dokaza, biti u nadležnosti raspravnog suda.

7. Nasuprot daljnjim prigovorima oboje žalitelja, opravdanost daljnje primjene mjere istražnog zatvora protiv oboje okrivljenika iz zakonske osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08., koja se ne može s uspjehom otkloniti primjenom blažih mjera, prvostupanjski sud pravilno nalazi u okolnostima i načinu počinjenja terećenih kaznenih djela. Sud prvog stupnja je pravilno imao u vidu činjenično opisano ponašanje oboje okrivljenika iz kojeg je razvidna iznimna upornost i odlučnost u protupravnom postupanju. Ove okolnosti, prema stavu i ovog suda, po njihovoj težini i značaju, a imajući u vidu i brojnost inkriminiranih kaznenih djela, treba cijeniti u smislu višeg stupnja kriminalne volje u protupravnom postupanju, pa stoga i u vidu postojanja iteracijske opasnosti na strani oboje okrivljenika, kako je to pravilno utvrdio i prvostupanjski sud. Pri tomu je prvostupanjski sud pravilno uzeo u obzir i dosadašnju prekršajnu i kaznenu osuđivanost oboje okrivljenika. Naime, prema uvjerenjima Odjela za kaznene evidencije, okrivljeni TR je tijekom 2021. i 2022. proglašen krivim zbog kaznenog djela krađe i zbog kaznenog djela oštećenja tuđe stvari, te mu je u oba navrata izrečena uvjetna osuda, a okrivljena DR je 2023. osuđena zbog počinjenog kaznenog djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma, iz članka 326. stavka 1. KZ/11., te je osuđena na kaznu zatvora u trajanju jedne godine, uvjetno na tri godine. Uz to je sud prvog stupnja pravilno imao u vidu i višestruku prekršajnu kažnjavanost oboje okrivljenika, kao što je pravilno vodio računa o tomu da su kaznena djela za koja je okrivljena DR osnovano sumnjiva u ovom postupku počinjena unutar vremena provjeravanja iz uvjetne osude koja joj je izrečena ranijom pravomoćnom presudom. Neovisno o tomu što nije riječ o istovrsnim kaznenim djelima i prekršajima, pravilan je zaključak sutkinje istrage kako ove okolnosti upućuju na kontinuitet protupravnog ponašanja oboje okrivljenika, na koje niti ranije osude zbog počinjenih kaznenih djela i prekršaja niti izrečene kazne, nisu utjecale da svoje postupke usklade s društvenim normama. Naprotiv, njihovo društveno neprihvatljivo ponašanje se nastavilo te se okrivljenici sada ponovno javljaju osnovano sumnjivi u počinjenje težih kaznenih djela.

7.1. Ukupnost svih ovih pravilno utvrđenih okolnosti žalitelji očito neopravdano zanemaruju kada tvrde kako se dosadašnja osuđivanost oboje okrivljenika odnosi na djela koja nisu istovrsna ovima koja im se sada stavljaju na teret.

8. Zato je, protivno žalbenim prigovorima, sud prvog stupnja pravilno utvrdio da je opravdano produljenje mjere istražnog zatvora protiv oboje okrivljenika iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. radi otklanjanja konkretne i razborito predvidive iteracijske opasnosti utvrđene na njihovoj strani. Ista se svrha, imajući na umu kvalitetu i značaj svih navedenih okolnosti, za sada, ne bi mogla ostvariti niti jednom od blažih mjera predviđenih odredbama ZKP/08., pa tako niti nekom od mjera opreza, kako to predlažu žalitelji, a što je pravilno otklonio i prvostupanjski sud.

8.1. S tim u vezi, protivno tvrdnjama žalitelja, neovisno o tomu što je istražni zatvor "krajnja" mjera kojom se osigurava prevencija utvrđene iteracijske opasnosti, iz pobijanog rješenja je razvidno da je, sukladno obvezi iz članka 95. stavka 1. ZKP/08., prvostupanjski sud pazio na načelo razmjernosti, odnosno vodio je računa da se ne primjenjuje teža mjera ako se ista svrha može postići blažom mjerom.

9. Slijedom izloženog, a budući da žalbenim prigovorima nije dovedena u pitanje zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja, a niti su pobijanim rješenjem ostvarene povrede na koje ovaj sud, sukladno članku 494. stavku 4. ZKP/08., pazi po službenoj dužnosti, pri čemu nije utvrđeno da bi bio povrijeđen kazneni zakon na štetu okrivljenika, to je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Velika Gorica, 9. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Gordana Paljevec