Republika Hrvatska

Općinski sud u Đakovu

Đakovo

Poslovni broj:Pp-1056/2023-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Đakovu, po sucu Mileni Sučić, nadležan u smislu čl. 94. i čl. 98. Prekršajnog zakona uz sudjelovanje Katarina Krha Kocur, kao zapisničara, rješavajući u prekršajnom postupku protiv I okrivljenika Osatina grupa d.o.o i II okrivljenika ZR, zbog prekršaja počinjenog protivno čl. 165. Zakona o vodama(NN br. 66/19., 84/21 i 47/23), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, PU Osijek, Služba za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije, Ul. Hrvatske Republike 21, Osijek, Klasa: 325-01/23-01/397, Ur.br: 443-02-01-13-23-8 od 18. srpnja 2023. godine, nakon održane glavne i javne rasprava u nazočnosti pravnog predstavnika I okrivljenika GR, odsutnosti II okrivljenika, i braniteljice Mirele Džoja Petrlić odvjetnice iz Osijeka i tužitelja, dana 09. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Temeljem čl. 182. t.1. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18 i 114/22)

I Okrivljenik: Osatina grupa d.o.o, zastupana po GR sa sjedištem u [adresa] predmet poslovanja proizvodnja i promet usluga u poljoprivredi, žiro račun otvoren kod Erste banke, posluju pozitivno, zaposlenih oko 7000, OIB:52123139126, kao pravna osoba,

II Okrivljenik: ZR rođen **.**.1981., prebiva u [adresa],drž. RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao odgovorna osoba

oslobađaju se od optužbe

da bi pri obavljanju gospodarske djelatnosti uzgoja junadi u vremenskom razdoblju od početka uzgoja do dana 07. ožujka 2023 godine ispuštali otpadne vode bez ishođene vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda na lokaciji farma Podgorač kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

II. dakle, da bi okrivljenici pri obavljanju gospodarske djelatnosti uzgoja junadi ispuštali otpadne vode bez ishođene vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda,

III. pa da bi time postupili suprotno odredbi čl. 165. Zakona o vodama kažnjivo po čl. 224. st.1. t.29, i st.2. istog Zakona,

IV. Temeljem čl. 140. st. 2. PZ-a, troškovi prekršajnog postupka za I i II okrivljenika padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio optužni prijedlog protiv I i II okrivljenika, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

2. Spis broj Pp-1056/2023 protiv I okrivljenika Osatina grupa d.o.o i II okrivljenika PR bio je raspoređen u referadu 11 sudca RR kako navedeni predmet nije riješen a sudac Mirko Krišto otišao je u mirovinu i predmet je dodijeljen u rad referadi 10 sutkinje Milene Sučić te je postupak započet ispočetka.

3. Na glavnu raspravu, zakazanu za 09. lipnja 2026. godine, nije pristupio II okrivljenik, iako je dostava poziva uredno iskazana, u dopisu je naveo da radi poslovnih obveza ne može pristupiti na raspravu Sud je cijenio ispriku o izostanku s rasprave paušalnim, a kako je u pozivu za glavnu raspravu upozoreni na odredbu čl. 167. st. 3. PZ-a, Sud je cijenio da su ostvarene pretpostavke za održavanje glavne rasprave i bez njegove nazočnosti.

4. Na glavnoj raspravi pročitana je pisana obrana II okrivljenika u kojoj je navedeno da okrivljeni poriču počinjenje prekršajnog djela koji im se stavlja na teret u cijelosti te se ne osjećaju krivima za prekršajna djela koja im se stavljaju na teret. Osporavaju počinjenje prekršaja je iz činjenično g stanja ne proizlazi zakonsko obilježje prekršaja posebno jer je izreka prekršajnog naloga proturječna razlozima navedenim u obrazloženju te prekršaje koji se okrivljenicima stavlja na teret nije prekršaj niti je dokazano da su počinili prekršaj koji im se stavlja na teret. Nadalje je navedeno kako tužitelj navodi da se na farmi stvara određena količina gnojovke koje čine izmet, mokraća, slama te voda, a priječavanje onečišćenja i istjecanje eventualnih otpadnih voda osigurano je hidroizolacijom kanala za skupljanje gnojovke, izvedbom nepropusnog sustava odvodnje gnojovke do ne propropusnih laguna te da sanitarne otpadne vode iz dva toaleta za sanitarne potrebe odlaze u posebnu sabirnu jamu koja se prazni po potrebi, ali niti iz izreke niti iz obrazloženja optužnog akta ne proizlazi u čemu se sastoji ispuštanje ukoliko se ispuštaju vode i radi li se o otpadnim vodama kako je navedeno u Zakonu o vodama, odnosno niti tužitelj nije u dovoljnoj mjeri utvrdio jesu počini naveden prekršaje pa optužbu temelji na indicijama i insinuacijama budući kako navodi da su sabirne jame ispuštaju oborinske vode koje mogu biti onečišćene stajskim gnojem, jer je u zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 07.03.2023 godine naveo da obilaskom šireg područja lokacije nije utvrđeno nikakvo ispuštanje otpadnih voda niti bilo kakvo onečišćenje uzrokovan ispuštanjem otpadnih voda s predmetne lokacije niti su uočeni tragovi ispuštanja otpadnih voda sa lokacije i okoline lokacije u prirodni prijamnik, dakle melioracijske kanale koji okružuju farmu. Nadalje je navedeno da imaju posložen sofisticirani interni sustav pripkupljanja otpadnih voda koje potom koriste za bio plinska postrojenja nakon čega se izlučevine životinjskog podrijetla iz svih staja prikupljanju u centralnoj sabirnoj jami, a potom se nepropusnim cijevnim sustavom kontrolirano transoprtiraju prema laguni ( sa ugrađenom nepropusnom membranom kao zaštitom od procjeđivanja) odakle se izuzimaju sukladno pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja u skladu sa 91/676/EEZ Direktiva Vijeća od 12.12.1991 o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora. Istaknuto je da je cjlokupni interni sustav prikupljanja otpadnih voda ispravan i sukladan Pravilniku o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda kao i da je ispitivanje istog obavljeno prema pravilima Hrvatskog zavoda za norme. Kako je u obrazloženju prekršajnog naloga navedeno na lokaciji se ispuštaju oborinske vode s krovnih i drugih površina na zelene površine koje se ulijevaju u melioracijski kanal koji okružuje farmu zbog čega su ispunjeni uvjeti iz čl. 166. Zakona o vodama i da za ispuštanje oborinskih voda nije potrebna vodopravna dozvola, okrivljeni su dodali da prekršajni nalog ima materijalne nedostatke u vidu sadržaja obrazloženja optužnog prijedloga po čl. 160. st.2 t.8 PZ-a. Nedostatak je i u izreci prekršajnog naloga koja je proturječna razlozima istog odnosno nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama pa se prekršajni nalog ne može niti preispitati. Smatrali su kako je temeljem navedenog nesporno da je postupanje tužitelja pogrešno zato što je obrazloženje prekršajnog naloga moralo sadržavati dokaze iz kojih se nedvojbeno može utvrditi osnov sumnje za prekršajno djelo koje im se stavlja na teret . Optužni akt ne sadržava dokaze niti se u obrazloženju vodopravnog inspektora poziva na iste već se navodi kako su okrivljenici ispuštali otpadne vode bez ishođene vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda stoga poštujući načela in dubio pro reo predložili su da ih se oslobodi odgovornosti.

5. Na glavnoj raspravi pravni predstavnik I okrivljenika VR je naveo da ostaje pri pisanoj obrani od 08. studenog 2024 godine, a u kojoj je navedeno da okrivljeni poriču počinjenje prekršajnog djela koji im se stavlja na teret u cijelosti te se ne osjećaju krivima za prekršajna djela koja im se stavljaju na teret. Osporavaju počinjenje prekršaja je iz činjenično g stanja ne proizlazi zakonsko obilježje prekršaja posebno jer je izreka prekršajnog naloga proturječna razlozima navedenim u obrazloženju te prekršaje koji se okrivljenicima stavlja na teret nije prekršaj niti je dokazano da su počinili prekršaj koji im se stavlja na teret. Nadalje je navedeno kako tužitelj navodi da se na farmi stvara određena količina gnojovke koje čine izmet, mokraća, slama te voda, a priječavanje onečišćenja i istjecanje eventualnih otpadnih voda osigurano je hidroizoacijom kanala za skupljanje gnojovke, izvedbom nepropusnog sustava odvodnje gnojovke do ne propropusnih laguna te da sanitarne otpadne vode iz dva toaleta za sanitarne potrebe odlaze u posebnu sabirnu jamu koja se prazni po potrebi, ali niti iz izreke niti iz obrazloženja optužnog akta ne proizlazi u čemu se sastoji ispuštanje ukoliko se ispuštaju vode i radi li se o otpadnim vodama kako je navedeno u Zakonu o vodama, odnosno niti tužitelj nije u dovoljnoj mjeri utvrdio jesu počini naveden prekršaje pa optužbu temelji na indicijama i insinuacijama budući kako navodi da su sabirne jame ispuštaju oborinske vode koje mogu biti onečišćene stajskim gnojem, jer je u zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 07.03.2023 godine naveo da obilaskom šireg područja lokacije nije utvrđeno nikakvo ispuštanje otpadnih voda niti bilo kakvo onečišćenje uzrokovan ispuštanjem otpadnih voda s predmetne lokacije niti su uočeni tragovi ispuštanja otpadnih voda sa lokacije i okoline lokacije u prirodni prijamnik, dakle melioracijske kanale koji okružuju farmu. Nadalje je navedeno da imaju posložen sofisticirani interni sustav pripkupljanja otpadnih voda koje potom koriste za bio plinska postrojenja nakon čega se izlučevine životinjskog podrijetla iz svih staja prikupljanju u centralnoj sabirnoj jami, a potom se nepropusnim cijevnim sustavom kontrolirano transoprtiraju prema laguni ( sa ugrađenom nepropusnom membranom kao zaštitom od procjeđivanja) odakle se izuzimaju sukladno pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja u skladu sa 91/676/EEZ Direktiva Vijeća od 12.12.1991 o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora. Istaknuto je da je cjlokupni interni sustav prikupljanja otpadnih voda ispravan i sukladan Pravilniku o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda kao i da je ispitivanje istog obavljeno prema pravilima Hrvatskog zavoda za norme. Kako je u obrazloženju prekršajnog naloga navedeno na lokaciji se ispuštaju oborinske vode s krovnih i drugih površina na zelene površine koje se ulijevaju u melioracijski kanal koji okružuje farmu zbog čega su ispunjeni uvjeti iz čl. 166. Zakona o vodama i da za ispuštanje oborinskih voda nije potrebna vodopravna dozvola, okrivljeni su dodali da prekršajni nalog ima materijalne nedostatke u vidu sadržaja obrazloženja optužnog prijedloga po čl. 160. st.2 t.8 PZ-a. Nedostatak je i u izreci prekršajnog naloga koja je proturječna razlozima istog odnosno nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama pa se prekršajni nalog ne može niti preispitati. Smatrali su kako je temeljem navedenog nesporno da je postupanje tužitelja pogrešno zato što je obrazloženje prekršajnog naloga moralo sadržavati dokaze iz kojih se nedvojbeno može utvrditi osnov sumnje za prekršajno djelo koje im se stavlja na teret . Optužni akt ne sadržava dokaze niti se u obrazloženju vodopravnog inspektora poziva na iste već se navodi kako su okrivljenici ispuštali otpadne vode bez ishođene vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda stoga poštujući načela in dubio pro reo predložili su da ih se oslobodi odgovornosti.

6. Na glavnoj raspravi pročitan je iskaz svjedoka HR vodopravnog inspektora koji je naveo da je dana 07.03.2023 godine po službenoj dužnosti obavio inspekcijski nadzor na lokaciji farma Podgorač lokacija kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], glede utvrđivanja da li Osatina grupa d.o.o. za navedenu lokaciju posjeduje važeću vodopravnu dozvolu za ispuštanje otpadnih voda sukladno činjenici da je utvrđeno da na lokaciji nastaju industrijske otpadne vode uslijed obavljanja djelatnosti tvrtke na farmi koje putem sabirnih jama odnosno sustava odvodnje odlaze u nepropusnu zemljanu lagunu sa ciljem da se zbrinu na poljoprivredne površine u svom vlasništvu ili u zakupu iz razloga što je čl. 33. st.1 t.4. Pravilnikom o izdavanju vodopravnih akata propisano da se vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda izdaje za slučaj raspršenog ispuštanja otpadnih voda sa farmi, a što je utvrđeno inspekcijskim nadzorom tehnološkim procesom izjavom osobe nazočne nadzoru i očitovanjem tvrtke. Svjedok je izjavio da u konkretnom slučaju nije sporno da otpadne vode nisu ispuštane u odvodni kanal ili prirodni prijamnik ( kanal, rijeka) već se radi o industrijskim otpadnim vodama koje se raspršeno ispuštaju po poljoprivrednim površinama, a Pravilnikom je propisano naprijed navedenim člankom da su obvezni ishoditi za raspršeno ispuštanje otpadnih voda sa farmi vodopravnu dozvolu, a isti je u trenutku nadzora nisu imali. Nadalje je naveo da je tijekom postupka dostavljeno očitovanje Hrvatskih voda iz kojih se vidi da isti nisu podnijeli zahtjev za vodopravnu dozvolu za ispuštanje otpadnih voda, a neposrednim zapažanjem je uočio da se na lokaciji farma Podgorač otpadne vode skupljaju u lagunu iz koje se gnojavka prepunpava u zemljanu lagunu zatim iz zemljane lagune nakon određenog sazrijevanja ili se putem cisterni prazni laguna i odvozi na poljoprivredne površine. Svjedok je naveo da se iz plana rada i održavanja vodnih građevina za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda može vidjeti tehnološki proces sustava odvodnje otpadnih voda, iz plana rada i održavanja vodnih građevina za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za Osatina grupa d.o.o. farma junadi Podgorač u čl. 7. je navedeno kako na navedenoj lokaciji nastaju industrijske otpadne vode za koje je potrebno ishoditi vodopravnu dozvolu odnosno samo za industrijske otpadne vode potrebno je ishoditi vodopravnu dozvolu, a pri obavljanju gospodarske djelatnosti.

Na upit pravnog predstavnika I okrivljenika svjedok je izjavio da u trenutku nadzora nije bilo raspršenosti otpadnih industrijskih voda u blizini, vrijeme počinjenja djela je od početka obavljanja industrijske djelatnosti, a inspekcijski nadzor kada je utvrđen propust je 07. ožujka 2023 godine, kada tvrtka nije imala ishođenu vodopravnu dozvolu, dodajući da nije dao na ispitivanje kemijskog sastava fizikalnih svojstava i ostala svojstava otpadnih voda, niti je utvrđivao koncentraciju onečišćenih tvari u otpadnim vodama jer za navedeno nema potrebe to nije bila obveza i potreba u tom trenutku, predmet inspekcijskog nadzora bilo je utvrđivanje da li je ishođena vodopravna dozvola za navedenu lokaciju, a za analizu otpadnih voda koje se raspršuju ispuštaju na poljoprivredno tlo nadležnost je poljoprivredne inspekcije. Svjedok je izjavio da su za građevinu izdani vodopravni uvjeti i vodopravna potvrda, to znači da građevina prije tehničkog prijema mora biti usklađena s tim uvjetima.

6.1. Pravni predstavnik I okrivljenika je izjavio da su podnijeli zahtjev za ishođenje vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda na navedenoj lokaciji odnosno na lokaciji farma Podgorač i postupak je u tijeku.

6.2. U završnoj riječi pravni predstavnik I okrivljenika VR je izjavio da negiraju počinjenje prekršaja iz svih razloga navedenih u pisanoj obrani kao i svih navoda do sada iznesenih. Istaknuo je da su ispunjene sve pretpostavke da Sud donese oslobađajuću presudu, a konačnu odluku prepuštamo Sudu. Zakon o vodama propisuje da je za svako ispuštanje potrebna vodopravna dozvola međutim prekršajna odredba koja kažnjava počinitelje prekršaja je blanketne naravi jer se prekršajna odgovornost veže uz povredu drugog propisa koji dopunjuje biće prekršajnog djela, a što je ovlašteni tužitelj propustio utvrditi tijekom nadzora, uzimajući u obzir da je nepotpuno biće prekršajnog djela to se ne može okrivljenicima stavljati na teret da su počinili predmetno djelo za koje ih se tereti predlažući da Sud donese konačnu odluku u ovom predmetu i oslobodi I i II okrivljenika od optužbe.

7. Na temelju provedenog postupka, obrana I i II okrivljenika koji nisu priznali djelo za koje ih se tereti te je u dokaznom postupku ispitan svjedok TR, ali u provedenom postupku nije utvrđivana odgovornost okrivljenih za djelo za koje ih se tereti jer činjenični opis djela sadržan u prekršajnom nalog je nepotpun i iz istog ne proizlaze zakonom propisana obilježja jer se s obzirom na zakonski opis prekršaja radi o prekršaju za čiju konkretizaciju činjeničnog opisa treba navesti da se radi o ispuštanju otpadnih voda za koje se sukladno čl.4. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda koji je donesen temeljem čl.70. st.4. Zakona o vodama, a kojim člankom su utvrđene granične vrijednosti emisija otpadnih voda koje se mogu utvrđivati na temelju posebnog propisa pa se radi o prekršaju blanketne naravi odnosno prekršajna odgovornost veže se uz povredu drugog propisa koji dopunjuje biće prekršajnog djela, a koje je u ovom slučaju izostalo. Kako je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaj stoga sve odlučne činjenice moraju biti navedene u činjeničnom opisu prekršaja jer u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaj u činjeničnom opisu opisano djelo nije prekršaj pa je slijedom navedenog odlučeno kao i izreci presude.

U Đakovu 09. lipnja 2026.

Zapisničar

Sudac

Katarina Krha Kocur

Milena Sučić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. I i II Okrivljeniku,

2. Tužitelju,

3. Branitelj, Mirela Džoja Petrlić odvjetnica iz Osijeka, K. A. Stepinca 7,

4. Spis