REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pn-2186/2021-45
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Carmen Topalušić, po prijedlogu više sudske savjetnice - specijalistice Kristine Štruglin, u pravnoj stvari tužiteljice NŽ, iz [adresa], N [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marko Višić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje iz Zagreba, Martićeva 71, OIB: 38922958547, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 8. svibnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Marina Mlačića, odvjetnika u Zagrebu u zamjenu za odvjetnika Marka Višića i punomoćnika tuženika BŽ, zaposlenice prema generalnoj punomoći Su- 692/2024, na ročištu za objavu presude 12. lipnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje iz Zagreba, Martićeva 71, OIB: 38922958547 isplatiti tužiteljici NŽ, iz [adresa], N [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 2.284,27 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 7. svibnja 2021. do isplate i to do 31. prosinca 2022. po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
II. Odbija se, kao neosnovan, preostali dio zahtjeva u iznosu 1.033,80 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 14. listopada 2019. pa do isplate.
III. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje iz Zagreba, Martićeva 71, OIB: 38922958547 da nadoknadi tužiteljici NŽ, iz [adresa], N [adresa], OIB:48825315566parnične troškove u iznosu od 1.812,26 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 12. lipnja 2026. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je 2.9.2021. podnijela tužbu u kojoj navodi da je 22.4.2021. stradala u prometnoj nesreći kao vozač vozila registarske oznake [registarska oznaka] te pri tome zadobila tjelesne ozljede. Prometni nesreću uzrokovao je nepoznati počinitelj na način da je prilikom skretanja u prometnu traku u kojoj se nalazila tužiteljica izgubio kontrolu nas vozilom te zadnjim bočnim dijelom svoga vozila udario u prednji lijevi kraj vozila tužiteljice. Tužiteljica je 6.5.2021. podnijela odštetni zahtjev tuženik te tuženik do dana podnošenje tužbe nije utvrdio odštetni zahtjev osnovanim pa tužiteljica potražuje neimovinsku štetu radi povrede prava osobnosti u iznosu od 3.158,80 EUR i imovinska štetu radi potrebne tuđe pomoći i njege u iznosu od 159,27 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje počinju teći od 7.5.2021. pa do isplate i troškovima parničnog postupka.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja te odgovornost. Osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva te uzročno posljedičnu vezu ozljeda opisanih u medicinskoj dokumentaciji s predmetnom prometnom nezgodom. Osporava zahtjev tužiteljice u odnosu na početak tijeka zateznih kamata ne neimovinsku štetu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva jer uz odštetni zahtjev nije dostavljena cjelokupna dokumentacije te početak tijeka zateznih kamata na tuđu pomoć i njegu obzirom isto tužiteljica nije plaćala. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju tužiteljice (list 5-20), odštetni zahtjev (list 5), podatke o prometnoj nezgodi (list 27), zapisnik o očevidu MUP-a (list 82-89), izvješće o prometnoj nesreći (list 7), nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl.ing. Zvonka Ivašića (list 94-98), nalaz i mišljenje prof.dr.sc. Davora Mayera spec. sudske medicine (list 102-103), nalaz i mišljenje sudskog vještaka doc. prim. dr. sc. Jakše Filipović Čugura (list 113-114), dopunu nalaza i mišljenja sudskog vještaka Jakše Filipović Čugura (list 162-163) i karton pacijenta – tužiteljice (list 130-159).
3.1. Nije proveden dokazni prijedlog tužiteljice saslušanjem tužiteljice obzirom štetni događaj i odgovornost tuženika nisu sporni te se uzročno posljedična veza štete i prometne nezgode ne može dokazivati saslušanjem tužiteljice.
4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 153/22.; dalje: ZPP), ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.
5. Predmet spora je zahtjev za naknadu neimovinske i imovinske štete prouzročene prometnom nesrećom osnovom članka 1100. i članka 1095. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 1114/22., 156/22. i 155/23.; dalje ZOO).
6. Nije sporna pasivna legitimacija, štetni događaj i odgovornost za štetu.
6.1. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva, uzročno posljedična veza ozljeda i prometne nezgode te početak tijeka zateznih kamata na imovinsku i neimovinsku štetu.
7. U odnosu na spornu osnovu i uzročno-posljedičnu vezu prometne nezgode i ozljeda opisanih u medicinskoj dokumentaciji sud je proveo kombinirano prometno- sudskomedicinsko vještačenje.
8. Prometni vještak dipl.ing. Zvonko Ivašić je u nalazu i mišljenu naveo da se u trenutku nesreće za vrijeme skretanja vozila tužiteljice sa kolnika Velebitske ulice u križanju udesno vozilo osiguranika tuženika, koje se kretalo u suprotnom pravcu Velebitske ulice skretalo u križanju ulijevo i na taj način naletjelo prednjim desnim vrhom na prednji dio prednjih lijevih vrata vozila tužiteljice. Ističe da intenzitet nastalih oštećenja na vozilu tužiteljice ukazuje na relativnu razliku brzina kretanja oba vozila u trenutku naleta vozila osiguranika tuženika na vozilo tužiteljice od oko 20km/h. Navodi da se u trenutku naleta, uzdužne osi oba vozila zatvarale međusobni kut od 32 stupnja te da je uslijed takvog naleta vozila osiguranika tuženika na vozilo tužiteljice, tijelo tužiteljice imalo tendenciju nabačaja unatrag i ulijevo.
8.1. Vještak sudske medicine prof.dr.sc. Davora Mayera spec. sudske medicine u svom nalazu i mišljenju navodi da je pri utvrđenoj dinamici prometne nezgode i uz utvrđenu promjenu brzine vozila došlo do trzajnog pokreta tijela tužiteljice u kojem je ona mogla zadobiti istegnuće vratnog dijela kralježnice (trzajnu ozljedu) uz preduvjet od ranije postojećeg oštećenja vratne kralježnice. Tijelo tužiteljice je tijekom sudara bilo izloženo biomehaničkim uvjetima i opterećenju čiji je intenzitet, uz spomenuti uvjet, bio dostatan za nastanak predmetne ozljede.
8.2. Tužiteljica i tuženik nisu imali primjedbi na izrađene nalaze i mišljenja prometnog vještaka dipl.ing. Zvonko Ivašić i vještaka sudske medicine prof.dr.sc. Davora Mayera spec. sudske medicine stoga je sud u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja smatrajući da su dani stručno, jasno i obrazloženo te sukladno članku 258. ZPP-a.
9. U odnosu na spornu osnovu i visinu tužbenog zahtjeva sud je proveo medicinsko vještačenje po vještaku dr. Jakši Filipović – Čugura koji je u nalazu i mišljenju naveo da ozljede koje je zadobio tužitelj u predmetnom štetnom događaju su se mogle dogoditi u dinamici ozljeđivanja, što predstavlja uzročno posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Ističe da po liječenju koje je završeno 30.8.2021. su zaostale trajne posljedice uslijed redukcije kretnji vratne kralježnice srednjeg stupnja te da su zaostale trajne posljedice – smanjenje životne aktivnosti od 4-5%. Nadalje navodi da je zbog zadobivene ozljede tužiteljica trpjela fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju 1 dana, srednjeg u trajanju 5 dana i manjeg intenziteta u trajanju 40 dana. Pretrpio je primarni kratkotrajni strah jakog intenziteta, sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju 1 dana, srednjeg intenziteta u trajanju 5 dana i manjeg intenziteta u trajanju od 35 dana. Bila joj je potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od 2 sata dnevno kroz 40 dana.
9.1. Tužiteljica ističe prigovor visini trajanja bolova te ocjeni trajanja tuđe pomoći i njege dok tuženik prigovara nalazu i mišljenu u dijelu zadobivanja istegnuća vratne kralježnice obzirom je prema ocjeni sudsko-medicinskog vještaka ista ozljeda u prometnoj nezgodi mogla nastati uz preduvjet ranijeg postojanja oštećenja vratne kralježnice za što je bilo potrebno izvršiti uvid u kompletni zdravstveni karton tužiteljice, a koji ne prileži spisu. Tuženik predlaže da vještak nakon uvida u kompletni zdravstveni karton utvrdi postoje li od ranije oštećenja vratne kralježnice. Tužiteljica predlaže da se vještak očituje na iznesene prigovore.
9.2. Nakon dostavljenog kompletnog nalaza i mišljenja, sudski vještak dr. Jakša Filipović Čugura u dopuni nalaza i mišljenja od 11.9.2024. navodi kako je dostavljeni zdravstveni karton bez osobitosti za predmetni štetni događaj. Na prigovore tužiteljice ističe da priroda ozljede nije proizvela hospitalizaciju, a iz medicinske dokumentacije proizlazi objektivnost nalaza vještaka. Nadalje ističe da degenerativna oštećenja kralježnice nastaju tijekom života, da tužiteljica ima 40 godina te sigurno ima degenerativne promjene koje predstavljaju oštećenja vratne kralježnice i da iste ne moraju pokazivati simptomatologiju koja bi se verificirala pa da navedene promjene u sudskoj medicini nije potrebno dokazivati.
9.3. Nakon dopune nalaza i mišljenja tužiteljica ostaje kod ranije istaknutih prigovora na ocjenu visine trajanja boli i tuđe pomoći i njege dok tuženik ističe prigovor trajanju tuđe pomoći i njege te visinu trajnih posljedica. Predlažu pozvati vještaka na sljedeću raspravu radi saslušanja.
9.4. Na ročištu održanim 8.5.2026. saslušan je vještak dr. Jakša Filipović – Čugura koji je iskazao da ocjena boli kao i tuđe pomoći i njege je određena kumulativno s time da je liječenje trajalo sveukupno 4 mjeseca. Napominje da valorizacija trajnih posljedica daljnje kvalifikatorne vrijednosti ulazi u ocjenu trajnih posljedica te da obzirom da u prigovoru tužiteljice ne nalazi nove objektivne činjenice ostaje kod svog nalaza i mišljenja u cijelosti. U odnosu na prigovor tuženika ističe da pregledom cjelokupnog zdravstvenog kartona nije verificirano stanje koje bi utjecalo na nalaz i mišljenje vještaka. Ističe da daljnji prigovor tuženika da ne postoji uzročno posljedična veza ozljede i prometne nezgode navodi da se ta tvrdnja demantira pretragom EMNG gdje se opisuje akutna odnosno svježa neurološka lezija koja je nastala poslije predmetne prometne nezgode te je evidentno neurološko oštećenje po trzajno ozljedi vratne kralježnice uz redukciju kretnje. Kako u podnesku nije bilo novih činjenica koje bi zadirale u medicinsko vještačenje vještak ostaje u cijelosti kod nalaza i mišljenja.
9.5. Nakon ovako iznesenih odgovora na prigovore tužiteljice i tuženika, tuženik je predlagao izvođenje dokaza novog medicinskog vještačenja radi otklanjanja prigovora uzročno – posljedične veze ozljede i prometne nezgode. Tužiteljica nije imala daljnjih prigovora te se protivi provođenju novog medicinskog vještačenja.
9.6. Sud je odbio prijedlog tuženika za provođenje novog medicinskog vještačenja, osim razloga ekonomičnosti postupka, jer smatra da je vještak u cijelosti odgovorio i otklonio prigovore tuženika, pa je tako pri ocjeni uzročno posljedične veze ozljede i prometne nezgode ostao kod svog nalaza i mišljenja iako u medicinskoj dokumentaciji
- cjelokupnom zdravstvenom kartonu nema zabilježenih i liječenih ranijih poteškoća sa vratnom kralježnicom, jer degenerativna oštećenja kralježnice nastaju tijekom života pa obzirom da tužiteljica ima 40 godina, sigurno ima degenerativne promjene koje predstavljaju oštećenja vratne kralježnice i da iste ne moraju pokazivati simptomatologiju koja bi se verificirala pa da navedene promjene u sudskoj medicini nije potrebno dokazivati. Slijedom navedenog sud smatra da je ovakva ocjena vještaka primjerena godinama tužiteljice, tijeku liječenja i kliničkom pregledu te se temelji na medicinskoj dokumentaciji. Stoga je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje smatrajući da je dan stručno, jasno i obrazloženo te sukladno članku 258. ZPP-a.
10. Temeljem navedenog medicinskog vještačenja utvrđeno je kako je povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje te da je tužiteljica u štetnom događaju 22.4.2021. zadobila trzajnu povredu vrata, čime joj je nastala neimovinska šteta u smislu članka 19. stavak 2. u vezi s člankom 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu na temeljem članka 1100. stavak 1. ZOO-a. Također je utvrđeno da je tužiteljici nastala imovinska šteta za tuđu pomoć i njegu u smislu članka 1095. ZOO-a.
11. Slijedom navedenog, tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete na temelju članka 1100. stavak 1. ZOO-a pri čemu je sud utvrđivao činjenice - kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu novčane naknade u smislu članka 1100. stavak 2. ZOO-a. Pri tome napominje da je pri utvrđivanju visine naknade neimovinske štete uzeo u obzir orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29.11.2002., te njegove izmjene od 5.3.2020. i 15.6.2020.
11.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužitelj trpio fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju 1 dana, srednjeg intenziteta u trajanju 5 dana i bolove manjeg intenziteta u trajanju 40 dana (900,00 EUR). Iz nalaza i mišljenja vještaka ovaj sud nalazi utvrđenim da je tužitelj pretrpio primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja, sekundarni strah umjerenog do jakog intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta u trajanju 5 dana i manjeg intenziteta 35 dana (825,00 EUR), te da mu je smanjena životna aktivnost za 5% (400,00 EUR). S obzirom na tako utvrđeni opseg smanjenja životne sposobnosti tužiteljice, dužinu i intenzitet trajanja straha i fizičkih bolova, trajnost posljedica i dob tužitelja, ovaj sud smatra da joj u smislu članka 1100. stavak 1. i 2. ZOO-a pripada pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti na tjelesno zdravlje u iznosu od 2.125,00 EUR.
12. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega 40 dana po 2 sata dnevno, odnosno ukupno 80 sati. Tužitelj je iskazao da mu je bila potrebna pomoć i da su mu tu pomoć pružali ukućani koji su ga njegovali. Uzimajući u obzir mjesne prilike u kojima živi tužitelj, sud je uzeo da cijena jednog sata tuđe pomoći i njege iznosu 1,99 EUR, koliko je tužiteljica i potraživala. Primjenjujući članak 223. ZPP-a, sud je na temelju članka 1095. stavak 1. ZOO-a dosudio iznos od 159,27 EUR koliko je tužiteljica ukupno i potraživala ne ime imovinske štete za tuđu pomoć i njegu (list 168 spisa).
13. Slijedom navedenog, određena je pravična novčana naknada neimovinske štete u iznosu od 2.125,00 EUR i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 159,27 EUR, odnosno ukupno 2.284,27 EUR.
14. S ostatkom tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.033,80 EUR tužiteljica je odbijena kao neosnovanim. Naime, tužiteljica je podneskom od 10.6.2025. ostala kod prvotno postavljenog tužbenog zahtjeva u iznosu od 3.318,07 EUR, pa ju je valjalo za razliku u visini postavljenog tužbenog zahtjeva i dosuđenog iznos naknade štete odbiti kao neosnovanim.
15. Obveza pravične novčane naknade, na temelju članka 1103. ZOO-a, dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Članak 12. stavak 1. i 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05., 36/09., 76/13. i 152/14.), a koji je lex specialis u odnosu na ZOO, propisano je da oštećena osoba ima pravo na isplatu kamata u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev-1429/2024 od 8. 1. 2025.). Uvidom u odštetni zahtjev utvrđeno je da je isti podnesen 6. 5. 2021. (list 5) te činjenica da nije podnesena cjelokupna dokumentacija ne utječe na početak tijeka zateznih kamata na imovinsku i neimovinsku štetu.
15.1. Slijedom toga, tužiteljici su na dosuđeni iznos neimovinske štete i imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njega te troškova liječenja (sveukupno 2.284,27 EUR) zatezne kamate dosuđene tekuće od sljedećeg dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 7.5. 2021. do isplate u visini stope zakonske zatezne kamate prema članku 29. stavak 2. ZOO-a.
16. Nadalje, što se tiče početka tijeka zatezne kamate na neimovinsku štetu i imovinsku štetu po osnovi tuđe pomoći i njege za istaknuti je da tuženik ne spori da su odštetnim zahtjevom zatraženi troškovi po osnovi tuđe pomoći i njege i imovinska šteta pa je slijedom navedenog sud, temeljem članka 1103. ZOO-a i članka 12. stavak 1. i 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05., 36/09., 76/13. i 152/14.), a koji je lex specialis u odnosu na ZOO, dosudio početak tijeka zateznih kamata po osnovi tuđe pomoći i njege te troškova liječenja od podnošenja odštetnog zahtjeva odnosno kako je zatražio tužitelja od 7.5.2021. (Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev-1429/2024 od 8. 1. 2025.)
17. Odluka o troškovima postupka temelji se na članku 154. stavku 2. ZPP-a. Utvrđeno je da je tužiteljica u pogledu visine tužbenog zahtjeva uspijela sa 69 %, dok je u pogledu pravne osnove uspio sa 100 %, što ukupno iznosi 169%, a nakon što se navedeni postotak podijeli sa dva (pravna osnova i visina) dobije se uspjeh tužiteljice u sporu od 84,50 %. Tuženik je u pogledu visine uspio sa 31%, a u pravnoj osnovi sa 0%, što ukupno iznosi 31%, a nakon što se i navedeni postotak podijeli sa dva (pravna osnova i visina) i oduzme uspijeh tuženika dobije se uspijeh tužitelja u sporu od 69%.
18. Tako su tužitelju priznati troškovi zastupanja po punomoćniku sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23.; OT- a.) prema vrijednosti predmeta spora u trenutku poduzimanja pojedine radnje i to troškovi za sastav odštetnog zahtjeva 100 bodova (Tbr. 32 OT-a), sastava tužbe 100 bodova (Tbr. 7/1 OT-a), sastav podneska od 17.9.2021., 8.9.2022., 8.2.2023. i 10.6.2025. za svaki 100 bodova (Tbr. 8/1), zastupanja na ročištu 24.2.2022. i 8.5.2026. za svako 100 bodova (Tbr. 9/1 OT-a). Ukupno je tužitelju priznato 800 bodova što uzimajući u obzir vrijednost jednog boda od 2,00 EUR i uvećano za 25% PDV-a iznosi 2.000,00 EUR. Također mu je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu 39,82 EUR i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu 153,18 EUR pa ukupno dosuđen trošak iznosi 2.193,00 EUR, a razmjerno uspijehu u sporu od 69% iznosi 1.5113,17 EUR.
18.1. Naprijed navedenom trošku tužiteljice valjalo je pribrojiti trošak plaćenog medicinskog vještačenja u iznosu od 199,09 EUR te trošak plaćenog predujma radi dopune nalaza i mišljenja u iznosu od 50,00 EUR i trošak pristupa ročištu radi očitovanja na prigovore u iznosu od 50,00 EUR u cijelosti, budući da je to vještačenje bilo nužno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari i njegova cijena nije ovisila o vrijednosti predmeta spora.
18.2. Stoga ukupno priznati trošak tužitelja, koji mu je dužan nadoknaditi tuženik iznosi 1.812,26 EUR.
19. Na dosuđeni trošak tužitelju su dosuđene zakonske zatezne kamate sukladno članku 30. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. i 73/17.) i članku 29. stavak 1. i 2. ZOO-a tekuće od presuđenja do isplate.
20. Ističe se da sud trošak određuje primjenom članka 155. ZPP-a i prilikom odlučivanja o troškovima određuje naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice cijeneći pri tome brižljivo sve okolnosti i vodeći računa o pravilima za pripremanje glavne rasprave. Stoga sud podnesak tužiteljice od 2.9.2022. nije priznao obzirom se tužiteljica mogla očitovati na kombinirano prometno sudskomedicinsko vještačenje jednim podneskom pa joj je sud priznao trošak sastava podneska od 8.9.2022. (očitovanje na sudsko medicinsko vještačenje) dok podnesak od 20.2.2023. ocjenjuje nepotrebnima za vođenje parnice. Trošak sudskih pristojbi i trošak medicinskog vještačenja (izrada nalaza i mišljenja, dopunsko vještačenje i pristup ročištu vještaka 8.5.2022.) nije priznato iznad dosuđenog obzirom tužiteljica ima pravo samo na dosuđeno.
21. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.
U Zagrebu 12. lipnja 2026.
Sutkinja
Carmen Topalušić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
DNA:
1. Tužiteljici po punomoćniku uz rješenje o plaćanju pristojbe za presudu
2. Tuženiku
Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica - specijalistica Kristina Štruglin