Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Kž-142/2025-6

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Marie Majić, kao predsjednice vijeća te Višnje Strinić i Damira Romca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ane Papić kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optuženika FE, zbog kaznenog djela iz članka 179.a i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17, – u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovnog broja K-3/2019-21 od 12. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj 9. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjska presuda te se predmet upućuj prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku pred drugim sucem pojedincem.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinski sud u Splitu, na temelju članka 544. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 80/22 i 36/24, dalje: ZKP/08), stavio izvan snage kazneni nalog tog suda poslovnog broja K-3/2019 od 28. veljače 2019., nakon čega je, na temelju članka 453. točke 3. ZKP708 optuženika FE oslobodio optužbe da bi počinio kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 i kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavka 2. u svezi stavka 4. KZ/11.

2. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08, odlučeno je da troškovi postupka, kao i nužni izdaci optuženika padaju na teret proračunskih sredstava.

3. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede kaznenog, s prijedlogom da se prihvati žalba i pobijana presuda ukine.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Prije održavanja sjednice drugostupanjskog vijeća spis je, u suglasju sa člankom 474. stavkom 1. ZKP/08, dostavljen na uvid Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, koje ga je potom vratilo ovom sudu na daljnje nadležno postupanje.

6. Žalba Općinskog državnog odvjetništva u Splitu je osnovana.

7. Državni odvjetnik s pravom pobija presudu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, a na koju se nadovezuje povreda kaznenog zakona iz članka 469. točke 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - Odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14,070/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 – dalje u tekstu: ZKP/08-26). Tako sasvim ispravno državni odvjetnik u žalbi navodi kako je pogrešan zaključak suda da nije nedvojbeno utvrđeno da bi žrtva radnjama optuženika bila dovedena u ponižavajući položaj, što se vidi iz čitavog niza modaliteta nasilničkog ponašanja koja je opisala u svojim svjedočkim iskazima te mu bila izložena u vremenskom razdoblju od 11 (jedanaest) mjeseci pa kada se sagleda opseg i sadržaj višekratnog psihičkog i fizičkog nasilja koje je prema njoj ispoljavao optuženik, pri čemu je jedne prigode koristio i nož, nakon čega joj je u posljednjem događaju uputio prijetnje ustrajno joj šaljući poruke uznemirujućeg sadržaja s ozbiljnim prijetnjama, razvidno je da se radi o visokom stupnju nasilja, bešćutnosti i surovosti od čega je oštećena pretrpjela strah i poniženje te je u konkretnom slučaju riječ o većoj kriminalnoj količini i težem kršenju propisa o zaštiti nasilja u obitelji pa je prvostupanjski sud nepravilno ocijenio dokaze i pogrešno zaključio da se ne radi o kaznenom, već o prekršajnom djelu. Jednako tako, pravilno državni odvjetnik u žalbi ističe kako analizirajući sadržaj poruka koje je optuženik uporno slao oštećenoj i dovodeći ih u vezu s iskazima oštećene, posebice s iskazom pred sudom kojeg je dala s vremenskim odmakom od 6 (šest) godina kada je kazala da se nije bojala optuženika, ne znači da nije doživjela neugodnu emociju karakterističnu kod prijetnji-strah, na što upućuje to što je zvala policiju, napustila zajedničko kućanstvo, blokirala optuženikov broj i slično te kod kaznenog djela prijetnje nije ni nužno da se osoba kojoj se prijeti uplašila, ni vremensko trajanje takvog emocionalnog stanja, već je odlučno da je prijetnja objektivno podobna da drugoga uplaši ili uznemiri, kojim kriterijima udovoljavaju sporne poruke.

8. Ovim žalbenim navodima ozbiljno je dovedena u sumnju pravilnost zaključka prvostupanjskog suda kako radnje koje je poduzimao optuženik ne predstavljaju teško kršenje odredbe članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji pa da time u postupanju optuženika nisu ni ostvarena obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 jer se oštećena nije osjećala poniženom pa da stoga nisu ostvarena obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 . Opisano ponašanje optuženika predstavlja tešku povredu dostojanstva i integritet žrtve na koji način je žrtva dovedena u ponižavajući položaj u kojem ona živi pod stalnim pritiskom i strahom od novog nasilja.

9. Ispravno državni odvjetnik u žalbi dovodi u pitanje pravilnost zaključka kako navod oštećene da bi joj optuženik slao sms poruke koje sadrže riječi kojima joj se prijeti kakvim zlom, ali da iste kod nje nisu izazvale strah ili uznemirenost pa da ih nije shvatila kao stvarnu ozbiljnu prijetnju zbog čega nisu ostvarena sva obilježja kazneno djela prijetnje. Za istaknuti je kako kod kaznenog djela prijetnje iz članka 139. KZ/11 nije ključno jesu li riječi prijetećeg sadržaja kod žrtve doista izazvale osjećaj straha, nespokojstva ili nesigurnosti, već je za ostvarenja obilježja tog kaznenog djela dostatno da se radi o riječima koje su objektivno prikladne kod drugoga izazvati takav osjećaj, pri čemu, kako je već kazano, nije odlučno jesu li takve riječi doista kod žrtve i izazvale taj strah. Potpuno je irelevantno je li optuženik doista mislio ostvariti prijetnje koje je uputio žrtvi ili to nije bila njegova namjera. Taj dio ne ulazi u zakonski opis kaznenog djela prijetnje i nema nikakvog utjecaja na opstojnost kaznenog djela te prvostupanjski sud svoju odluku o tome je li optuženik počinio kazneno djelo nije smio temeljiti na tom zaključku.

10. Stoga se u odnosu na oba kaznena djela činjenično stanje za sada ukazuje pogrešno utvrđenim te je prvostupanjski sud povrijedio kazneni zakon, radi čega je presudu suda prvog stupnja valjalo ukinuti i vratiti na ponovno suđenje, ovaj put pred drugim sucem pojedincem.

11. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će izvesti sve do sada izvedene dokaze, a po potrebi i druge ako to budu zahtijevali probici postupka. Potom će s više kritičnosti ocijeniti provedene dokaze. Nakon toga će utvrditi je li optuženik svojim postupanjem ostvario obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 ili prekršaja iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud će donijeti novu, pravilnu i zakonitu presudu.

12. Radi svega navedenog odlučeno je kao u izreci, po članku 483. stavku 1. ZKP/08-26, s tim da će se sukladno odredbi članka 484. stavak 1. ZKP/08-26 postupak provesti pred novim vijećem tj. sucem pojedincem.

U Splitu 9. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća

Maria Majić