P-233/2026-8

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

STALNA SLUŽBA U IMOTSKOM

Ante Starčevića 23, 21260 Imotski

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, po sucu ovog suda Nevenki Kolovrat, u pravnoj stvari tužiteljice VO, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivan Delipetar, odvjetnik u Imotskom, protiv tuženika ĆO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Zvonimir Perkušić, odvjetnik u Imotskom, radi utvrđenja, nakon održane glavne rasprave i objavljene presude dana 9. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se tužbeni zahtjevi tužiteljice koji glase:

„I. Utvrđuje se da su kat i potkrovlje kuće na adresi [adresa], sagrađena na dijelu kat. č. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], obadvoje površine po 110 m2, bračna stečevina tužiteljice VO i tuženika ŠO, tako da isti predstavljaju njihovo suvlasništvo u jednakim dijelovima – po 50%, slijedom čega se tuženiku nalaže da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe preda kat i potkrovlje opisane kuće u suposjed tužiteljici kao suvlasnici ovih dijelova kuće.“

„II. Utvrđuje se da je kat kuće na adresi [adresa], sagrađena na dijelu kat. č. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine po 110 m2, bračna stečevina tužiteljice VO i tuženika ŠO, tako da isti predstavlja njihovo suvlasništvo u jednakim dijelovima – po 50%, slijedom čega se tuženiku nalaže da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe preda kat opisane kuće u suposjed tužiteljici kao suvlasnici ovog dijela kuće.“

III. Nalaže se tužiteljici da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tuženiku na ime troškova ovoga postupka iznos od 3.503,09 EUR-a.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog tužiteljice radi osiguranja nenovčane tražbine koji glasi: "radi osiguranja nenovčane tražbine tužiteljice – predlagatelja osiguranja određuje se privremena mjera kojom se zabranjuje tuženiku bilo kakvo onemogućavanje i sprječavanje tužiteljice u posjedovanju i korištenju nekretnine identične dijelu katastarske čestice zemlje [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], upisana u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], u naravi kat i potkrovlje kuće u [adresa], na adresi [adresa], površine po etaži 110 m2 i pripadajuće okućnice površine 1000 m2.

II. Da ispuni navedenu radnju trpljenja i dopuštanja iz točke I. sud tuženiku ostavlja rok od 4 sata računajući od dana prijema ovoga rješenja, jer će se u protivnom ova mjera izvršiti prisilnim putem po sudskom ovršitelju uz asistenciju policije, a tome se tuženiku za slučaj da postupi protivno odredbama ovog rješenja zaprječuje adekvatnim novčanim kaznama koje će mu se u nastavku postupka izreći na prijedlog tužiteljice u slučaju da se i nakon prijema ovog rješenja bude tako ponašao.

III. Ovo rješenje ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka odnosno do drugačije odluke suda ukoliko se u tijeku postupka uslijed promijenjenih okolnosti utvrdi da mjera više nije potrebna.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj kod ovoga suda dana 29. ožujka 2022., tužiteljica tvrdi da su ona i tuženik bivši supružnici, da su brak zaključili 1982., i da je razveden 2015. godine. Tvrdi da su prije Domovinskog rata živjeli u [adresa] gdje su 1982., i zaključili brak, da bi uslijed ratnog vihora napustili Sarajevo 1991., i doselili u [adresa] kod [adresa], gdje su 1993., sagradili obiteljsku kuću na nekretnini koja je opisana u izreci presude. Tužiteljica tvrdi da je kuća sagrađena kao katnica (prizemlje + kat + potkrovlje) pokrivena crijepom, neto površine po etaži oko 110 m2, s tim da potkrovlje za razliku od prizemlja i kata nije uređeno za stanovanje. Kući pripada i okućnica površine oko 1000 m2 dok je njena anagrafska oznaka [adresa]. Tužiteljica tvrdi da su stranke prije 15-ak godina sinu PO darovali prizemlje kuće kojeg on koristi za stanovanje i da je nakon toga u njihovom suvlasništvu ostao kat i potkrovlje te pripadajuća okućnica. Tužiteljica tvrdi da je tuženik bez ikakvog povoda i razloga prije desetak godina počeo sa uvredama i prijetnjama tužiteljici da bi je u konačnici izbacio na ulicu, ne dozvoljava joj da dođe u kuću i da je u međuvremenu njihov brak razveden. Tužiteljica tvrdi da kat i potkrovlje kuće i dalje koristi samo tuženik, a da se tužiteljica zbog njegove agresije i prijetnji boji i približiti kući. Stoga tužiteljica, a kao suvlasnica kata, potkrovlja i pripadajuće okućnice postavlja tužbeni zahtjev opisan u izreci presude, smatrajući da ima pravni interes da svoje suvlasništvo i bračnu stečevinu deklarira sudskom odlukom i da joj tuženik omogući suposjed zbog čega i postavlja tužbeni zahtjev opisan u izreci presude kao i prijedlog za izdavanje privremene mjere, kojom bi se tuženiku zabranilo bilo kakvo onemogućavanje i sprječavanje tužiteljice u posjedovanju predmetne nekretnine, koji je konačno uređen podneskom od 14. travnja 2026..

2. U odgovoru na tužbu tuženik se usprotivio istoj u cijelosti s prijedlogom da se odbije, a tužiteljica obveže na plaćanje troškova ovoga postupka kao i da se odbije prijedlog za izdavanje privremene mjere budući tužiteljica nije dokazala da su se ispunili uvjeti propisani člankom 346. stavak 1. Ovršnog zakona. Tuženik ne spori da su stranke ovoga postupka bivši bračni drugovi te da je njihov brak pravomoćno razveden 2015. godine. Ne spori ni da je 1993., sagrađena obiteljska kuća na nekretnini koja je opisana u izreci presude u koju su se stranke zajedno s djecom uselile 1994. Tuženik ne spori ni da je prizemlje stambene kuće darovano od strane parničnih stranaka sinu PO.

3. Tuženik spori identifikaciju predmetne nekretnine odnosno površinu samog objekta i okućnice tvrdeći da je ista puno veća nego što tužiteljica tvrdi, te smatra da je tužbeni zahtjev neodređen da bi se o njemu moglo meritorno raspravljati i meritorno odlučiti jer tužiteljica tvrdi da je predmet postupka obiteljska kuća-kat i potkrovlje, površine 110 m2, po etaži te pripadajuće okućnice od 1000 m2, i to nekretnine koja nosi oznaku č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] koja prema zk stanju ima površinu od 49177 m2. Stoga smatra da tužiteljica treba točno odrediti odnosno individualizirati predmet spora.

4. U tijeku postupka izveden je dokaz čitanjem zk izvatka ovoga suda ZU 2484 K. O. [katastarska općina] za č. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] od 24. travnja 2022., rješenja o nasljeđivanju ovog suda iza smrti FO. V broj O-372/75 od 27. rujna 1976., prijepisa posjedovnog lista broj 2620 Ureda za katastar Imotski, rješenja o nasljeđivanju iza smrti NO broj O-358/16 od 30. rujna 2016., javnog bilježnika Petra Ujevića, izveden je dokaz saslušanjem CO pok. FO, JO. Ivana, VOŠ, LO. Ć, ZO, ČO pok. Š i ĆOŠ kao svjedoka u postupku, izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice i tuženika kao parničnih stranaka.

5. Tužbeni zahtjev tužiteljice i prijedlog za izdavanje privremene mjere su neosnovani.

6. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice da se utvrdi suvlasnicom nekretnina koje su označene u izreci presude i to za ½, a koje je ona stekla svojim radom u bračnoj zajednici, koje predstavljaju bračni stečevinu i da joj tuženik omogući suposjed predmetne nekretnine.

7. Tuženik ne spori da su stranke ovog postupka bivši supružnici, da su se vjenčali 1982., i da se kuća koja je predmet postupka sagradila 1993., nakon što su se zajedno s djecom vratili iz [adresa], sve na nekretnini koja je pripadala tuženikovoj obitelji u [adresa], u [adresa]. Tuženik spori tužiteljici suvlasništvo i da nekretnina predstavlja bračnu stečevinu, smatrajući da je on sam sagradio kuću i uredio okućnicu isključivo svojim radom i sredstvima i da je nekretnina na kojoj je kuća sagrađena njegova posebna imovina koju je stekao nasljedstvom od svoga oca GO te diobom sa sunasljednicima majkom i bratom, a koju je tuženikov otac GO stekao od svoga oca sada pok. FO. Tuženik nije osporio da je prizemlje kuće zajedno sa tužiteljicom darovao sinu PO prije 15-ak godina.

8. Nesporno je da su stranke brak zaključile 1982., znači prije stupanja na snagu Obiteljskog zakona koji je u primjeni od 01. srpnja 1999., što znači da se u ovoj pravnoj stvari ima primijeniti Zakon o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine" broj 11/78, 45/89 i 59/90, - dalje: ZBPO) što znači da je potrebno utvrditi doprinos bračnih drugova na imovini koju su stekli zajednički u braku. Sukladno odredbi članka 277. ZBPO zajednička imovina bračnih drugova je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz iste imovine.

9. Člankom 278. ZBPO određeno je da je posebna imovina ona koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, te imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od onog opisanog u članku 277. ZBPO (nasljeđivanje, darovanje i slično).

10. Po mišljenju ovoga suda mjerodavne su upravo citirane zakonske odredbe slijedom čijih određenja svaki bračni drug može za vrijeme trajanja braka ili nakon prestanka braka, tužbom zahtijevati da sud utvrdi koliki je njegov dio u zajedničkoj imovini ili dijelu te imovine ili na pojedinoj stvari iz te imovine. Kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine. Kod utvrđivanja doprinosa bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, sud vodi računa, kako o zaradi svakog bračnog druga, tako i o radu u domaćinstvu i obitelji, brizi oko odgoja i podizanja djece, te i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećavanju zajedničke imovine kako to i propisuje članak 287. ZBPO.

11. Zbog svega naprijed navedenog trebalo je jasno utvrditi doprinos tužiteljice u smislu citirane zakonske odredbe i je li njen doprinos proizveo stvarnopravne ili obveznopravne učinke prema zajedničkoj volji i namjeri stranaka kod navedene gradnje.

12. Dokazima izvedenim u tijeku postupka utvrđeno je da su stranke zajedničke radile i gradile kuću za sebe i za svoju djecu, držeći da ulažu u zajedničku imovinu kako to u svom iskazu tvrdi i OO, tuženikov stric koji je bio u neposrednoj blizini od kada su se stranke vratile iz [adresa] i dopustio im da žive u njegovoj kući dok ne sagrade svoju, u čemu im je pomagala cijela obitelj i tužiteljičina i tuženikova. OO iskazuje da je cijela obitelj pomagala svesrdno želeći da njih dvoje što prije "stanu na noge" i da sagrade kuću u kojoj bi živjeli s djecom. Na ovakav način iskazao je i JO pok. ČO koji je tužiteljičin bliski rođak tvrdeći da je njega angažirala tužiteljičina majka s molbom "da spasim VO" jer je u to vrijeme doselila iz [adresa] u ratnom vihoru s malom djecom, što je on i učinio. Na ovakav način iskazao je LO pok. Ć i ZO rođena OO tetka tuženika kao i ČO tvrdeći da je tuženikova obitelj ustupila strankama ovoga postupka nekretninu koja je bila u vlasništvu njihove obitelji i koja ni dan danas nije zemljišnoknjižno uređena i koja ima veliku površinu. Iz iskaza saslušanih svjedoka može se izvući zaključak da je predmetna nekretnina pripadala predniku tuženika FO kojega je naslijedio tuženikov otac, majka i brat i da su oni kasnije u diobi dali strankama ovoga postupka određeni dio nekretnine kako bi na istoj sagradili kuću i uredili okućnicu. Izveden je zaključak da je dio nekretnine koji je predmet ovog postupka ustupljen strankama zajednički jer su oni tada bili bračni drugovi ili supružnici, sve s namjerom da zajedno sagrade kuću, za sebe i za svoju obitelj. Nesporno je da zemljišnoknjižno stanje na ovoj nekretnini nije sređeno i da je na ovoj nekretnini upisana kao vlasnica Republika Hrvatska i da prema izvatku iz posjedovnog lista ista ima površinu 49325 m2 i da je u naravi oranica i pašnjak, dok prema zemljišnoknjižnom izvatku ima površinu od 49177 m2. Međutim, stranke ovog postupka imaju točno određeni, realni dio koji spada na njihovu kuću i okućnicu za koje tužiteljica tvrdi da ima površinu od 1000 kvadrata. Iako tuženik spori površinu on u biti ne spori da je na čestici označenoj kao č. zem. [katastarska čestica] koja je upisana u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja kat i potkrovlje kuće u [adresa], na adresi [adresa], površine po etaži 110 m2 i pripadajuće okućnice površine 1000 m2, kuća koja je predmet ovoga postupka. Tužiteljica je odustala od dokaznog prijedloga da se izvrši identifikacija nekretnine po vještaku geometru, zbog toga što nije imala sredstava da podmiri troškove, zbog čega i prema uputi Županijskog suda u Zagrebu izraženo u odluci Gž- 3107/2024 od 10. veljače 2026. proizlazi da je tužbeni zahtjev neodređen i neodrediv, jer istom nedostaju utvrđenje fizičkog dijela nekretnine u naravi, koja je predmet postupka. Stoga je prvostupanjski sud upućen da se u ponovljenom postupku tužba vrati na ispravak ili dopunu jer ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njoj moglo postupati, kako to propisuje članak 109. u svezi s člankom 186.i 106. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22

– dalje: ZPP), pri čemu tužiteljica može ostvariti besplatnu pravnu pomoć u skladu s odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.

13. Sud je uvažio uputu višeg suda te je rješenjem od 31. ožujka 2026. naložio tužiteljici urediti tužbeni zahtjev tako što će odrediti koji fizički dio predmetne nekretnine čini njeno suvlasništvo i bračnu stečevinu, što bi joj tuženik bio dužan predati u posjed. Tužiteljica je podneskom od 14. travnja 2026. uredila tužbeni zahtjev kojim traži da se utvrdi da je na upisanoj nekretnini sagrađena kuća koja se sastoji od kata i potkrovlja, a koja predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i suvlasništvo stranaka na jednake dijelove te postavlja podredni zahtjev ukoliko ne bude prihvaćen glavni tužbeni zahtjev i traži utvrđenje da je kat kuće sagrađen na kat d. č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 110 m2 bračna stečevina stranaka i njihovo suvlasništvo na jednake dijelove. Tužiteljica nije zatražila besplatnu pravnu pomoć sukladno odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, koji bi joj omogućio da u nedostatku materijalnih sredstava plati potrebna vještačenja, od kojih je tužiteljica i odustala još na ročištu održanom dana 23. ožujka 2023., zbog čega je i dalje ostalo neutvrđeno koji dio nekretnine predstavlja bračnu stečevinu stranaka i njihovo suvlasništvo kod činjenice da nekretnina ima površinu od 49177 m2. Tužiteljica nije predložila odgovarajuća vještačenja niti na okolnost bi li posebni dijelovi mogli imati status posebne samostalne uporabne cjeline koja je prikladna za samostalno izvršavanje suvlasničkih prava. Zbog svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

14. Sud je odbio prijedlog tužiteljice za izdavanjem privremene mjere jer tužiteljica nije učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Dakle, tužiteljica nije učinila vjerojatnim sve okolnosti propisane odredbom članka 346. stavak. 1. Ovršnog zakona.

15. O trošku postupka odlučeno je sukladno temeljem članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine» br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08 96/08, 123/08 , 57/11, 148/11, , 25/13, 89/14,70/19,80/22 dalje: ZPP). Kako je tuženik u cijelosti uspio u parnici trebalo je priznati za sastav odgovora na tužbu, za ročište održano dana 25.01.2023., 24.02.2023., 23.03.2023., 28.04.2023., 14.09.2023., 27.10.2023., 23.11.2023., 09.01.2024., 15.02.2024. i 14.03.2024., 31.03.2026., 29.04.2026., te za podneske od 30.01.2023., 20.12.2023., 20.04.2026. za svaku radnju po 100 bodova, za sastav žalbe od 22.05.2024. 125 bodova sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12 i dr.), ukupno 1725 bodova što uvećano za vrijednost boda od 2 EUR daje iznos od 3.450,00 EUR-a, koji iznos treba uvećati za iznos od 53,09 EUR na ime sudske pristojbe za žalbu, što ukupno daje iznos od 3.503,09 EUR-a koliko je tužiteljica dužna isplatiti tuženiku na ime troškova ovoga postupka.

U Imotskom, 9. lipnja 2026.

SUDAC

Nevenka Kolovrat

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana nadležnom Županijskom sudu, a putem ovog suda.