Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču - Parenzo

Turistička 2, 52440 Poreč-Parenzo

Posl. br. P-459/2025-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču - Parenzo, po sucu toga suda Sanji Oroz, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice ČN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Nikoli Bašu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika VN, nepoznata boravišta, zastupanog po privremenom zastupniku Tomislavu Brajkoviću, odvjetniku u Poreču, radi isplate, nakon javne glavne rasprave zaključene 30. travnja 2026. u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice i privremenog zastupnika tuženika, 09. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužiteljica ČN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] temeljem zakona dosjelošću stekla pravo vlasništva na 1/8 zemljišta upisanog u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kat.čest.br. ZGR. 79, pa je tuženik HN pok BN, kao suvlasnik 1/8 zemljišta upisanog u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kat.čest.br. ZGR. 79, dužan trpjeti da tužiteljica temeljem ove presude ishodi u zemljišnim knjigama upis uknjižbe prava vlasništva prethodno navedene i opisane nekretnine u Zemljišne Knjige Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Poreču- Parenzo na svoje ime i vlasništvo u navedenom suvlasničkom omjeru, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi tvrdi da od 1979., dakle više od 40 godina, kao istiniti i pošteni samostalni posjednik posjeduje zemljište upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kat.čest.br. ZGR. 79. Kao suvlasnik predmetne nekretnine u 1/8 dijela u navedenom zemljišno-knjižnom ulošku da je upisan tuženik ŽN pok. BN. U posjed navedene nekretnine tužiteljica da je stupila tijekom 1979. kada je zajedno sa suprugom FN kupila kuću u [adresa] i to u neposrednoj blizini predmetne nekretnine. Predmetnu nekretninu tužiteljica da je počela koristiti na način da ju je prvotno malčirala kao zapuštenu površinu zaraslu u šikaru koja se nalazi odmah pored navedene kuće. Potom, a što cijelo vrijeme od tada pa i dan danas čini, da ju koristi na način da istu redovito kosi i na njoj sadi i uzgaja povrće i ukrasno bilje. Posjed navedene nekretnine opisane tužiteljici sve vrijeme posjedovanja nitko ni na koji način da nije osporavao, pa niti tuženik. Tuženika u ovih preko 40 godina posjedovanja tužiteljica nije niti vidjela, slijedom čega da joj nije niti mogao predati valjanu (tabularnu) ispravu podobnu za uknjižbu njezinog prava vlasništva predmetne nekretnine. Obzirom na navedeno, te iz razloga što je tuženik upisan u Zemljišne knjige Općinskog suda u Pazinu, Zemljišno knjižni odjel Poreč-Parenzo kao suvlasnik 1/8 dijela zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kat.čest.br. ZGR. 79 to tužiteljica predlaže donošenje presude sadržaja kao u izreci.

2. U svom odgovoru na tužbu tuženik po privremenom zastupniku se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, osporava sve navode i prijedloge tužiteljice, te posebno ističe da se osporavaju svi navodi i dokazni prijedlozi tužiteljice, da se posebice osporava poštenje posjeda tužiteljice, to stoga što iz historijata tužbe proizlazi da je drugi suvlasnik predmetne nekretnine osoba povezana sa tužiteljicom istog prezimena, vjerojatno da se radi o bratu, pa da iz toga proizlazi da je tužiteljica znala da nema pravo na posjed predmetne nekretnine, te da postoji drugi poznati suvlasnik u udjelu od 14/16 dijela, iz čega proizlazi da posjed ima druga osoba, a ne tužiteljica, da je nemoguće dosjelošću steći pravo vlasništva samo na suvlasničkom dijelu, jer se taj suvlasnički dio proteže na svaki dio stvari, a na svaki dio predmetne nekretnine tužiteljica da ne može imati pravo na samostalni posjed, jer postoji drugi većinski suvlasnik koji isto ima pravo na posjed, da se tako uz poštenje posjeda osporava i samostalnost posjeda, da tuženik nije više među živima. Slijedom navedenoga, predlaže se da se tužbeni zahtjev odbaci odnosno podredno odbije.

3. Na pripremnom ročištu koje je održano 30. travnja 2026. tužiteljica je pojasnila, a nastavno na odgovor na tužbu u kojem privremeni zastupnik tuženika navodi da je s obzirom na stjecanje suvlasničkih dijelova predmetne nekretnine od strane UN tužiteljici moralo biti poznato da ista ne dolazi upisana kao vlasnica predmetne nekretnine, odnosno da ista nije vlasnica, pa da je stoga nepoštena, da je UN sin tužiteljice, pa da je upravo tužiteljica te suvlasničke dijelove, ukupno 14/16 dijela k. č. br. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] darovala istom, međutim da to nije dokaz njezinog nepoštenja, odnosno da to nisu okolnosti koje dovode u pitanje njezino poštenje obzirom da je tada, u vrijeme darovanja, ista smatrala da je vlasnica predmetne nekretnine u cijelosti.

4. U dokaznom postupku pročitano je: rodni list (str. 4), kupoprodajni ugovor (str. 5-6), izvadak iz zemljišne knjige (str. 7), te je proveden uviđaj na licu mjesta na k. č. br. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] uz sudjelovanje mjerničnog vještaka, saslušani su svjedoci EN, NN i UN, te je proveden dokaz saslušanjem tužiteljice sukladno odredbi čl. 265. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Sl. list SFRJ 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, NN 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje ZPP).

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Među strankama nije sporno da na nekretnini koja je predmetom ovog postupka dolazi upisan kao suvlasnik tuženik u 2/6 (1/8) dijela, na način kako se to tvrdi u tužbi, a tako proizlazi i iz izvatka iz zemljišne knjige (str. 7).

7. Sporno je i odlučno u ovom postupku zapravo je li tužiteljica bila samostalna i poštena posjednica sporne nekretnine i to u cijelosti, odnosno je li tužiteljica samostalna i poštena posjednica iste, te u tom kontekstu jesu li ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine na temelju zakona, odnosno dosjelošću, odnosno kada su te pretpostavke bile ispunjene ako jesu.

8. Iz provedenih je dokaza, uviđaja uz sudjelovanje mjerničnog vještaka Eduarda Klimana, dipl. ing. geod. - čiji nalaz i mišljenje sud cijeni kao potpun, razumljiv i u skladu s pravilima struke, te ga stoga prihvaća u cijelosti - utvrđeno da je nekretnina k. č. br. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], s tlocrtnom površinom prema službenom katastarskom stanju 111m2, u naravi livada na kojoj se nalazi nekoliko stabala, te ostaci drvene građe pokrivene salonit pločama, te da predmetna nekretnina s južne strane graniči s asfaltiranom ulicom i to podzidom koji istu dijeli od ulice, a koji je sačinjen od betona i kamena. S istočne strane među predmetne nekretnine čini suhozid, dok je sa zapadne strane vidljiv pokos u visini cca 1 m, koji je također na međi. Također je utvrđeno da se predmetna nekretnina nalazi neposredno uz asfaltiranu cestu u naselju Vižinada, preko puta kuće tužiteljice na adresi [adresa], ranije Vižinada 27A.

9. Iz iskaza saslušanih svjedoka, a čije iskaze sud cijeni u cijelosti vjerodostojnim, jer nisu drugim u postupku provedenim dokazima dovedeni u pitanje, pa je stajalište suda da ih treba cijeniti vrijednosno pozitivno - utvrđeno je da je u posjedu predmetne nekretnine od kad svjedokinja EN zna za sebe, a rođena je 1949. u [adresa], bila baka tužiteljice ĐN (Đilda) [adresa] rođ. Č, a nakon njezine smrti da je istu naslijedila majka tužiteljice PN, koja je također umrla, da bi nakon toga istu naslijedila ovdje tužiteljica. Predmetnu nekretninu da je baka tužiteljice koristila za držanje koza i na istoj da je nekada postojala ruševna nadstrešnica. Majka tužiteljice da je na predmetnoj nekretnini držala svoje stvari, kao i danas tužiteljica. Tako iskazuje i svjedokinja NN, koja navodi da je u [adresa] doselila kada je imala 20 godina (dakle 1968. – op.a.), međutim ranije da je išla u [adresa] u školu, pa da je poznavala tužiteljičinu baku V koja je bila kuharica u školi, pa da je znala da je sporna nekretnina njezina, jer je na istoj imala vrt i kokoške. U svom iskazu svjedok UN (sada suvlasnik predmetne nekretnine u 14/16 dijela, nakon što mu je majka darovala svoj suvlasnički udio, kako tužiteljica tvrdi u postupku, a tuženik ne osporava) – navodi da je suvlasničke dijelove predmetne nekretnine primio na dar od majke prije godinu dana ili nešto više, a inače da je predmetnu nekretninu njegova majka naslijedila od svoje majke.

9.1. U svom iskazu tužiteljica tvrdi da je kuću na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] kao i spornu nekretninu njezina baka (ĐN) naslijedila od svojih roditelja, a ne zna točno od mame ili od tate, međutim kako je bila nepismena i nije govorila hrvatski, da su joj bili dali još davno na potpis nekakve papire i ona (baka) da je bila ostala bez ove kuće sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na kućnom broju 27A. Da bi vratili tu kuću u njezino vlasništvo, odnosno u vlasništvo tužiteljičine obitelji, da su tu kuću morali otkupiti od općine 1979. na jednoj dražbi, pa da su zapravo otkupljivali ono što je nekada bilo njihovo i na to da se odnosi kupoprodajni ugovor na str. 5-6 spisa, a kao kupac da je upisan tužiteljičin suprug FN, koji je došao potpisati ugovor iz Zagreba, jer tužiteljica iz nekog razloga nije mogla. Međutim i kuća i sporno zemljište da je oduvijek bilo vlasništvo tužiteljičine obitelji, odnosno prednika njezine bake, a nakon bake, tužiteljičine mame i sada tužiteljice. Baka V da je umrla 1973., a iza nje da su ostali majka tužiteljice i njezin brat, ujak tužiteljice H, međutim on da je svoj dio nasljedstva u cijelosti prepustio majci tužiteljice, jer su se tako dogovorili, budući da je on bio otišao živjeti u [adresa]. Majka tužiteljice PN da je umrla 2013. Tužiteljica da ima sestru, a da je također imala i jednog brata koji je umro, međutim oni da nisu naslijedili ništa u [adresa] iz razloga što su suprug tužiteljice i tužiteljica bili dali novac po kupoprodajnom ugovoru sa str. 5-6 i što su uredili ove nekretnine i održavali ih, kako kuću, tako i ovo sporno zemljište, a oni za to nisu bili zainteresirani i tako je dogovoreno. Tužiteljica da je vlasnica ove kuće na k. č. br. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i ove sporne nekretnine u cijelosti i samo ona da je u posjedu tih nekretnina, nitko drugi.

9.2. Kako iskaz tužiteljice drugim u postupku provedenim dokazima nije doveden u pitanje, a sukladan je iskazima saslušanih svjedoka i pročitenim ispravama u spisu, sud ga cijeni istinitim i vjerodostojnim.

9.3. Čitanjem rodnog lista (str. 4) utvrđeno je da je tužiteljica rođena 1948. godine u [adresa] od majke PN koja je bila rođena 1930., te da je 1971. godine sklopila brak u [adresa] s FN.

9.4. Čitanjem kupoprodajnog ugovora (str. 5-6) utvrđeno je da je isti sklopljen 25. travnja 1979. nakon provedenog javnog nadmetanja putem stavljanja pismenih ponuda između prodavatelja Općine Poreč i kupca FN, predetom koje kupoprodaje je bila stambena zgrada u [adresa], sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica]., k. o. [katastarska općina].

10. Iz tako provedenih dokaza nedvojbeno je utvrđeno da je tužiteljica svakako od 2013. (kada joj je umrla majka PN), a posredno putem majke i prije toga od prije 1973. (kada je umrla baka ĐN), u kontinuiranom, samostalnom posjedu sporne nekretnine više od 40 godina, te da je u posjedu predmetne nekretnine bila i u vrijeme darovanja suvlasničkog dijela iste sinu UN. Okolnost da je u to vrijeme darovanja znala da ne dolazi upisana kao suvlasnica na predmetnoj nekretnini u cijelosti, nije okolnost, obzirom na sve utvrđeno iz provedenih dokaza – koji bi ukazivao na to da je tužiteljica imala razloga sumnjati da joj pravo na posjed ne pripada, kada je iz provedenih dokaza nedvojbeno utvrđeno da je ista smatrala da je to nekretnina koju je naslijedila u cijelosti od svoje majke, odnosno da je ista ostavština njezine bake.

11. Predmetom ovog postupka je utvrđenje prava vlasništva na nekretnini. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva je i pravni institut dosjelosti na kojem tužiteljica, a ista je pravna slijednica B, te ON zasniva svoj tužbeni zahtjev. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim, samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog. Pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu čim se ispune sve propisane pretpostavke. U konkretnom slučaju tužiteljica je računajući i svoje pravne prednike u posjedu predmetne nekretnine više od 20 godina, pa se kao mjerodavna može primijeniti odredba čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/14 dalje ZV) prema kojoj samostalni posjednik nekretnine, kojemu je posjed barem pošten, stječe istu dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

12. Prema čl. 11. st. 2. i čl. 18. st. 5. ZV-a samostalnost i poštenje posjeda se predmnijevaju, a tuženik u ovom postupku nije dokazao suprotno.

12.1. Ovdje valja spomenuti i to da je tuženik na predmetnoj nekretnini uknjižen 1958. godine na temelju rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-63/56 od 19. lipnja 1956. kao unuk pok. BN, i da je u tom postupku utvrđeno da je isti nepoznata boravišta. Temeljem ovih podataka sud nije utvrdio da bi bilo riječi o preminuloj osobi ako se ima u vidu da je u trenutku upisa, budući drugačije nije zabilježeno, tuženik bio punoljetan iz čega proizlazi daljnji zaključak da je u vrijeme podnošenja tužbe mogao imati 87 godina.

13. Slijedom svega navedenog, tužiteljica je dosjelošću stekla pravo vlasništva nekretnine koja je predmetom postupka.

14. Prema odredbi čl. 130. st. 1. ZV-a tko stekne pravo vlasništva nekretnina na temelju zakona, a tu spada i dosjelost i nasljeđivanje, ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, pa je sukladno istoj, a temeljem gore navedenog odlučeno kao u izreci.

15. Kako tužiteljica nije tražila trošak, a uspjela je u postupku, već je trošak zatražio privremeni zastupnik tuženika (a o njemu će biti odlučeno posebnom odlukom po pravomoćnom okončanju ovog postupka) o istom nije ni odlučivano.

U Poreču, 09. lipnja 2026.

S u d a c:

Sanja Oroz

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu, a podnosi se putem ovog suda, u roku od 15 dana od dana dostave.

Dna:

1. Tužiteljica p.p.,

2. Tuženik, po privremenom zastupniku.