Republika Hrvatska

Poslovni broj Gž-503/2024-3

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Lidije Oštarić Pogarčić predsjednice vijeća, Branke Ježek Mjedenjak članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Nataše Peršić Brleković članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja AU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Ljubičić - Vrdoljak & partneri u Splitu, protiv tuženika 1. BU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. SU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. VU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. LU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 5. HU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, rješavajući žalbu tužitelja, podnesenu protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna Služba u Sinju, poslovni broj P-2986/2015 od 22. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 9. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna Služba u Sinju, poslovni broj P-2986/2015 od 22. siječnja 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev slijedećeg sadržaja:

"I. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina koja postoji između tužitelja i tuženika 1. ČU, a koja se odnosi na dvije obiteljske kuće sa svim pripadnostima i služnostima, koje nekretnine su izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje obiteljske kuće su prikazane u Skici izmjere od 10.10.2023., koja čini sastavni dio Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivice Marinovića predane sudu dana 10.10.2023. i označene kao lik A, B i C, i baš na način da tužitelju CU u isključivo vlasništvo i posjed pripada nekretnina u Skici izmjere od 10.10.2023. koja Skica čini sastavni dio Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivice Marinovića označena kao LIK „A“ ,zatim OBJEKT a, ŠRAFIRANI DIO LIKA „B“ zajedno sa svim pripadnostima i služnostima te pomoćnim objektima koja nekretnina je izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina].

II. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina između stranaka, a koja postoji u odnosu na slijedeće nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], sve upisano u posjedovnom listu ... k. o. [katastarska općina] te čest. zem. [katastarska čestica] upisana u posjedovnom listu ... k. o. [katastarska općina] i to baš na način da tužitelju bude izdvojen materijalni dio koji odgovara idealnom dijelu od 1/6 dijela, a tuženima materijalni dio koji odgovara svakom tuženiku idealnom dijelu od 1/6, a za slučaj da se materijalna dioba ne može provesti ima se provesti civilna dioba."

2. Protiv presude žalbu podnosi tužitelj, zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25. - dalje ZPP) uz prijedlog da se presuda preinači prihvaćanjem tužbenog zahtjeva podredno da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovo suđenje pred drugog suca pojedinca.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet parnice je zahtjev za razvrgnuće suvlasničke zajednice stranaka na nekretninama pobliže označenim u izreci pobijane presude, na koju parnicu je tužitelj upućen nakon što je rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj R1-22/05 od 31. ožujka 2006. obustavljen izvanparnični postupak zbog spora među suvlasnicima.

6. Tijekom prvostupanjskog postupka je utvrđeno da su tužitelj i tuženici braća i sestre koji su iza pok. roditelja - oca ZU preminuo 1996. i majke UU preminule 2003., naslijedili predmetne nekretnine, iako nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije navedena u rješenjima o nasljeđivanju, da drže u posjedu dio [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini oko 14.298 m2, koja u naravi predstavlja gospodarsko imanje sa dva stambena objekta uz asfaltiranu cestu i pratećim gospodarskim objektima među kojima je najveći štala (garaže, bunar, dimna kuhinja…), da je imanje u cijelosti ograđeno suhozidom, dijelom građevinsko a dijelom poljoprivredno zemljište, da preostale nekretnina iz k. o. [katastarska općina] predstavljaju poljoprivredno zemljište, da tužitelj AU sa obitelji istanjuje u jednom stambenom objektu (prijašnja roditeljska kuća) a tuženik 1. BU u drugom (prije je pripadao stricu stranaka), da su braća AU i BU sudjelovali u nadogradnji kuća i gospodarskih objekata, dijelom samostalno dijelom međusobno si pomažući, da su se tijekom postupka mijenjali interesi i navodi stranaka vezano za prijedloge diobe, da su u konačnici tri brata AU, BU i SU iskazali interes za podjelu početnog dijela nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji se proteže od ceste prema unutrašnjosti, na kojem se nalaze stambeni i gospodarskih objekti sa okolnim zemljištem dok sestre VU, LU i HU, koje nisu nastanjene u [adresa], svoj dio naslijeđenih nekretnina prepuštaju braći, da je po nalogu suda a sukladno navodima i pokazivanju stranaka, prvenstveno tri brata, vještak mjernik napravio prijedlog diobe čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prethodno ustvrdivši da je moguća fizička dioba predmetne nekretnine.

7. Prema prijedlogu diobe sačinjenom po vještaku mjerniku stambeni objekt u kojem stanuje tužitelj s pripadajućim dvjema pomoćnim zgradama te okolnim zemljištem označen kao lik „A“ ukupne površine 3.505 m2 pripao bi tužitelju, središnji gospodarski objekt - Štala s pripadajućim okolnim zemljištem označen kao lik „B“ ukupne površine 2.226 m2 pripao bi 2. tuženiku SU, stambeni objekt u kojem stanuje 1. tuženik RU s pripadajućim trima pomoćnim zgradama te okolnim zemljištem označen kao lik „C“ ukupne površine od 4.172 m2 pripao bi ovome tuženiku, sjeverno od likova A, B i C formiran je put označen kao lik „D“ koji izlazi na javnu prometnicu i ostao bi u suvlasništvu svih diobnika, sjeverno od puta formiran je lik „E“ ukupne površine od 4.012 m2 koji bi pripao tuženicama - sestrama 3. ĐU, 4. LU i 5. HU.

8. Kako su svi tuženici prešutno pristali na ovakvu diobu a tužitelj je novo uređenim tužbenim zahtjevom zatražio veću površinu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], od one koja bi mu po prijedlogu mjernika trebala pripasti (šafrirani dio označen po tužitelju na skici lica vještaka), čime se smanjuje površina nekretnine koja bi trebala pripasti tuženiku 2. EU, sa čime se preostala dva brata ne slažu, sud prvog stupnja je odbio u cijelosti tužbeni zahtjev. Zaključak je suda da sporni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima površinu 14.298 m2, da bi svaka od stranaka na ime svoje 1/6 dijela nasljedstva trebala dobiti površinu od 2.383 m2 kada bi svi dijelovi predmetne nekretnine imali jednaku vrijednost, što nemaju budući da je dio predmetne nekretnine građevinsko zemljište s izgrađenim objektima, a dio neuređeno poljoprivredno zemljište, da bi po prijedlogu diobe vještaka mjernika tužitelju pripao dio koji ima površinu od 3.505 m2 s izgrađenim objektom, dakle u površini i vrijednosti veći dio no što bi mu pripadao po zakonskom redu nasljeđivanja, s čim su se tuženici prešutno i usuglasili. Međutim, tužitelj potražuje dodatnu površinu građevinskog dijela (gotovo polovinu lika B), i dodatni dio objekta te dio poljoprivrednog zemljišta sa sjeverne strane, što bi ukupno davalo više od 5.000 m2, odnosno dvostruko više od onoga što bi ga temeljem nasljeđivanja pripadalo, pri čemu sud utvrđuje da tužitelj nije dokazao svoje tvrdnje da bi mu pripadao veći dio suvlasništva stečenog dosjeloću i građenjem.

9. Stoga prvostupanjski sud tužbeni zahtjev smatra neosnovanim budući da uvelike premašuje ono što bi tužitelja pripadalo na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok u odnosu na sve ostale nekretnine utvrđuje da tužitelj nije postavio zahtjev o kojem bi se moglo odlučivati, odnosno nije se očitovao koje nekretnine ili koje dijelove kojih nekretnina traži na ime svog suvlasničkog dijela. Pritom se poziva na odredbe Zakona na o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. - dalje ZV) koje reguliraju razvrgnuće suvlasništva, dok o troškovima postupka ne odlučuje jer tuženici, koji su uspjeli u postupku, takav zahtjev nisu postavili.

10. U donošenju pobijane presude nije počinjena niti jedna od bitnih procesnih povreda iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a pa tako niti apsolutno bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju se neosnovano upire sadržajem žalbe tužitelja budući da pobijana presuda nije nerazumljiva, u istoj su izneseni jasni i neproturječni razlozi o odlučnim činjenicama koji ne proturječe stanju u spisu te ih je moguće valjano pravno ispitati.

11. Protivno žalbenim navodima nije počinjena bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a niti bitna povreda iz članka 354. stavak 1. ZPP- a u vezi s člankom 260. ZPP-a u odnosu na izradu nalaza i mišljenja vještaka mjerničke struke Ivice Marinovića te davanja odgovora na pitanja i primjedbe tužitelja vezano za vještačenje. Naime, sud prvog stupnja je prihvatio nalaz i mišljenje ovog vještaka kao detaljan i stručan, izrađen po pravilima struke i nalozima suda, pri čemu se vještak detaljno i obrazloženo očitovao o svim pitanjima koje su stranke postavile tako da dodatnim prigovorima tužitelja kojima isti izražava nezadovoljstvo predloženom diobom, nalaz i mišljenje vještaka nije doveden u sumnju, niti je tužitelj onemogućen u raspravljanju jer je imao mogućnost postavljati pitanja i stavljati primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka te na iste dobiti odgovor kada je vještak saslušan na raspravi.

12. Neosnovano tužitelj žalbom tvrdi da bi bila počinjena bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a u vezi s člankom 338. stavak 4. ZPP-a, budući da obrazloženje pobijane presude sadrži sve ono što je potonjom odredbom ZPP-a propisano.

13. Pravilno je sud prvog stupnja pobijanom presudom odbio kao neosnovan postavljeni tužbeni zahtjev, iako je prema stajalištu ovog suda, a sve s obzirom na utvrđeno činjenično stanje, to trebalo učiniti iz drugih razloga.

14. Treba primijetiti da se predmetni postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice provodi prema izvanknjižnom stanju i podacima postojećim u katastru zemljišta i posjedovnim listovima ... k. o. [katastarska općina] i ... k. o. [katastarska općina], prema kojima podacima je pok. otac stranaka ZU upisan posjednikom [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali samo površine od 5.056 m2 a tužitelj tvrdi da sa braćom i sestrama drži u posjedu suhozidom ograđeno gospodarsko imanje od cca 14.000 m2. Prema utvrđenju suda radi se o nekretnini za koju postoji najveći interes stranka jer predstavlja seosko gospodarstvo obitelji ZU na kojem se nalaze stambeni i prateći gospodarski objekti. U odnosu na preostale nekretnine koje u ukupnoj površini iznose 13.588 m2 (43 čestice), otac tužitelja je upisan kao posjednik u katastru zemljišta. Prema držanju stranka u postupku proizlazi da među njima (braćom i sestrama) nema spora da u posjedu i izvanknjižnom vlasništvu drže nekretnine koje su predmetom ovog postupka.

15. Međutim, prvostupanjski sud nije uzeo u obzir da je po nalogu suda tijekom 2022., tužitelj u spis dostavio odgovarajuće zemljišnoknjižne izvatke za predmetne nekretnine u koje je sud prvog stupnja izvršio uvid. Na taj je način utvrđeno da je na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (bez upisane ukupne površine) kao knjižni vlasnik za cijelo upisana Republika Hrvatska dok na preostalim nekretninama upisanim u k. o. [katastarska općina] postoji upis brojnih suvlasnika, fizičkih osoba, u različitim suvlasničkim omjerima, a na nekima čak i upis suvlasništva ovdje stranaka. Za dvije nekretnine je utvrđeno da uopće nisu upisane u zemljišnim knjigama.

16. Prema još uvijek aktualnom stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske (dalje VSRH) iz rješenja broj Gzz-18/1993 od 15. lipnja 1993. pravo zahtijevati diobu nije ograničeno samo na one nekretnine koje su upisane u zemljišne knjige, ono postoji u odnosu na sve nekretnine u suvlasništvu tj. one koje su stečene knjižnim tako i one koje su stečene vanknjižnim putem i koje kao takve nisu upisane u zemljišne knjige.

17. Nadalje, treba voditi računa i o pravnom shvaćanju VSRH broj Su IV- 148/2018 od 15. lipnja 2018. prema kojem: „Suvlasnici u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina su jedinstveni i nužni suparničari te se samo u odnosu na suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina može donijeti odluka kojom se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina.“

18. Kako je utvrđeno da stranke ovog postupka nisu zemljišnoknjižni vlasnici predmetnih nekretnina u odnosu na koje se predlaže razvrgnuti suvlasničku zajednicu a u pogledu kojih tužitelj tvrdi da je izvanknjižno vlasništvo stečeno dosjelošću, nasljeđivanjem roditelja i građenjem te iako bi u smislu članka 47. stavak 1. ZV-a svaki suvlasnik (knjižni i izvanknjižni) mogao zahtijevati razvrgnuće suvlasničke zajednice, za razliku od onog suvlasnika koji je kao takav upisan u zemljišne knjige, izvanknjižni suvlasnik mora dokazati izvanknjižno stjecanje prava vlasništva, odnosno valjanu pravnu osnovu za stjecanje. Dokazivanje ovih činjenica ne može biti predmet izvanparničnog postupka, radi čega je pravilno po sudu prvog stupnja tužitelj upućen u parnicu. U pokrenutoj parnici tužitelj je činjenice vezane za stjecanje prava vlasništva trebao dokazivati ali u odnosu na osobe koje su pasivno legitimirane za takav zahtjev, odnosno knjižne vlasnike i suvlasnike.

19. Međutim, stranke prethodno ovome postupku nisu pokrenule postupak sređivanja vlasništva na predmetnim nekretnina niti je to učinjeno tijekom ovog parničnog postupka. U ovome slučaju zemljišnoknjižni vlasnici nemaju saznanja da treće osobe među sobom provode postupak razvrgnuća njihovih nekretnina.

20. Republika Hrvatska kao upisani vlasnik nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije sudjelovala u ovome postupku niti ima saznanja da se isti vodi. Tužitelj nakon što je iz izvanparničnog postupka upućen u parnicu, nije tužbom obuhvatio Republiku Hrvatsku iako postavljenim tužbenim zahtjevom traži, između ostalog, da se utvrdi da realni, točno određeni dio ove nekretnine, pripadne njemu u isključivo vlasništvo. U odnosu na takav zahtjev pasivno legitimiran može biti samo zemljišnoknjižni vlasnik. Jednako tako niti preostali uknjiženi suvlasnici ostalih nekretnina, nisu obuhvaćeni ovim postupkom, iz čega proizlazi zaključak da tužitelj u odnosu na osobe koje bi trebale biti pasivno legitimirane, nije prethodno utvrdio da je vlasnik dijela nekretnina koje zahtjeva za sebe.

21. U slučaju kada bi sud proveo postupak razvrgnuća suvlasništva u odnosu na stranke od kojih su jedna ili više njih izvanknjižni suvlasnici nekretnine koja je predmet razvrgnuća i o tome donio odluku kojom razvrgava suvlasništvo, takva odluka ne bi bila provediva u zemljišnoj knjizi i za stranke bi predstavljala neostvarivo (golo) pravo. Posljedično, ne bi se mogla ostvariti niti svrha (smisao) navedenog postupka - prestanak (su)vlasništva jer suvlasništvo na nekretninama koje su predmet razvrgnuća ne bi prestalo.

22. Slijedom navedenog, kako je pravilnom primjenom materijalnoga prava trebalo jednako odlučiti o tužbenom zahtjev odnosno istog odbiti, kao što je to učinio sud prvog stupnja, žalbu tužitelja je valjalo odbiti kao neosnovanu pa je odlučeno kao u izreci ove presude pozivom na članak 368. stavak 2. ZPP-a.

U Rijeci 9. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća

Lidija Oštarić Pogarčić