Poslovni broj: Us I-4716/2024-11

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6, Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda Sanda Jeromela, uz sudjelovanje Sanje Kobilšek Ponjan, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice TE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Tomislav Strniščak, odvjetnik iz Čakovca, Bana Jelačića 22b, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, Zagreb, Margaretska 3, OIB: 02958272670, radi prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnova ozljede na radu, nakon usmene i javne rasprave, 9. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, KLASA: UP/II-502-03/24-01/1458, URBROJ: 338- 01-06-05-24-02 od 14. listopada 2024. i rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Zagreb, Područne službe Koprivnica, KLASA: UP/I- 502-03/24-02/97, URBROJ: 338-06-02-24-12 od 28. svibnja 2024.

II. Odbija se zahtjev za naknadu troška upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, KLASA: UP/II-502-03/24-01/1458, URBROJ: 338-01-06-05-24-02 od 14. listopada 2024., odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Zagreb, Područne službe [adresa], KLASA: UP/I-502-03/24-02/97, URBROJ: 338-06-02-24-12 od 28. svibnja 2024., kojim tužiteljici zaposlenoj kod poslodavca Ministarstvo financija, Porezna uprava, ozljeda nastala 26. veljače 2024. izražena dijagnozom šifre prema MKB-10 klasifikaciji: S82.7 nije priznata ozljedom na radu niti su priznata prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu.

2. Tužiteljica pobija zakonitost osporavanog rješenja i ističe da činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno i da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Smatra da sama činjenica da je izdan protiv nje obvezni prekršajni nalog zbog neprilagođene brzine uvjetima na cesti ne znači da je skrivila prometnu nesreću budući da su vremenski uvjeti u vidu magle, skliskog kolnika i poledice tog dana stvorili objektivno opasnu situaciju uvjete za sve sudionike u prometu. Tuženik je samo temeljem činjenice da je izdan obvezni prekršajni nalog izveo zaključak o krivnji tužiteljice a da nije imao niti zapisnik o očevidu sa skicom mjesta događaja, tehničku dokumentaciju, opis dinamike prometne nesreće niti prometno vještačenje pa je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Navodi da je držala prometnih propisa ali da su uvjeti na cesti bili takvi da i najoprezniji vozač može izgubiti kontrolu nad vozilom. Tužiteljica je alkotestirana i utvrđeno je da nije bila pod utjecajem alkohola i kretala se redovnom rutom na posao pa se ne radi o nesavjesnom ili neodgovornom ponašanju tužiteljice. Nalaz i mišljenje prometnog vještaka Stivena Šijaka od 10. studenog 2024. potvrđuje da je tužiteljica postupala sa dužnom pažnjom, pri čemu je vještak utvrdio da se kretala dopuštenom brzinom od 41,20 km/h (ispod ograničenja), da je došlo do destabilizacije vozila uslijed magle, kondenzacije kolnika i nakupine šljunka uz rub kolnika, da bi do nezgode došlo vjerojatno i pri manjoj brzini radi nepovoljnih vremenskih uvjeta i da je nesreća mola biti izbjegnuta jedino da je kolnik održavan pa se ne radi o skrivljenom ponašanju tužiteljice već je do nezgode došlo uslijed objektivnih okolnosti. Poziva se na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske U-III-2729/2017 od 5. studenog 2019. u kojoj je ukazao na formalizam u primjeni mjerodavnog prava. Stoga predlaže da sud poništi osporeno i prvostupanjski rješenje i prizna tužiteljici predmetnu ozljedu dijagnoza šifre S82.7 ozljedom na radu uz priznavanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu. Potražuje troškove upravnog spora uvećano za zatezne kamate.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja, citira relevantne propise, opisuje kronologiju događaja, te ističe da u konkretnom slučaju nije ispunjen pravni uvjet za priznavanje ozljede na radu. Razvidna je prostorna i vremenska povezanost prometne nezgode čime se ista ima smatrati nastalom na redovnom putu od stana do posla. Policijski službenici obavljenim očevidom na licu mjesta utvrdili su da je predmetna prometna nesreća izazvana protupravnim ponašanjem tužiteljice zbog neprilagođene brzine vožnje uvjetima na cesti te je u svezi s navedenim izdan obvezni prekršajni nalog kojeg je tužiteljica podmirila i platila novčanu kaznu zbog prekršaja iz članka 51. stavka 1. kažnjivo po članku 51. stavku 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, čime su nesporno utvrđene okolnosti prometne nesreće i skrivljeno postupanje tužiteljice kao sudionika u prometu na redovnom odlasku na posao. Navodi tužiteljice o nepovoljnim vremenskim uvjetima nisu opravdanje za skrivljeno ponašanje u prometu i počinjenje prometnih prekršaja. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Sud je održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti tužitelja i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika i zainteresirane osobe, na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 89. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24), o čemu je tuženik bio upozoren u pozivu za raspravu.

6. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, te razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljenog u odgovoru na tužbu.

7. U konkretnom slučaju stranke ne osporavaju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja u smislu nastanka predmetne ozljede pod šifrom dijagnoze S82.7, već je sporna primjena odredbe članka 67. stavka 1. točke 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, broj: 80/13, 137/13, 98/19 i 33/23 dalje ZOZO), tj. postoji li skrivljeno, nesavjesno odnosno neodgovorno ponašanje tužiteljice koje je izravno doprinijelo štetnom događaju.

8. Odredbom članka 66. ZOZO-a propisano je da se ozljedom na radu prema ovome Zakonu smatra:

1. ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju,

2. bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, 3. ozljeda nastala na način iz točke 1. ovoga članka koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju,

4. ozljeda, odnosno bolest iz točke 1. i 2. ovoga članka koja nastane kod osigurane osobe i u okolnostima iz članka 16. ovoga Zakona.

9. Odredbom članka 67. stavka 1. točke 1. navedenog Zakona propisano je da se ozljedom na radu, u smislu ovoga Zakona, ne smatra ozljeda, odnosno bolest do koje je došlo zbog skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto (npr. tučnjava na radnom mjestu ili u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga i sl.).

10. Prema ocjeni suda, niti osporavanim rješenjem niti prvostupanjskim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.

11. Naime, uvidom u spis tuženika, utvrđeno je da je protiv tužiteljice pokrenut prekršajni postupak i donesen je obvezni prekršajni nalog KLASA: 211-07/24-4/30692 kojim je kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 390,00 Eura, kaznu je platila i nalog je postao pravomoćni a što tužiteljica niti ne osporava. Isto iz Potvrde Policijske postaje Vrbovec od 8. travnja 2024. razvidno je da je tužiteljica sudjelovala dana 26. veljače 2024. u prometnoj nesreći, da je ozlijeđena i opisana su oštećenja na vozilu, mjesto nesreće je fotografirano i skicirano i navedeno je da će protiv tužiteljice zbog izazivanja prometne nesreće i počinjenog prekršaja iz članka 51. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama uz primjenu članka 293. stavka 2. istog Zakona biti pokrenut prekršajni postupak.

12. Članak 51. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ( Narodne novine broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022, 133/2023, dalje ZSPC-a) propisuje da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, odnosno druge površine kojom se kreće te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

13. Tužiteljica je imala mogućnost protiv obveznog prekršajnog naloga podnijeti prigovor bilo zbog poricanja prekršaja bilo zbog izrečene kazne (članka 242. 4 Prekršajnog zakona) a što tužiteljica niti ne tvrdi da je učinila, čime je priznala počinjenje prekršaja. U smislu članka 241. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/2007, 39/2013, 157/2013, 110/2015, 70/2017, 118/2018, 114/2022) plaćanje novčane kazne prije podnošenja prigovora ili nakon što je prigovor podnesen, smatra se okrivljenikovim odricanjem od prava na podnošenje prigovora odnosno odustajanjem od već podnesenog prigovora protiv obaveznog prekršajnog naloga, pod uvjetom da je u uputi o pravu na prigovor na to upozoren. Tužiteljica ne spori da je dana 22. travnja 2024. platila novčanu kaznu po obveznom prekršajnom nalogu i da nije izjavila prigovor.

14. Tužiteljica u žalbi protiv prvostupanjskog rješenja ne spori da je počinila prekršaj ali navodi da nije namjerno i da se ne radi o nesavjesnom postupanju te ne predlaže nikakve dokaze. Dakle, tužiteljica u žalbi nije tvrdila da je do gubitka kontrole nad vozilom nije došlo radi neprilagođene brzine osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama i dr. već da to nije počinila namjerno. Tek u predmetnoj tužbi priložila je nalaz i mišljenje vještaka prometnog vještaka Stivena Šijaka od 10. studenog 2024. koji je sačinjen na zahtjev tužiteljice i nije provjerljiv jer ne sadrži osim fotografija vozila nikakvu dokumentaciju na kojoj se temelje zaključci vještaka pa ga kao takvog ovaj sud nije niti prihvatio. Tužiteljica je tek u tužbi predložila da je se sasluša ali ne i na koje okolnosti, da se saslušaju svjedoci na okolnost vremenskih uvjeta i stanja kolnika a koji koliko proizlazi iz spisa policije nisu bili sudionici prometne nesreće, te da se provede prometno vještačenje na okolnost dinamike nastanka prometne nezgode i da li njeno postupanje obzirom na vremenske uvjete predstavlja grubu nepažnju ili uobičajenu reakciju. Također tek je podneskom od 6. prosinca 2024. dostavila nove dokaze vezano uz vremenske uvjete predmetnog dana a ne navodi razloge koji su ju spriječili da to učini u upravnom postupku. Izvođenje navedenih dokaza na predložene okolnosti je po ocjeni ovoga suda stvar zasebnog prekršajnog postupka a ne predmetnog upravnog postupka odnosno ovog upravnog spora. Tužiteljica je mogla podnijeti prigovor protiv prekršajnog naloga kojim je mogla osporiti počinjenje prekršaja i dokazivati da je prilagodila brzinu stanju ceste i atmosferskim prilikama i da nema krivnje na strani tužiteljice, što je propustila učiniti a ne navodi nikakve razloge koji su je u tome spriječili. Svrha je prekršajnog postupka upravo utvrditi je li počinjen prekršaj ili nije i tko je odgovoran dok je svrha upravnog postupka odlučivanje o pravima iz osiguranja.

15. Upravna tijela izvršila su uvid u Prijavu ozljede na radu, Izjavu tužiteljice o ozljedi na radu, medicinsku dokumentaciju tužiteljice, kartografski prilkaz Google karte, izvršeno alkotestiranje tužiteljice, Izviješće PP Vrbovec od 14. svibnja 2024. i Potvrdu PP Vrbovec od 8. travnja 2024. te temeljem provedenog postupka i izvedenih dokaza donesena je odluka, dakle ne samo i isključivo temeljem činjenice da je izdan obvezni prekršajni nalog. Jednako tako tužiteljici je u upravnom postupku omogućeno da se očituje o svim činjenicama i okolnostima ali nije ničime dokazala da činjenično stanje ne bi bilo pravilno utvrđeno u upravnom postupku niti je predlagala niti dostavila dokaze koji bi ukazivali na suprotno.

16. Stoga, cijeneći da je prekršajna odgovornost tužiteljice utvrđena pravomoćnom odlukom kojom se utvrđuje krivom i kažnjava za činjenično i pravno opisani prekršaj te uzrokovanje prometne nesreće (u kojoj je zadobila tjelesne ozljede) sud cijeni pravilnim zaključak upravnih tijela da je do ozljeđivanja došlo skrivljenim ponašanjem tužiteljice, a što je pretpostavka primjene odredaba članka 67. točke 1. Zakona. Dakle, u konkretnom, slučaju pravomoćnim prekršajnim nalogom utvrđeno je da tužiteljica nije prilagodila brzinu vozila osobinama i stanju ceste uslijed čega je došlo do gubitka kontrole nad vozilom, izlijetanja vozila sa ceste i udarca u betonski stup. Skrivljeno ponašanje, u smislu članka 67. točke 1. Zakona, kao osnova za nepriznavanje prava po osnovi ozljede na radu, ne pretpostavlja nužno postojanje prekršajne, odnosno kaznene odgovornosti. U slučaju da protiv osobe, koja traži priznanje prava po osnovi ozljede na radu, nije pokrenut odgovarajući postupak pred sudom, nadležno javnopravno tijelo može ocijeniti ponašanje podnositelja zahtjeva skrivljenim u smislu propisa koji uređuju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja po osnovi ozljede na radu. Svaki oblik skrivljenog ponašanja isključuje mogućnost priznanja prava po osnovi ozljede na radu, kao što su nadležna tijela ocijenila i u predmetnom postupku, s time da je u konkretnom slučaju tužiteljici pravomoćno utvrđena i prekršajna odgovornost. U konkretnom slučaju, ozljeda tužiteljice je posljedica prometne nesreće koju je skrivila i za koji prekršaj je i proglašena krivom pravomoćnim obveznim prekršajnim nalogom.

17. Kako je dakle ova prometna nezgoda, u kojoj je tužiteljica zadobila ozljede, posljedica skrivljenog, nesavjesnog odnosno neodgovornog ponašanja tužiteljice, to u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za priznavanje istih ozljedom na radu u smislu odredbe članka 66. ZOZO već su ostvarene pretpostavke za primjenu odredbe članka 67.stavak 1. točke 1. istog Zakona, kako je to pravilno navedeno u osporavanom rješenju. Ovakav stav suda sukladan je postojećoj sudskoj praksi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske izraženoj u odlukama poslovni broj Usž-3955/22 od 13. prosinca 2022. i Usž-4516/25 od 27. svibnja 2026.

18. Slijedom svega navedenog, po ocjeni ovog suda, u upravnom postupku koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje upravne stvari, utvrđene su sve činjenice i okolnosti bitne za zakonito i pravilno rješavanja predmetne upravne stvari te je pravilno primijenjen pravni propis na temelju kojeg se riješila upravna stvar. Navodi tužiteljice nisu s uspjehom osporili zakonitost ni pravilnost osporenog rješenja niti su isti od utjecaja na drugačije rješenje predmetne upravne stvari, radi čega, po ocjeni ovog suda, nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.

19. Stoga je sud na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima, odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

20. O trošku upravnog spora sud je odlučio na temelju članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima kojim je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

U Zagrebu 9. lipnja 2026.

Sutkinja:

Sanda Jeromela

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. tužitelju po odvj.

2. tuženiku

3. z.o.

4. U spis