REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-3236/2024-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Mirjani Harapin, te Ljerki Perici, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice OP, Zlatar, Ksavera Šandora Đalskog 5g, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Tomislav Kuren, odvjetnik u Zagrebu, Ilica 253, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, OIB: 84397956623, kojeg zastupa opunomoćenica ŽP, radi prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, 9. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/24-01/03315103964, URBROJ: 341-99-05/3-24-2152 od 11. lipnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1.

Osporenim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/24-01/03315103964, URBROJ: 341-99-05/3- 24-2152 od 11. lipnja 2024. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, KLASA: UP/I 141-02/23-01/03315103964, URBROJ: 341-25-05/3-23-177428 od 15. ožujka 2024.

2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem tužiteljici nije priznato pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

3. Pravodobno podnesenom tužbom tužiteljica osporava zakonitost rješenja tuženika, u bitnome navodeći kako se osporeni akti temelje na nalazima i mišljenjima nadležnih tijela vještačenja u dva stupnja, koje nikada nije zaprimila, niti joj je u iste omogućen uvid. Osporava shvaćanje tuženika da se strankama dostavljaju samo upravni akti, a da nalazi i mišljenja vještaka to nisu . Navodi kako je u postupku činjenično stanje pogrešno utvrđeno te je u suprotnosti sa medicinskom dokumentacijom koja se nalazi u spisu predmeta kao i sa mišljenjem medicinskih stručnjaka koji su sudjelovali u izradi medicinske dokumentacije. Ističe kako je ocjenu radne sposobnosti bilo potrebno utvrđivati kroz sveukupno zdravstveno stanje te radnu sposobnost procjenjivati multidisciplinarnim pristupom unutar medicinske struke odnosno u toj bi procjeni trebali bi sudjelovati liječnici različitih specijalizacija (kardiolog, ginekolog-onkolog, endokrinolog, psihijatar). Budući da nije upoznata sa sadržajem nalaza i mišljenja vještaka navodi da su joj povrijeđena prava tijekom upravnog postupka. Pored navedenog prigovara sastavu tijela vještačenja navodeći da nisu poznati po imenu, specijalizaciji, iskustvu, stručnosti i dr., što dovodi do potpune netransparentnosti pa i nemogućnosti utvrditi je li netko od vještaka u sukobu interesa i da li udovoljava pretpostavkama za vještaka, a što ima za posljedicu povredu prava na pravičan postupak. Navodi da je u dobi od 55 godina, pa imajući u vidu naobrazbu, godine života i poslove koje je obavljala prije nego što joj je prestao radni odnos, ističe da se od nje ne može očekivati da se prekvalificira za obavljanje nekih drugih poslova. Smatra da je promjena u zdravstvenom stanju trajna, da se ne može otkloniti daljnjim liječenjem, stoga je došlo do potpunog gubitka radne sposobnosti.

3.1. Tužbom zahtjeva da sud poništi osporeno i prvostupanjsko rješenje, uz naknadu troškova spora.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je osporeno rješenje doneseno temeljem činjeničnog stanja utvrđenog u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima, da je osporavano rješenje obrazloženo i sadrži sve obvezne sastavne dijelove rješenja propisane člankom 98. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP), a da navodi i razlozi izneseni u tužbi nisu osnovani, odnosno nisu pravno odlučni iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja.

4.1. Tuženik navodi da su vještaci oba stupnja, u postupku provedenom u skladu s odredbom članka 125. stavka 3., članka 133. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj - 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje: ZOMO) i u skladu sa odredbama Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, broj: 67/17, 56/18 i 16/22, dalje: Uredba), suglasni u ocjeni da kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, niti djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti prema članku 39. ZOMO. Navodi da odredbama ZOMO, ZUP-a te Uredbom nije propisana obveza Zavoda da dostavlja strankama nalaze i mišljenja vještaka, kao dokaze na kojima se temelje rješenja, a koji nisu upravni akti, već se nalaz i mišljenje vještaka navodi u obrazloženju rješenja, dok je tužiteljica mogla sukladno članku 84. ZUP-a zahtijevati uvid u spise predmeta, pa tako i u nalaz i mišljenje vještaka.

4.2. Tuženik nadalje navodi da su vještaci Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Zavod za vještačenje) imenovani iz reda doktora medicine sukladno članku 3. Uredbe i kao takvi su prema članku 125. stavku 2. i 4. ZOMO-a ovlašteni za donošenje nalaza i mišljenja u postupku pokrenutom prijedlogom izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite za ocjenu radne sposobnosti osiguranik, a da su Vijeća vještaka revizora imenovana u skladu sa člankom 6. Pravilnika o reviziji i nadzoru medicinskog vještačenja u mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 40/15 i 70/18, u daljnjem tekstu: Pravilnik), te također, odredbama Uredbe i Pravilnika nije propisano da pri ocjeni radne sposobnosti u postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja, a s obzirom na određene bolesti od kojih osiguranik boluje, vještak mora biti iz određene specijalizirane grane medicine. Napominje da je Vijeće viših vještaka donijelo nalaz i mišljenje temeljem cjelokupne medicinske dokumentacije koja je bila dostavljena u tijeku upravnog postupka.

4.3. Tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev.

5. Sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24 i 39/26 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, dalje: ZUS), strankama je na raspravi održanoj 13. veljače 2026. i 22. svibnja 2026. dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima druge stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora. Na navedenoj raspravi, stranke spora u bitnome iskazuju kao u tužbi odnosno odgovoru na tužbu.

5.1. Tužiteljica predlaže provesti dokazni postupak sudsko medicinskim vještačenjem i njenim saslušanjem.

5.2. Tuženik se izvođenju daljnjeg dokaznog postupka na način kako je predložila tužiteljica protivio.

6. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja, sud je proveo dokazni postupak na način da je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljen sudu uz odgovoru na tužbu.

7. Provedeno je sudsko medicinsko vještačenje po ovlaštenom stalnom sudskom vještaku Damiru Vodopivecu, dr.med. specijalisti medicine rada određeno rješenjem suda od 13. veljače 2026. (str. 172. spisa). U spis je dostavljen nalaz i mišljenje imenovanih vještaka (str. 175.-177. spisa), te je sudski vještak i saslušan na ročištu 22. svibnja 2026. (str. 190. do 194. spisa).

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja ovog spora, sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, utvrđeno je da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je prvostupanjsko rješenje 15. ožujka 2024. doneseno u postupku po prijedlogu izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite od 2. listopada 2023., a prije donošenja rješenja pribavljen je nalaz i mišljenje Vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda Zagreb, KLASA: 141-02/23- 01/9777, URBROJ: 426-04-08/8-24-4, evidencijski broj vještačenja: 1018518 od 22. veljače 2024. kojim se utvrđuje da kod tužiteljice ne postoji trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti, a niti je radna sposobnost smanjena za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, budući da bolesna stanja tužiteljice ne umanjuju trajno radnu sposobnost za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične naobrazbe i sposobnosti.

10. Tuženik je odbio kao neosnovanu žalbu izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja uz obrazloženje koje je sadržano i u odgovoru na tužbu, pozivom na nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda u Zagrebu, KLASA: 141-02/23- 01/9777, URBROJ: 426-04-03/33-24-7, evidencijski broj vještačenja: 1057052 od 14. svibnja 2024., sadržaj kojega se citira u obrazloženju osporenog rješenja.

10.1. S obzirom da su stručna tijela vještačenja u oba stupnja suglasna da kod tužiteljice ne postoje okolnosti iz članka 39. ZOMO, tuženik obrazlaže da nema osnova da bi se žalbeni navodi uvažili i donijelo drugačije rješenje u predmetnoj upravnoj stvari.

10.2. Tuženik cijeni da je u postupku pravilno utvrđeno činjenično stanje, te je pravo stanje stvari obrazloženo u nalazu i mišljenju tijela vještačenja, pri tom se poziva na odredbe članka 13. stavka 1. Uredbe, te obrazlaže kako vijeće vještaka u prvostupanjskom postupku nije procijenilo da je nužno pregledati tužiteljicu kako bi se mogao donijeti nalaz i mišljenje, već je isti bilo moguće donijeti na temelju priložene medicinske dokumentacije.

11. Člankom 39. stavkom 1. ZOMO propisano je da smanjenje radne sposobnosti prema ovome Zakonu postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.

11.1. Prema stavku 2. članka 39. ZOMO preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.

11.2. Prema stavku 3. članka 39. ZOMO djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslov ima.

11.3. Prema stavku 4. članka 39. ZOMO potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preosta le radne sposobnosti.

11.4. Prema stavku 5. članka 39. ZOMO uzroci smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti su bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest.

12. Pravno relevantna činjenica da li je kod tužiteljice nastupilo smanjenje radne sposobnosti, potpuni ili djelomični gubitak radne sposobnosti, a propisano člankom 39. ZOMO u upravnom je postupku utvrđena na temelju nalaza i mišljenja nadležnih tijela vještačenja u oba stupnja, sukladno odredbama članka 125. stavka 3. i 133. stavka 3. ZOMO.

13. U ovom predmetu, prema navodima tužbe sporna je ocjena zdravstvenog stanja tužiteljice i suglasni zaključak nadležnih tijela vještačenja da kod tužiteljice nisu nastupile okolnosti iz članka 39. ZOMO.

14. Budući da se radi o primjeni stručno medicinskog znanja, kojim ovaj sud ne raspolaže, proveden je dokazni postupak sudsko medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Damiru Vodopivecu dr.med. specijalisti medicine rada iz Zagreba.

14.1. Zadatak vještaka bio je, sukladno priležećoj medicinskoj dokumentaciji u spisu, po potrebi i nakon pregleda tužiteljice, te drugim ispravama u spisu, utvrditi da li je kod tužiteljice, do dana drugostupanjskog vještačenja (14. svibnja 2024.) nastupilo:

- smanjenje radne sposobnosti, preostala radna sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti, u smislu odredaba članka 39. ZOMO, te uzrok nastanka invalidnosti (bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest) u smislu stavka 5. članka 39. ZOMO, a budući da spisu prileži i daljnja medicinska dokumentacija tužiteljice (priložena tužbi i tijekom spora sudskom spisu) poziva se sudski vještak u pisanom nalazu i mišljenju iznijeti i obrazloženi zaključak o tome da li ta daljnja dokumentacija, utječe na izneseni zaključak o ne/postojanju okolnosti iz članka 39. ZOMO temeljenog na medicinskoj dokumentaciji do dana drugostupanjskog vještačenja.

15. Sudski vještaku dostavljenom pisanom nalazu i mišljenju iznosi slijedeće mišljenje: "Tužiteljica je sada u dobi od 57 godina života, NKV radnica, VRO 10 godina koja je prije 13 godina kardiokirurški liječila aortalnu stenozu sa ugradnjom mehaničkog aortalnog zalistka, a prije 9 godina kirurški joj odstranjenja dobroćudna tumorozna tvorba lijevog jajnika. Pored toga boluje od povišenog arterijskog tlaka, smanjene hormonalne funkcije štitne žlijezde i degenerativnih promjena sustava za kretanje, vratne kralježnice i koljena. Iz dokumentacije je vidljivo da su joj utvrdili i kamenac u desnom bubregu te da je 2021. padom zadobila prijelom kostiju potkoljenice. Po otvorenom operativnom zahvatu srca tužiteljica se kardiološki liječila i provodila je pretrage. Rezultati istih su utvrdili uredan srčan rad i funkciju (uzv, holter ekg i holter tlaka), ginekološki postoperativni status je uredan, a arterijski tlak i funkcija štitne žlijezde su pod terapijom također urednih vrijednosti (fT3, fT4, TSH). Urednih su vrijednosti parametri bubrežne funkcije (urea, kreatinin, glomerularna filtracija), jedino su povišene vrijednosti masnoća u krvi, kao i tjelesna težina tužiteljice. Degenerativne promjene vratne kralježnice i smetnje koje tužiteljici čine dostupne su liječenju fizikalnom terapijom kao i posljedice prijeloma kostiju potkoljenice. Vezano za psihičke poremećaje iskazujem da nedostaju podaci o liječenju istih. Temeljem navedenog smatram da kod tužiteljice, do dana drugostupanjskog vještačenja (14.05.2024.), nije nastupilo smanjenje radne sposobnosti, preostala radna sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti, u smislu odredaba članka 39. ZOMO.“

16. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka dostavljen je strankama na očitovanje.

16.1. Tuženik se na isti očitovao, prihvaćajući nalaz i mišljenje u cijelosti, budući da je istim potvrđena pravilnost nalaza i mišljenja vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a na kojima se temelji osporavano rješenje te prema kojima se kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, niti djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti prema članku 39. ZOMO.

16.2. Tužiteljica je na nalaz i mišljenje sudskog vještaka iznijela prigovore, navodeći da sudski vještak bez valjanog obrazloženja iznosi zaključak o ne postojanju gubitka radne sposobnosti, jer da tužiteljica boluje od više kroničnih i ozbiljnih bolesti koje u svojoj ukupnosti utječu na radnu sposobnost, zanemario je odlučnu činjenicu, stvarnu funkcionalnu sposobnost za rad, a u pogledu nedostajućih podataka o liječenju psihičkih smetnji, navodi da sudski vještak nije poduzeo nikakve radnje niti procjenu njihova utjecaja na radnu sposobnost. Nalaz i mišljenje sudskog vještak smatra neupotrebljivim u dokaznom smislu. Predlaže provođenje novog sudsko medicinskog vještačenja.

17. Budući da je tužiteljica iznijela prigovore na nalaz i mišljenje sudskog vještaka, isti su dostavljeni suprotnoj stranci, te je na raspravi 22. svibnja 2026. saslušan sudski vještak kako bi odgovorio na prigovore tužiteljice.

17.1. Sudski vještak je iskazao u bitnome da u cijelosti ostaje kod iznesenog mišljenja koje temelji na medicinskoj dokumentaciji iz koje je vidljivo da je srčani rad tužiteljice uredan, utvrđen pretragama ultrazvuka srca i cjelodnevnim praćenjem EKG -a i tlaka, da su uredne vrijednosti hormona štitnjače, da su uredne vrijednosti bubrežne funkcije tužiteljice, da su degenerativne promjene dostupne liječenjem fizikalnom terapijom koje nisu imale reperkusiju na neurološki sustav tužiteljice. Sudski vještak je istaknuo da je prilikom donošenja mišljenja uzeo u cijelosti zdravstveno stanje tužiteljice prema kojemu je kardiovaskularni sustav tužiteljice bio kompenziran kao što je bio kompenziran i endokrinološki sustav i ginekološki sustav, jedino sustav za kretanje je tužiteljica mogla liječiti. Također je iskazao da je s činjenicom da je tužiteljica NKV radnik da je kao takva radila teške fizičke poslove i manje složene poslove upoznat, međutim, u tom slučaju tužiteljica je trebala dugotrajno i kontinuirano liječiti navedeni sustav, što nije prema dostupnoj medicinskoj dokumentaciji bio slučaj.

17.2. Odgovarajući na upite opunomoćenika tužiteljice sudski vještak je iskazao da je iz posljednjeg nalaza fizijatra od 15.6.2023. vidljivo da su oba koljena mirna, da nema izljeva, da su pokreti terminalno ograničeni, te da tužiteljica treba svakodnevno vježbati. Točno je da je tada fizijatar utvrdio da tužiteljica nije sposobna za posao međutim sudski vještak smatra da je na navedenu bolest koljena utjecala i pretilost tužiteljice koju tužiteljica nije prihvaćala i nije smanjivala svoju tjelesnu težinu. Prema tome nije se pridržavala savjeta liječnika. Pretilost se smatra bolešću i prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti se označava sa šifrom E66. Pretilost tužiteljica nije liječila i prema dostupnoj medicinskoj dokumentaciji nije vidio da joj je netko to predložio. Prema podacima tužiteljica je imala 5-10 kg tjelesne težine više od normale a što je dodatno opterećivalo njena koljena. A poznato je da povišena tjelesna težina višestruko opterećuje koljena a samim time i tegobe koje osoba ima, ne može sa stopostotnom sigurnošću reći da li bi redukcijom težine za 5 kg sve tegobe tužiteljice nestale ali bi se smanjile. Tužiteljica je pod terapijom za štitnjaču, te su uredne vrijednosti hormona hipofize i štitnjače i kao takvi ne bi utjecali na tjelesnu masu tužiteljice. Hormonalni status je uredan što znači uredne vrijednosti TSH, FT3, FT4, stoga nema utjecaja na tjelesnu težinu. Ukoliko se te vrijednosti razlikuju od normale dulje vrijeme tada bi utjecala na tjelesnu masu osobe koje takve probleme ima. Povišena tjelesna masa se može smanjiti smanjenim unosom nutrijenata odnosno smanjenim obrocima manjim unosom ugljikohidrata kao i fizičkom aktivnošću. Navedena fizička aktivnost može biti umjerena, hod svakodnevno pola sata do sata vremena, 2-3 km dnevno, vožnja biciklom.

17.3. Nadalje, odgovarajući na upit opunomoćenika tužiteljice da li je uzeo u obzir nalaz fizijatra od 4.12.2018. u kojemu je navedeno da se tužiteljica zadiše i pri manjim naporima sudski vještak je iskazao da je zaduha subjektivna kategorija koja u konkretnom slučaju tužiteljice nije pokrijepljena patološkim nalazima ni srca ni pluća. Navedenu konstataciju fizijatar je napisao pod rubrikom funkcionalni status međutim uloga fizijatra je liječenje odnosno poboljšanje opsega pokreta zglobova, smanjene boli, a ne rješavanje uzroka dispneje ili zaduhe koju tegobu rješava kardiolog odnosno pulmolog. Navedenu ocjenu dao je kao spec. medicine rada, a temeljem nalaza kardiologa i pulmologa. U konkretnom slučaju srčani nalazi su pokazali uredan srčan rad tužiteljice. Nadalje, sudski je vještak iskazao da je cijenio medicinsku dokumentaciju, pa i nalaz fizijatra od 4.12.2018. godine iz kojeg je vidljivo da je tužiteljica bila dekompenzirana za razliku od nalaza i mišljenja kirurga i fizijatra od svibnja odnosno lipnja 2023. godine u kome su oba specijalista zaključila da citiram "klinički nalaz koljena zadovoljava, hod uz puno opterećenje, analgetika po potrebi, odnosno da su oba koljena mirna da nema izljeva i da su pokreti pri fleksiji terminalno ograničeni" što znači da su sve tegobe kroz taj vremenski period kod tužiteljice smanjile. Maksimalna fleksija koljena je do 130 stupnjeva, a fizijatar je tužiteljici u lipnju 2023. utvrdio da je fleksija moguća do 110 stupnjeva. Stoga, sudski vještak navodi da je vidljivo iz kliničkog nalaza koljena da tužiteljica može hodati uz puno opterećenje, te da lijek protiv bolova može, odnosno preporuča joj se uzimati samo po potrebi, ne kontinuirano. Isti status je mjesec dana nakon toga utvrdio fizijatar koji je naveo da nema izljeva u koljenima te da su oba koljena mirna.

17.4. Nadalje, vezano za bolove tužiteljice od nefrolitijaze sudski vještak navodi da je nefrolitijaza kamenac u bubregu, isti stvara bolove povremene jakog intenziteta koje stanje zahtijeva prvenstveno liječenje lijekovima protiv bolova odnosno u daljnjem stupnju liječenja se proba smanjiti kamenac kako bi se spontano izmokrio. Pri ocjeni radne sposobnosti akutna bol se ne procjenjuje. Ukoliko bi se bolest nefrolitijaza uključivala u ocjenu radne sposobnosti tada se uzima u obzir bubrežna funkcija koja je kod tužiteljica u konkretnom slučaju uredna. Dakle, kod ove bolesti bitna je bubrežna funkcija koja se ocjenjuje laboratorijskim pretragama, vrijednostima uree, kreatinima i glomerularnom filtracijom, a što su vrijednost u konkretnom slučaju bile uredne. Iz medicinske dokumentacije tužiteljice vidljivo je da se tužiteljica žalila na vrtoglavicu međutim osim degenerativnih bolesti vratne kralježnice, utvrđena je uredna prokrvljenost odnosno prohodnost kroz krvne žile vrata tako da se razlog vrtoglavice u cijelosti nije utvrdio, pa kao takva, bolest nije utjecala do svibnja 2024. na radnu sposobnost tužiteljice.

17.5. Tužiteljica je u cijelosti prigovorila pisanom nalazu i mišljenju sudskog vještaka kao i usmenom iskazivanju na raspravi, navodeći da su izneseni zaključci u suprotnosti sa medicinskom dokumentacijom te da se isti generalno svodi na negaciju mišljenja liječnika osobito fizijatra u dijelu koji oni izrijekom navode da tužiteljica nije sposobna za rad. Predlaže odrediti novo vještačenje po drugom sudskom vještaku, a kojem prijedlogu se tuženik protivi smatrajući da je sudski vještak detaljno obrazložio razloge zbog kojih je u cijelosti ostao kod pisanog nalaza i mišljenja u odnosu na pojedine bolesti i njihovom utjecaju na radnu sposobnost tužiteljice.

18. Prijedlog tužiteljice za provođenjem novog sudsko medicinskog vještačenja kao i saslušanje tužiteljice, raspravnim rješenjem sud je odbio.

18.1. Naime, člankom 49. stavkom 1. ZUS-a propisano je da sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice.

18.2. Prema stavku 2. članka 49. ZUS-a dokazivanje obuhvaća sve činjenice koje su važne za donošenje odluke.

18.3. Prema stavku 3. članka 49. ZUS-a sud uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio.

19. Analizom cjelokupnog spisa predmeta, pri ocjeni zakonitosti osporenog rješenja, a polazeći pri tom od sadržaja obrazloženja osporenog rješenja, primjenjujući citirane odredbe materijalnog prava kao i pravila postupka, sud cijeni kako navodima tužbe i tijekom spora, pravilnost u postupku koji je prethodio ovom sporu utvrđenog činjeničnog stanja, nije dovedena u pitanje. Na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenjeno materijalno pravo, a povrede odredaba postupka zbog kojih bi osporeno rješenje bilo nezakonito, sud nije našao.

19.1. Pravno relevantne činjenice od kojih ovisi primjena prava utvrđene su u postupku i na način kako je to odredbama ZOMO i Uredbe propisano, a suglasni zaključci nadležnih tijela vještačenja potvrđeni su i nalazom i mišljenjem sudskog vještaka koji iznosi identičan zaključak u ocjeni zdravstvenog stanja tužiteljice i utjecaju bolesti od kojih tužiteljica boluje na radnu sposobnost.

19.2. Sve okolnosti na koje tijekom spora, u tužbi, u očitovanju na nalaz i mišljenje sudskog vještaka, te na raspravi ističe tužiteljica kao ključne za ocjenu njezina zdravstvenog stanja (kako medicinske tako i druge dokumentacija spisa) sudski je vještak imao u vidu, te je detaljnim razmatranjem dokumentacije sudskog spisa te spisa upravnog postupka, sudski vještak iznio stručan i valjano obrazložen zaključak iz kojih razloga bolesti tužiteljice u izraženom stupnju ne dovode do smanjenja odnosno gubitka (bilo potpune bilo djelomične) radne sposobnosti.

20. Imajući u vidu navedeno, sud cijeni kako je tuženik imao osnova odbiti kao neosnovanu žalbu izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja, odnosno odluku temeljiti na dostavljenom drugostupanjskom nalazu i mišljenju nadležnog tijela vještačenja. Isti je utemeljen na medicinskoj dokumentaciji tužiteljice u spisu te prema pravilnima struke i u skladu sa odredbama Uredbe sastavljen, a izneseni zaključak jasan, te potvrđen nalazom i mišljenjem sudskog vještaka. Stoga, sud nema osnova za zaključak da isti ne bi bio pravilan ili da bi zdravstveno stanje tužiteljice u odnosu na njezinu radnu sposobnosti bilo pogrešno ocijenjeno. Pri tom se ističe da su nadležna tijela vještačenja kao i sudski vještak imali u vidu sve elemente koji su od utjecaja na ocjenu radne sposobnosti (dob, naobrazbu, poslove koje je obavljala i dr.), a sva medicinska dokumentacija priležeća spisu tuženika i sudskom spisu bila je predmet ocjene u provedenom sudsko medicinskom vještačenju, te razmotrena od nadležnog tijela vještačenja u upravnom postupku.

21. Prigovori tužiteljice izneseni u podnesku na nalaz i mišljenje sudskog vještaka kao i dostavljena medicinska dokumentacija uzeta je u obzir, ista je razmotrena te su izneseni prigovori valjano otklonjeni usmenim očitovanjem sudskog vještaka kao i ispitivanjem sudskog vještaka, koji je iznošenjem konstatacija iz medicinske dokumentacije i rezultatima dobivenima dijagnostičkom obradom, imajući u vidu sve relevantne činjenice koje proizlaze iz medicinske dokumentacije tužitelj ice, dakle s obzirom na priložene nalaze obrade, na sudu prihvatljiv način, stručno i argumentirano obrazložile razloge zbog kojih zdravstveno stanje tužiteljice unatoč utvrđenim zdravstvenim problemima / oštećenjima nije takvo da bi odgovaralo zahtjevima iz članka 39. ZOMO, odnosno nije takvo da bi udovoljavalo kriterijima smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, odnosno gubitka radne sposobnosti, potpunog ili djelomičnog.

22. Slijedom navedenog, navodi tužiteljice o pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju kao i primjeni materijalnog prava, nisu osnovani, a povrede odredaba postupka zbog kojih bi osporeno rješenje bilo nezakonito sud nije našao.

22.1. U konkretnom predmetu odlučna činjenica koja je s medicinskog aspekta relevantna utvrđena je u postupku i na način kako je odredbama ZOMO propisano, vještačenjem u dva stupnja sukladno odredbama članka 125. i 133. ZOMO, stoga sud nema osnova za zaključak da u postupku koji je prethodio ovom sporu činjenično stanje nije pravilno ili potpuno utvrđeno. Ovo tim više, jer je i sudski vještak u predmetnom sporu zdravstveno stanje tužiteljice ocijenio na isti način, budući da i daljnja medicinska dokumentacija tužiteljice dokazuje da su kod tužiteljice promjene u zdravstvenom stanju takve da ne upućuju na zaključak da bi se radilo o trajnim promjena u zdravstvenom stanju koje utječu na radnu sposobnost.

22.2. Vezano za sudjelovanje tužiteljice u postupku vještačenja pred upravnim tijelom, ističe se da se radi o ponovljenom prigovoru na koji se očitovao tuženik, pozivom na odredbe članka 13. Uredbe, prema kojima je odluka o provođenju neposrednog pregleda osiguranika, odnosno tužiteljice u konkretnom predmetu.

22.3. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka ovaj sud u cijelosti prihvaća. Isti je napravljen u skladu s pravilima struke i zahtjevima suda u postavljenom zadatku, te detaljno obrazložen, a dodatnim očitovanjima na raspravi u cijelosti su, na sudu prihvatljiv način, otklonjeni prigovori tužiteljice, vezani za ocjenu zdravstvenog stanja, odnosno pojedinačno naznačene bolesti i njihovu utjecaju na radnu sposobnost.

22.4. Nadalje, prema podacima spisa tužiteljica je sama predložila provođenje sudsko medicinskog vještačenja koji prijedlog je sud, s obzirom na medicinsku dokumentaciju tužiteljice, a radi se o ocjeni radne sposobnosti tužiteljice, prihvatio određivanjem sudsko medicinskog vještačenja po vještaku specijalisti medicine rada. Rješenje o provođenju vještačenja sa zadatkom i imenovanjem vještaka tužitelj ica je uredno zaprimila prema podacima spisa, te istome nije prigovarala do trenutka zaprimanja pisanog nalaza i mišljenja, s kojim evidentno nije zadovoljna. Stoga, navode tužiteljice kojima prigovora stručnosti imenovanog sudskog vještaka nakon što je zaprimila nalaz i mišljenje sud nije prihvatio osnovanim.

22.5. S obzirom na predmet spora i bolesti koje proizlaze iz medicinske dokumentacije tužiteljice sudski vještak spec. medicine rada je, prema ocjeni suda, sačinio u cijelosti potpun, detaljno obrazložen u skladu s pravilima struke napravljen nalaz i mišljenje koje je sud, u cijelosti prihvatio.

22.6. S obzirom na navedeno provođenje novog sudsko medicinskog vještačenja po drugom sudskom vještaku sud nije cijenio opravdanim provoditi, pa je raspravnim rješenjem suda izvođenje ovog dokaza u skladu s citiranim odredbama članka 49.

ZUS-a i načelom učinkovitosti spora, odbio.

22.7. Također nije bilo razloga izvođenju dokaza saslušanjem tužiteljice, jer ovaj dokazni prijedlog sud nije cijenio adekvatnim za ocjenu zdravstvenog stanja tužiteljice i utjecaja istog na radnu sposobnost, imajući u vidu da je prihvaćen prvi prijedlog tužiteljice za provođenjem sudsko medicinskog vještačenja, po sudskom vještaku odgovarajuće specijalnosti, koji je sveobuhvatno ocijenio zdravstveno stanje tužiteljice i utjecaj svih bolesti i stanja na radnu sposobnost tužiteljice.

23. Prigovori tužiteljice da nije upoznata s nalazom i mišljenjem tijela vještačenja nisu osnovani, budući da je nalaz i mišljenje drugostupanjskog tijela vještačenja u cijelosti citiran u obrazloženju osporenog rješenja. U odnosu na nalaz prvostupanjskog tijela vještačenja sud prihvaća obrazloženje tuženika da je tužiteljica imala mogućnost izvršiti uvid u spis te se sa sadržajem istoga upoznati tijekom postupka. Vezano za sastav tijela vještačenja u upravnom postupku, radi se o ponovljenim prigovorima tužiteljice na koje se očitovao tuženik pozivom na odredbe ZOMO, Uredbe i Pravilnika.

23.1. Navodi tužbe stoga nisu osnovani, odnosno isti su takvi da ne dovode do drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari.

23.2. Osporenim rješenjem uz obrazloženje koje je dano nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, pa se to rješenje ne može ocijeniti nezakonitim.

24. Razlozi ništavosti pojedinačne odluke na koje sud, sukladno odredbi članka 47. stavka 3. ZUS-a, pazi po službenoj dužnosti, a propisani člankom 128. ZUP -a, nisu utvrđeni.

25. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a odlučeno kao u izreci, pod točkom I.

26. O zahtjevu tužiteljice za naknadom troškova spora, odlučeno je primjenom odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a, prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Stoga, kako je odbijen tužbeni zahtjev za poništenjem osporenog rješenja, to je i zahtjev tužiteljice za naknadom troškova valjalo odbiti.

26.1. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci, pod točkom II.

U Zagrebu 9. lipnja 2026.

Sutkinja

Mirjana Harapin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. Odvjetnik Tomislav Kuren, Zagreb, Ilica 253

2. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, [adresa] Zagreb, Mihanovićeva 3

3. U spis