REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-4268/2024-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Mirjani Harapin, te Ljerki Perici, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice IN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa opunomoćenica Slađana Čanković, odvjetnica u Zagrebu, Preradovićeva 18/1, protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, OIB: 95131524528, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, kojeg zastupa opunomoćenik ĆN, radi statusa člana obitelji civilne osobe poginule u Domovinskom ratu, 9. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanjem rješenja Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-562-05/24-01/107, URBROJ: 522-4/1-1-2-24-2 od 26. kolovoza 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-562-05/24-01/107, URBROJ: 522-4/1-1-2-24-2 od 26. kolovoza 2024. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, KLASA: UP/I-562-02/24-007/2, URBROJ: 251-09-41-2/001-24-2 od 12. lipnja 2024.

2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev tužiteljice za priznavanjem statusa obitelji osobe umrle u Domovinskom ratu i prava na obiteljsku invalidninu po djetetu KN.

3. Pravodobno podnesenom tužbom tužiteljica osporava odluku tuženika iz svih zakonom dopuštenih razloga.

3.1. Navodi kako joj nije dana mogućnost očitovanja o mišljenju Povjerenstva za utvrđivanje zapreka iz članka 5. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata („Narodne novine“ broj: 84/21, dalje: Zakon) od dana 09. studenog 2023. na kojemu se temelji rješenje. Ističe prigovor srazmjernosti navodeći da prilikom donošenja odluka kojima se zadire u osnovna ljudska prava treba sagledati balans prava na zaštitu nacionalne sigurnosti i prava na pravičnost postupanja prema pojedincu. Za razlog donošenja pobijanih rješenja zbog moguće sumnje da je tužiteljica ili neki član njezine obitelji sudjelovao, pomagao ili surađivao s neprijateljskim vojnim i paravojnim postrojbama koje su sudjelovale u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku, sama odluka nema obrazloženje. Uzevši u obzir da nikad nije osuđivana i da se protiv nje ne vodi kazneni postupak, nejasno je temeljem čega je Povjerenstvo zauzelo shvaćanje da postoje zapreke za ostvarivanje statusa civilnog stradalnika Domovinskog rata, pa ovakva ocjena nadležnog tijela nije dovoljna da bi nadležno tijelo odlučilo na način da joj se uskrati pravo na status člana obitelji civilne osobe umrle u Domovinsko ratu.

3.2. Tužiteljica ističe da je Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske podnijela prijedlog za mirno rješenje spora dana 23. prosinca 2020. te je pred nadležnim sudom pokrenula parnični postupak radi naknade štete zbog povrede prava osobnosti zbog smrti sina s obzirom da postoji odgovornost Republike Hrvatske za smrtno stradavanje KN, pa je pogrešan navod tuženika da nije pokrenula odštetni zahtjev prema Republici Hrvatskoj.

3.3. Navodi kako je neopravdano pozivanje tuženika tzv. načelo teritorijalnosti pravnog sustava, jer se radi o specifičnoj situaciji u kojoj nije dopušteno rigidno, odnosno formalno tumačenje propisa. Naime, za vrijeme Domovinskog rata jedinice Hrvatske vojske su vojno djelovale i na teritoriju Republike Bosne i Hercegovine te su upravo hrvatske postrojbe dana 07. kolovoza 1995. u preletu migova bombardirali kolonu civila koja se povlačila nakon „Oluje“.

3.4. Ističe prigovor povrede poštenog postupka te navodi da je u cijelosti od strane upravnih tijela zanemarena obveza postupanja istih po članku 11. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP). Poziva se na stajalište Visokog upravnog suda Republike Hrvatske se u presudi broj Usž-2665/17 od 21. studenoga 2018. u kojemu se pozvao na stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženo u odluci broj UIII- 2086/2016 od 13. ožujka 2018. i na stajalište Europskog suda za ljudska prava izraženo u presudi T.G. protiv Hrvatske od 11. srpnja 2017. (zahtjev broj 39701/14.), prema kojem je u slučaju postojanja tajnih podataka trebalo navesti dostatne razloge zbog kojih je u konkretnom slučaju bilo nužno podnositelju zahtjeva potpuno ograničiti uvid u izvješće

nadležne sigurnosne agencije u tom slučaju, a u ovom slučaju ekvivalent tome je mišljenje Povjerenstva. U presudi se ističe da pravo na uvid u sve dokaze nije apsolutno i može biti ograničeno zbog nekog drugog suprotstavljenog interesa, u ovom slučaju interesa nacionalne sigurnosti te zaštite slobode i prava drugih ljudi, međutim, to ograničenje ne može biti tako široko da onemogući podnositelja da učinkovito i stvarno osporava zakonitost rješenja koje pobija u upravnom sporu.

3.5. Osporena rješenja smatra nedovoljno obrazloženima, stoga ukazuje na povrede odredaba postupka koje se odnose na sadržaj obrazloženja.

3.6. Predlaže usvojiti tužbu uz naknadu troškova spora.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je tužiteljica podnijela novi zahtjev dana 23. travnja 2024. iako je o njenom prethodno podnesenom zahtjevu odlučeno (rješenjem Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Grada Zagreba, KLASA: UP/I562-02/22-007/15, URBROJ: 251-09-51- 2/001-23-17, od 12 prosinca 2023. kojim je odbijen zahtjev, žalba je odbačena kao nepravovremena rješenjem Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Grada Zagreba, KLASA: UPA-562-02/22-007/15, URBROJ: 251-09-51-2/001-24-19, od 22. siječnja 2024. godine, a rješenjem Ministarstva hrvatskih branitelja, KLASA: UP/II-562-05/2401/35, URBROJ: 522-4/1-1-2-24-2, od 12. ožujka 2024. godine odbijena je žalba stranke na navedeno prvostupanjsko rješenje).

4.1. Zbog neispunjenja Zakonom propisanih uvjeta uz obrazloženje da je u ranijem postupku pribavljeno mišljenje Povjerenstva za utvrđivanje zapreke iz članka 5. Zakona, Ministarstva hrvatskih branitelja, KLASA: 562-05/22-01/101, URBROJ: 522- 4/1-1-1-23-3, od 10. studenog 2023. godine iz kojeg je vidljivo da u pogledu imenovanih postoji zapreka iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona kao i s obzirom na činjenicu da je KN stradao prilikom bombardiranja u Bosni i Hercegovini zahtjev tužiteljice je odbijen, a u obrazloženju prvostupanjskog rješenja navedeni su razlozi zbog kojih u skladu s člankom 10. ZUP-a nije iznova traženo mišljenje o postojanju zapreke.

4.2. Tuženik se poziva na odredbe članka 5. stavka 1. Zakona kao i članak 20. Pravilnika o načinu ostvarivanja statusa i prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata („Narodne novine” broj: 118/2021 u daljnjem tekstu Pravilnik) te ističe da je nadležno prvostupanjsko tijelo od Općinskog suda u Zagrebu u predmet pribavilo Uvjerenje od 17. studenog 2022. godine iz kojeg je vidljivo da se protiv IN ne vodi u Republici Hrvatskoj kazneni postupak, od Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za kazneno pravo, Odjela za kaznene evidencije, Zagreb od 24. studenog 2022. godine pribavljeno je Uvjerenje prema kojem IN nije osuđivana za kaznena djela iz članka 5. Zakona, a od Povjerenstva za utvrđivanje zapreke iz članka 5. Zakona, pribavljeno je mišljenje, KLASA: 562-05/22-01/101, URBROJ 522-4/1-1-1- 23-3, od 10. studenog 2023. godine u kojem je navedeno da sukladno članku 21. Pravilnika, Povjerenstvo za utvrđivanje zapreke iz članka 5. Zakona od nadležnih tijela pribavilo podatke o podnositelju zahtjeva i stradaloj civilnoj osobi temeljem koje podnositelj zahtjeva izvodi svoj status, radi utvrđivanja zapreke iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona te je na sjednici održanoj 09. studenog 2023. godine dalo mišljenje da u pogledu imenovanih postoji zapreka iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona. S obzirom da status i prava utvrđena Zakonom ne mogu ostvariti osobe kao i članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja, ukoliko je utvrđeno postojanje zapreke iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona, doneseno je odgovarajuće rješenje.

4.3. Nadalje, tuženik navodi da je u spis predmeta pribavljeno od Ministarstva unutarnjih poslova, PU Zadarske, Službe kriminalističke policije, Zadar Izvješće od 23. siječnja 2023. godine u predmetu IN u kojem izvješćuju prvostupanjsko tijelo kako je provjerama u evidencijama MUP-a RH-e utvrđeno da se radi o osobi KN, sin I i IN rod. Ć, rođen **.**.1989. u [adresa], s posljednjim prijavljenim prebivalištem u mjestu [adresa]. utvrđena adresa stanovanja [adresa]. Također izvješćuju prvostupanjsko tijelo kako ne raspolažu nikakvom dokumentacijom o uzroku i okolnostima smrti imenovanog izuzev što se u obavijesnim razgovorima s osobama iz mjesta Suvaje u općini Gračac došlo do saznanja da je smrtno stradao dana 07. kolovoza 1995. godine u izbjegličkoj koloni na prijevoju Klenovac kod Bosanskog Petrovca, na području Bosne i Hercegovine . Isto tako izvješćuju prvostupanjsko tijelo kako pregledom arhiva kao i ostale raspoložive dokumentacije i evidencija kojima raspolaže PU koje bi se odnosile na okolnosti smrti KN nije pronađena nikakva druga dokumentacija osim što je u kaznenoj prijavi protiv NN počinitelja na štetu civilnih osoba s područja općine [adresa] stradalih nakon VRA ”Oluja” koju je dana 11. travnja 2003. godine u ime Srpske narodne stranke podnio njezin tadašnji predsjednik AN, pod brojem 34. evidentirana osoba ” KN sin I iz mjesta Suvaja, rođen 1989. godine, nestao”. O svim prikupljenim saznanjima u svezi s naprijed navedenim, PU je izvijestila Županijsko državno odvjetništvo u Zadru svojim posebnim izvješćem broj: 511-18-04•02-497/03. Isto tako je utvrđeno da u PU nije bilo zaprimljenih odštetnih zahtjeva od strane obitelji koji bi se odnosili na smrt KN. Pored naprijed navedenog izvršene su provjere i u matici umrlih pri čemu su pronađeni podaci za KN, da je umro dana **.**.1995. u mjestu Klanovcu, Bosna i Hercegovina, a da je upis činjenice smrti izvršen u Matici umrlih područja Srb-MU Gračac za 2000. godinu pod rednim brojem 32. Također izvješćuju prvostupanjsko tijelo kako se KN ne nalazi u evidencijama žrtava na području Republike Hrvatske, odnosno osoba oštećenih kaznenim djelom tijekom Domovinskog rata.

4.4. Pored navedenog, tuženik obrazlaže da su u spis predmeta pribavljeni od Ministarstva unutarnjih poslova, PU Ličko-senjske, Gospić podaci o okolnostima stradanja civilne osobe u Domovinskom ratu od 14. travnja 2021. godine za KN rod. 21. prosinca 1989. godine u kojima se u rubrici mjesto stradavanja navodi Bosanski Petrovac (Bosanski Petrovac, Bosna i Hercegovina), a u rubrici okolnost stradanja navedeno je da je imenovani smrtno stradao prilikom borbenog djelovanja ratnih zrakoplova. U spis predmeta pribavljen je dopis Državnog odvjetništva Republike Hrvatske od 22. veljače 2023. godine u kojem izvješćuju prvostupanjsko tijelo da ne raspolažu dodatnim saznanjima o smrtnom stradavanju KN, rođenog **.**.1989.. Nadalje, spisu je priložen dopis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Sektora za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove od 21. studenog 2022. godine uz koji je prvostupanjskom tijelu dostavljeno uvjerenje o prebivalištu za IN, te kojim izvješćuju prvostupanjsko tijelo da je uvidom u zbirku podataka o prebivalištu i boravištu utvrđeno da je IN odjavljena 09. srpnja 2014. godine, te više nema prijavljeno prebivalište niti boravište u [adresa]. Također je pribavljen dopis IN (izjava stranke) zaprimljen u prvostupanjskom tijelu 17. studenog 2022. godine vezano na okolnosti stradavanja KN u [adresa], kao i kopija rodnog i smrtnog lista za KN.

4.5. Tuženik navodi da Povjerenstvo u postupku radi utvrđivanja zapreke iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona, od nadležnih tijela prije donošenja mišljenja, traži podatke o podnositelju zahtjeva i stradaloj civilnoj osobi temeljem koje podnositelj zahtjeva izvodi svoj status. Radi se o nadležnim službama Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane, koji nakon obavljene provjere podatke o svakoj osobi pojedinačno dostavljaju na razmatranje Povjerenstvu. Za napomenuti je da se radi o klasificiranim podacima koje je vlasnik podataka odredio stupnjem tajnosti. Konkretni razlozi zbog kojih je Povjerenstvo donijelo mišljenje o postojanju zapreke iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona pobliže se ne obrazlažu radi zaštite klasificiranih podataka na kojima se ti razlozi temelje, a vlasnik kojih podataka nije Ministarstvo hrvatskih branitelja. Tuženik napominje da je u konkretnom slučaju Povjerenstvo svoju odluku donijelo na temelju podataka dobivenih od Ministarstva obrane koji dokument nosi oznaku tajnosti ''OGRANIČENO”, pa Ministarstvo nije bilo u mogućnosti iste priopćiti niti obrazložiti jer se radi o klasificiranim podacima iz djelokruga nadležnih službi Ministarstva obrane. U klasificirane podatke koji nose oznaku tajnosti ''OGRANIČENO”, sud može izvršiti uvid sukladno posebnom propisu, a radi uvida u dokumentaciju koja je bila od utjecaja na razloge donošenja osporavane odluke.

4.6. Navode tužiteljice prema kojima je njezin sin stradao pod okolnostima iz članka 9. stavka 1. točke b) Zakona, tuženik cijeni neosnovanima, jer prema stanju u spisu predmeta sin tužiteljice KN nije stradao u Domovinskom ratu na teritoriju Republike Hrvatske, već u Bosni i Hercegovini, a primjena navedenog propisa kao zakonskog propisa Republike Hrvatske, imajući u vidu tzv. načelo teritorijalnosti pravnog sustava, teritorijalno je ograničeno, što znači da vrijedi samo na teritoriju Republike Hrvatske i za slučajeve koji su se dogodili na njezinom teritoriju.

4.7. Tuženik predlaže odbiti tužbu kao neosnovanu.

5. Radi osiguranja načela izjašnjavanja stranaka u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24, dalje u tekstu: ZUS) strankama je dana mogućnosti da se izjasne o zahtjevima i navodima druge stranke kao i o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

6. Provedena je usmena i javna rasprava na ročištima 6. ožujka 2026. i 22. svibnja 2026. na koju su pristupili opunomoćenici stranaka, te na istoj u bitnome stranke navode kao u tužbi odnosno odgovoru na tužbu.

7. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja sud je izveo dokaze uvidom u sudski spis predmeta i uz odgovor na tužbu priloženi spis tuženika.

7.1. Zatražen je uvid u spis Povjerenstva za utvrđivanje zapreka iz članka 5. Zakona tužiteljice IN u kojemu je doneseno mišljenje KLASA: 562-05/22-01/101, URBROJ: 522-4/1-1-1-23-3 od 10. studenog 2023. koje tijelo je obavijestilo sud dopisom od 18. ožujka 2026. da je Povjerenstvo mišljenje donijelo na temelju dokumentacije sadržane u dopisu Vojno sigurnosno obavještajne agencije od 11. srpnja 2023. pod oznakom KLASA: OGR-821-01/23-01/8, URBROJ: 512-10- 012130/20218-23-660, označenog stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“, od koje je zatražen i od strane suda izvršen uvid u skladu s ovlaštenjem iz odredbe članka 20. stavka 1. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“ broj: 79/07 i 86/12).

7.2. Raspravnim rješenjem suda odlučeno je da se daljnji dokazi neće izvoditi, jer saslušanje tužiteljice, prema ocjeni suda nije prikladno dokazno sredstvo za dokazivanje činjenica koje su od utjecaja na primjenu prava.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, utvrđeno je da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. U postupku koji je prethodio ovom sporu upravna tijela suglasno zauzimaju stajalište da u konkretnom predmetu nisu ispunjeni uvjeti za priznavanje tužiteljici statusa člana obitelji civilne osobe umrle u Domovinskom ratu i prava na obiteljsku invalidninu po djetetu KN.

9.1. Razloge za odluku nalaze u činjenici da je dijete tužiteljice pok. KN nije stradao u Domovinskom ratu na području Republike Hrvatske te da je utvrđena zapreka ostvarenju prava iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona.

9.2. Tuženik je odbio kao neosnovanu žalbu tužiteljice izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja potvrđujući isto pravilnim i zakonitim u bitnome uz obrazloženje koje je sadržano i u odgovoru na tužbu.

10. Člankom 5. stavkom 1. točkom 1. Zakona propisano je da statuse i prava utvrđena ovim Zakonom ne mogu ostvariti pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku i svi koji su na bilo koji drugi način pomagali neprijatelju, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja.

11. Člankom 19. stavkom 1. Pravilnika propisano je da se postupak za priznavanje statusa člana obitelji civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu pokreće na zahtjev člana obitelji poginule, umrle ili nestale civilne osobe iz članka 10. Zakona ili njegovog zakonskog zastupnika, opunomoćenika ili skrbnika na propisanom obrascu koji je sastavni dio ovoga Pravilnika (Obrazac broj 4).

12. Prema članku 20. Pravilnika u svrhu utvrđivanja zapreke iz članka 5. Zakona službena osoba će:

a) Posredstvom Ministarstva zatražiti dokaz jesu li podnositelj zahtjeva i poginula, umrla ili nestala civilna osoba temeljem koje podnositelj zahtjeva izvodi pravo, sukladno članku 5. stavku 1. točki 1. Zakona bili pripadnik, pomagač ili suradnik neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku ili su na bilo koji drugi način pomagali neprijatelju

b) Zatražiti uvjerenje da se protiv podnositelja zahtjeva ne vodi kazneni postupak za kaznena djela iz članka 5. stavka 1. točaka 2. i 3. Zakona od nadležnog općinskog suda prema mjestu prebivališta (ne starije od šest mjeseci)

c) Zatražiti potvrdu iz kaznene evidencije tijela državne uprave nadležnog za pravosuđe jesu li podnositelj zahtjeva i civilna osobe poginula, umrla ili nestala u Domovinskom ratu temeljem koje se izvodi status pravomoćnom sudskom presudom osuđeni za kaznena djela iz članka 5. stavka 1. točaka 2. i 3. Zakona.

13. Člankom 21. Pravilnika propisano je da će Povjerenstvo iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika od nadležnih tijela pribaviti podatke o podnositelju zahtjeva i civilnoj osobi poginuloj, umrloj ili nestaloj u Domovinskom ratu temeljem koje podnositelj zahtjeva izvodi svoj status, u svrhu utvrđivanja zapreke iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona.

14. Člankom 22. stavkom 1. Pravilnika propisano je da će po pribavljanju dokaza iz članka 24. i 25. ovoga Pravilnika, prvostupanjsko tijelo cjelokupan spis predmeta dostaviti Ministarstvu radi utvrđivanja zapreke iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona.

14.1. Prema stavku 2. članka 22. Pravilnika nakon utvrđivanja postoji li zapreka iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona, Ministarstvo će predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na daljnji postupak.

15. Analizom cjelokupnog spisa predmeta, pri ocjeni zakonitosti osporenog rješenja, a polazeći pri tom od sadržaja obrazloženja rješenja tuženika, utvrđeno je da je u postupku koji je prethodio ovom sporu u potpunosti i pravilno utvrđeno činjenično stanje te je na isto pravilno primijenjeno materijalno pravo. Povrede odredaba postupka zbog kojih bi osporeno rješenje bilo nezakonito, sud nije našao.

16. Kao što je iz obrazloženja rješenja razvidno tuženik je naveo razloge zbog kojih odbija žalbu kao i pravne propise koji s obzirom na iznesene razloge upućuju na rješenje koje je dano, pa je u cijelosti postupio sukladno odredbi članka 98. stavka 5. ZUP-a kojim je propisano što sve obrazloženje rješenja treba sadržavati.

16.1. Stajalište tuženika izneseno u osporenom rješenju u cijelosti prihvaća i ovaj Sud jer za izneseno postoji uporište u dokumentaciji dostavljenog spisa i priležećim ispravama.

17. Suprotno navodima tužiteljice u postupku koji je prethodio ovom sporu pravilno je i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na temelju provedenog dokaznog postupka, odnosno priloženih dokaza i izjava tužiteljice stoga je pravilan zaključak upravnih tijela koji ovaj sud prihvaća da se odredbe Zakona odnose na civilne osobe koje su stradale u Domovinskom ratu na području međunarodno priznatih granica Republike Hrvatske.

17.1. Ovakvo stajalište izraženo je i u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usž-2890/2025-2 od12. studenog 2025.

17.2. Budući da je pok. KN stradao izvan područja Republike Hrvatske, nema osnova za priznavanjem tužiteljici traženog prava.

18. U odnosu na prigovore tužiteljice vezano za utvrđivanje postojanja zapreke iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona, ističe se da je u tom smislu tuženik dao valjano i detaljno obrazloženje, koje ovaj sud prihvaća.

18.1. U tom smislu napominje se da je sukladno odredbama članka 20. Zakona o tajnosti podataka, ovaj sud prije donošenja odluke, u provedbi dokaznog postupka izvršio uvid u podatke označene stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“ dana 23. travnja 2026. o čemu je u spisu sačinjena službena bilješka, a o tome je tužiteljica obaviještena na ročištu dana 22. svibnja 2026.

18.2. Nadalje, ističe se da se sukladno odredbama članka 9. Zakona o tajnosti podataka stupnjem tajnosti »OGRANIČENO« klasificiraju podaci čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova iz članka 5. toga zakona, imajući u vidu da je sud izvršio uvid u klasificirane podatke i utvrdio kako je u konkretnom slučaju bilo osnove da Povjerenstvo utvrdi postojanje zapreke iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona, budući da se ne radi o podatku koji je deklasificiran sukladno odredbama članka 14. stavka 1. Zakona o tajnosti podataka. Naime, tim je člankom propisano da je za vrijeme važenja stupnja tajnosti podatka, vlasnik podatka obvezan trajno procjenjivati stupanj tajnosti klasificiranog podatka i izraditi periodičnu procjenu, na temelju koje se može promijeniti stupanj tajnosti ili izvršiti deklasifikacija podatka, međutim, do dana kada je sud izvršio uvid u taj podatak isti nije deklasificiran. Stoga, povrede na koje ukazuje tužiteljica sud nije našao.

18.3. Okolnosti koje navodi tužiteljica kada ističe da u odnosu na nju kao i u odnosu na smrtno stradalo dijete, nisu utvrđene zapreke budući da nisu pravomoćno osuđeni niti se vodi kazneni postupak, ističe se da za utvrđivanje činjenica koje predstavljaju zapreku iz člana 5. stavka 1. točke 1. Zakona nije propisano da se iste dokazuju pravomoćnim kaznenim presudama, već pribavljenim dokazima u upravnom postupku, dok iz same citirane odredbe proizlazi da je dovoljna činjenica utvrđenja da je tužiteljica bila član obitelji osobe u odnosu na koju je utvrđena zapreka propisana člankom 5. stavkom 1. točkom 1. Zakona.

18.4. U vezi navoda tužiteljice da je podnijela zahtjev za mirno rješenje spora kao i tužbu radi naknade štete, ističe se da ukoliko i kada tužiteljica uspije u tim postupcima, može sukladno odredbama ZUP-a u propisanim rokovima, podnijeti prijedlog za obnovu upravnog postupka.

19. Pozivanje tužiteljice na pojedinačne presude ovog suda nisu od utjecaja na odluku, jer se ne radi o činjenično i pravno istoj situaciji niti su stajališta izraženima u tim presudama primjenjiva na ovaj predmet.

20. Nadalje, u skladu s člankom 49. ZUS-a, sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice, uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio, a stranke mogu predlagati koje činjenice treba utvrditi te dokaze kojima se one mogu utvrditi, ali sud nije vezan tim prijedlozima. U konkretnom predmetu saslušanjem tužiteljice ne bi se prema ocjeni suda mogle na drugačiji način utvrditi činjenice od kojih ovisi primjena prava, niti je saslušanje stranke prikladno dokazno sredstvo za utvrđivanje odlučnih činjenica, pa izvođenje ovog dokaza sud nije cijenio opravdanim provoditi. Stoga je raspravnim rješenjem suda odlučeno da se daljnji dokazi neće izvoditi.

21. Povrede odredaba postupka, koje se odnose na sadržaj obrazloženja osporenog rješenja, sud nije našao, jer je isto sastavljeno u skladu s odredbom članka 98. stavka 5. ZUP-a kojim je propisano što sve obrazloženje rješenja treba sadržavati. Spisu priložena dokumentacija cijenjena je u postupku koji je prethodio ovom sporu, a postupak proveden u skladu s citiranim odredbama Zakona i ZUP-a, pa navodi tužiteljice usmjereni na povrede odredaba postupka nisu osnovani.

21.1. Ostali navodi tužbe ponovljeni su navodi žalbe na koje se, na sudu prihvatljiv način, očitovao tuženik u svojoj odluci.

22. Osporenim rješenjem uz obrazloženje koje je dano, nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, pa se to rješenje ne može ocijeniti nezakonitim.

23. Razlozi ništavosti pojedinačne odluke, na koje sud pazi po službenoj dužnosti, u smislu članka 47. stavka 3. ZUS-a, nisu utvrđeni.

24. Slijedom navedenog na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, odlučeno je kao u izreci, pod točkom I.

25. Odluka o zahtjevu tužiteljice za naknadom troškova spora temelji se na odredbi članka 147. stavka 1. ZUS-a prema kojemu stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora. Stoga, kako je odbijen tužbeni zahtjev za poništenjem osporenog rješenja, to je i zahtjev tužiteljice valjalo odbiti, kako je i odlučeno u izreci, pod točkom II.

U Zagrebu 9. lipnja 2026.

Sutkinja

Mirjana Harapin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. Odvjetnica Slađana Čanković, [adresa] Zagreb, Preradovićeva 18/1

2. Ministarstvo hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, [adresa] Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1

3. U spis