REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

Poslovni broj: P Ob-253/2025-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Janu Torjancu, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice VB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici RB, odvjetnici u [adresa], protiv tuženika HB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku AB, odvjetniku u [adresa] , uz sudjelovanje posebne skrbnice NB, djelatnice Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, radi razvoda braka s mlt. djetetom, nakon glavne, usmene i tajne rasprave, održane i zaključene 23. travnja 2026. u prisustvu punomoćnice tužiteljice odvjetnice RB i tužiteljice osobno, punomoćnika tuženika odvjetnika AB i tuženika osobno i odsutnosti uredno pozvanih predstavnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Samobor i posebne skrbnice, 9. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I./ Razvodi se brak što su ga 14. siječnja 2023. u Lučkom sklopili:

VB, rođena V rođena **.**.1994. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]

i

HB, rođen **.**.1992. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] .

koja činjenica je upisana u maticu vjenčanih Matičnog ureda Novi Zagreb za matično područje Novi Zagreb, za godinu 2023, pod rednim brojem 16.

II./ Mlt. SB, OIB: [osobni identifikacijski broj], stanovat će s majkom VB, OIB: [osobni identifikacijski broj], na adresi njezina stanovanja.

III./ Osobni odnosu mlt. OB (nom. SB) Dasović, OIB: [osobni identifikacijski broj] ostvarivat će se na način:

- da s ocem HB, OIB: [osobni identifikacijski broj], provede ponedjeljak nakon vrtića do srijede ujutro kada ju ostavlja u vrtiću, zatim da majka VB, OIB: [osobni identifikacijski broj], dijete preuzme iz vrtića isti dan, te dijete boravi s majkom do petka ujutro kada ju ostavlja u vrtiću te isti dan otac preuzima dijete nakon vrtića te ju ostavi u ponedjeljak ujutro u vrtiću, te se naredni tjedan roditelji zamijene za termine;

- da će se ukoliko dijete ne ide u vrtić primopredaja djeteta odviti na iste dane, u isto vrijeme, a roditelji će se dogovoriti oko mjesta primopredaje;

- da će dijete sa svakim od roditelja provesti svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan, te tri tjedna u kontinuitetu tijekom ljetnih, i tjedan dana u kontinuitetu tijekom zimskih mjeseci.

IV./ Roditelji će zajednički ostvarivati roditeljsku skrb nad zajedničkim maloljetnim djetetom OB (nom. SB) Dasović, OIB: [osobni identifikacijski broj].

V./ Utvrđuje se da svaki roditelj podmiruje troškove uzdržavanja mlt. OB (nom. SB) Dasović, OIB: [osobni identifikacijski broj], u vremenu koje dijete provodi s njim, te da nema novčanog uzdržavanja između roditelja.

VI./ Svaka stranka snosi svoj trošak ovog postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da su tužiteljica i tuženik sklopili brak 14. siječnja 2023., upisan u matični ured Novi Zagreb, pod rednim brojem 16. U braku je rođeno jedno dijete, mldb. SB, rođena **.**.2022., OIB [osobni identifikacijski broj]. Parnične strane više ne žive u istom kućanstvu, na adresi [adresa] živi tužiteljica s mldb. SB, a tuženik održava redovne osobne odnose s njom. Parnične strane provele su postupak savjetovanja pred Zavodom za socijalni rad, PU Samobor. Kako parnične strane imaju dijete male kronološke dobi koje treba zaštiti od stresa jer emocionalni razvoj jedan je od najvažnijih procesa u razvoju osobnosti djeteta, posebice u mladoj životnoj dobi. Stoga, u interesu mldb. SB je da nastavi živjeti s majkom, a da ostvaruje osobne odnose s tuženikom. Samo na ovaj način može se očuvati stabilnost koja je ionako narušena prestankom obiteljske zajednice. Nakon provedenog sudskog postupka predlaže se donijeti sljedeća presuda:

"I. Razvodi se brak VB i ZB sklopljen dana 14.01.2023. upisan u matičnom uredu Novi Zagreb, pod rednim brojem 16.

II. Mldb. SB rođena **.**.2022., OIB [osobni identifikacijski broj] živjet će s majkom VB [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], a osobni odnosi s ocem ZB odvijat će se prema preporuci Zavoda za socijalni rad.

III. Nalaže se Vedranu Dasović [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] na ime uzdržavanja mldb. LB doprinositi mjesečno iznos od 400,00 EUR počevši od dana donošenja presude pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti i to do petnaestog dana u mjesecu za tekući mjesec, sa zateznom kamatom koja teče od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu isplatom na račun majke.

V. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana presude pa do isplate."

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe da je među strankama postojala namjera da sporazumno razvedu brak i urede odnose u pogledu skrbništva zajedničkog mlt. djeteta, SB, na ravnopravnoj osnovi, ali da je tužiteljica podnošenjem ove tužbe od toga odustala. Navodi da je suglasan je s razvodom braka, a ističe da su ostali zahtjeva i navodi iz tužbe paušalni i lišeni bilo kakvog činjeničnog supstrata. Tako navodi da stranke svoje odnose u pogledu mlt. djeteta SB trenutačno, od prestanka bračne zajednice u mjesecu svibnju, uređuju na načelima sporazumne, zajedničke i svakodnevne skrbi oba roditelja, a da materijalne potrebe djeteta se zadovoljavaju na isti način, odnosno oba roditelja snose ove troškove u načelu podjednako, odnosno za vrijeme dok je mlt. SB kod jednog roditelja, taj roditelj se skrbi za njene troškove prehrane, odijevanja i sve ostale incidentalne troškove, osim ako se parnične stranke drugačije ne dogovore za pojedine troškove, a takvi dogovori se postižu lako. Troškove vrtića parnične stranke snose na jednake dijelove, plaćanjima preko bankovnog računa. Nekih izvanrednih troškova u razdoblju od prestanka bračne zajednice u pogledu mlt. SB nije bilo, kao što općenito nema niti povećanih materijalnih potreba mlt. SB. S druge strane, tuženik navod da u biti snosi i osjetno veće troškove od tužiteljice u pogledu potrebe stanovanja mlt. SB na način da plaća da otplaćuje pola iznosa kredita za stan u kojem živi mlt. SB i tužiteljica te pola troškova režija. Ističe da bi se po tužiteljičinom zahtjevu kontakti mlt. SB s tuženikom oštro reducirali na razinu povremenih viđanja s mlt. SB, dijete bi se izložilo stresu, poremetilo bi se postignutu stabilnost života djeteta te bi povrijedilo djetetu Ustavna i Konvencijska prava na život s oba roditelja, bez ikakvog opravdavajućeg razloga. Slijedom navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u pogledu točki II. -V. petita, i urediti međusobne odnose parničnih stranaka na način da svaki roditelj podjednako živi s mlt. SB (jedan tjedan s jednim, drugi tjedan s drugim roditeljem, ili na način kako je sada dogovoreno), uz obvezu tužiteljice da tuženiku naknadi troškove ovog postupka .

3. Mlt. OB je rješenjem ovog suda od 9. srpnja 2025. imenovana posebna skrbnica u osobi NB, a radi zastupanje prava i interesa mlt. djeteta.

4. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u elektronički zapis iz matice rođenih (list 4 spisa), izvješće o provedenom obveznom savjetovanju prije razvoda braka od 19. svibnja 2025. (list 5-6 spisa), elektronički zapis iz matice vjenčanih (list 7 spisa), obračune isplaćene plaće za mjesec 4-5/2025. (list 22-27 spisa), zk. izvadak (list 28- 30 spisa), potvrdu Zagrebačke banke d.d. od 9. prosinca 2025. (list 43 spisa), fotografije zaslona mobitela (list 31, 32, 44 i 45 spisa), te su saslušani tužiteljica (list 51-53 i 55-56 spisa) i tuženik (list 53-55 spisa).

5. Uvidom u elektronički zapis iz matice vjenčanih utvrđeno je da su stranke sklopile brak 14. siječnja 2023. u Lučkom.

6. Uvidom u mišljenje i prijedlog Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Novi Zagreb utvrđeno je da je isti izrađen temeljem uvida u postojeću dokumentaciju, razgovora s roditeljima, psihologijske obrade oba roditelja, opservacije odnosa roditelja i djeteta, izvješća pedijatra, izvješća dječjeg vrtića i terenskih izvida.

6.1. Tako se navodi da je VB rođena **.**.1994. od oca R i majke H. Ima stariju sestru i brata, koji žive u vlastitim kućanstvima. Djetinjstvo je provela s bratom, sestrom i roditeljima u kući. Navodi da je otac konzumirao alkohol, ponekad je imao ispade te je odnos majke i oca bio narušen. Nedavno je otac A udario svoju suprugu, te od tada boravi kod Marinine sestre. Roditelji VB razmatraju razvod braka. VB navodi da otac nikada nije bio nasilan prema djeci te da njegova konzumacija alkohola nije utjecala na djecu. Negira postojanje psihičkih bolesti u obitelji. Navodi daje u dobrim odnosima s obitelji, ali s ocem ne komunicira otkada je udario njenu majku. Završila je srednju školu u Novskoj te stekla zvanje ekonomist. Trenutno radi u Zvijezdi kao unaprijedivač prodaje. Ovaj posao radi nekoliko mjeseci, te navodi mjesečnu plaću od 1100 eura bruto plus prijevoz. Ima ukupno oko 9 godina radnog staža. Navodi da je opterećena stambenim kreditom zajedno s HB, koji plaća 200 eura mjesečno. Dobrog je zdravstvenog stanja. VB živi u unajmljenom stanu u [adresa], čija mjesečna najamnina iznosi 500 eura. Stan ima 80 kvadrata, sastoji se od ulaznog hodnika, spavaće sobe, sobe za rublje, kupaonice, dnevnog boravka, kuhinje i balkona. Grijanje je centralno na lož ulje. Stan ima sve potrebne priključke. Prostor je uredan i održavan, te je prikladan za život obitelji s mlt. djecom.

6.2. Dalje se navodi da je HB rođen **.**.1992. od oca TB i majke N. Ima dva polubrata, s majčine i očeve strane.Djetinjstvo je proveo s roditeljima i do osme godine života jednim polubratom u stanu. Odnose u primarnoj obitelji opisuje kao skladne, bez prisustva alkoholizma, nasilja ili psihičkih bolesti. Roditelji su u mirovini, te navodi da je u dobrim odnosima s obitelji. Završio je strukovnu školu te se potom prekvalificirao za vatrogasnog tehničara. Zaposlenje u IKEI kao montažer. Plaća mu iznosi 1300 eura. Ovaj posao radi 7 godina, od ukupno preko IO godina radnog staža. Opterećen je kreditom čija mjesečna rata iznosi 380 eura, što plaća po pola s VB. Navodi daje dobrog zdravstvenog stanja. HB živi u stanu koji je u njegovom vlasništvu, a gdje je obitelj živjela prije prekida zajedničkog života. Stan je površine 48 kvadrata, sastoji se od ulaznog hodnika, sobe za koju je planirano da bude od zajedničkog mlt. djeteta kada bude veće, kupaonice, spavaće sobe, kuhinje, dnevnog boravka s blagovaonom i balkona. Stan ima sve potrebne priključke, a grijanje je centralno na plin. Prostor je uredan i održavan, te je prikladan za život obitelji s mlt. djetetom.

6.3. Dalje se navodi da je mlt. SB rođena u vezi s VB i HB **.**.2022. godine. Pohađa DV Didi u Stupniku. Prema izvješću vrtića mlt. SB ostvaruje uredan socijalni kontakt te je dobro prihvaćena u grupi. S oba roditelja ostvarena je uredna komunikacija i dobar odnos s odgojiteljicama, Prema izvješću pedijatra dijete je urednog razvoja. Navodi se da su s majkom ostvarivali češće kontakte, iako je i otac uključen u zdravstvenu Skrb za dijete. Navodi se daje s ocem komunikacija bolja, jer je ugodan i pristojnog ponašanja, dok je majka prilikom telefonskih poziva u više navrata bila neugodna prema medicinskoj sestri, te povišenim tonom inzistirala na odredenoj vrsti terapije. VB i HB bili su oko dvije godine u vezi kada su stupili u brak. SB je tada imala osam mjeseci. VB navodi da je u početku veze sve bilo u redu, te smatra kako se nisu najbolje snašli nakon rođenja djeteta. To razdoblje opisuje stresnim, zbog nedostatka potpore proširene obitelji. Smatra da su u svemu tome zapostavili sebe kao par. Navodi da je HB pokrenuo rastavu zbog njezine prevare. HB takoder navodi da je u početku sve bilo u redu, te je problem nastao kada je saznao da VB ima aferu s drugim čovjekom. Navodi da je htio spasiti brak ali VB nije željela razgovarati o prevari. Navodi da je VB bila trudna, ali nije znala čije je dijete, te je pobacila.

6.4. Oboje roditelja navode da su zajedno skrbili za dijete, da su zajedno obavljali sve vezano za SB, te jedan drugog karakteriziraju kao dobrog roditelja. Oboje navode da se uspijevaju dogovarati u vezi SB, te da na dnevnoj bazi međusobno razmjenjuju informacije vezano uz dijete. Trenutna dinamika obiteljskog života jest daje dijete jedan tjedan s ocem ponedjeljak i utorak, zatim srijedu i četvrtak kod majke, te ponovno od petka do ponedjeljka ujutro kod oca, te se naredni tjedan roditelji zamijene. Oba roditelja navode da dogovor funkcionira i da se SB dobro prilagodila novoj situaciji, te da isto prihvaća. VB traži da dijete živi kod nje, a s ocem ostvaruje vidanja dva puta tjedno jer želi više vremena provoditi s kćeri. Uz to traži samostalnu roditeljsku Skrb zbog straha od Vedranovog donošenja odluka. Navodi da se boji da će joj HB nešto uskratiti, unatoč tome što se to do sada nikada nije dogodilo. HB smatra da dijete treba nastaviti živjeti s oba roditelja podjednako kao do sada, te daje to i bio njihov prvotni dogovor.

6.5. Psihologijskom obradom VB utvrdilo se da imenovana trenutno doživljava umjerenu razinu stresa zbog teškoća u nekom važnom životnim području, vjerojatno sadašnjem sudskom postupku. Izražava poteškoće sa spavanjem, moguća je smanjena energija i teškoće sa apetitom. Povremeno impulzivno reagira. U odnosu na dijete verbalizira da previše voli znati sve što se događa s djetetom jer je previše povezana s njom” te je nervozna kada je dijete sa ocem jer ne zna točno sve što se događa i kako provode vrijeme u svakom trenutku. Navedeno može ukazivati na potrebu majke za kontrolom djeteta te drugog roditelja, iako je ujedno, na početku intervjua, izjavila daje HB dobar otac čime je navedena izjava kontradiktorna.

6.6. Psihologijskom obradom HB aktualno se ne nalaze znakovi psihopatoloških odstupanja na planu ponašanja i doživljavanja. Imenovani prezentira da, od rođenja djeteta do danas, aktivno i u jednakoj mjeri sudjeluje u skrbi, brizi i odgoju djeteta te želi da i nadalje bude ravnopravno zastupljen u djetetovom životu.

6.7. Opservacijom odnosa roditelji-dijete utvrdeno je da je dijete emocionalno povezano sa oba roditelja, a s obzirom na nisku kronološku dob djeteta, nisu ispitivane želje s kojim bi roditeljem privremeno stanovala odnosno stanovala nakon razvoda braka. Djevojčica ne iskazuje znakove separacijske anksioznosti što ukazuje na razvijenu sigurnu privrženost spram oba roditelja. Dobro je adaptirana na postojeći način života.

6.8. Slijedom gore navedenog, stručni tim mišljenja je da je u interesu mlt. SB da živi podjednako s oba roditelja, prema dosadašnjoj dinamici, odnosno da s ocem provede ponedjeljak nakon vrtića do srijede ujutro kada ju ostavlja u vrtiću. Majka ju preuzme iz vrtića isti dan, te dijete boravi s majkom do petka ujutro kada ju ostavlja u vrtiću. Predlažemo da isti dan otac preuzme dijete nakon vrtića te ju ostavi u ponedjeljak ujutro u vrtiću, te se naredni tjedan roditelji zamijene za termine. Ukoliko dijete ne ide u vrtić predlažemo da se primopredaja djeteta odvija na iste dane, u isto vrijeme, a da se roditelji dogovore oko mjesta primopredaje. Smatramo da je ovo interes djeteta jer je u postupku utvrđeno da ovakav dogovor funkcionira te da oba roditelja iskazuju da se dijete dobro prilagodilo ovakvoj obiteljskoj dinamici. Predlažemo da dijete sa svakim od roditelja provede svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan, te 3 tjedna u kontinuitetu tijekom ljetnih, i tjedan dana u kontinuitetu tijekom zimskih mjeseci. Oba roditelja zajednički skrbe za dijete od njezinog rođenja do danas, ne sumnjaju u međusobne roditeljske kompetencije te se uspijevaju dogovoriti oko stvari vezanih za dijete, te stoga smatramo da oba roditelja trebaju zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb u punom opsegu. U svim nepredviđenim situacijama pozivamo roditelje na međusobnu suradnju i dogovor u vidu najboljeg interesa djeteta.

7. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je ona smatra da za dijete nije stabilno da provodi vrijeme pola kod jednog roditelja pola kod drugog roditelja jer bi to između ostalog zahtijevalo da se seli odjeća i knjige pogotovo kad krene u školu. Navela je da vidi na djetetu da je rascjepkana i da ne funkcionira na taj način, tako npr. jedno jutro kada ju je vodila u vrtić plakala je i govorila "falit ćeš mi". Na posebno pitanje pun. tužiteljice zašto je i kako došlo do ovakvog režima podjele, tužiteljica je iskazala da kada je tuženik otišao viđao je dijete na način da bi došao sa svojim ocem na dva sata kod mene doma, a 13. svibnja 2025. na Zavodu tuženik je izjavio da bi htio dijete viđati na način na koji sada dijete viđa i to dva dana kod tužiteljice i dva dana kod tuženika, pa vikendom kod tužiteljice i onda obrnuto te im tako život izgleda danas. Navela je da se u tom trenutku tome nije protivila jer nije htjela da ispadne da ista njemu brani da viđa dijete. Na posebno pitanje pun. tužiteljice kad je dijete kod oca ima li informaciju o tome kako dijete provodi vrijeme i s kim je, tužiteljica je iskazala da ako su vikendom kod bake i djeda onda joj otac tuženika zna slati slike, a p preko tjedna kad god pita za nju sve je super, SB se igra, odnosno da su svaki puta isti odgovori. Na posebno pitanje pun. tužiteljice ima li saznanja da li SB provodi vrijeme kod bake i djeda ili sa HB, tužiteljica je iskazala da ne zna. Na posebno pitanje pun. tužiteljice tko je za vrijeme trajanja obiteljske zajednice skrbio o djetetu, tužiteljica je iskazala da ne može reći da HB nije bio tu, ali je sve nekako više na mami odnosno njoj, npr. hranjenje, presvlačenje i sl. Na posebno pitanje pun. tuženika je li u razdoblju trajanja obiteljske zajednice dok je skrbile za dijete bila u radnom odnosu, tužiteljica je iskazala da je, a da je jedino prošle godine od polovice prosinca 2024. do polovice veljače 2025. bila bez posla te da joj je radno vrijeme od 7,00 sati do 15,00 sati od ponedjeljka do petka. Na posebno pitanje pun. tuženika ima li razloga smatrati da odgovori koje daje tuženik na pitanja u vezi provođenja vremena s djetetom nisu istiniti, tužiteljica je iskazala da nema ništa konkretno da bi mislila da HB laže budući da su to općeniti odgovori. Na posebno pitanje pun. tuženika je li pitala tuženika kako konkretno provodi vrijeme s djetetom na koje pitanje ne bi dobila odgovor, tužiteljica iskazuje da nije. Također je navela da u stanu od 80 m2 trenutno živi samo ona te da nema drugih ukućana osim OB kad dođe te da nema problema s ocem tuženika. Na posebno pitanje pun. tuženika kako se snose troškovi života, tužiteljica je iskazala da do sada nije bilo problema, a ako je u pitanju alimentacija navela je da ona zarađuje sasvim dobro da može pokriti troškove života sebe i svog djeteta. Na posebno pitanje suda je li bilo nekih konflikata u komunikaciji, tužiteljica je iskazala da ne naročito, ali je navela jednu situaciju kada sam je pitala HB je li SB dobro, a tuženik joj je odgovorio da je dobro i kad ne bude dobro i bude trebala medicinsku pomoć da će on mene zvati i da nije potrebno tako nešto. Na posebno pitanje pun. tuženika koliko puta dnevno pita kako je dijete, tužiteljica je iskazala dva do tri puta dnevno ovisno je li vikend ili radni tjedan, a kad je dijete kod nje dogodi se ne često da ju tuženik cijeli dan uopće ne pita kako je dijete. Na posebno pitanje posebne skrbnice ima li prijedlog kako bi se osobni odnosi s ocem odvijali s obzirom da smatra da ovakva dinamika ne odgovara djetetu, tužiteljica je iskazala da nema konkretno i da mu ne bi ništa uskraćivala, ali da bi htjela da SB živi s njom. Na posebno pitanje pun. tužiteljice je li tuženik ikada bio prema njoj fizički nasilan, tužiteljica je iskazala da je te je to spomenula u razgovoru pred Zavodom. Na posebno pitanje pun. tužiteljice zašto ni je tuženiku komunicirala da joj ne odgovara ovakva dinamika odnosno da li vi ima određenu dozu straha od tuženika, tužiteljica je iskazala da ima zato jer smatra da sve što pita ili predloži tuženiku on doživljava kao napad. Dodala je je da kada OB pita je li joj dobro kod tate ona odgovara da je, ali da ju nikada nije čula da bi rekla da jedva čeka da vidi tatu.

8. Iz iskaza tuženika proizlazi da smatra da u ovih zadnjih 9 mjeseci kako su se on i tužiteljica razdvojili sve dobro funkcionira te da je SB prihvatila takvu dinamiku odnosno vidi se da njoj ne smeta. Istaknuo je da smatra da bi oba roditelja trebala brinuti o djetetu i imati skrb kao što je to i rekao Zavod i nema nikakvih problema u ovoj dinamici. Naveo je da je zaposlen u IKEA-i na montaži namještaja i kuhinja te mu je radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 8,00 sati do 16,00 sati kao niti da ima prekovremenih radnih sati te da ima mogućnost po potrebi prilagoditi radno vrijeme kao primjerice uzeti slobodan dan. Na posebno pitanje pun. tuženika primjećuje li nekakve promjene u raspoloženju OB kada je ostavlja u vrtiću, a da bi je iz vrtića trebala pokupiti njezina majka, tuženik je iskazao da nije primijetio, odnosni da vjeruje da je to malo stresna situacija za nju, ali da kada je ostavlja u vrtiću i kada dolazi po nju uvijek je sretna. Naveo je da kada ga tužiteljica pita kako je SB odgovara "super", a kada ga pita kako je prošlo u vrtiću odgovara "super", dakle onako kako je, govori istinu. Kada SB ne bi bila dobro on to uvijek kaže tužiteljici tako primjerice kada ju je jednom prilikom ostavio u vrtiću bila je razdražljiva te je to rekao tužiteljici, a tužiteljica je odgovorila da se to i njoj znalo dogoditi. Na posebno pitanje pun. tuženika da li pitat za OB kako je kada je kod tužiteljice, tuženik je iskazao da ponekad, zato jer smatra da je SB sretna i kod majke i kod mene te da ima stabilnost. Na posebno pitanje pun. tužiteljice da li SB izražava neka svoja stanja i emocije ili je dosta zatvorena, tuženik je iskazao da izražava, tako primjerice kada dođe po nju u vrtić kaže da joj je super što ga vidi i da je jedva čekala da ga vidi i da ga voli. Na posebno pitanje pun. tužiteljice da li SB kada je kod njega dosta vremena provodi kod vaših roditelja, tuženik je iskazao da ponekad, zato jer su roditelji blizu na Knežiji pa je tako naveo da primjerice, kada je za vikend kod njega u petak ju pokupi nakon vrtića, a u subotu ili nedjelju su na vikendici u [adresa] gdje su i njegovi roditelji te je naveo da preko tjedna mjesečno dva do tri puta odu na Knežiju kod njegovih roditelja. Na posebno pitanje pun. tužiteljice zašto misli da ovakva podijeljena dinamika skrbi odgovara djetetu, tuženik je iskazao da ne zna što je najbolje za dijete jer nije stručnjak, ali da smatra da dijete treba imati oba roditelja, a da kada bi dijete živjelo s majkom, njemu bi se dali vikendi i dva dana u tjednu da viđa OB te u tom slučaju smatra da SB ne bi podjednako provodila vrijeme sa oba roditelja. Na posebno pitanje pun. tužiteljice kako bi opisao svoju komunikaciju s tužiteljicom, tuženik je iskazao da komunikacija nije uvijek jednostavna, ali što se tiče djeteta sve se uvijek uspiju dogovoriti te s tim u vezi nema problema u komunikaciji. Naveo je da misli da je tužiteljica dobra majka te je osporio tvrdnje da je ikada ošamario tužiteljicu kao i tvrdnje da je čitao tužiteljičine privatne poruke trećim osobama. Dalje je naveo kako se iz zajedničkog kućanstava sa tužiteljicom iselio 1. svibnja 2025., a prvi sastanak kod Zavoda bio je 12. svibnja 2025. Dalje je odgovarajući na pitanje kako je viđao dijete od iseljenja do prvog sastanka u Zavodu, naveo da je dolazio svakodnevno sa svojim ocem u stan da vidi dijete, naime da je tada imala vodene kozice pa nije smjela ići van, a pojašnjavajući zašto je dolazio sa svojim ocem kada je došao vidjeti OB, tuženik je naveo da je to bilo radi vlastite sigurnosti da ne bi nešto eskaliralo, odnosno da se ne bi nepotrebno svađali pred djetetom. Odgovarajući na pitanje zašto se iselio iz zajedničkog kućanstva, tuženik je iskazao zbog svoje sigurnosti i sigurnosti djeteta, odnosno da to više nije bio stabilan dom te više ništa nije funkcioniralo. Dodao je da su se odnosi između njega i tužiteljice stabilizirali te je za to bilo potrebno nekih mjesec dana. Naveo je da nikada nije prijetio tužiteljici da će joj oduzeti skrbništvo nad djetetom, već naprotiv, da su čak imali dogovor iz travnja 2025. da će skrbništvo podijeliti pola pola te da su tada trebali ići pred Zavod radi dogovora o djetetu te je dogovor trajao sve dok tužiteljica nije angažirala odvjetnicu i promijenila odluku. Također je naveo da mu tužiteljica nikada komunicirala da je primijetila da OB ovakva dinamika ne odgovara.

9. Nakon održanog ročišta ovaj je sud rješenjem pozvao Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Samobor da se očituje na sve naknadno zaprimljene podneske stranaka i na iskaze stranaka s ročišta te ostaje li i dalje kod svog mišljenja i prijedloga od 6. studenog 2025. kao i dostavi podatak o tome je li tužiteljica prilikom razgovora s djelatnicima Zavoda, a u svrhu izrade predmetnog mišljenja i prijedloga, navodila informacije o nasilju koje trpi od tuženika.

9.1. Zavod je dostavio odgovor 9. ožujka 2026. u kojem je naveo da vezano uz navode tužiteljice da je tuženik bio fizički nasilan prema njoj te da je navedeno istaknula stručnom djelatniku tijekom razgovora, ističu sljedeće. Uvidom u spis i zapisničke izjave sadržane u dokumentaciji ovog Područnog ureda utvrđeno je sljedeće: dana **.**.2025. VB zapisnički je saslušana radi prikupljanja socioanamnestičkih podataka. U zapisničkoj izjavi, koju je vlastoručno potpisala, navela je kako su i ona i otac djeteta ravnopravno i u jednakom omjeru skrbili o maloljetnoj OB. Istaknula je kako smatra da je HB dobar otac te da je njezina jedina želja da se on ne osvećuje njoj preko djeteta zbog njezine izvanbračne veze. Od sudskog postupka majka traži puno skrbništvo zbog straha da joj tuženik ne uskrati bilo što vezano uz maloljetnu SB, dok istodobno navodi kako joj isti do sada nikada ništa nije uskratio. U navedenoj izjavi nema navoda o nasilju. Dalje se navodi da Područni ured Samobor vodi predmet nasilja u obitelji na stručnoj cjelini za odrasle, koji je otvoren 27. lipnja 2025. godine nakon zaprimanja dopisa VI Policijske postaje Zagreb te se vodi predmet između VB i TB (oca HB), pri čemu su obje strane negirale prisutnost nasilja te navele kako je do prijave došlo zbog nesporazuma, odnosno činjenice da TB nije mogao ući u obiteljsku kuću. Drugih saznanja o nasilju ovaj Područni ured nema. Slijedom navedenog, Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Samobor, ostaje pri svom stručnom mišljenju u cijelosti. Naime, mišljenje stručnog tima jest da je u najboljem interesu maloljetne OB da živi podjednako s oba roditelja, prema dosadašnjoj dinamici, budući da je u postupku utvrđeno kako takav dogovor funkcionira te su oba roditelja iskazala da se dijete dobro prilagodilo takvoj obiteljskoj dinamici. Također je utvrđeno da oba roditelja zajednički skrbe za dijete od njezina rođenja.

10. U pogledu razvoda braka stranaka, a kako su se stranke suglasile po tom pitanju, sud je primjenom članka 51. točka 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 – dalje ObZ) odlučio kao pod toč. I./ izreke ove presude.

11. Prema mišljenju i prijedlogu Zavoda, u interesu je mlt. OB da živi podjednako s oba roditelja, prema dosadašnjoj dinamici. Ovaj sud prihvatio je mišljenje i prijedlog Zavoda imajući prije svega na umu da se od prestanka bračne zajednice u svibnju 2025. faktički ustalila dinamika obiteljskog života na način dijete provodi jedan tjedan s ocem ponedjeljak i utorak, zatim srijedu i četvrtak kod majke, te ponovno od petka do ponedjeljka ujutro kod oca, te se naredni tjedan roditelji zamijene, a razmatrajući činjenicu da se mlt. SB dobro prilagodila novoj situaciji, te da isto prihvaća. Iz iskaza tužiteljice te njezinih navoda iz podnesaka tijekom ovog postupka ne proizlaze valjani argumenti niti objektivni razlozi koji bi išli u prilog uređivanja drugačije dinamike, odnosno da dijete živi s njom, a da otac ostvaruje susrete i druženja na vikend osnovi, izuzev puke želje tužiteljice da provodi više vremena sa svojom kćeri. To posebno proizlazi iz dijela iskaza u kojem je ista odgovarajući na pitanje ima li prijedlog kako bi se osobni odnosi s ocem odvijali s obzirom da smatra da ovakva dinamika ne odgovara djetetu, navela da nema ništa konkretno i da ocu ne bi ništa uskraćivala, ali da bi htjela da SB živi s njom. Pri tom se ukazuje da je prilikom psihologijske obrade tužiteljice utvrđeno da je ista sama verbalizirala da previše voli znati sve što se događa s djetetom jer je previše povezana s njom te je nervozna kada je dijete sa ocem jer ne zna točno sve što se događa i kako provode vrijeme u svakom trenutku, što može ukazivati na potrebu majke za kontrolom djeteta te drugog roditelja, pri čemu se ukazuje da iz iskaza tužiteljice pred ovim sudom proizlazi da tuženika relativno često pita kako je dijete kada isto nije kod nje (dva do tri puta dnevno). Također je ukazuje na to da je na početku intervjua pred Zavodom izjavila da smatra da je HB dobar otac što je u kontradiktornosti s izjavama danima prilikom psihološke obrade . Jednako tako zamjeranja koja tužiteljica ima prema tuženiku, a koja proizlaze iz njezinog iskaza pred ovim sudom, npr. da isti ponekad cijeli dan ne pita tužiteljicu kako je dijete kada je ono kod nje ili da joj isti na njene upite o djetetu kada je ono kod njega odgovara općenito sa odgovorom da je sve super, prema ocjeni ovog suda potpuno su subjektivne naravi bez objektivnog ukazivanja na potencijalni problem koji bi doveo do razmatranja za drugačijom dinamikom. U tom kontekstu irelevantni su i dijelovi iskaza tužiteljice u kojem je navela da nikada nije čula da bi mlt. SB rekla da jedva čeka da vidi tatu ili da je jedno jutro kada ju je vodila u vrtić plakala i govorila tužiteljici "falit ćeš mi". Konačno iz mišljenja i prijedloga Zavoda proizlazi da je opservacijom odnosa roditelji-dijete utvrđeno je da je dijete emocionalno povezano sa oba roditelja, pri čemu djevojčica ne iskazuje znakove separacijske anksioznosti što ukazuje na razvijenu sigurnu privrženost spram oba roditelja te da je dobro adaptirana na postojeći način života. Konačno valja i spomenuti, a što se tiče navoda o nasilju koje je tuženik navodno vršio nad tužiteljicom, da spisu ne prileže nikakve prekršajne ni kaznene prijave niti postupci ili odluke koje bi takve navode potvrdile, niti se tužiteljica u ovom postupku na iste pozvala. Napominje se da s obzirom na nisku kronološku dob djeteta, nisu ispitivane želje s kojim bi roditeljem privremeno stanovala odnosno stanovala nakon razvoda braka. Slijedom iznesenog, budući da je utvrđeno da mlt. SB ima dobar odnos s oba roditelja kao i da su oba roditelja primjerenog roditeljskog ponašanja, da je za razvoj mlt. djeteta poželjno i potrebno da sa svakim od roditelja provodi podjednako vrijeme te da se postojeći model dinamike obiteljskog života pokazao kao funkcionirajući i da mu se mlt. SB dobro prilagodila, sud je ocijenio da je u skladu s dobrobiti mlt. djeteta da podjednako vremena provodi sa svakim od roditelja te je sukladno odredbi čl. 413. ObZ -a i prijedlogu Zavoda odlučio kao pod toč. III./ izreke ove presude, dok je, vodeći računa da sukladno odredbi čl. 96. st. 2 ObZ-a dijete može imati mjesto stanovanja samo kod jednog roditelja, odredio da će mlt. SB stanovati s majkom VB na adresi njezina stanovanja, kao pod toč. II./ izreke ove presude.

12. Što se tiče ostvarivanja roditeljske skrbi, ovaj sud je utvrdio da oba roditelja zajednički skrbe za dijete od njezinog rođenja do danas, da isti ne sumnjaju u međusobne roditeljske kompetencije te se uspijevaju dogovoriti oko stvari vezanih za dijete, slijedom čega je stav ovog suda da oba roditelja trebaju zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb u punom opsegu. Navedeno proizlazi iz izjava stranka pred Zavodom gdje je tužiteljica navela da smatra da je tuženik dobar otac, a što nije osporeno tijekom ovog postupka, pri čemu se ukazuje da strah tužiteljice da bi joj tuženik nešto nekada mogao uskratiti u vezi mlt. djeteta, odnosno njezin strah od tuženikovog donošenja odluka, ne može biti osnova da drugačije uređivanje ostvarivanja roditeljske skrbi, pogotovo u situaciji u kojoj taj strah u ovom trenutku nije objektivno pokrjepljen, a kako je tužiteljica pred Zavodom sama izjavila da joj tuženik ništa do sad nije uskratio u vezi mlt. djeteta. Uz to se napominje kako dio iskaza tužiteljice da ista ima određenu dozu straha od tuženika jer smatra da sve što pita ili predloži tuženiku on doživljava kao napad, ovaj sud smatra komunikacijskim problemom te u tom smislu predlaže roditeljima potražiti psihološku pomoć kako bi unaprijedili međusobnu suradnju i olakšali postizanje dogovora u vidu najboljeg interesa djeteta. Stoga je primjenom članka 104. stavak 1. ObZ-a odlučeno kao pod toč. IV./ izreke ove presude.

13. Kako je mišljenje i prijedlog Zavoda, a u okviru kojeg je provedena i psihologijska obrada, po stavu ovog suda izrađen objektivno, argumentirano i u skladu s pravilima struke te uzimajući u obzir da navodi izneseni tijekom ovog postupka kao niti iskazi stranaka nisu doveli točnost zaključaka, odnosno procjenu iz predmetnog mišljenja i prijedloga u pitanje, to ovaj sud nije provodio psihološko- psihijatrijsko vještačenja oba roditelja niti pribavljao mišljenje Poliklinike za razvoj djeteta o predloženoj dinamici pola pola, smatrajući isto nepotrebnim i umjerenim na odugovlačenje postupka.

14. Odluka o uzdržavanju mlt. djeteta donesena je sukladno odredbi čl. 288. st. 1. ObZ-a kojom je propisano da su roditelji prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete, a radno sposoban roditelj ne može se osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta vodeći pritom računa da će mlt. SB provoditi podjednako vremena sa svakim od roditelja pa je stoga i njihova obveza uzdržavanja podjednaka, odnosno nije potrebno iskazivati ju u određenom novčanom iznosu jer će svaki od roditelja uzdržavati dijete u cijelosti u vremenu koje dijete provodi s njim, a kao što su roditelji i do sada činili. Stoga je odlučeno kao pod toč. V./ izreke ove presude.

15. Odluka o parničnom trošku iz toč. VI./ izreke ove presude temelji se na odredbi članka 366. ObZ-a, a uzimajući u obzir okolnosti slučaja i smatrajući da je ova odluka donesena u interesu djeteta te da je opravdano da svaka stranka kao roditelj snosi svoj trošak ovog postupka.

U Zagrebu, 9. lipnja 2026.

Sudac:

Jan Torjanac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od petnaest dana od dana objave presude odnosno, ako stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, od dana primitka pisanog otpravka iste.

Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po pun.

2. Tuženiku po pun.

3. Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Samobor

4. Posebnoj skrbnici NB

5. Matičnom uredu Novi Zagreb - po pravomoćnosti

6. Matičnom uredu Centar - po pravomoćnosti

7. Matičnom uredu Kutina - po pravomoćnosti