REPUBLIKA HRVATSKA

P-2056/2026

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Starom Gradu

21 460 Stari Grad

Novo Riva 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, po sucu Ivanu Striniću, u pravnoj stvari tužitelja pod 1) CU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te pod 2) CUU (kao nasljednice ranije tužitelja ŠU pok. C), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Vinko Peronja, odvjetnik u Jelsi, protiv tuženice Republike Hrvatske, koju zastupa zastupnik po zakonu Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, 9. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj Ad 1 CU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik posebnog dijela nekretnine označene kao čes. zem. 2821, zk. ul. [broj ZK uloška], a koji dio je prikazan kao lik označen točkama od A do N, površine 1251 m/2, prikazano na skici mjesta spora koja je sastavni dio geodetskog vještva izrađenog od dipl. ing. geod. Petra Garmaza, oznake V51/25, Solin, svibanj 2025. (list spisa 78), a koja skica i vještvo su sastavni dio ove presude.

II. Utvrđuje se da je tužiteljica Ad 2 CUU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik posebnog dijela nekretnine označene kao čes. zem. 2821, zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], a koji dio je prikazan kao lik označen točkama od O do A2, površine 1515 m/2, prikazano na skici mjesta spora koja je sastavni dio geodetskog vještva izrađenog od dipl. ing. geod. Petra Garmaza, oznake V51/25, Solin, svibanj 2025. (list spisa 78), a koja skica i vještvo su sastavni dio ove presude.

III. Ovlašćuju se tužitelji temeljem ove presude zatražiti i postići parcelaciju i uknjižbu prava vlasništva na svoje ime na opisanim dijelovima nekretnine iz toč. 1. i 2. ove presude, uz prethodni izbris istog prava sa imena tuženika.

Obrazloženje

1. Predmetni parnični postupak pokrenut je tužbom tužitelja od 26. lipnja 2020. Tužbom se u bitnom navodi da su tužitelji stekli pravo vlasništva utuženih dijelova čestice dosjelošću, odnosno, tužitelji tvrde da su njihovi prednici bili posjednici utuženih dijelova unatrag 150 godina. U uredu za katastar da su kao posjednici upisani prednici sadašnjih tužitelja. Svo ovo vrijeme da ih nitko nije ometao, niti osporavao posjed ili vlasništvo.

2. Tužba je dostavljena tuženici na odgovor, te je ista predložil odbiti tužbeni zahtjev, navodeći da tužitelji nisu dokazali stjecaj prava vlasništva po bilo kakvoj zakonskoj osnovi. Naime, da nije dostavljeno uvjerenje o povijesti promjena na predmetnoj nekrentini, a ovo kako bi se moglo utvrditi kada je i temeljem kojih isprava izvršen upis posjeda u korist prednika tužitelja.

3. U postupku je, nakon obavljenog očevida, tužitelj uredio tužbeni zahtjev, na način da je konačno postavljen tužbeni zahtjev onako kako glasi u izreci.

4. U postupku su izvedeni dokazi pregledom cjelokupne dokumentacije, obavljen je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika, te su saslušani svjedoci.

5. Sud je na temelju provedenog dokaznog postupka utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. Među strankama je bilo sporno jesu li predmetne nekretnine ili njihovi dijelovi u posjedu tužitelja i njegovih prednika kroz zakonom propisano vrijeme, jesu li predmetne nekretnine dovoljno određene.

7. Odredbom članka 388. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) propisano je kako se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu Zakona o vlasništvu, prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Prije Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji je na snazi od 1. siječnja 1997., do njegovog stupanja, na snazi je od 1. rujna 1980. bio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ broj 6/80, 36/90, Narodne novine broj 53/91, 9/92, 77/92). No, kako je u predmetnom slučaju riječ o stjecanju prava vlasništva dosjelošću i to prije stupanja na snagu obaju zakona, za primjeniti su odredbe Austrijskog Općeg Građanskog Zakonika (koji je stupio na snagu na području Dalmacije 1. siječnja 1816.).

8. Prema Općem Građanskom zakoniku, čije odredbe o stjecanju prava vlasništva su sadržajno identične kasnijim odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pravo vlasništva se moglo steći, između ostalog, dosjelošću.

9. Člancima 1461. do 1471. Općeg Građanskog Zakonika uređeno je pitanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću, pa je tako bilo potrebno da je posjed zakonit (1461), pošten (1463), istinit (1464), te je potrebno i vrijeme dosjedanja, koje bi iznosilo, s obzirom da je riječ o privatnom vlasništvu, trideset godina prema Općem Građanskom Zakoniku. Sukladno mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960., rok je skraćen sa trideset na dvadeset godina.

10. Dosjelost kao način stjecanja prava vlasništva je izvorni način stjecanja, jer se vlasništvo stječe bez oslonca na volju i pravo dotadašnjega vlasnika, odnosno, prednika. Pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom pravu čim se ispune sve pretpostavke dosjelosti. Dakle, pravo vlasništva se stječe onog trenutka kada je nastupila dosjelost.

11. Rok dosjelosti počinje teći onog dana kada posjednik stekne stvar, a završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

12. Posjed, sa svim pozitivnim kvalitetama mora biti neprekidan kroz cijelo propisano vrijeme, međutim, prenošenje posjeda na novog posjednika ne prekida se posjedovanje, već se postojeći posjed nastavlja kod pravnog sljednika dotadašnjeg posjednika.

13. Za stjecanje prava vlasništva moraju biti ispunjene određene opće pretpostavke, a to su sposobnost stvari da bude objektom prava vlasništva, sposobnost stjecatelja da stekne pravo vlasništva, te valjani pravni temelj stjecanja. Ovisno o načinu i objektu stjecanja, potrebno je ispuniti i određene dodatne pretpostavke.

14. Kako oko općih pretpostavki nije bilo prijepora tijekom postupka, nema potrebe posebno obrazlagati iste.

15. Ono što valja utvrditi prilikom odlučivanja o stjecanju vlasništva dosjelošću je prvenstveno kakvoća posjeda. U kakvoću spadaju obilježja koja posjed mora zadovoljiti, pa se tako razlikuju objektivne i subjektivne značajke. Objektivne značajke daju posjedu postojanje ili nepostojanje pravnoga temelja za posjedovanje, odnosno, da li je posjed dopušteno ili nedopušteno steći, dok se subjektivne značajke odnose na stav koji posjednik ima glede svoga prava na posjedovanje. Dakle, u objektivne značajke posjeda spadaju zakonitost i istinitost, a u subjektivne značajke posjeda spadalo bi poštenje.

16. Posjed je zakonit ako sam posjednik ima valjani pravni temelj za to posjedovanje. Posjed će se smatrati istinitim ako nije pribavljen silom, potajno ili prevarom, a niti zloupotrebom povjerenja. Posjednik je pošten ako prilikom stjecanja posjeda nije znao, niti je mogao posumnjati, s obzirom na okolnosti, da mu pravo na posjed ne pripada. Prema zakonskoj presumpciji, svaki se posjed ima smatrati poštenim, osim ako se ne bi dokazalo suprotno.

17. Što se tiče prijepora oko trajanja posjeda tužitelja, uzeti su obzir iskazi svjedoka kao uvjerljivi, logični i životni, posebice imajući u vidu godine života istih, te njihova neposredna saznanja o predmetu spora.

18. Kada se govori o poštenju posjednika, za istaknuti je kako je pretpostavka o savjesnosti posjeda radi stjecanja vlasništva dosjelošću ispunjena ako posjednik kroz svo vrijeme dosjelosti smatra da je pošten, odnosno, da je stvar koju posjeduje njegova, ili ako ne zna ili ne može znati da nije njegova.

19. Poštenje stjecatelja mora trajati cijelo vrijeme dosjelosti, a ono je subjektivno obilježje posjeda, pa ono nikad ne prelazi s prednika na sljednika u posjedovanju – poštenje se uvijek prosuđuje s obzirom na onoga tko je posjednik. Trenutkom kada je posjednik prestao biti pošten prekida se dosjelost. Ali naknadno nepoštenje posjednika nema povratno djelovanje na ono stanje prije toga u kojem je posjednik bio pošten. Prenošenje posjeda derivativnim načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora (sudska praksa Županijskog suda u Splitu, Gžp-1149/10).

20. Iz iskaza saslušanih svjedoka IU, UU, FU i VU sud je utvrdio da su prednici tužitelja, a potom i sami tužitelji, desetljećima nesmetano koristili predmetne nekretnine, obrađivali ih, te održavali suhozide. Iz iskaza svjedoka, pa i tužitelja proizlazi da ih pri tome nitko nije ometao, niti osporavao njihovo faktično gospodarenje nekretninama. Iskazi svjedoka međusobno su suglasni, životni i podudarni s materijalnom dokumentacijom u spisu.

21. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka geodetske struke Petra Garmaza, jer je isto izrađeno stručno, jasno i argumentirano te u skladu s pravilima geodetske struke.

22. Iz nalaza proizlazi da je vještak, uzimajući u obzir podatke s obavljenog očevida, te uvidom u snimke izvršio identifikaciju spornoe nekretnine, na koje vještvo stranke nisu imale primjedbi.

23. Sud smatra da su predmetne nekretnine, odnosno njihovi dijelovi, time postali dovoljno određeni i individualizirani za donošenje meritorne odluke i provedbu u zemljišnim knjigama.

24. Kako je sud utvrdio da su tužitelj i njegovi prednici predmetne nekretnine posjedovali samostalno, neprekidno, mirno i pošteno kroz razdoblje znatno dulje od zakonom propisanog roka, sud smatra da su tužitelji stekli pravo vlasništva dosjelošću, sukladno odredbama članka 159. i 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

25. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Starom Gradu, 9. lipnja 2026.

Sudac

Ivan Strinić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe, u roku od petnaest dana, računajući od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu, za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu.

DOSTAVTI:

- tužiteljima po punomoćniku;

- tuženici Republici Hrvatskoj, po zastupniku po zakonu Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu;

- u spis.