REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

P-125/2026-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Dini Jellin, u pravnoj stvari tužitelja FC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Josip Reljić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika PRVIĆ d.o.o., OIB 79768877665, [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Đurđica Filipčić, odvjetnica u Zagrebu i umješača na strani tuženika CC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Petar Ćubela, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja ništavosti odluka skupštine, nakon javne, glavne rasprave zaključene 19. svibnja 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, s danom objave 9. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je odluka jedinog člana društva PRVIĆ d.o.o., [adresa], MBS: 080648197, OIB: 79768877665,od 4. veljače 2025. godine, kojom je izmijenjen i sačinjen društveni ugovor društva PRVIĆ d.o.o. [adresa], MBS: 080648197, OIB: 79768877665,Odlukom o usklađenju iznosa temeljnog kapitala i dijelova tog kapitala koji se odnose na pojedine poslovne udjele, Odlukom o povećanju temeljnog kapitala uplatom u novcu, Odlukom o izmjeni društvenog ugovora u novcu te Društvenog ugovora izmjenom i povećanjem temeljnog kapitala društva na način da isti iznosi 6.200,00 eura, a sastoji se od pet poslovnih udjela i to jednog poslovnog udjela nominalnog iznosa 1.130,00 eura (tisuću sto trideset eura ), redni broj 7 ( sedam ), jednog poslovnog udjela nominalnog iznosa 880,00 eura ( osamsto osamdeset eura ), redni broj 8 ( osam ), dvaju poslovnih udjela svaki nominalnog iznosa 320,00 eura ( tristo dvadeset eura ), redni brojevi 9 ( devet ) i 10 ( deset ) i jednog poslovnog udjela nominalnog iznosa 3.550,00 eura ( tri tisuće petsto pedeset eura ), redni broj 11, uplaćenih u cijelosti u novcu, kojom Odlukom je izmijenjen Društveni ugovor i promijenjena vlasnička struktura društva, od 04.02.2025.g., solemniziranog po javnom bilježniku Kristianu Hukelju iz Zagreba, Mrazovićeva ulica 6, dana 4.2.2025. godine, broj javnobilježničke ovjere OU-138/2025, ništetna.

2. Nalaže se brisanje iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu upisa izvršenog temeljem odluke iz točke 1. ove presude, i to upisa pod poslovnim brojem Tt-25/4922-2 od 06.02.2025.g., kojim je upisano usklađenje temeljnog kapitala sa Zakonom o trgovačkim društvima, promjena odredbi društvenog ugovora, povećanje temeljnog kapitala, koji su u Sudski registar provedeni kod Trgovačkog suda u Zagrebu po rješenju pod poslovnim brojem Tt-25/4922-2 od 5. veljače 2025. godine, redni broj upisa 10, za subjekt upisa s matičnim brojem (MBS): 080648197, osobnim identifikacijskim brojem (OIB): 79768877665, europskim jedinstvenim identifikatorom (EUID): HRSR.080648197, pod tvrtkom/nazivom: PRVIĆ društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge, sa sjedištem u [adresa] ([adresa]), [adresa].

3. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak ovog postupka, prema određenju Suda, zajedno sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 14. siječanj 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 750,00 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 9. lipnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a u slučaju promjene po čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tužitelju naknaditi umješaču na strani tuženika troškove parničnog postupka u iznosu od 500,00 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 9. lipnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a u slučaju promjene po čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se dio zahtjeva umješača na strani tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.250,00 EUR sa zateznim kamatama, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je **.**.2025. CC, kao direktor tuženika, sklopio Društveni ugovor o osnivanju trgovačkog društva PRVIĆ d.o.o. iz [adresa], OIB: 79768877665, solemniziran po javnom bilježniku Kristianu Hukelju iz Zagreba, Mrazovićeva ulica 6, 4. veljače 2025., broj OU-138/2025. Navodi da je FC član društva PRVIĆ d.o.o. što neprijeporno proizlazi i iz potvrde o članovima trgovačkog društva PRVIĆ d.o.o. od 29. lipnja 2012., iz koje proizlazi da su članovi društva i CC i FC. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu, posl. br. P-1016/22, pravomoćno je utvrđeno da ugovor o prijenosu poslovnih udjela nije ispunjen, da je zakonito raskinut, da je CC dužan vratiti poslovne udjele tužitelju te da presuda zamjenjuje njegovu izjavu volje radi upisa u sudski registar. Presuda ima deklaratorni učinak u dijelu kojim se potvrđuje raskid ugovora, jer sud nije konstituirao novi pravni odnos, već je utvrdio već nastalu pravnu činjenicu – da je ugovor prestao zbog neispunjenja obveza. Posljedično, CC je već prije donošenja presude bio bez valjane pravne osnove za zadržavanje punog i isključivog raspolaganja poslovnim udjelima. Unatoč tome, CC je svjesno, namjerno i protivno zakonu nastavio nastupati kao da je jedini ovlašteni član društva, donositi jednostrane odluke u ime društva, raspolagati njegovom imovinom te inicirati upise u sudski registar, iako u tom razdoblju nije bio jedini član društva niti je imao ovlast samostalno odlučivati bez sudjelovanja ostalih članova. Takvim postupanjem grubo je prekoračio svoje ovlasti, isključio tužitelja iz odlučivanja te postupao protivno prisilnim odredbama Zakona o trgovačkim društvima i temeljnih načela pravnog poretka Republike Hrvatske. Njegovo postupanje predstavlja svjesno ignoriranje pravomoćne sudske presude i postupanje bez valjane pravne osnove. Pravomoćna presuda Trgovačkog suda u Zagrebu ima jaču pravnu snagu od formalnog upisa u sudski registar. Činjenica da je u određenom trenutku tuženik bio jedini upisani član društva ne može derogirati učinke presude kojom je utvrđeno da je ugovor o prijenosu poslovnih udjela raskinut i da se udjeli moraju vratiti tužitelju. Upis u sudski registar ima deklaratorni karakter i ne stvara nova prava, već samo evidentira već postojeće pravno stanje. Ako je pravomoćnom sudskom presudom utvrđeno da tuženik više nema pravo raspolagati poslovnim udjelima u punom opsegu, tada formalni upis u sudski registar ne može poslužiti kao pravna osnova za donošenje odluka o promjeni društvenog ugovora ili raspolaganju imovinom društva. Pozivanje tuženika na činjenicu da je u relevantnom trenutku bio jedini upisani član društva predstavlja pokušaj zaobilaženja pravomoćne sudske presude i suprotno je načelima pravne sigurnosti i obvezi poštivanja sudskih odluka. Takvo postupanje predstavlja prekoračenje ovlasti i čini sporne odluke pravno ništetnima. Prema Zakonu o trgovačkim društvima i društvenom ugovoru, odluke koje se odnose na upravljanje društvom, promjenu društvenog ugovora i raspolaganje imovinom moraju se donositi odlukom skupštine članova. Postupanje suprotno pravomoćnoj sudskoj presudi predstavlja izravno narušavanje pravne sigurnosti i potkopavanje autoriteta sudske vlasti. Prema čl. 322. Zakona o obveznim odnosima, pravni poslovi protivni prisilnim propisima su ništetni. Radnje tuženika predstavljaju očitu zlouporabu prava s ciljem zadržavanja nezakonite kontrole nad društvom i njegovom imovinom, na štetu tužitelja. Postupanjem tuženika narušena je pravna sigurnost, omogućeno je nezakonito raspolaganje imovinom društva te je tužitelju prouzročena znatna imovinska i pravna šteta. U svjetlu navedenog, nedopustivo je očito sustavno ignoriranje pravomoćne sudske odluke, čime de facto jedan član društva samovoljno i pravno neosnovano samovoljno isključuje tužitelja iz odlučivanja. Stoga predlaže da sud utvrdi ništetnom odluku skupštine tuženika od 4. veljače 2025. Uz tužbu tužitelj podnosi i privremenu mjeru.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje da je ovaj sud donio presudu, posl. br. P- 1016/2022 od 19. prosinca 2022. koja je potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, posl. br. Pž-1056/2023 od 20. studenoga 2024. Navodi da je tuženik podnio prijedlog za dopuštenje revizije o kojem još nije odlučeno. Navedenu presudu nije bilo dopušteno, niti moguće izvršiti, imajući u vidu zapreke koje u odnosu na tužitelja postoje u smislu odredaba Zakona o trgovačkim društvima koje propisuju zabranu imenovanja direktora i/ili postajanja člana društva za osobe koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo zlouporabe u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 2. KZ / 11, odnosno osobe koje imaju nepodmirenih dugovanja s osnova javnih davanja. Naime, tužitelj je pravomoćno osuđen zbog počinjenja kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 2. KZ/11 te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju jedne godine sve to uz obvezu povrata/plaćanja protupravno stečene imovinske koristi u iznosu od 2.893.956,38 kn. Dostavlja presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, posl. br. Kž 547/2017-6 od 26. listopada 2020. Ističe da je pred ovim sudom, pod posl. br. Tt-25/4922 proveden upis usklađenja temeljnog kapitala sa ZTD-om, povećanje temeljnog kapitala i promjena odredbi društvenog govora. Tt rješenje pravomoćno je te je potvrđeno rješenjem Visokog trgovačkog suda RH, posl. br. Pž-4564/25-2 od 26. studenoga 2025. Navodi da je pred ovim sudom već vođen postupak radi utvrđenja ništetnim društvenog govora od 4. veljače 2025., a koji postupak je vođen pod posl. br. P-535/2025. U tom postupku sud je već donio presudu 25. srpnja 2025. kojom je odbio zahtjev za utvrđenje ništetnosti društvenog ugovora od 4. veljače 2025. i rješenje kojim je odbacio kao nedopuštenu tužbu u dijelu u kojem se zahtijeva utvrđenje da je pravno nevaljano rješenje ovog suda, posl. br. Tt-25/4922-2 od 5. veljače kojim se određuje upis u sudski registar usklađenja temeljnog kapitala sa Zakonom o trgovačkim društvima, povećanje temeljnog kapitala i promjena odredbi društvenog govora i u dijelu kojim se zahtijeva brisanje tog rješenja i uspostava stanja u sudskom registru kakvo je bilo prije provedbe upisa izmijenjenog društvenog govora od 4. veljače 2025. Poziva se na presudu, posl. br. P-535/25 od 25. srpnja 2025. Ističe prigovor prekluzije s pozivom na čl. 72.c Zakona o sudskom registru. Protivi se privremenoj mjeri.

3. U podnesku od 12. veljače 2026. umješač na strani tuženika izjavljuje da stupa u parnicu. Predlaže odbaciti tužbu. Navodi da su odluke koje tužitelj pobija u ovom postupku donesene 5. veljače 2025., da je tužitelj podnio žalbu 11. veljače 2025., da je rješenjem, posl. br. Tt-25/4922-24 od 14. listopada 2025. izvršen upis provedbe odluka koje se pobijaju u ovom postupku, a koje rješenje je potvrđeno rješenjem Visokog trgovačkog suda RH, posl. br. Pž-45664/25 od 26. studenoga 2025. Poziva se na presudu i rješenje ovog suda, posl. br. P-535/2025 od 25. srpnja 2025. Objašnjava da je u vrijeme sazivanja skupštine umješač na strani tuženika bio član društva dok to tužitelj nije bio. Poziva se na čl. 410. st. 1., 2. i 4. u vezi s čl. 411. st. 1. i 2. Zakona o trgovačkim društvima. Protivi se privremenoj mjeri.

4. Rješenjem od 3. veljače 2026. sud je odredio razdvajanje ovog parničnog postupka od postupka povodom prijedloga za donošenje privremene mjere. Zbog navedenog, parnični postupak se nastavio voditi pod ovim poslovnim brojem, dok se prijedlog za određivanje privremene mjere od 22. siječnja 2026. nastavio voditi pod posl. br. Ovr-11/2026. Tužitelj je uz podnesak od 5. svibnja 2026. podnio još jedan prijedlog za određivanje privremene mjere (listovi 220. – 235. spisa). Radi hitnosti privremene mjere, sud je donio još jedno rješenje o razdvajanju postupka od 8. svibnja 2026. (listovi 236. – 237. spisa).

5. Rješenjem od 13. veljače 2026. vraćena je tužba tužitelju radi ispravka i postavljanja točno određenog zahtjeva u pogledu glavne stvari na način da tužitelj naznači koju točno odluku iz zapisnika skupštine tuženika pobija, kao i sadržaj navedene odluke (listovi 113. – 115. spisa).

6. Tužitelj je u podnesku od 15. veljače 2026. ponovio navode iz tužbe te je predložio da sud utvrdi ništetnom odluku jedinog člana društva tuženika kojom je izmijenjen i sačinjen društveni ugovor tuženika odlukom o usklađenju iznosa temeljnog kapitala i dijelova tog kapitala koji se odnose na pojedine poslovne udjele, odlukom o povećanju temeljnog kapitala uplatom u novcu, odlukom o izmjeni društvenog ugovor au novcu te društvenog ugovora izmjenom i povećanjem temeljnog kapitala društva na način da iznosi 6.200,00 EUR, a sastoji se od pet poslovnih udjela i to jednog poslovnog udjela nominalnog iznosa 1.130,00 EUR rednog broja 7, jednog poslovnog djela nominalnog iznosa 880,00 EUR rednog broja 8, dvaju poslovnih udjela, svaki nominalnog iznosa 320,00 EUR rednih brojeva 9 i 10 te jednog poslovnog djela nominalnog iznosa 3.550,00 EUR rednog broja 11., uplaćenih u cijelosti u novcu, kojom odlukom je izmijenjen društveni ugovor i promijenjena vlasnička struktura od 4. veljače 2025. Tužitelj je postavio i zahtjev kojim predlaže nalaganje brisanja u sudskom registru izvršenog na temelju navedene odluke i to upisa pod posl. br. Tt-25/4922-2 od 6. veljače 2025.

7. Tuženik je u podnesku od 25. veljače 2026. ponovio navode o pravomoćnom osuđenju tužitelja.

8. U podnesku od 27. veljače 2026. tužitelj se pozvao na iskaz koji je član društva tuženika CC dao pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, pod posl. br. P-3473/2024. Naveo je da su tuženik i umješač na strani tuženika postupali nezakonito i poduzimali ništetne postupke zbog čega je za takvo postupanje odgovoran umješač na strani tuženika, a čime je tužitelj znatno oštećen. Naveo je da se između stranaka i umješača vodi i postupak pred ovim sudom, pod posl. br. P- 1016/22, kao i postupci pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, pod posl. br. P-3473/24, P-7681/24 i P-6979/25. U tim postupcima vidi se količina nezakonitih i ništetnih radnji. Naveo je da je umješač na strani tuženika zadržao novčane iznose, a ni dio nije isplatio tužitelju, dok tužitelju pripadaju ti novčani iznosi. Naveo je da se između stranaka vode i postupci pod posl. br. P-55/26 i P-125/25. Objasnio je da je predmet ovog spora utvrđenja ništetnim odluka donesenih na skupštini tuženika 4. veljače 2025. kojima je izmijenjen i sačinjen društveni ugovor, usklađen temeljni kapital, povećan temeljni kapital, izmijenjen društveni ugovor

9. Tijekom postupka sud je pročitao presudu i rješenje ovog suda, posl. br. P- 1016/22 od 19. prosinca 2022. (listovi 7. – 19. spisa), rješenje ovog suda, posl. br. Tt- 25/49302-13 od 23. prosinca 2025. (listovi 20. – 29., 239. – 243. spisa), odluku o izmjeni Društvenog ugovora i društveni ugovor - pročišćeni tekst (listovi 27. – 37. spisa), rješenja Visokog trgovačkog suda RH, posl. br. Pž-4564/2025-2 od 26. studenog 2025. (listovi 60. – 63. spisa), Pž-3314/2025-2 od 2. rujna 2025. (listovi 120. – 125, spisa), presudu i rješenje ovog suda, posl. br. P-535/2025-19 od 25. srpnja 2025. (listovi 64. – 75. spisa), izvadak i povijesni izvadak iz sudskog registra za tuženika (listovi 84. – 88., 206. – 217., 239. – 243., 247. – 251. spisa), zapisnik iz postupka koji se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu izmeđ tužitelja protiv CC i drugi, bez vidljivog poslovnog broja (listovi 143. – 147. spisa), tužbe između stranaka i umješača na strani tuženika (listovi 148. – 189. spisa), sporazum o visini cijene ustupa temeljnog uloga i poslovnog udjela (list 193. spisa), presudu Visokog trgovačkog suda RH, posl. br. Pž-1056/2023-4 od 20. studenoga 2024. (listovi 198. – 204. spisa), zaključke Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. OVR-2061/2024-63 od 20. travnja 2026. (listovi 226. i 227. spisa), OVR- 2061/2024-61 od 20. travnja 2026. (listovi 228. 231. spisa), zahtjev za prodaju nekretnine u ovršnom postupku (listovi 232. i 234. spisa) te izjavu GC od 20. rujna 2023. (listovi 234. i 235. spisa).

10. Raspravnim rješenjem od 19. svibnja 2026. (list 246. spisa) sud je odbio daljnje predložene, a neizvedene dokazne prijedloge, kao nevažne, radi utvrđenja odlučnih činjenica. Ovo stoga jer je činjenično stanje u trenutku zaključenja glavne rasprave bilo u dovoljnoj mjeri razjašnjeno za donošenje meritorne odluke, što će biti još dodatno obrazloženo. Tako sud, među ostalim, nije pribavljao spis Županijskog suda u Zagrebu, posl. br. K-49/2015. Ovo stoga jer između stranaka nije sporno da je vođen postupak protiv okrivljenika, ovdje tužitelja, u kojem je donesena pravomoćna presuda kojom je ovdje tužitelj proglašen krivim za počinjene kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 2. KZ/11. Ujedno sud nije zatražio od porezne uprave podatke ima li tužitelj te ukoliko ima koje je stanje dugovanja tužitelja na ime nepodmirenih dugovanja s osnova javnih davanja u smislu odredbi Zakona o trgovačkim društvima. Navedeno stoga jer sud u konkretnom predmet ne odlučuje o upisu u sudski registar već o tužbi za utvrđenje ništetnim odluka društva tuženika.

11. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, kako svaki dokaz zasebno, tako i sve dokaze zajedno, a na osnovi odredbe iz čl. 8. Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025. - dalje u tekstu: ZPP), ovaj sud je zaključio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

12. Raspravnim rješenjem od 19. svibnja 2026. sud je dopustio miješanje CC, kao umješača na strani tuženika, sve primjenom odredbe iz čl. 206. st. 1.

ZPP-a (listovi 244. i 245. spisa).

13. Predmet ovog spora je tužiteljev zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnim odluka skupštine donesenih 4. veljače 2025. o povećanju temeljnog kapitala, izmijeni društvenog ugovora i promjeni vlasničke strukture.

14. Između stranaka nije sporno:

- da je održana skupština 4. veljače 2025. na kojoj je sudjelovao umješač na strani tuženika i na kojoj su donesene odluke o povećanju temeljnog kapitala, izmjeni društvenog ugovora i promijeni vlasničke strukture,

- da tužitelj nije bio pozvan i nije sudjelovao na skupštini održanoj 4. veljače 2025.,

- da je ovaj sud donio presudu, posl. br. P-1016/2012 od 19. prosinca 2022. kojom je naloženo ovdje umješaču na strani tuženika da tužitelju izda izjavu o prijenosu poslovnih udjela tuženika sadržaja da umješač na strani tuženika prenosi na tužitelja svoja tri poslovna udjela i to poslovni udjel pod red.br. 4 u nominalnom iznos od 6.600,00 kn, pod red. br. 5 u nominalnom iznosu od 2.400,00 kn i pod red. br. 6 u nominalnom iznosu od 2.400,00 kn, bez naknade a tužitelj prima navedene poslovne udjele dok se tužitelj ovlašćuje bez ikakve daljnje suglasnosti ili odobrenja ishoditi upis poslovnih udjela u sudskom registru i upis promjene članova tuženika, što će u protivnom zamijeniti presuda.

- da je presuda, posl. br. P-1016/2012 od 19. prosinca 2022. postala pravomoćna jer je potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda, posl. br. Pž-1056/2023-4 od 20. studenoga 2024.

15. Između stranaka je sporno je li u vrijeme sazivanja skupštine i u vrijeme održavanja skupštine 4. veljače 2025. tužitelj bio imatelj poslovnih udjela u tuženiku, odnosno je li tužitelj trebao biti pozvan na skupštinu te je li tužitelj mogao i trebao sudjelovati u radu skupštine koja je održana 4. veljače 2025. Između stranaka je sporno jesu li odluke donesene na skupštini održanoj 4. veljače 2025. ništetne te je li treba brisati upis navedenih odluka proveden u sudskom registru.

16. Ukratko, tužitelj tvrdi da je odluka skupštine društva tuženika ništetna jer je protivna Ustavu, prisilnim propisima i moralu društva. Obrazlože da je tome tako jer je odluka donesena protivno pravomoćnoj presudi ovog suda, posl. br. P-1016/22, odnosno donesena je bez sudjelovanja tužitelja, a koji je imao svo pravo sudjelovati na navedenoj skupštini, jer je imatelj poslovnog udjela, zbog čega je, prema navodima tužitelja, umješač na strani tuženika sam odlučivao i o njegovim pravima i obvezama, odnosno vlasničkom pravu nad poslovnim udjelima tuženika.

17. Kao što je već navedeno između stranaka nije sporno da je ovaj sud donio presudu i rješenje, posl. br. P-1016/22 od 19. prosinca 2022. (listovi 7. – 19. spisa) kojim je naložio ovdje umješaču na strani tuženika da tužitelju izda izjavu o prijenosu poslovnog udjela društva ovdje tuženika, sačinjenu u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave potvrđene po javnom bilježnik sadržaja da prenositelj, ovdje umješač na strani tuženika prenosi na stjecatelja, ovdje tužitelja, svoja tri poslovna djela i to poslovni udio pod red. br. 4 4 u nominalnom iznos od 6.600,00 kn, pod red. br. 5 u nominalnom iznosu od 2.400,00 kn i pod red. br. 6 u nominalnom iznosu od 2.400,00 kn, bez naknade, a tužitelj prima navedene poslovne udjele, dok se tužitelj ovlašćuje, bez ikakve daljnje suglasnosti ili odobrenja, ishoditi upis poslovnih udjela u sudskom registru i upis promjene članova tuženika, što će u protivnom zamijeniti presuda. Ujedno je sud odbacio tužbu u dijelu u kojem je tužitelj u tom predmetu tražio da se utvrdi da je jedini ovlaštenik na tri poslovna udjela društva tuženika, kao što su prethodno naznačeni. Navedena presuda postala je pravomoćna i ovršna (potvrda pravomoćnosti/ovršnosti na listovima 25. i 26. spisa).

18. Iz presude Visokog trgovačkog suda RH, posl. br. Pž-1056/23-4 od 20. studenoga 2024. (listovi 198. – 204. spisa) vidljivo je da je odbijena žalba ovdje umješača na strani tuženika i potvrđena ovosudna presuda, posl. br. P-1016/22 od 19. prosinca 2023.

19. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske donio je rješenje, posl. br. Pž- 3314/2025-2 od 2. rujna 2025. (listovi 120. – 125. spisa) koji je odbio žalbu ovdje tuženika kao neosnovanu i potvrdio registarsko rješenje, posl. br. Tt-25/49302/4 od 14. srpnja 2025. Iz navedenog rješenja vidljivo je da je pobijanim registarskim rješenjem pokrenut postupak promjene podataka subjekta upisa, ovdje tuženika i to promjene člana društva na temelju čl. 63. st. 1. Zakona o sudskom registru. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio ovdje tuženik. U drugostupanjskom rješenju stoji da pobijanim registarskim rješenjem drugostupanjski sud nije odlučivao ni o čijem pravu, već je, na temelju isprave koju je dostavio sudionik u postupku, odnosno pravomoćne presude ovog suda, posl. br. P-1016/22, a koji ima pravni interes, ocijenio da je potrebno pokrenuti postupak promjene podataka u sudskom registru. Ujedno stoji da je pravilno prvostupanjski registarski sud utvrdio da su ispunjene zakonske pretpostavke po čl. 63. st. 1. Zakona o sudskom registru.

20. Uvidom u žalbu ovdje tužitelja vidljivo je da je tužitelj, kao osoba s pravnim interesom, izjavio žalbu protiv registarskog rješenja, posl. br. Tt-25/4922 kao i dopunu žalbe (listovi 89. – 95. spisa).

21. Iz rješenja Visokog trgovačkog suda RH, posl. br. Pž-4564/2025-2 od 26. studenoga 2025. (listovi 60. – 63., 96. – 99. spisa) proizlazi da je drugostupanjski sud odlučivao o žalbi ovdje tužitelja protiv registarskog rješenja ovog suda, posl. br. Tt- 25/4922-24 od 14. listopada 2025. te odbio žalbu ovdje tužitelja kao neosnovan i potvrdio navedeno rješenje. Drugostupanjski sud je u obrazloženju naveo da registarski sud ispituje je li udovoljeno pretpostavkama za osnovanost prijave i zahtjeva za upis dok po službenoj dužnosti pazi na ništetnost odluka skupštine. Ujedno u drugostupanjskom rješenju stoji da je u odnos na d.o.o. član društva samo onaj koji je upisan u knjizi poslovnih udjela i o čijem je članstvu obaviješten registarski sud. Drugostupanjski sud se poziva na čl. 411. st. 2. i čl. 410. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima.

22. Uvidom u rješenje ovog suda, posl. br. Tt-25/49302-13 od 23. prosinca 2025. (listovi 20. – 24. spisa) vidljivo je da je sud upisao promjenu člana društva u društvu tuženika koju će sud provesti pravomoćnosti toga rješenja. Navedena promjena člana društva je dalje ovdje umješač na strani tuženika brisan kao jedini član d.o.o. te da je upisan kao član dok je drugi član društva tuženika ovdje tužitelj. Iz navedenog registarskog rješenja od 23. prosinca 2025. proizlazi da je sud na zahtjev iz ovog predmeta tužitelja pokrenuo postupak promjene podataka u sudskom registru subjekta upisa, ovdje tuženika na temelju čl. 63. st. 1. Zakona o sudskom registru. Registarski sud obrazlaže da je ovdje tužitelj 16. lipnja 2025. na temelju čl. 63. Zakona o sudskom registru zatražio provedbu upisa ovdje tužitelja kao ovlaštenika na poslovnim udjelima trgovačkog društva, ovdje tuženika, po pravomoćnoj presudi od 19. prosinca 2022. Registarski sud poziva se na presudu od 19. prosinca 2022. Registarski sud navodi da je presuda postala pravomoćna 20. studenoga 2024., a ovršna 8. veljače 2025. Ujedno registarski sud navodi da je zaključkom od 12. studenoga 2025. pozvao subjekt upisa, ovdje tuženika, da u roku od 8 dana podnese prijavu za izmjenu upisanih podataka i to prijavu za upis promjene člana društva, ugovor o prijenosu poslovnog udjela, potvrdu o članovima društva, popis članova društva te uplati iznos od 33,18 EUR u korist državnog proračuna. Kako subjekt upisa, ovdje tuženik, nije u danom roku postupio po nalogu suda, a registarski sud nije prihvatio razloge u očitovanju od 26. studenoga 2025., to je registarski sud pozivom na čl. 63. st. 4. Zakona o sudskom registru pisao promjenu člana društva u d.o.o.

23. Iz rješenja registarskog suda, posl. br. Tt-25/49302-22 od 24. travnja 2026. (listovi 239. – 243. spisa) vidljivo je da je registarski sud upisao promjenu člana u d.o.o. tuženiku. Registarski sud je naveo da je 16. lipnja 2025. ovdje tužitelj zatražio provedbu upisa ovdje tužitelja kao ovlaštenika na poslovnim udjelima na temelju čl. 63. Zakona o sudskom registru. Registarski sud se pozvao na presudu od 19. prosinca 2022. Zaključkom od 12. studenoga 2025. pozvao je subjekta upisa, ovdje tuženika da ponesen prijavu. Registarski sud obrazlaže da u ponovljenom postupku postupa po uputi iz ukidnog rješenja, posl. br. Pž-692/2026-4 od 11. ožujka 2026. Registarski sud navodi da nije prihvatio navode subjekta upisa, ovdje tuženika od 25. studenoga 2025., vezane uz oznaku poslovnih udjela jer je član društva u subjektu upisa proveo tzv. usklađenje temeljnog kapitala s eurima s obzirom na to da je takvo što učinjeno upravo kako bi se izbjegao upis po presudi. Stoga se registarski sud pozvao na Pž-3314/25-2 od 2. rujna 2025. Registarski sud ujedno navodi da činjenica da je od pravomoćne presude do pokretanja postupka po čl. 63. Zakona o sudskom registru ne može utjecati na pravomoćnu odluku, pa tako ni na taj postupak. Stoga, a kako subjekt upisa, ovdje tuženik u ostavljenom roku nije postupio po nalogu suda, a sud nije prihvatio razloge subjekta upisa od 25. studenoga 2025., to je sud upisao promjenu člana društva u d.o.o., ovdje tuženiku na način da je brisano da je CC jedini član društva te je upisano da su članovi društva i CC i FC.

24. Tužitelj je uz tužbu dostavio odluku o izmjeni društvenog ugovora i društveni ugovor (pročišćen tekst) od 20. veljače 2012. (listovi 27. – 32. spisa). Iz navedene odluke proizlazi da su članovi društva CC, ovdje umješač na strani tuženika i FC, ovdje tužitelj.

25. Iz društvenog ugovora o osnivanju d.o.o. tuženika od 4. veljače 2025. (listovi 33. – 36. spisa) proizlazi da je ta odluka donesena od strane jedinog člana društva, ovdje umješača na strani tuženika, a što između stranaka nije sporno.

26. Iz presude Vrhovnog suda RH, posl. br. Kž-547/2017-6 od 26. listopada 2020. (listovi 56. – 59. spisa) proizlazi da je vođen postupak protiv optuženika, ovdje tužitelja, da su podnesene žalbe državnog odvjetnika i optuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, posl. br. K-49/2025 od 18. svibnja 2017. te da je prihvaćena žalba državnog odvjetnika i preinačena prvostupanjska presuda u dijelu koji se odnosi na kaznu i osuđen ovdje tužitelj na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine dok je u odnosu na imovinsku korist preinačena presuda od 18. svibnja 2017. te je suđeno da je ovdje tužitelj ostvario imovinsku korist u iznosu od 2.893.956,38 kn.

27. Presudom i rješenjem ovog suda, posl. br. P-535/2025-19 od 25. srpnja 2025. (listovi 64. – 75. spisa) odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev na utvrđenje ništetnosti društvenog ugovora o osnivanju društva tuženika te je tužba odbačena kao nedopuštena u dijelu u kojem se zahtijeva utvrđenje da je pravno nevaljano registarsko rješenje ovog suda, posl. br. Tt-25/4922-2 od 5. veljače kojim se određuje upis u sudski registar usklađenja temeljnog kapitala sa Zakonom o trgovačkim društvima, povećanje temeljnog kapitala i promjena odredbi društvenog ugovora. Sud se u presudi od 25. srpnja 2025., također, pozvao na čl. 411. st. 1. i 2. i čl. 410. st. 2. ZTD-a te je zaključio da društveni ugovor od 4. veljače 2025. nije protivan Ustav, prisilnim propisima i moralu.

28. Iz izvatka iz sudskog registra od 12. veljače 2026. (listovi 84. – 88. spisa) proizlazi da je jedini član društva tuženika CC, ovdje umješač na strani tuženika. Jednako proizlazi iz izvatka iz sudskog registra od 8. travnja 2026. (listovi 206. – 211. spisa).

29. Iz povijesnog izvatka iz sudskog registra od 8. travnja 2026. (listovi 212. – 217. spisa) proizlazi da je na taj dan brisan ovdje umješač na strani tuženika CC, kao član društva, brisan je i ovdje tužitelj, kao član društva, koji je prestao biti član društva 29. listopada 2015. te je brisan i Ferro protectum d.o.o., kao član društva, koji je prestao biti član društva 29. lipnja 2012. Iz navedenog povijesnog izvatka proizlazi da je na dan elektroničkog zapisa povijesnog izvatka iz sudskog registra jedini član d.o.o. ovdje umješač na strani tuženika.

30. Iz izvatka iz sudskog registra na dan 19. svibnja 2026. za tuženika (listovi 247. – 251. spisa) proizlazi da su članovi društva tuženika i CC i FC.

31. Točno je da su izvaci iz sudskog registra isprave sa snagom javnih isprava u smislu odredbe iz čl. 230. ZPP-a. Iz izvadaka u spisu dostavljenih do zaključena prethodnog postupka i glavne rasprave) i to iz veljače i travnja 2026. proizlazi da tužitelj nije član društva tuženika dok iz izvatka iz sudskog registra iz svibnja 2026. proizlazi da je tužitelj član društva tuženika. Dopušten je dokazivati da su odlučne činjenice drugačije nego što to proizlazi iz javnih isprava (valja navesti da je upis člana d.o.o. u sudski registar samo deklaratorne prirode, dok se na članstvo u d.o.o. primjenjuju zakonske odredbe iz čl. 410. i 411. Zakona o trgovačkim društvima, što će biti naknadno obrazloženo – član je samo onaj upisan u knjigu poslovnih udjela i o čijem članstvu je obaviješten registarski sud – dok se u knjigu poslovnih udjela upisuje na temelju prijave za upis uz odgovarajuću izjavu).

32. Nakon zaključenja glavne rasprave (19. svibnja 2026. – list 246. spisa) tuženik je u spis dostavio podnesak od 28. svibnja 2026. sa izvodom iz sudskog registra za tuženika sa stanjem na 27. svibnja 2026. (listovi 254. – 258. spisa). Umješač na strani tuženika je uz podnesak od istog dana dostavio izvod iz sudskog registra za tuženika sa stanjem na 28. svibnja 2026. (listovi 259. – 264. spisa). Navedene podneske tuženika i umješača na strani tuženika, zajedno sa izvacima iz sudskog registra dostavljenim uz njih, sud nije uzeo u obzir jer su dostavljeni nakon zaključenja glavne rasprave.

33. Tužitelj je u spis dostavio zapisnik iz postupka koji se vodi između tužitelja u tom predmetu prvotuženika CC, ovdje umješača na strani tuženika i drugotuženika UC bez vidljivog posl. br. predmeta (listovi 143. – 147. spisa). Iz navedenog zapisnika vidljivo je da su na ročištu 17. veljače 2026. iskaze davali ovdje tužitelj, ovdje umješač na strani tuženika i UC. Zapisnik je sud cijenio kao isprav u spisu, a ne iskaz svjedoka i stranaka. Navedeno stoga jer se s korištenjem iskaza iz drugog predmeta, kao iskaza svjedoka i stranaka, nisu izričito suglasili stranke ovog spora. Navedeni zapisnik govori o pozajmici koja nije predmet ovog spora. Iz navedenog zapisnika ne mogu se utvrditi odlučne činjenice ovog spora. Jednako je i u odnosu na tužbu podnesenu pred Općinski građanski sud u Zagrebu od 15. veljače 2023. (listovi 148. – 160. spisa), tužbu od 23. prosinca 2024. (listovi 161. – 172. spisa), tužbu od 30. listopada 2025. (listovi 173. – 176. spisa) i tužbu od 5. lipnja 2024. (listovi 177. – 189. spisa). Iz predmetnih tužbi sud može samo utvrditi da strane ovog spora, zajedno s umješačem na strani tuženika, vode više parničnih postupaka, a što između stranaka nije sporno.

34. Uvidom sporazum o visini cijene ustupa temeljnog uloga i poslovnog udjela od 29. listopada 2015. (list 193. spisa) vidljivo je da su tužitelj, kao ustupitelj i umješač na strani tuženika, kao stjecatelj sklopili navedeni sporazum te da je tužitelj zaključenjem navedenog ugovora ustupio umješaču na strani tuženika tri poslovna udjela, a sporazumom se utvrđuje cijena ustupa. Sporazum iz 2015. nije predmet ovog spora već su to odluke skupštine iz 2025. O sporazumu se odlučivalo unutar ovosudnog postupka, posl. br. P-1016/22.

35. Prema odredbi iz čl. 322. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022. i 156/2022. – dalje u tekstu: ZOO) ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan je, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

36. Sadržajno tumačeno iz navoda tužitelja proizlazi da upućuje na to da je umješač na strani tuženika raspolagao sa više prava nego što mu pripada, odnosno da je raspolagao i sa pravima tužitelja. No, tužba u ovom predmetu nije podignuta, niti je usmjerena prema umješaču na strani tuženika, niti je umješač na strani tuženika stranka u ovom postupku, već je to društvo, a kao što pravilno i treba biti kada je tužba usmjerena na zahtjeva da se utvrdi ništetnim odluka skupštine.

37. Prema odredbi iz čl. 411. Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine", broj 111/1993., 34/1999., 121/1999., 52/2000., 118/2003., 107/2007., 146/2008., 137/2009., 111/2012., 125/2011., 68/2013., 110/2015., 40/2019., 34/2022. i 114/2022.

– dalje u tekstu ZTD) u odnosu na društvo član društva je samo onaj tko je upisan u knjizi poslovnih udjela i o čijem je članstvu u društvu obaviješten registarski sud. Popis članova društva koji uprava dostavlja registarskom sudu mijenja se dostavljanjem tome sudu novog popisa s odgovarajućim dokazima o nastalim promjenama. U slučaju neslaganja stanja upisa u knjizi poslovnih udjela i popisa članova društva kojeg registarskom sudu dostavlja uprava društva, smatra se da su članovi društva osnivači navedeni u društvenom ugovoru odnosno osobe navedene u spomenutom popisu, a ako društvo ima samo jednog člana da je to osoba upisana u sudskom registru. U korist onoga tko pravnim poslom stječe poslovni udio ili pravo na taj udio vrijedi sadržaj popisa dostavljen registarskom sudu kao točan, osim za stjecatelja poslovnog udjela kome je poznato ili mu zbog njegove grube nepažnje nije poznato da podatak nije točan. Stjecatelj ne može valjano steći poslovni udio s pouzdanjem u sadržaj popisa, ako podatak u pogledu poslovnog udjela koji se stječe nije točan, a od dostave registarskom sudu liste u kojoj je taj podatak pogrešno naveden nisu protekle tri godine, osim ako se netočnost popisa može pripisati ovlašteniku na udjelu. (2) Smatra se da je u knjizi poslovnih udjela obavljen upis s danom kada društvu prispije prijava za upis kojoj je priložena izjava iz članka 410. stavka 2. ovoga Zakona, ako ispunjava uvjete koji se traže za takav upis, bez obzira na vrijeme kada je upis stvarno obavljen.

38. Prema odredbi iz čl. 410. st. 1. ZTD-a uprava je dužna voditi knjigu poslovnih udjela društva u koju se unose tvrtka, odnosno ime i prezime, sjedište i adresa, odnosno prebivalište svakoga člana društva, ako je član društva pravna osoba podaci o njenom upisu u odgovarajućem registru, njegov osobni identifikacijski broj, nominalni iznosi poslovnih udjela koje je preuzeo i što je na temelju toga uplatio te eventualne dodatne činidbe koje je dužan ispuniti prema društvu i koje je ispunio, sve obveze koje terete poslovni udio i broj glasova koje ima pri donošenju odluka članova društva. U knjigu se upisuju opterećenja i podjele poslovnih udjela te sve druge promjene. Svaka osoba koja može dokazati da za to ima pravni interes, ima pravo da u radno vrijeme razgleda knjigu poslovnih udjela društva. (2) U knjizi poslovnih udjela upisuje se na temelju prijave zainteresirane osobe ili na temelju saznanja nekoga od organa društva svaka izmjena podataka koji su u njoj navedeni. Prijavi za upis u knjigu poslovnih udjela prilaže se izjava stjecatelja poslovnog udjela na kojoj potpis ovjerava javni bilježnik da nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca, odnosno da su prestale pravne posljedice osude, kao i da mu nije uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno da je takva mjera ukinuta. Izjava se može dati i u ugovoru kojim se prenosi poslovni udio. Uprava društva dužna je o svakoj promjeni članova društva ili njihovih poslovnih udjela bez odgađanja izvijestiti registarski sud dostavljanjem popisa članova društva koji potpišu članovi uprave, u kome se navode imena i prezimena članova društva, prebivalište, a za pravne osobe tvrtka i sjedište, osobni identifikacijski broj, nominalni iznosi poslovnih udjela koji im pripadaju i redni brojevi pod kojima ih se u društvu vodi, ono što je na temelju toga uplaćeno društvu te što je ono eventualno vratilo članu. Uprava mijenja popis članova društva na temelju priopćenja o promjeni i podnesenog dokaza da je do promjene došlo.

39. Tijekom postupka tužitelj ni jednom tvrdio, a time nije ni dokazao da je upisan u knjizi poslovnih udjela i da je o njegovom članstvu u društvu obaviješten registarski sud (čl. 411. st. 1. ZTD-a).

40. Također, tužitelj tijekom postupka nije tvrdio, a time niti dokazivao da je podnio prijavu, kao zainteresirana osoba, za upis u knjigu poslovnih udjela, niti da je takvu prijavu podnio organ društva tuženika dok istovremeno uz takvu prijavu nije tvrdio, time ni dokazivao da je podnio izjavu stjecatelja poslovnog udjela na kojoj potpis ovjerava javni bilježnik da nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca, odnosno da su prestale pravne posljedice osude, kao i da mu nije uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno da je takva mjera ukinuta (čl. 410. st. 2. ZTD-a).

41. Iz navedenog, a tumačenjem odredbi iz čl. 411. st. 1. u vezi s čl. 410. st. 2. ZTD- a, sud zaključuje da tužitelj u vrijeme donošenja odluke skupštine od 4. veljače 2025. nije bio upisan u knjigu poslovnih udjela, a niti je podnio prijavu, kao zainteresirana osoba, za upis u knjigu poslovnih udjela te uz nju odgovarajuću izjavu. Time je sud o članstvu tužitelja u društvu tuženika zaključio na temelju prethodno navedenih odlučnih činjenica, sve vezano uz primjenu prisilnih zakonskih propisa, kao što je prethodno obrazloženo, a suprotno izvatku iz sudskog registra iz svibnja 2026. (valja ponoviti da je dopušteno dokazivati suprotno stanje nego što je to u izvatku).

42. Zbog navedenog, sud zaključuje da u trenutku donošenja odluke skupštine od 4. veljače 2025. tužitelj nije bio imatelj poslovnih udjela u tuženiku, suprotno upornim ali neosnovanim navodima tužitelja.

43. Stoga su neosnovani svi navodi tužitelja kojima tvrdi da je bio imatelj poslovnih udjela te da je trebao sudjelovati na glavnoj skupštini društva koja se održala 4. veljače 2025., odnosno neosnovano upire tužitelj da je umješač na strani tuženika, kao jedini član u vrijeme skupštine, raspolagao i odlučivao sa više prava nego što mu pripada.

44. Međutim, ništetnost (na koju upire i traži tužitelj) valja gledati prema specijalnim odredbama ZTD, a zbog čega je sud obradio i pravilno primijenjeno materijalno pravo na konkretan odnos stranaka.

45. Prema odredbi iz čl. 448. ZTD-a na ništetnost odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 355. do 359. i članka 366.a toga Zakona.

46. Prema odredbi iz čl. 449. ZTD-a na pobijanje odluka skupštine na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 360. do 366.a toga Zakona.

47. Prema odredbama iz čl. 355. ZTD-a pored slučajeva iz članka 313. stavka 4., članka 338. stavka 2., članka 348. stavka 2. i članka 300.e stavka 3. ovoga Zakona odluka glavne skupštine je ništetna:

1. ako je donesena na glavnoj skupštini koja nije sazvana na način propisan u članku 277. stavku 2., 3. i 6. ovoga Zakona osim ako su na njoj sudjelovali svi dioničari, 2. ako nije unesena u zapisnik na način propisan u članku 286. stavku 1., 2. rečenici

1. i stavku 4. ovoga Zakona,

3. ako nije u skladu s biti društva ili ako se njezinim sadržajem čini povreda propisa kojima se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika društva ili su doneseni radi zaštite javnog interesa,

4. ako je suprotna moralu društva,

5. ako je pravomoćnom presudom donesenom povodom tužbe za pobijanje odluke proglašena ništetnom.

48. Prema odredbi iz čl. 356. st. 2. ZTD-a ako je odluka glavne skupštine ništetna iz razloga navedenih u članku 355. točki 1., 3. ili 4. ovoga Zakona, na ništetnost se ne može pozivati po proteku tri godine od njezina upisa u sudski registar. Ako je u vrijeme isticanja toga roka u tijeku spor povodom tužbe za utvrđenje odluke ništetnom, rok se produžuje sve dok se o tužbi pravomoćno ne odluči ili dok se spor konačno ne riješi na neki drugi način. Ako je odluka glavne skupštine ništetna po odredbi članka 355. točki 1. ovoga Zakona zbog postupanja protivno odredbi članka 277. stavka 6. drugoj rečenici ovoga Zakona, na njenu se ništetnost ne može pozivati ako se s njom suglase dioničari koji nisu bili uredno pozvani na glavnu skupštinu.

49. Tuženik i umješač upiru na prekluziju pozivajući se na krive odredbe zakona, pa tako čl. 72.c Zakona o sudskom registru ("Narodne novine", br. 1/1995, 57/1996, 1/1998, 30/1999, 45/1999, 54/2005, 40/2007, 91/2010, 90/2011, 148/2013, 93/2014, 110/2015, 40/2019, 34/2022, 123/2023 – dalje u tekstu: ZSR) i čl. 363. st. 1. ZTD-a. U ovom predmetu ne radi se o tužbi za utvrđenje ništetnosti upisa zbog čega nema mjesta primjeni odredbe iz čl. 72.c ZTD-a. nadalje, prema navodima, a i sadržajnim navodima tužitelja ne radi se o pobijanju zbog čega nema mjesta ni primjeni odredbe iz čl. 363. st. 1. ZTD-a. Međutim, ima mjesta primjeni odredbe iz čl. 356. st. 2. ZTD-a ali s obzirom na to da je skupština održana u veljači 2025., a tužba podnesena u siječnju 2026., dok je odluka upisana i provedena u sudskom registru, to nije protekao rok za podnošenje tužbe po čl. 356. st. 2. ZTD-a.

50. Prema odredbi iz čl. 277. st. st. 2. ZTD-a glavnu skupštinu saziva uprava koja o tome odlučuje običnom većinom glasova. Za donošenje odluke o sazivanju glavne skupštine ovlaštene su osobe koje su sudskom registru upisane kao članovi uprave. To se na odgovarajući način primjenjuje i na izvršne direktore kad sazivaju glavnu skupštinu. Pri tome se ne dira u pravo ostalih osoba koje su po zakonu i statutu ovlaštene sazvati glavnu skupštinu. (3) Odluka o sazivanju glavne skupštine mora sadržavati tvrtku i sjedište društva, vrijeme i mjesto održavanja glavne skupštine. U odluci o sazivanju glavne skupštine mora se navesti dnevni red. U pozivu se mora navesti sadržaj odluke o sazivanju glavne skupštine i uvjeti koji se moraju ispuniti za sudjelovanje u glavnoj skupštini te za korištenje pravom glasa. Ako dioničari sudjeluju u radu glavne skupštine elektroničkom komunikacijom, u pozivu se posebno mora naznačiti na koji će se način dioničari uključiti u rad glavne skupštine. Ako je sudjelovanje na glavnoj skupštini moguće isključivo elektroničkom komunikacijom, u pozivu se na to mora upozoriti dioničare. Od dana objave poziva za glavnu skupštinu u poslovnim prostorijama u sjedištu društva moraju se izložiti za razgledanje dioničarima godišnja financijska izvješća, izvješće o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi, izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora i prijedlog odluke o upotrebi dobiti, kada su predmet razmatranja i/ili odlučivanja na glavnoj skupštini. Na zahtjev svakog dioničara mora mu se staviti na raspolaganje preslika spomenutih isprava. To vrijedi i u pogledu glavne skupštine društva majke u koncernu za godišnja financijska izvješća koncerna, izvješće o stanju koncerna i izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora. (6) Poziv na glavnu skupštinu mora se objaviti na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar i u glasilu društva. Ako su dioničari društvu poimenično poznati, glavnu se skupštinu može sazvati preporučenim pismom pri čemu se dan odašiljanja pisma smatra danom objave poziva. Dovoljno je poslati preporučeno pismo dioničarima koji su upisani u registru dionica.

51. Prema odredbi iz čl. 364. ZTD-a ako sud pravomoćnom presudom utvrdi da je odluka glavne skupštine ništetna, ona djeluje prema svim dioničarima i članovima uprave i nadzornog, odnosno upravnog odbora čak i kada nisu bili stranke u tome postupku. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju presudu bez odgađanja dostaviti registarskome sudu. Ako je u sudskom registru bila upisana odluka koja je oglašena ništetnom, mora se upisati i presuda. Upis presude u sudski registar mora se objaviti na isti način kako se objavljuje i odluka. Društvo dionicama kojeg se trguje na uređenom tržištu vrijednosnih papira dužno je bez odgađanja objaviti presudu u glasilu društva. Ako sud presudom donesenom povodom tužbe o ništetnosti ili kojom se pobija odluka glavne skupštine utvrdi da je odluka glavne skupštine ništetna, presuda se neće upisati u sudski registar ako je pravomoćnim rješenjem suda iz čl. 366.a st. 1. utvrđeno da nedostatak odluke ne utječe na njezin učinak pa tako ni na valjanost upisa odluke u sudskom registru.

52. Prema sadržajnim navodima tužitelja, iako ih on sam izričito ne navodi, ali svakako sadržajno upućuje, radi se o razlogu ništetnosti iz čl. 355. alineja 1. ZTD u vezi s čl. 277. st. 2., 3. i 5. ZTD-a.

53. Međutim, a kako je već obrazloženo u trenutku sazivanja skupštine i u trenutku održavanja skupštine 4. veljače 2025. tužitelj nije bio imate poslovnih udjela, zbog čega sud zaključuje da nije ni trebao biti pozvan na skupštinu održanu 4. veljače 2025.

54. Time se ne mogu prihvati kao osnovani ni navodi tužitelja koji sadržajno upućuju na ništetnost po čl. 355. alineja 1. u vezi s čl. 277. st. 2., 3. i 6. ZTD-a, suprotno upiranju tužitelja.

55. Kako odluka suštine nije ništetna, to nema ni mjesta ni brisanju navedene odluke upisane u sudski registar. Dapače, da je sud prihvatio zahtjev za utvrđenje ništetnim, to bi se prema prethodno citiranim odredbama upisivala takva presuda u sudski registar.

56. Prema odredbama iz čl. 360. ZTD-a odluka glavne skupštine može se pobijati tužbom, ako je donesena protivno zakonu ili statutu. (2) Odluku se može pobijati i zbog toga što je dioničar glasovanjem na glavnoj skupštini pokušao za sebe ili za nekoga drugoga postići korist na štetu društva ili drugih dioničara a pobijanom odlukom se to postiže. To ne vrijedi onda ako se tom odlukom drugim dioničarima primjereno nadoknađuje šteta koja im se njome nanosi. (3) Odluka glavne skupštine ne može se pobijati zbog toga: 1. što je zbog tehničkog kvara ili smetnje povrijeđeno neko pravo koje je ostvarivano elektroničkom komunikacijom u skladu s odredbama članka 274. ovoga Zakona, osim ako se u vezi s time društvu može predbaciti gruba nepažnja ili namjera s time da se u statutu može za društvo predvidjeti i strože mjerilo krivnje, 2. što su povrijeđene odredbe članka 277. stavka 8., članka 280.a, članka 297.a ili članka 297.b ovoga Zakona. (4) Odluka glavne skupštine može se pobijati zbog toga što su dane netočne, nepotpune obavijesti ili je davanje obavijesti bilo uskraćeno, ako bi dioničar koji objektivno prosuđuje smatrao davanje obavijesti bitnom pretpostavkom za očuvanje prava sudjelovanja na glavnoj skupštini i drugih članskih prava. Tužba za pobijanje odluke glavne skupštine ne može se temeljiti na tome da su dane netočne, nepotpune ili nedovoljne obavijesti o utvrđivanju visine ili primjerenosti naknade, otpremnine, dodatnih plaćanja ili drugih oblika naknade, ako je zakonom propisano da se prigovori u vezi s time ostvaruju u izvanparničnom postupku.

57. Prema odredbi iz čl. 363. st. 1. ZTD-a tužba se mora podići isključivo kod suda iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 30 dana od donošenja odluke. Ako je tužitelj sudjelovao u radu glavne skupštine na kojoj je odluka donesena, taj rok počinje teći prvoga narednoga dana od dana kada je zaključena glavna skupština na kojoj je odluka donesena. Nije li tužitelj sudjelovao u radu glavne skupštine na kojoj je donesena odluka, rok počinje teći prvoga narednoga dana od dana kada je mogao saznati za odluku.

58. Valja navesti da tužitelj ne podnio tužbu radi pobijanja po čl. 360., a niti navodi tužitelja sadržajno upućuju na pobijanje, zbog čega o navedenom sud nije odlučivao.

59. O troškovima parničnog postupka sud je odlučivao na temelju odredbi iz čl. 151. st. 1., čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a te odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/2023. i 107/2025. - dalje u tekstu: Tarife).

60. Stoga je, kao potrebne za vođenje parnice, u smislu odredbe iz čl. 155. st. 1. ZPP-a, tuženiku valjalo priznati trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 EUR na temelju Tbr. 8.1. Tarife, trošak sastava podneska od 24. veljače 2026. u iznosu od 200,00 EUR na temelju Tbr. 8.1. Tarife, kao i troškove zastupanja, po punomoćnici, na ročištu 18. svibnja 2026. u iznosu od 200,00 EUR na temelju Tbr. 9.1. Tarife, sve uvećano za PDV (25 %). Slijedom iznesenog, tuženiku je valjalo dosuditi troškove parničnog postupka u ukupnom iznosu od 750,00 EUR sa zateznim kamatama počev od presuđenja do isplate po odredbi iz čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a koja se primjenjuje u ostalim odnosima. Zbog navedenog, valjalo je odlučiti u t. III. izreke.

61. Nadalje, valjalo je prihvatiti zahtjev umješača na strani tuženika za sastav podneska od 12. veljače 2026. u iznos od 200,00 EUR na temelju Tbr. 8.1. Tarife, kao i zahtjev za naknadu troška zastupanja, po punomoćniku, na ročištu 19. travnja 2026. u iznosu od 200,00 EUR na temelju Tbr. 9.1. Tarife, sve uvećano za PDV-e. Stoga je tužitelj valjalo naložiti da naknadi troškove i umješaču na strani tuženika u iznosu od 500,00 EUR, a na koje troškove je valjalo dosuditi i zatezne kamate na temelju čl. 151. st. 3. ZPP-a, a po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a koja se primjenjuje u ostalim odnosima. Zbog navedenog, valjalo je odlučiti kao u t. IV. izreke.

62. Međutim, valjalo je odbiti zahtjev umješača na strani tuženika za sastav podnesaka od 24. veljače 2026., 13. ožujka 2026., 16. ožujka 2026. i 8. travnja 2026. Ovo sve stoga jer navedeni podnesci nisu bili potrebni za vođenje parnice u smislu čl. 155. st. 1. ZPP-a. Naime, svi navedeni podnesci nastali su u vrlo kratkom razdoblju te je sve navode umješač na strani tuženika već iznio u podnesku za koji mu je i dosuđen trošak. Stoga je valjalo odlučiti kao u t. V. izreke.

U Zagrebu 9. lipnja 2026.

Sutkinja:

Dina Jellin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke su ovlaštene izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. tužitelju, po pun., uz nalog za sudsku pristojbu na presudu 110,00 EUR

2. tuženiku, po pun.

3. umješaču na strani tuženika, po pun.

3. kal. 30 dana