REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] E 5
Poslovni broj: Us I-2276/2025-18
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača, u upravnom sporu tužitelja: 1. EP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. MP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po opunomoćenici Gordani Peraković – Turković, odvjetnici u Otočcu, B. Kašića 4, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za slivove sjevernog Jadrana, Rijeka, Đure Šporera 3, OIB: 28921383001, zastupane po opunomoćeniku HP, radi obnove postupka – izmjena u katastarskom operatu, 8. lipnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Poništava se: rješenje Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-07/25-07/441, URBROJ: 541-11/4-25-3 od 13. listopada 2025., rješenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Gospić, Odjela za katastar nekretnina Otočac, KLASA: UP/I -932-07/24- 02/143, URBROJ: 541-20-04/3-25-15 od 17. srpnja 2025. i rješenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Gospić, Odjela za katastar nekretnina Otočac, KLASA: UP/I-932-07/24-02/143, URBROJ: 541-20/1-25-3 od 24. siječnja 2025.,
II. Nalaže se tuženiku da tužiteljima naknadi trošak ovog upravnog spora u ukupnom iznosu od 2.875,00 eura (dvije tisuće i osamsto sedamdeset i pet eura), u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima ovog upravnog spora, dok se u preostalom dijelu odbija sa zahtjevom.
r i j e š i o j e
Prijedlog za obnovu postupka u predmetu promjene upisa koji je okončan rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Gospić, Odjela za katastar nekretnina Otočac, KLASA: UP/I-932-07/2021-02/83, URBROJ: 541-20-01/6- 21-2 od 15. lipnja 2021., odbacuje se kao nepravodoban.
Obrazloženje
1. Rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Gospić, Odjela za katastar nekretnina Otočac, KLASA: UP/I-932-07/24-02/143, URBROJ: 541- 20-04/3-25-15 od 17. srpnja 2025., poništena su rješenja Područnog ureda za katastar Gospić, Odjela za katastar nekretnina Otočac, KLASA: UP/I-932-07/19-02/118, URBROJ: 541-18-03/4-19-2 od 19. rujna 2019. i KLASA: UP/I-932-07/21-02/83, URBROJ: 541-20-01/6-21-2 od 15. lipnja 2021., kojima su izvršene promjene na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina].
2. Rješenjem tuženika KLASA: UP/II-932-07/25-07/441, URBROJ: 541-11/4- 25-3 od 13. listopada 2025., odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana.
3. Tužitelji su ovom Sudu pravodobno podnijeli tužbu kojom osporavaju zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome ističu da se radi o katastarskoj izmjeri za katastarsku općinu [katastarska općina] i to konkretno za k. č. br. [katastarska čestica] i k. č br. 2/1 k. o. [katastarska općina]. Dana 30. rujna 2024. 1-2 tužitelji su kao nositelji prava pristupili na predočavanje podataka utvrđenih novom katastarskom izmjerom za k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Izmjerom je predloženo da međa nekretnina ide po crtkanoj liniji te da se u cijelosti k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izdvoji u vodni pojas. Vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je 2 -tužitelj koji je sudskom odlukom stekao pravo vlasništva na navedenoj nekretnini. 1-tužiteljica da je vlasnica dvije stambene jedinice sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to kuća stambene namjene br. 6, a druga kuća je stambene namjene kućnog broja 6A koja služi za turističke svrhe, smještaja u domu. Budući se 1-tužiteljica bavi turizmom, prvi korak da joj je bio upit na Ured za graditeljstvo sa svom dokumentacijom o vlasništvu i posjedu i sa svim kopijama plana za njezine parcele i da joj je rečeno da nema zapreke za širenje postojećeg objekta koji će ukloniti te je to i učinjeno, sagrađena je i legalizirana stambena zgrada kućnog broja 6 A za koju je zgradu ishođena Građevinska dozvola dostavljena na znanje Hrvatskim vodama koji nisu imali primjedbe, Uporabna dozvola za pružanje usluge smještaja prema izvodu iz katastarskog plana, Arhitektonski projekt kuće za odmor, Rješenje o kućnom broju prema lokaciji na k. č. r. 2/1., te da je plaćen i komunalni doprinos za uklanjanje postojećeg objekta kao uvjet za građevinu mješovite namjene. 1tužiteljica da redovno kosi i održava ostatak površine vlastite nekretnine. Za ishođenje tih akata da je bilo potrebno ishoditi rješenje katastarskog operata te elaborat koji je tehnički ispravan. Navedeni akti dostavljeni su na znanje Hrvatskim vodama koji nisu imali primjedbe. 2- tužitelj da je vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako je već navedeno, stečena u vlasništvo sudskom odlukom koja bi novom izmjerom cijelosti “nestala” i pripala vodnom dobru i 2-tužitelj time gubi svoju legalno stečenu imovinu. Nakon izrade, potvrde i provedbe u katastru tzv. Prvog elaborata o cijepanju k. č. br. [katastarska čestica]-tužiteljica i njezina sestra DP da su sačinile Ugovor o međusobnom istupanju novoformiranih k. č. br. [katastarska čestica] time da je 1-tužiteljica postala isključivi vlasnik k. č. br. [katastarska čestica], a njezina sestra vlasnik k. č. br. [katastarska čestica]. Ovaj Ugovor da je “prošao” poreznu upravu uz dokaz evidencije iz katastra gdje je već bilo provedeno cijepanje tako da je i porezna uprava provela dokaz uvidom u stanje posjeda i vlasništva, a prema čemu je doneseno rješenje porezne uprave o poreznoj obvezi i po istom rješenju su plaćene obveze, porez na promet nekretnina i to 1-tužiteljica u iznosu od 1.538,9 tadašnjih kuna odnosno njezina sestra u iznosu od 428,41 tadašnjih kuna. Dakle, 1 -2 tužitelji da su sve radili legalno i po svemu su plaćene sve obveze. Prije pozivanja na raspravu radi nove izmjere za k. o. [katastarska općina], 9. studenog 2022. da se izvršavala identifikacija nekretnina na terenu čime su sve pozvane stranke potpisali stvarno stanje. Dana 24. listopada 2024. tuženik da je zaprimio zahtjev za obnovu postupka od strane Hrvatskih voda, Vodnogospodarski odjel za slivove sjevernog Jadrana pri čemu da isti dopuštaju obnovu temeljem donijetog rješenja. Dana 12.veljače 2025. stranke da su pozvane na raspravu gdje su 1-3 tužitelji dostavili pisano očitovanje, a pristupio je opunomoćenik Hrvatskih voda gdje navodi da Hrvatske vode nisu bile obavještene o izradi Geodetskih elaborata, a da je kod izrade istih došlo do propusta, nakon čega da tuženik donosi ovdje osporavano rješenje. 1-2 tužitelji da su podnijeli i prijavili 2019. promjenu u katastarskom operatu u skladu s odredbama Zakona o državnoj izmjeri u katastru nekretnina, a temeljem Očitovanja od strane Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša i prirode te komunalno gospodarstvo ispostava Otočac čime se po istom Rješenju cijepa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Geodetski elaborat da je ozakonjen potvrdom tuženika. Geodetski elaborati da su sačinjeni od strane ovlaštenog geodetskog vještaka Zdravka Pavelića uredno su ovjereni od strane Naslova te time i provedeni te su donijeta poništena Rješenja. Prema tome, Naslov da je tek od 1966. do danas "uvidio" pogrešku što je za ne povjerovati, a koju pogrešku sada stavlja na krivicu vlasnicima nekretnina. Posebno se napominje kako su geodetski elaborati poništeni rješenjem tuženika pregledani i potvrđeni od strane upravo istog tuženika koji je, očito, donio zaključak da su elaborati sačinjeni sukladno svim geodetskim i katastarskim propisima, te da imaju sve potrebne dijelove odnosno da su zakoniti i podobni za provedbu. Dakle, tuženik ne može sada prebacivati odgovornost na ing. geodezije koji je elaborat sastavio, budući da je upravo isti odgovoran za pregled i konačno i samu provedbu takvih elaborata. Prema tome, ne može se nakon potvrđivanja i provedbe elaborata pozivati na to da su čestice prije homogenizacije bile pogrešno prikazane. Uostalom, da je tome tako, tada je tuženik trebao pozvati geodeta na ispravak odnosno odbiti provedbu takvog elaborata, no tada je očito pravilno zaključio da elaborat jest u skladu sa svim pravilima i da je pogodan za provedbu, da bi sada potpuno suprotno u pobijanom rješenju naveo da su čestice u elaboratu netočno prikazane kao i da koordinate lomnih točaka međa nisu mjerene prema stanju na terenu i iste se ne mogu uspostaviti prema tom geodetskom elaboratu. U opsežnom obrazloženju drugostupanjske odluke da se navodi da su geodetski elaborati iz 2019. i 2021. sačinjani od strane ovlaštenog geodetkog vještaka Zdravka Pavelića iz Otočca, uredno ovjereni od strane tuženika koje ih sada poništava. Da Hrvatske Vode traže obnovu postupka zbog toga što elaborati nisu izrađeni u skladu sa službenom dokumentacijom tuženika odnosno mora se poštivati granica prema k. o. [katastarska općina] koja je službena još od 1983. te što Hrvatske Vode nisu bile obavještene o izradi elaborata niti su izdale ikakvu suglasnost za izradu istih. Da sukladno odredbama Zakona o vodama javno vodno dobro je neotuđivo te na javnom dobru osoba ne može steći pravo vlasništva. Da kod izrade elaborata nije bila utvrđena katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pod upravljanjem Hrvatskih Voda. Drugostupanjsko tijelo navodi da u elaboratima, u obje skice izmjere ne proizlazi da su lomne točke izvedene iz podataka izvršenog terenskog mjerenja. Donosi se zaključak da granica katastarske opće kao sjeverna međa predmetnih čestica ne predstavlja podatak snimanja terena. Drugostupanjsko tijelo objašnjava postupak pokrenut na zahtjev stranke radi obnove postupka konkretno postupanja stranaka koji imaju interes i rješavanja ovog pravnog pitanja. Kod sačinjavanja geodetskog elaborata ovlašteni inženjer geodezije je za potrebe izrade koristio službene kopije digitalnog katastarskog plana koji je preuzet od strane tuženika, a geodetska izmjera stanja na terenu obavljena je pomoću uređaja te se koristi metoda preklopa geodetskog snimka na digitalni katastarski plan čime se međe prikazuju na Skici izmjere. Nakon izrade elaborata slijedi ovjera nadležnog katastarskog operata. Stoga predlažu da se poništi rješenje tuženika.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.
5. Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu navodi da sukladno čl. 90. st. 1 . i 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine broj 1 1 2/1 8) te Pravilniku o geodetskim elaboratima (Narodne novine broj 59/201 8), čl. 67. st. 1 . i st. 2., te čl. 73. i čl. 74., Hrvatske vode, kao upravitelji susjedne k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] su službeno morale biti obaviještene i pozvane kao uostalom i svi posjednici i vlasnici susjednih čestica da bi se utvrdile međe prije ishodovanja bilo kakve daljnje dokumentacije (ishođenje građevinske i uporabne dozvole za stambenu jedinicu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) na koju se pozivaju tužitelji. To u ovom postupku da nije učinjeno, Hrvatske vode nisu bile pozvane niti obaviještene o terenskom uviđaju prilikom izrade spornih elaborata iz 2019. i 2021., Hrvatske vode da nisu navedene u popisu vlasnika i posjednika niti jednog geodetskog elaborata u izvješću o međama. Hrvatske vode slijedom toga da nisu mogle znati za promjene na štetu imovine u vlasništvu Republike Hrvatske u statusu Javnog vodnog dobra, na upravljanju Hrvatskih voda, na štetu k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] kao susjedne čestice. Kako Hrvatske vode nisu bile obaviještene, nisu dobile niti mogućnost da se izjasne o međama na terenu i izdaju pisanu suglasnost potrebnu za izradu i potvrđivanje geodetskog elaborata, koju u ovom slučaju zasigurno ne bi izdale. Predmetni je propust nesudjelovanja Hrvatskih voda kao upravitelja susjedne čestice u postupku provedbe spornih elaborata i donošenja spornih upravnih rješenja katastra potvrdio i sam tuženik u I. i II. stupanjskom rješenju držeći neupitnom aktivnu legitimaciju Hrvatskih voda u smislu Zakona o općem upravnom postupku. Tužitelj navodi da su ovjereni geodetski elaborati tehnički ispravni, što da nije istina. Na području provedbe elaborata je granica između k. o. [katastarska općina] koja je u mjerilu 1 : 1 000 i k. o. [katastarska općina] za koju je mjerilo 1 : 2880 i uvećana prilagođena granici katastarskih općina. Kako su Hrvatske vode navele u Zahtjevu za obnovu postupka i kako je tuženik potvrdio u I. i II. stupanjskom rješenju, granica između katastarskih općina ne smije se mijenjati na štetu k. o. [katastarska općina], nego sve što se radi u k. o. [katastarska općina] mora se uskladiti s postojećom granicom prema k. o. [katastarska općina] koja da je u službenoj upotrebi od 1983. Dakle, postojeća granica prema k. o. [katastarska općina] da se ne smije samovoljno mijenjati, a što da je učinjeno od strane ovlaštenog geodetskog izvoditelja, koji je izradio predmetne elaborate, za ovdje tužitelje. Predmetna granica da je uspostavljena na temelju mjerenih podataka iz elaborata eksproprijacije 1963. - 1966., kada je eksproprijacijom iz 1966. izvršena dioba i otkup, te je na temelju toga elaborata uspostavljena službena granica između k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] još 1983., na katastarskom planu i terenu ravna linija, kao zaštitni pojas reguliranog kanala i nasipa rijeke Gacke, za potrebe hidroenergetskog sustava Hidroelektrane Senj. Tužitelji da su se provedbom spornih elaborata upisali kao vlasnici same vodne građevine - nasipa i njegovog zaštitnog područja (uključujući dio ceste na vrhu nasipa), odnosno dio k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], a sam propust kod potvrđivanja geodetskih elaborata da je potvrdio tuženik u I. i II. stupanjskom rješenju, pri tome navodeći da elaborati nisu rezultat terenskog mjerenja. Tužitelji da više puta navode da su geodetski elaborati prvotno uredno ovjereni od tuženika, što nije istina. Geodetski elaborat iz 2019., 932-06/1 9-02/1 04 i pripadajuće UP rješenje UP/1 932-07/1 9- 02/118, koji je od strane Hrvatskih voda službeno zatražen iz službene arhive Državne geodetske uprave, na naslovnoj strani nema pečat i potvrdu nadležnog katastra, tko ga je ovjerio od strane katastra, Klasu, Urbroj predmeta i datum ovjere, kao ni broj skice, odnosno RN predmeta. Cijeli elaborat da nije potpisan i pečatiran od strane geodetskog izvođača koji je izradio geodetski elaborat, ureda ovl. ing. geodezije Zdravka Pavelića (osim jedne stranice izvješća). Nisu potpisani niti ovjereni prijavni listovi i kopije planova na temelju kojih se provodi upravni postupak u katastru i kasnije zemljišno knjižno rješenje. Upravno rješenje iz katastra, koje su Hrvatske vode pribavile službenim putem da je potpisano od strane katastarske referentice, ali na prijavnim listovima i kopiji plana, dijelovima elaborata na temelju kojih se provodi promjena u katastarskom elaboratu i koji su sastavni dijelovi UP rješenja također da nema pečata i potpisa odnosno tko ga je ovjerio od strane katastra, ne sadrži Klasu, Urbroj predmeta i datum ovjere, nije potpisan i pečatiran od strane geodetskog izvođača koji je izradio geodetski elaborat, ureda ovlaštenog ing. geodezije Zdravka Pavelića. Laički rečeno, bianco elaborat, bez potpisa i pečata nadležnog tijela i geodetskog izvođača je kao takav potvrđen i proveden kroz katastarski sustav i kroz upravno rješenje, što sve navedeno ukazuje na niz nezakonitosti i nepravilnosti prilikom izrade i provedbe spornih elaborata. Na osnovu takvoga upravnog rješenja u katastru, promjena je provedena i u zemljišnim knjigama u Otočcu. Usput napominje da je jedan od tužitelja, MP, naručitelj elaborata, po zanimanju geodetski tehničar, u vrijeme provedbe spornih elaborata a i danas zaposlenik katastra. Tužitelj MP, kao zaposlenik katastra u [adresa], kao dio poslova, između ostalog, pregledava i potvrđuje geodetske elaborate, te bi istome trebalo biti poznato da su predmetni elaborati opterećeni nizom nezakonitosti. Na temelju provedenih elaborata na način kako je opisano, da je formirana građevinska čestica k. č. [katastarska čestica], te da su na temelju iste tužitelji krenuli u spomenute postupke legalizacije, ishodovanje projekata, gradnje, sudske presude i dr. Tužitelji u tužbi insinuiraju da Hrvatske vode dostavom građevinske dozvole (ne navode jasno za koji je zahvat ishođena) nisu imali primjedbe na rješenje katastarskog operata kojim su provedeni sporni elaborati brkajući pritom dva posve odvojena postupka koji se provode po različitim zakonima. Tužitelji su od Hrvatskih voda mogli ishodovati vodopravne uvjete ili vodopravnu potvrdu, iako u tužbi ne navode točno da li su i što su ishodovali od Hrvatskih voda. Sve da i jesu Hrvatske vode na znanje dobile građevinsku dozvolu ili izdale vodopravne uvjete koji se uvjeti utvrđuju za provedbu zahvata u prostoru radi njihova usklađenja s odredbama zakona o vodama, provedbenih propisa i planova donesenih na temelju zakona o vodama, taj postupak da nema veze sa postupkom izrade spornih geodetskih elaborata niti se u tom postupku vrši predočavanje geodetskih elaborata ili preispitivanje vjerodostojnosti prikazanih kopija katastarskih planova. Djelatnici koji rade na izdavanju vodopravnih uvjeta nisu geodetske struke niti su dužni preispitivati svaki dokument dobiven od drugih institucija i službi. U fazi ishodovanja dozvola i projekta zaposlenici Hrvatskih voda, ukoliko su pozvani na izdavanje vodopravnih uvjeta od strane ovlaštenih ureda izdaju vodopravne uvjete u kojem se postupku ne uspostavljaju međne linije i provjeravaju formiranje građevinske čestice na kopiji plana putem geodetskih elaborata. Tuženik također navodi da je dana 30.09.2024. održana rasprava u sklopu izlaganja nove izmjere k. č. [katastarska čestica] za k. o. [katastarska općina], odnosno novog naziva k. o. [katastarska općina]. Na raspravi da su prisustvovali zaposlenici geodetske tvrtke Geoprojekt iz Zagreba ovlaštene za provođenje nove izmjere u k. o. [katastarska općina], pročelnica Područnog ureda za katastar Gospić UP, njezina zamjenica EPO, a u ime Hrvatskih voda ovlaštenik HP. Na raspravi da su prisustvovale EP (sada jedna od tužitelja) kao vlasnica k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] (po novoj izmjeri k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]) i DP kao vlasnica k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] (po novoj izmjeri k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]). Sa strane prvotno navedenih, tužiteljici EP i njenoj sestri DP da su predočene ranije navedene pogreške prilikom provedbe elaborata, odnosno tehnički i pravni propusti. Objašnjeno im je da je za to području izvršena eksproprijacija i otkup čestica i da je za to područje određen inundacijski pojas za rijeku Gacku. [katastarska čestica]
. u k. o. [katastarska općina], nego im je objašnjeno da je pogrešnom provedbom geodetskih elaborata iz 2019. i 2021. k. č. [katastarska čestica] kao i cijela situacija sa k. č. [katastarska čestica] pogrešno prikazana na katastarskom planu i pomaknuta na štetu k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], na najvećem djelu i do 10 metara, te se sada ispravlja i prikazuje stvarno stanje na terenu kroz prijedlog za novu izmjeru u k. o. [katastarska općina] i da je takva kopija plana trebala izgledati nakon provedbe geodetskih elaborata iz 2019. i 2021. kada je formirana građevinska čestica 2/1 u k. o. [katastarska općina]. Posebno da su im naglašeni tehnički propusti i nezakonite radnje prilikom ovjere i potvrđivanja geodetskih elaborata iz 2019. i 2021. Iz svega navedenog, da je jasno da k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] koju ju tužitelj MP stekao sudskom presudom oduvijek i bila dio k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] prema prijedlogu nove izmjere, odnosno prije dio zajedničke situacije s k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] kako je i prikazano u elaboratu eksproprijacije iz 1966. i elaboratu za određivanje inundacijskog područja rijeke Gacke iz 2009., te u skladu s ovjerenim izvatkom katastra u Otočcu s preslikom katastarskog plana M1 : 2880, sve suprotno tvrdnjama tužitelja da bi k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] „nestala i bila pripojena vodnom dobru”. Prema prikazu na priloženoj Digitalnoj ortofotokarti na kojoj je preklopljena kopija katastarskog plana (dobivena nakon provedbe spornih elaborata) sada se k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], koju je tuženik stekao sudskom presudom, nalazi na samoj vodnoj građevini nasipu, obuhvaća cijelu nožicu nasipa, njegovo zaštitno područje i dio ceste koja ide po vrhu nasipa (suprotno navodima tuženika da je u naravi voćnjak), što ne može niti teoretski biti stvarni prikaz stanja na terenu, jer je navedeno područje u eksproprijaciji otkupljeno. Ukazuje se na odredbu čl. 12. st. 9. Zakona o vodama (NN broj 66/1 9, 84/21 , 47/23) da je javno vodno dobro neotuđivo i čl. 12. st. 10. da na javnom vodnom dobru druga osoba ne može steći pravo vlasništva niti drugo stvarno pravo kao i da su sukladno stavku 11. istog članka pravni poslovi sklopljeni protivno stavku I0. istog članka ništetni. Sa strane ovlaštenika Hrvatskih voda (a takav je stav Hrvatskih voda i danas) pojašnjeno je da se tužiteljima ne osporava obnova i uređenje nekretnina i objekata na k. č. [katastarska čestica] (kasnije 2/1 i 2/2) u k. o. [katastarska općina], kao niti bavljenje turizmom te izdani akti o gradnji i legalizaciji objekata, ali u granicama katastarskih čestica propisanih zakonom. Zemljište koje Hrvatske vode u postupku žele vratiti u vlasništvo Republike Hrvatske u statusu javnog vodnog dobra, kroz eksproprijaciju je otkupljeno, u naravi se radi o vodnoj građevini, nasipu regulacijskog kanala rijeke Gacke (uključujući dio puta na samom nasipu) i zaštitno područje samog nasipa (livada) na koju su tužitelji neovlašteno posadili 10-ak voćki. Na dijelu zemljišta koje čini javno vodno a koje je nezakonito oduzeto provedbom predmetnih elaborata, ne nalazi se niti jedan objekt i niti jedna građevina tužitelja, teren nije ograđen ogradama i zidovima, koje radnje bi uostalom bile protivne Zakonu o vodama ali razvidno je da tužitelji nisu materijalno oštećeni kao što nastoje prikazati u svojoj tužbi. EP (sada jedna od tužitelja) kao vlasnica k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] (po novoj izmjeri k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]) i DP kao vlasnica k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] (po novoj izmjeri k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]) su odbile potpisati zapisnik prijedloga nove izmjere, te da su 15. 10. 2024. podnijele prigovor, zahtijevajući da im se prizna granica uspostavljena na temelju geodetskih elaborata iz 2019. i 2021. Nakon toga Hrvatske vode da su 29. 10. 2024. podnijele zahtjev za obnovom postupka i poništavanje UP rješenja UP/1 932-07/1 9-02/118, Ur broj 541-18-03/4-19-2 od 19. 09. 2019 i UP rješenja UP/1 932-07/21-02/83, Ur broj 541-20-01/6-21-2 od 15. 06. 2021., s daljnjim ciljem poništavanja geodetskih elaborata Klasa 932 -06/19-02/104 i Klasa 932-06/21-02/87, jer tada tužitelji nemaju nikakve osnove za prigovor u izlaganju nove izmjere te se otuđeno zemljište treba vratiti u vlasništvo Republike Hrvatske u statusu Javnog vodnog dobra, što je tuženik priznavajući svoje propuste i dozvolio u I. i II. stupanjskom rješenju. Tužitelji navode da su uredno platili porez nakon razvrgavanja suvlasništva između k. č. [katastarska čestica]. Predmetni navod da nema nikakve veze sa predmetnim postupkom budući su porez dužni podmiriti radi diobe suvlasništva neovisno o provedbi predmetnih elaborata. Tužitelji navode da se prije pozivanja na raspravu u sklopu nove izmjere za k. o. [katastarska općina] dana 09. studenog 2022. izvršavala terenska identifikacija nekretnina na terenu čime d su sve pozvane stranke potpisale stvarno stanje. Međutim, tužitelji nisu naveli da na terenskoj identifikaciji nisu bile Hrvatske vode kao upravitelji susjedne k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], niti su bile pozvane niti su potpisale terensku identifikaciju, niti su navedene u zapisniku. Dakle, Hrvatske vode nisu bile niti jednom pozvane na terensku uspostavu međa na predmetnoj lokaciji. Tužitelji da se u osvrtu na I. stupanjsko rješenje osvrću na postupak homogenizacije koje je provodila Državna geodetska uprava, na području cijele Republike Hrvatske pa tako i na predmetnom području. Postupak homogenizacije katastarskih planova, prema službenim stranicama Državne geodetske uprave da je jedan od postupaka poboljšanja kvalitete katastarskog podatka (katastarskog plana), odnosno tehnička radnja kojom se ne mijenja stanje katastarskih podataka u pravnom smislu. Sam projekat homogenizacije ne potpisuju pojedinačno vlasnici čestica (nisu niti Hrvatske vode za svoje čestice), nego postupak potvrđuje nadležni katastar onome tko je homogenizaciju proveo. Tužitelji u osvrtu na I. stupanjsko rješenje tvrde da su Hrvatske vode tek sada, a imale su vremena od 1966. uvidjeti pogrešku i reagirati. Naime, kako su Hrvatske vode i ranije navele, eksproprijacijom iz 1966. je izvršena dioba i otkup, te je na temelju toga elaborata uspostavljena službena granica između k. o. [katastarska općina] i k. o. Prozor 1983., na temelju koje da su izrađeni elaborati Inundacije i odluke o Inundaciji 2004. i 2009. za rijeku Gacku, a od strane Hrvatskih voda nezakonita uknjižba tužitelja na štetu čestice javnog vodnog dobra je slučajno ustanovljena prilikom postupka izlaganja nove izmjere za k. o. [katastarska općina] (bivša k. o. [katastarska općina]). Napominje da je u Potvrdi o preuzimanju elektroničkog sudskog pismena navedeno da su nam dostavljeni svi prilozi spisa pod oznakom od Us I-2276/2026 - I do US 1-2276/2026-1 -1 8, što nije istina jer smo dobili samo Tužbu žalitelja i Rješenje o dopuštanju da Hrvatske vode budu zainteresirana strana u postupku te očitovanje tuženika. Slijedom svega iznesenoga, predlaže da Upravni sud odbaci tužbu tužitelja odnosno da istu odbije kao neosnovanu sukladno čl. 11 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/2024).
6. Podneskom tužitelja od 29. siječnja 2026., isti su se očitovali na navode tuženika i ističu da navodi tuženika da Hrvatske vode nisu bile pozvane niti obaviještene o terenskom uviđaju prilikom izrade geodetskih elaborata nisu pravno relevantni za zakonitost elaborata. Geodetski elaborati da su izrađeni po ovlaštenom geometru sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, Pravilniku o geodetskim elaboratima, važećim tehničkim i stručnim propisima. U postupku izrade elaborata da se pozivaju isključivo vlasnici i posjednici evidentirani u službenim katastarskim i zemljišnoknjižnim evidencijama, a Hrvatske vode u vrijeme izrade elaborata nisu bile upisane kao vlasnik niti nositelj stvarnog prava na predmetnim česticama, pa da nisu imale status stranke koju je bilo potrebno pozivati. Tvrdnja da se ne smije mijenjati granica katastarskih općina da nema pravnu osnovu. Granice katastarskih čestica i katastarskih općina mogu se mijenjati isključivo temeljem službene geodetske dokumentacije, terenskih mjerenja i upravnih postupaka, što je u ovom slučaju i učinjeno. Sama činjenica da je određena granica u službenoj upotrebi od 1983. da ne znači da je nepromjenjiva, osobito ako ne odgovara stvarnom stanju na terenu, ne odgovara povijesnim podacima, nije pravilno evidentirana. Tužitelji, napose MP da nisu upisani kao vlasnici vodne građevine, već su upisani kao vlasnici katastarskih čestica, temeljem pravomoćne sudske presude, zakonito provedenih geodetskih elaborata, službenih katastarskih i zemljišnoknjižnih postupaka. Ako tuženik tvrdi da se radi o vodnom dobru, teret dokazivanja te tvrdnje leži isključivo na tuženiku, uz predočenje dokumentacije. Bez takvih dokaza, navedeni prigovor nema pravnu snagu. Svi elaborati da su izrađeni na temelju stvarnog terenskog mjerenja, geodetskih snimanja, službenih katastarskih podloga, važećih propisa struke. Predmetni geodetski elaborati ovjereni su od strane nadležnog katastarskog ureda, provedeni su u službenim evidencijama, te su stekli punu pravnu snagu. Da elaborati nisu bili ovjereni, ne bi mogli biti provedeni u katastru niti zemljišnim knjigama, što jasno proizlazi iz službenih upisa. 2-tužitelj da je podnio tužbu Općinskom sudu u Gospiću radi utvrđenja prava vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem dosjelosti posjednice SP, bake 2-tužitelja, a ranije djeda VP, a koja da je nekretnina predstavlja okućnicu kuće koja se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da je utvrđen vlasnikom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navedena nekretnina sada da je novom izmjerom u cijelosti oduzeta u vodni pojas i oduzeta mu je površina njegova zemljišta. Nadalje, 1-tužiteljici da se oduzima površina nekretnine, k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navod da je tužitelj zaposlen u katastru u [adresa] te da mu je zbog toga „moralo biti poznato“ da elaborati imaju nepravilnosti predstavlja nedopušten, paušalan i pravno nebitan pokušaj diskreditacije stranke. Svi navodi iz odgovora na tužbu da su činjenično netočni, pravnosustavno neutemeljeni, nepotkrijepljeni dokazima te predstavljaju pokušaj naknadne legalizacije propuštanja reakcije tuženika kroz razdoblje duže od 50 godina. Slijedom navedenog, predlažu da se u cijelosti odbiju navodi odgovora na tužbu kao neosnovani, te u cijelosti usvojiti tužbeni zahtjev.
7. Zainteresirana osoba se podneskom od 10. veljače 2026. očitovala na navode tužitelja iz spomenutog podneska i navodi da sukladno čl. 90. st. 1 . i 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine broj 112/18) te Pravilniku o geodetskim elaboratima (Narodne novine broj 59/2018), čl. 67. st. 1. i st. 2., te čl. 73. i čl. 74., važećim u vrijeme izrade spornih elaborate. Hrvatske vode su kao upravitelji susjedne k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] službeno morale biti obaviještene i pozvane na terenski uviđaj prilikom uspostave međa da bi uspostava međa bila zakonski osnovana. Ako se Hrvatske vode slažu s predloženom izmjerom izdaju pisanu suglasnost, kao što je izdaju svi upravitelji na česticama u vlasništvu Republ ike Hrvatske (Hrvatske šume, Hrvatske vode, Hrvatske ceste ...). Da su Hrvatske vode bile pozvane na terenski uviđaj, pisanu suglasnost za uspostavu međa ne bi izdale. Propust da je ustanovio i potvrdio tuženik u I. i II. stupanjskom rješenju. Napominje da su pozvani vlasnici i posjednici susjednih čestica, da su navedeni u popisu u izvješću o međama i da su priložene dostavnice preporučene pošte za poziv istih (prilog geodetski elaborat prethodno dostavljen). To se odnosi na k. č. [katastarska čestica]/A1 , 6A2, 6, 7, i 8. „Slučajno“ da nisu pozvani posjednici i vlasnici susjednih k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] i 5A u k. o. [katastarska općina], a gledajući širu cjelinu u odnosu na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], na taj način da je omogućen pomak plana u liniji jug prema sjeveru, na štetu k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Tužitelj navodi da je moguće mijenjati granicu katastarskih općina i katastarskih čestica na terenu kroz geodetske elaborate i upravne postupke, sukladno stanju na terenu i ispravljajući pogreške. Granice se mogu mijenjati kroz geodetske elaborate, ali isključivo uz dozvolu ili suglasnost susjeda na temelju terenskog uviđaja i rasprave, gdje se potpisuje izvješće o međama ili izdaje pisana suglasnost za njenu promjenu, što u ovom slučaju nije učinjeno kao što je potvrdio tuženik u I. i II. stupanjskom rješenju. U ovom slučaju granica da se nije mogla niti smjela mijenjati, jer je granica uspostavljena kroz eksproprijaciju i otkup zemljišta, definirana koordinatama, u vlasništvu je Republike Hrvatske u statusu Javnog vodnog dobra koje da je po zakonu neotuđivo. Kako je zemljište već otkupljeno, tužitelji nemaju pravo na naknadu (prilog prethodno dostavljen elaborat eksproprijacije). Tužitelj više puta navodi da je MP upisan kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] i da ju je stekao sudskom presudom, sa čime smo suglasni. To što je provedbom elaborata cijela situacija pomaknuta na katastarskom plana i do 10 metara na štetu k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], čiji da je dio pripojen k. č . 2/1, te sada izgleda da je k. č. [katastarska čestica] na nasipu i da je predmet u ovom slučaju, jasno ukazuje na propuste i nezakonitosti u izradi i provedbi elaborata i zato se traži obnova postupka i poništenje rješenja kojima su provedeni geodetski elaborati. K. č. [katastarska čestica] u niti jednom trenutku da nije promijenila svoj oblik, površinu i vlasništvo, nego je pomaknuta na mjesto na kojem se nije nalazila prije provedbe elaborata, suprotno navodima tužitelja da im se čestica oduzima. Navedeno, da je k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] (a samim time posljedično i k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]), izmještena na katastarskom planu da je potvrdio tuženik u I. i II. stupanjskom rješenju. Tužitelj navodi da bi mu se k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] kroz novu izmjeru oduzela i pripojila u ”vodni pojas”, što nije istina. U ranije priloženoj dokumentaciji, elaboratu eksproprijacije, elaboratu za uspostavu inundacijskog područja, ovjerenoj kopija plana 1 : 2880 iz katastra u Otočcu, odnosno na svim službenim kopijama plana da se jasno vidi da je k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] ispod linije inundacije kao granice između katastarskih općina [katastarska općina] i Prozor kao ravne linije, što sada nije slučaj, jer je provedbom spornih elaborata izmaknuta na sam nasip. Na taj način da je još jednom potvrđeno da k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] u niti jednom trenutku nije promijenila svoj oblik, površinu i vlasništvo, nego je grafički na katastarskom planu pomaknuta na mjesto na kojem se ne nalazi . Tužitelj navodi da su elaborati izrađeni na temelju stvarnog terenskog mjerenja, službenih katastarskih podataka, u skladu sa strukom i da su ovjereni i provedeni kroz katastarski sustav, što da nije istina. Tuženik da je jasno i nedvosmisleno u II. stupanjskom rješenju naveo da geodetski elaborati nisu rezultat terenskog mjerenja, da ne predstavljaju podatak snimanja terena jednom od geodetskih metoda izmjere, izričito navodeći da geodetski elaborati kao takvi nisu trebali biti niti izrađeni, niti potvrđeni, niti biti tehnička osnova za provođenje promjene u katastarskom operatu. U samom geodetskom elaboratu da je prikazano kao da se ništa ne mijenja u odnosu na kopiju plana prije i nakon provedbe elaborata, ali da je kroz ZIS aplikaciju u katastarskom operatu prilikom provedbe elaborata međa pomaknuta od 6 do 10 metara na štetu k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] čiji je dio de facto pripojen k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], a k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] da je samim time grafički pomaknuta i postavljena na nasip rijeke Gacke. Kopija plana korištena u elaboratu za to područje da nije u službenoj upotrebi od 1983. Granica između k. č. Otočac i k. o. [katastarska općina] na predmetnom dijelu da je definirana eksproprijacijom i otkupom 1966., službeno uspostavljena kao granica katastarskih općina [katastarska općina] i Prozor 1983., što da je potvrđeno Odlukom o inundaciji za rijeku Gacku 2004. i Odlukom o inundaciji za rijeku Gacku 2009., na temelju elaborata za inundacijsko područje rijeke Gacke 2009. kojega da je potvrdilo nadležno ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i kako je prikazano na ovjerenoj kopiji katastarskog plana M1 : 2 880 s prikazom k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] ispod linije inundacije (dokumentacija prethodno dostavljena). Ta granica da nije ispoštovana kroz sporne geodetske elaborate, pomaknuta je do 10 metara, bez suglasnosti susjeda, koristeći kopiju plana koja nije službena od 1983., elaboratom provedenim kroz katastarski sustav koji je bez potpisa i pečata i još jednom navodimo, kako je tuženik naveo, koji nisu rezultat terenskog mjerenja i nisu smjeli biti izrađeni i potvrđeni, niti osnova za provedbu kroz katastarski operat. Tužitelj navodi da se oduzima površina k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], što da nije istina. Poništavanjem elaborata i pripadajućih UP rješenja, položaj i oblik čestice 2/1 u k. o. [katastarska općina] vratio bi se u stanje prije provedbe elaborate, odnosno koje je stranka u stvarnosti uživa na terenu. Navod tužitelja za propuštenu reakciju kroz razdoblje duže od 50 godina je potpuno besmislen i nema veze s činjenicama u ovom postupku. Slijedom svega iznesenoga, predlažemo da Upravni sud odbaci tužbu tužitelja odnosno da istu odbije kao neosnovanu sukladno čl. 116. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/2024).
8. U sporu je provedena rasprava na ročištu održanom 1. lipnja 2026. u prisutnosti opunomoćenice tužitelja i opunomoćenika zainteresirane osobe, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, čime je strankama, u smislu odredbe članka 6. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, 39/26, u nastavku teksta: ZUS), omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane, te o svim činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje predmetnog spora.
9. Opunomoćenica tužiteljice ustrajala je kod svih navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva, te dostavlja u spis izvadak iz zemljišnih knjiga iz kojeg je vidljivo da se sada radi samo o jednoj parceli, te dalje izlaže kao u tužbi.
10. Opunomoćenik zainteresirane osobe ostao je pri svim navodima iz odgovora na tužbu te napominje kako se radi o elaboratu koji u stvari niti ne postoji, nema niti službenog pečata niti je klasificiran, te napominje kako je u spis priložen u tri primjerka elaborat.
11. Opunomoćenica tužitelja u odnosu na navode opunomoćenika zainteresirane strane iskazuje da je isti „puno rekao“, a opet ništa više od onoga što je dostavio u odgovoru na tužbu. Provedeni elaborati da su izrađeni i provedeni u sladu sa zakonom, a punomoćnik zainteresirane strane koji se poziva na neki organizirani kriminal, ničim nije to dokazao, jer prijedlog za obnovu postupka nije niti zakonit niti pravodoban, te predlaže da sud riješi o ovoj pravnoj stvari temeljem stanja spisa.
12. Opunomoćenik zainteresirane osobe dostavlja u spis zahtjeve kojima su se obraćali Općinskom sudu u Gospiću radi dostave dokumentacije za potrebe postupanja pred pravosudnim tijelima, odnosno da se dostavi cjelokupno z. k. rješenje kojim je proveden geodetski elaborat što da je isti i učinio, te da je iz kopije katastarskog plana vidljivo da je isti pečatiran, a u katastru i dalje stoji nepečatiran iz čega proizlazi da je isti prepravljen.
13. Opunomoćenica tužitelja u odnosu na danas zaprimljenu dokumentaciju na spis od strane opunomoćenika zainteresirane stranke ističe da površnim uvidom u tu dokumentaciju proizlazi da ista datira sa 2025. godinom, te da je opunomoćenik zainteresirane strane mogao istu ranije dostaviti na spis, pa se predlaže sudu da tu dokumentacije uzme u obzir, a podredno da se ostavi rok tužiteljima na očitovanje na istu time da je onda potrebno odgoditi današnje ročište zbog nepravodobnog dostavljanja dokumentacije na spis, a ukoliko sud odgodi današnje ročište predlaže se trošak današnjeg ročišta bez obzira na ishod ovog spora prevaliti na zainteresiranu stranu i o tome donijeti odgovarajuće rješenje, a trošak postupka će se specificirati po donošenju raspravnog rješenja ovog Suda. Opunomoćenica tužitelja ističe kako prema navodima opunomoćenika zainteresirane strane proizlazi da u ovom predmetu i oko istoga postoje teorije zavjere i do danas da ništa nije dokazano pa se predlaže sudu donijeti meritorno odluku time da opunomoćenica 1-2 tužitelja specificira troškove iz ovog predmeta.
14. Opunomoćenik zainteresirane osobe ističe kako su netočno podaci tužitelja jer da nije niti mogao dostaviti dokumentaciju koju nije niti imao. Opunomoćenik zainteresirane osobe ističe kako je prijedlog za obnovu postupka pravodoban, odnosno da je podnijet u subjektivnom i objektivnom roku, a kako je to i naveo tuženik u svom rješenju.
15. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem su donesena osporavana rješenja tuženika, te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta ovog upravnog spora. Sud nije smatrao da je u sporu potrebno odgoditi ročište radi očitovanja, ocijenivši odgodu suvišnom za rješavanje ovoga spora kraj činjenica koje su u ovom sporu nesporne, te činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnoga postupka i ovoga upravnog spora, a što će se u nastavku obrazložiti.
16. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.
17. Odredbom članka 123. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj: 47/09, 110/21, dalje: ZUP), propisani su razlozi i rok za obnovu postupka, pa je tako u stavku 1. točka 1. istog članka propisano da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od tri godine od dana dostave rješenja stranci ako se sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokaz i bili izneseni, odnosno upotrijebljeni u prijašnjem postupku. Stavak 2. točka 4. propisuje da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može se pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti bez vremenskog ograničenja ako se rješenje temelji na prethodnom pitanju, a nadležni sud ili javnopravno tijelo o tom je pitanju kasnije odlučilo u bitnim točkama drukčije. Stavkom 3. istog članka propisano je da stranka može tražiti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge obnove ili od kad je stekla mogućnost upotrebe novih dokaza.
18. Sukladno odredbi članka 126. stavak 1. ZUP-a, kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem. Iako prvostupanjsko tijelo nije postupilo po navedenoj odredbi odnosno nije odbacilo prijedlog za obnovu postupku zbog nepravodobnosti, već je isti prijedlog odbio, to ne predstavlja razlog za poništenje rješenja obzirom da ne utječe na ishod ovog upravnog spora.
19. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi je ovdje zainteresirana osoba podnijela prijedlog za obnovu postupka 29. listopada 2024. iz dva osnovna razloga. Prvi razlog zbog kojega se obnova postupka traži je zbog toga što elaborati nisu izrađeni u skladu sa službenom dokumentacijom nadležnog tijela, posebno ukazujući na granicu između k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], koja granica da se mora poštivati i ne smije se mijenjati, a što da se provedbom elaborata nije ispoštovalo, a koji elaborat je proveden u 2019. Drugi razlog traženja obnove je da Hrvatske vode nisu bile sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ br. 112/18 i 39/22) i Pravilniku o izradi geodetskih elaborata („Narodne novine“ br. 59/18) kao upravitelji Javnog vodnog dobra u vlasništvu Republike Hrvatske na susjednoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], obaviještene o izradi predmetnih elaborata, niti da su izdale ikakvu suglasnost za izradu istih.
20. Prvostupanjsko tijelo je utvrdilo kako je naprijed navedeni prijedlog za obnovu postupka pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe sa čime se složio i tuženik u svom rješenju. Stoga su ovdje osporavanim rješenjem od 17. srpnja 2025. poništena rješenja Područnog ureda za katastar Gospić, Odjela za katastar nekretnina Otočac, KLASA: UP/I-932-07/19-02/118, URBROJ: 541-18-03/4-19-2 od 19. rujna 2019. i KLASA: UP/I-932-07/21-02/83, URBROJ: 541-20-01/6-21-2 od 15. lipnja 2021., kojima su izvršene promjene na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Predmetna rješenja su strankama dostavljena u 2019. (23. i 24. rujan) i 17. lipnja 2021. (objektivni rok od 3 godine istekao je 17. lipnja 2024.).
21. Hrvatske vode kao podnositelj prijedloga za obnovu postupka navode kako nisu bile obaviještene pa nisu imale priliku dobiti uvid u elaborate iz 2019. i 2021. i samim time da nisu imale priliku niti uložiti žalbe što bi svakako učinili. Također navode da prilikom izrade geodetskog elaborata, nisu bile o tom obaviještene kao upravitelj Javnog vodnog dobra u vlasništvu Republike Hrvatske na susjednoj k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Hrvatske vode tvrde da su za razlog obnove saznali iz izlaganja nove katastarske izmjere za k. o. [katastarska općina] (bivša k. o. [katastarska općina]) i temeljem Izvoda iz popisnog lista br. 4. te popratnog Izvod iz katastarskog plana kao neslužbena kopija za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji da je izvod društvo Hrvatske vode zaprimilo 21. listopada 2024. u 08:49:03 sati, u svrhu izjavljivanja suglasnosti na predočene podatke katastarske izmjere na popisnim listu br. 4. za k. č. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Prijedlog za obnovu postupka je podnesen 29. listopada 2024. Područnom uredu za katastar Gospić, Odjelu za katastar nekretnina Otočac. Tuženik i prvostupanjsko tijelo time smatraju da je zadovoljen subjektivni rok za traženje obnove postupka od 30 dana od dana saznanja za razlog obnove, a koji da je subjektivni rok zakonski prisluživan i poštovan u okviru vremena objektivnog roka od 3 godine.
22. Sukladno svemu navedenom, prema ocjeni ovog suda, osporeno rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje su nezakoniti zbog pogrešne primjene materijalnog prava, odnosno pogrešne primjene odredbe članka 123. ZUP-a.
23. Kako je već naprijed navedeno, rješenja čija se obnova traži su donesena i dostavljena strankama tijekom 2019. i 2021., a prijedlog za obnovu je podnesen 29. listopada 2024., slijedom čega proizlazi da je u trenutku podnošenja prijedloga za obnovu postupka protekao objektivni rok od tri godine u odnosu na oba navedena rješenja.
24. Na drukčiji zaključak ne utječe činjenica da zainteresirana osoba nije sudjelovala u postupku niti da za predmetna rješenja ranije nije imala saznanja. Naime, objektivni rok iz članka 123. ZUP-a ima karakter prekluzivnog roka, čijim istekom prestaje samo pravo na traženje obnove postupka, neovisno o subjektivnim saznanjima osobe koja obnovu predlaže. Objektivni rok se smatra strogim i neovisnim o tome je li osoba sudjelovala u postupku.
25. Stoga okolnost da je zainteresirana osoba tek 21. listopada 2024. saznala za postojanje predmetnih rješenja može biti relevantna samo za ocjenu pošt ivanja subjektivnog roka od 30 dana, ali ne može utjecati na tijek i istek objektivnog trogodišnjeg roka.
26. Budući da je prijedlog za obnovu postupka podnesen nakon proteka objektivnog roka propisanog člankom 123. ZUP-a, nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke za dopuštenost obnove postupka, zbog čega je osporeno rješenje doneseno protivno zakonu.
27. Slijedom navedenoga, osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje, ocijenjeni su nezakonitima, kao i rješenje kojim se dopušta obnova postupka, pa je stoga Sud na temelju članka 117. stavak 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužitelja bez vraćanja na ponovni postupak čime se smatra da je ova upravna stvar meritorno riješena, kako je to navedeno u točki I. izreke ove presude
28. Obzirom da prvostupanjsko tijelo nije odbacilo prijedlog zainteresirane osobe za obnovu postupka zbog nepravodobnosti, to je svojim rješenjem učinio ovaj Sud iz naprijed navedenih razloga, kako je to opisano u izreci rješenja.
29. Odluka Suda o troškovima ovog spora iz točke II. izreke ove presude temelji se na odredbama članka 147. ZUS-a, te odredbama Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, u nastavku teksta: Tarifa). Naime, tužitelji su u sporu zatražili da im se naknadi trošak zastupanja po odvjetniku, i to za sastav tužbe i pristup na ročište, za svaku radnju 1.000,00 eura, te za zastupanje dva tužitelja plus 10% nagrade u iznosu od 300,00 eura, što sve uvećano za PDV od 25%, ukupno iznosi u iznosu od 2.875,00 eura, koji iznos im je i odobren. Tužitelji su odbijeni za naknadu troškova podneska od 27. siječnja 2026. jer se istim ne navode nikakve nove činjenice i dokazi koji utječu na donošenje odluke, te su odbijeni i za trošak sudskih pristojbi obzirom da iste nisu niti plaćene.
30. Kako tužba nije odbačena, niti je tužbeni zahtjev odbijen, za tužitelje nije nastala obveza plaćanja sudskih pristojbi, sukladno odredbi članak 22. stavak 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18, 51/23).
U Rijeci 8. lipnja 2026.
S u t k i nj a
Danica Vučinić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (četiri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Žalba odgađa izvršenje pobijane presude i rješenja (članak 126. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima).
Dostaviti:
- opunomoćenici tužitelja Gordani Peraković – Turković, odvjetnici u Otočcu, B. Kašića
- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Zagreb, Gruška 20
- zainteresiranoj osobi Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za slivove sjevernog
Jadrana, Rijeka, M [adresa] 3
