REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
STALNA SLUŽBA U SAMOBORU
Obrtnička 2
R1-101/2021-24
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, po sucu Ines Golešić-Plašić kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja GL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv 1. protustranake ŽL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. protustranke JL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. protustranke DL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. i 3. protustranke zastupane po punomoćniku RL, odvjetniku iz [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, dana 08. lipnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se predlagatelj s prijedlogom za razvrgnuće suvlasničke zajednice na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to čkbr. [katastarska čestica] dvor Grič od 42 čhv, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Predlagatelj u prijedlogu navodi da su on i protustranke upisani kao suvlasnici nekretnina, i to on u 4/24 dijela, 1. protustranka ŽL u 10/24 dijela, 2. i 3. protustranke JL i DL, svaka u 5/24 dijela na čkbr. [katastarska čestica] dvor Grič od 42 čhv upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Uvidom u katastarski plan u odnosu na predmetnu nekretninu, vidljivo je da isti ne odražava stvarno stanje na terenu. Naime, na predmetnoj nekretnini da se nalazi kuća predlagatelja na adresi [adresa]. Slijedom navedenog, obzirom na postojeći objekt, posjed stranaka da je na terenu u naravi odijeljen, te isto kao takvo predstavlja opravdani razlog za pokretanje odgovarajućeg postupka usklađenja stvarnog stanja na terenu s katastarskim dodacima. U katastru u posjedovnom listu 59 k. o. [katastarska općina] da je upisan u 2/3 dijela nekretnine, te 1. protustranka ŽL u 1/3 dijela predmetne nekretnine. Obzirom da je zajedničko izvršavanje suvlasničkih ovlasti na cijeloj nekretnini neizvršivo za njega i protustranke, to predlaže temeljem odredbe članka 47, stavak 1 i 2, članka 48, stavak 2 i 3 i članka 50 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (u daljnjem tekstu: ZVDSP) provesti sudsko razvrgnuće suvlasništva nekretnina.
2. U odgovoru na prijedlog, 2. i 3. protustranke JL i DL navode kako je točno da se na predmetnoj čkbr. [katastarska čestica] dvor Grič upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nalazi kuća, ali da to nije predlagateljeva kuća, već su istu gradili prednici stranaka (djedovi – braća LL i IL). Kuća da je izgrađena 1930-tih godina, a prednici stranaka su uselili u nju 1935. godine. Građena je u dvije zasebne odnosno odvojene jednake građevinske cjeline, kako bi svaka obitelj braće graditelja (djedova) imala svoj zasebni dio kuće, bez ometanja obitelji drugog brata. To da je i razlog kako se na svakoj od tih cjelina nalazi posebni kućni broj – kbr. 10 i kbr. 11. U stvari se radi o dvojnom objektu iz onog vremena kada je građen. Nasljednici onih prednika koji su gradili predmetnu kuću odnosno dvojni objekt nastavili su ga koristiti na način kako su to činili njihovi prednici. Tako da su nasljednici LL, i to 2. i 3. protustranke JL i DL nastavile koristiti dio koji ima kbr. 11. Taj dio trajno od 1960. nesmetano koristi i njihova majka ŠL. Dio kuće koji ima kbr. 10, nastavila je koristiti nasljednica IL – 1. protustranka ŽL. Međutim, predlagatelj, koji bi kao nasljednik istog prednika taj dio mogao koristiti, ne samo da ga ne koristi (nije u posjedu), nego tamo nije dolazio najmanje 30 godina. Stoga tvrdnje predlagatelja o razlozima pokretanja postupka da su činjenično, a i u pogledu obiteljskih odnosa, potpuno neutemeljeni. Predmetni objekt da je od samog početka od kada je građen, podijeljen na dva jednaka dijela – svakom bratu koji je objekt gradio, jednaki dio. Svakome da je, dakle, pripala jednaka geometrijska cjelina. Pravni prednici te braće da su objekt tako i nastavili koristiti do danas, osim predlagatelja. Stoga se 2. i 3. protustranke protive bilo kakvom razvrgnuću suvlasničke zajednice koji bi bio suprotan tome, jer je isto fizički nemoguće. Predlagatelj da bi mogao zatražiti razvrgnuće onog dijela objekta koji ima kbr. 11, i koji pripada slijednicima IL, čemu se 2. i 3. protustranke ne protive. Predloženo razvrgnuće suvlasništva nekretnine navedene u prijedlogu geometrijskom diobom među strankama sukladno stvarnom uživanju, podredno na drugi prikladan način, je fizički nemoguće glede cijele nekretnine, a iz toga što predlagatelj nekretninu desetljećima ne uživa, jer to očito ne želi, pa da mu se i nema što diobom dodijeliti. dok ona ima opravdani razlog isplatiti predlagatelja.
3. 1. protustranka ŽL nije dala odgovor na prijedlog, niti je sudjelovala u ovom postupku, niti se odazivala pozivu suda.
4. Konačno predlagatelj navodi kako je svoj suvlasnički dio predmetne nekretnine prodao PL iz [adresa], te da više nema pravni interes voditi ovaj postupak, time da je konačno u dokaz njegovih navoda u spis predan ugovor o kupoprodaji nekretnina sklopljen između predlagatelja i PL **.**.2023. uvidom u koji je utvrđeno da je, predmetom kupoprodaje, između ostalog, predmetna čkbr. [katastarska čestica] dvor Grič od 42 čhv, k. o. [katastarska općina].
5. 1. i 2. protustranke ŽL i JL, konačno, ističu prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije predlagatelja u ovom izvanparničnom postupku, budući iz stanja zemljišnih knjiga proizlazi kako predlagatelj nije suvlasnik na predmetnoj čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u međuvremenu cijepana na čkbr. [katastarska čestica]. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], utvrđeno je da su suvlasnici čkbr. [katastarska čestica] dvorište Grič od 62 čhv 1. protustranka ŽL u 10/24 dijela, 2. i 3. protustranke JL i DL, svaka u po 5/24 dijela, te PL u 4/24 dijela, iz čega proizlazi da predlagatelj GL doista više nije suvlasnik predmetne nekretnine, kao niti čkbr. [katastarska čestica] dvorište od 334 m2, kuća, Grič 11 od 69 m2, gospodarska zgrada od 70 m2 i gospodarska zgrada od 48 m2, ukupno 521 m2, na kojoj čkbr. su suvlasnice 2. i 3. protustranke JL i DL, svaka u ½ dijela. Slijedom navedenog proizlazi kako je prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije predlagatelja osnovan, budući isti nije suvlasnik predmetne nekretnine, već je suvlasnik iste postao PL po provedbi Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 09. svibnja 2023., sklopljenog s predlagateljem GL.
6. Pravo na traženje sudskog razvrgnuća nekretnina sukladno odredbama ZVDSP pripada isključivo trenutnom suvlasniku nekretnine. Obzirom da je predlagatelj prodao svoj suvlasni dio nekretnine, isti je izgubio ovlaštenje za vođenje ovog izvanparničnog postupka. Iako se u izvanparničnom postupku shodno primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu : ZPP), tako i odredba članka 195 ZPP iz koje bi proizlazilo pravilo da otuđenje stvari o kojoj teče parnica ne sprječava da se parnica dovrši među istim strankama. Međutim, u ovom izvanparničnom postupku postoji bitno ograničenje. Naime, kod razvrgnuća suvlasništva, svi suvlasnici su jedinstveni i nužni suparničari, a odluka suda ne može proizvoditi pravne učinke prema osobi koja više nije suvlasnik. Stoga je prijedlog predlagatelja valjalo odbiti kao neosnovan, budući je predlagatelj izjavio kako on nema pravni interes za vođenje ovog postupka, 2. i 3. protustranke su osnovano istaknule prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije predlagatelja, a novi stjecatelj, odnosno kupac PL nije stupio u postupak na njegovo mjesto. Stoga je prijedlog valjalo odbiti kao neosnovan, zbog pomanjkanja aktivne legitimacije. Pri tome valja istaknuti da novi vlasnik odnosno suvlasnik predmetne nekretnine PL nije preuzeo postupak umjesto predlagatelja, za što je u pravilu potreban pristanak protustranaka, sukladno pravilima o subjektivnoj preinaci, a protustranke na isto nisu dale pristanak.
7. Pri tome valja istaknuti kako sud nije bio dužan, niti ovlašten, po službenoj dužnosti pozvati novog suvlasnika na predmetnoj nekretnini da stupi u postupak, uvažavajući pri tome načelo dispozicije, obzirom je sud vezan postavljenim prijedlogom predlagatelja, te nema ovlaštenje samoinicijativno pozivati treće osobe u postupak i nametati im status stranke, ako to predlagatelj ili treća osoba ne zatraže, što je u ovom konkretnom slučaju izostalo. Prodajom nekretnine tijekom postupka ne dolazi do automatske sukcesije u procesnom smislu. Prema odredbama ZPP, ako stranka otuđi stvar o kojoj teče postupak, novi stjecatelj može stupiti u postupak umjesto predlagatelja samo ako na to pristanu sve stranke u postupku, obzirom u ovom izvanparničnom postupku svi upisani suvlasnici moraju sudjelovati u postupku, jer se radi o jedinstvenim i nužnim suparničarima.
8. Kako predlagatelj u trenutku otuđivanja više nije suvlasnik predmetne nekretnine, to isti više nema pravo na diobu odnosno razvrgnuće predmetne nekretnine, 2. i 3. protustranke ustraju kod prigovora pomanjkanja aktivne legitimacije, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
9. Ukoliko je kupac suvlasnog dijela predmetne nekretnine PL eventualno ima pravni interes da se provode postupak razvrgnuća iste nekretnine, to mu predstoji pravo pokrenuti novi izvanparnični postupak.
U Samoboru 08. lipnja 2026.
Sudac:
Ines Golešić – Plašić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa istog, putem ovog suda na županijski sud.
Dna:
1. GL
2. ŽL
3. Zoran Posinovec, odvj.
