Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: R1 Ob-557/2025-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu po sucu Dijana Selak kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice BŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], prijavljenog prebivališta [adresa], zastupane po punomoćniku Miši Živaljiću, odvjetniku u Splitu, naspram predloženika ad1 CŠ, prema navodima predlagateljice na adresi [adresa] (dodatak kućnom broju 9), Pančevo, Republika Srbija, zastupan po punomoćniku Marku Popoviću, odvjetniku u Splitu, predloženika ad2 MŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], prijavljenog prebivališta [adresa], te predloženika ad3 RŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], prijavljenog prebivališta [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice u svrhu ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, na ročištu glavne rasprave uz isključenje javnosti zaključene 30. travnja 2026. u nazočnosti predlagateljice sa punomoćnikom, te predloženika ad2 i ad3, na ročištu od 8. lipnja 2026. održanom radi donošenja, objave i uručenja rješenja,

r i j e š i o  j e :

Utvrđuje se da je između predlagateljice BŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. TŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je preminuo dana **.**.2025., postojala izvanbračna zajednica života u neprekidnom trajanju dužem od 3 godine do smrti sada pok. TŠ, u kojoj izvanbračnoj zajednici je rođeno dvoje djece i to: MŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koja je rođena **.**.1979. i RŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je rođen **.**.1981., te da ista izvanbračna zajednica proizvodi sva prava i učinke sukladno pozitivnim zakonskim propisima.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je ovom sudu dana 12.06.2025. podnijela prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice, te u prijedlogu navela da je sa sada pok. TŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], živjela u neprekinutoj izvanbračnoj zajednici duže od 40 godina, da je u toj zajednici rođeno dvoje djece i to: MŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koja je rođena **.**.1979. i RŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je rođen **.**.1981. Dalje navela u prijedlogu da je TŠ preminuo je 22.03.2025. te je iza istog u tijeku ostavinski postupak broj O-2020/2025. Predlagateljica da je s pok. izvanbračnim partnerom živjela na adresi [adresa], a iz djelomičnog uvjerenja o prebivalištu izdanog od MUP – PUSD – PP Omiš od 4. lipnja 2025., proizlazi da je ista živjela u [adresa], od 18.09.2006. do 19.09.2016., a od 19.09.2016. do danas, na adresi u [adresa]. Navela je u prijedlogu da se radi o istom prebivalištu, ali je stambena kuća promijenila anagrafske oznake, a radi se o stambenoj kući upisanoj u katastarskom operatu za K. O. [katastarska općina] na ime „DV korisnik poduzeće za ceste Split “, dok je u zemljišnim knjigama predmetna nekretnina označena sa čest. zem. [katastarska čestica], ZU 635, K. O. [katastarska općina] s upisanim vlasnikom Republika Hrvatska. Dalje navela da je pok. TŠ dobio kao djelatnik tvrtke Poduzeće za ceste Split, stan u navedenoj stambenoj zgradi u kojoj je isti prebivao zajedno sa suprugom i djecom. Međutim, predlagateljica s pok. TŠ tijekom zajedničkog života nije sklopila formalni brak, a o utvrđenju činjenice izvanbračne zajednice izjednačene s bračnom zajednicom, ovisi i njezino pravo na ostvarivanje mirovine. Upravo to je razlog zbog kojeg je podnijela predmetni prijedlog sudu i predlaže da sud predmetne činjenice utvrdi saslušanjem zajedničke djece stranaka, uvidom u jedinstveni registar osoba i pribavom uvjerenja o prebivalištu za pok. TŠ, kao i pregledom dokumentacije koja je dostavljena u prilogu. Petitom prijedloga je zatražila donošenje rješenja sadržaja kao u izreci ovog rješenja.

2. Podneskom od 20.01.2026. predlagateljica je izvijestila sud da je pok. TŠ bio otac ĐŠ (kojim je odredila istog kao predloženika tim podneskom) te navela da je brak pok. TŠ s majkom predloženika ĐŠ davno prestao nakon čega je pok. TŠ živio s predlagateljicom u izvanbračnoj zajednici i s njom dobio dvoje djece.

3. Sud je rješenjem naložio predlagateljici da uredi prijedlog na način da osim predloženika ĐŠ, kao predloženike označi i dvoje zajedničke djece, a predlagateljica je na taj način postupila po nalogu suda i to podneskom od 23.2.2026. kojim je označila predloženike ad1, ad.2. i ad.3.

4. Sud je od matičnog ureda zatražio izvod iz matice rođenih za predmetnog sada pok. TŠ

5. Predloženik ad.1. se po punomoćniku podneskom od 5.3.2026. sudu na prijedlog predlagateljice očitovao na način da je naveo da se ne protivi prijedlogu predlagateljice za utvrđenjem da su ona i pok. TŠ uistinu bili izvanbračni partneri i živjeli u izvanbračnoj zajednici.

6. Na sudskom ročištu od 30.travnja 2026.predloženici ad.2 .i ad3 su se izjasnili sudu da su suglasni s prijedlogom predlateljice.

7. Sud je u dokazne svrhe pregledao uvjerenje PUSD; PP Omiš od 4.6.2025 o prebivalištu BŠ, preslike njene osobne iskaznice, osobne iskaznice sada pok. TŠ te preslika osobnih iskaznica predloženika ad. 2 i ad.3., pregledom smrtnog lista za pok. TŠ, pregledom poziva javnog bilježnika AŠ predlagateljici za ostavinski postupak iza smrti pok. TŠ, pregledom Odluke RO za održavanje cesta Split od 13.6.1988.g., priloženog izvatka iz zemljišne knjige i posjedovnog lista, pregledom izvatka iz matice rođenih za TŠ, saslušanjem predlagateljice, predloženika ad.2. i ad.3,, svjedočenjem VŠ i DŠ.

8. Iz izvatka iz matice rođenih za sada pok. TŠ razvidno je da je rođen **.**.1953. i da je preminuo **.**.2025. u Splitu

9. Neovisno o navodima predlagateljice u prijedlogu, sud je da bi utvrdio jeli ista bila u izvanbračnoj zajednici sa pok. TŠ, saslušao detaljno predlagateljicu, saslušani su predloženici ad.2. i ad.3 i svjedokinje LŠ i SŠ. Kako su iskazi navedenih suglasni i potvrđuju ono što tvrdi predlagateljica odnosno da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa pok. TŠ duže od tri godine prije njegove smrti, u kontinuitetu, to sud njihove iskaze odnosno svjedočenja prihvaća kao istinite.

10. Iz iskaza predlagateljice je utvrđeno da živi na adresi prijavljenog prebivališta [adresa], da je izričita pri tvrdnji da je sa sada pok. TŠ živjela u neprekinutoj izvanbračnoj zajednici preko 40 godina, točnije da su počeli živjeti zajedno 5.10.1979. jer se ona točno sjeća tog dana. Prema iskazu iste, živjeli su stalno u zajednici, nisu se nikad razdvajali, živjeli stalno u zajednici na istim adresama, a njih je bilo više jer su bili po podstanarskim stanovima. Prema iskazu, bili su u stabilnoj emotivnoj i ekonomskoj i financijskoj zajednici. Za njegovog života su se međusobno trećim osobama predstavljali kao muž i žena. Dobili su dvoje zajedničke djece, kći MŠ i sina RŠ, a CŠ mu je sin iz njegovog prvog braka. Predlagateljica zna da je taj brak razveden 1989. kod suda u Pančevu a inače je taj brak sklopio 1976.g sa Sašinom majkom, no faktična bračna zajednica između Milana i Sašine majke je trajala negdje oko 4 mjeseca koliko se predlagateljica sjeća no formalno je njihov brak razveden tek 1989. Nakon razvoda tog braka, TŠ nikad nije sklapao novi brak, nego su predlagateljica i on živjeli zajedno u izvanbračnoj zajednici od 5.10.1979. sve do 22.3.2025. kada je TŠ preminuo. Sud joj u ovom dijelu navodi da nije točno da su bili u izvanbračnoj zajednici od 5.10.1979.g a to iz razloga što je navedeni tada još bio u braku sa majkom ovdje predloženika ad1. Stoga taj period zajedničkog života predlagateljice i pok. TŠ tj. od 5.10.1079g. pa do službenog razvoda navedenog od majke predloženika ad.1. dana 08.ožujka 1989.g. je bio samo period izvanbračne veze predlagateljice ad1. i pok. TŠ, a tek od njegova pravomoćnog razvoda je izvanbračna zajednica predlagateljice i pok. TŠ. Naime, iz izvatka iz matice rođenih za sada pok. TŠ je razvidno da je bio sklopio brak **.**.1976.g s PŠ i da je taj brak razveden pravomoćnom presudom Višeg suda u Pančevu, Republika Srbija br. 32/89 od 13.02.1989. i da je taj brak prestao 08.ožujka 1989.godine

11. Iz iskaza predlagateljice je utvrđeno da nisu kupovali nikakve nekretnine za vrijeme trajanja njihove izvanbračne zajednice jer im ništa financijski nije išlo na ruku. Zajedno su snašali režijske troškove, sve je između njih dvoje bilo kao u braku, odnosno kao da su sklopili brak. Svjedokinja LŠ živi u susjedstvu preko 40 godina. Ona ih je posjećivala, naročito u Milanovoj bolesti, zadnjih 5 godina njegovog života i njoj je poznato da su predlagateljica i TŠ bili u izvanbračnoj zajednici desetljećima. Svjedokinja VŠ je isto susjeda, ona i predlagateljica su susjede od kada je predlagateljica došla u Krilo [adresa], te je i ta svjedokinja također ih posjećivala i u vrijeme Milanove bolesti. Ovo u Krilu gdje su živjeli zajedno predlagateljica i TŠ, oni su tu nekretninu dobili na privremeno korištenje 1988., s tim da je u rješenju stajalo da se stambeno pitanje treba riješiti u roku od 3 godine ali nije nikad što predlagateljica obrazlaže time da je došao Domovinski rat i stambena politika se promijenila. Nikad nisu sklopili brak zbog životnih okolnosti, tako su se dogovorili. Prema iskazu predlagateljice kojem protivnog dokaza nema, ona nikad ni sa kime nije sklapala brak. Smatra zajednički život nje i pok. TŠ izjednačenim sa bračnim životom odnosno brakom pa čak i više što uvjerljivo obrazlaže iskazom time da su bili jako emotivno povezani i imali skladnu životnu zajednicu.

12. Utvrđeno je iz iskaza predloženika ad.2. i ad.3 da je prema njihovim saznanjima predlagateljica sve istinito kazivala te su se utoliko pridružili njenom iskazu. Predloženica ad.2 živi u [adresa] od 2018.g, a od 2009. do 2018. je živjela i radila u Rijeci. S roditeljima je živjela do 2009.g, skoro 30 godina te je i ona iskazom potvrdila da su roditelji doista živjeli u skladnoj emotivnoj zajednici koja je po njenom mišljenju ista kao i brak, čak je majka zadnjih 5 godina očeve bolesti boravila s njim svakodnevno brinula i njegovala, a kad je bio u bolnici, svaki dan je odlazila u bolnicu.

13. Iz iskaza predloženika ad.3 proizlazi da on od rođenja živi sa majkom i da je živio i sa ocem do njegove smrti te je i on potvrdio da je njihova izvanbračna zajednica doista bila skladna, da su se jako voljeli i poštivali, bili u financijskoj i ekonomskoj zajednici te da ga je majka-ovdje predlagateljica u vrijeme njegove bolesti i posjećivala ga u bolnici svakodnevno.

14. Iz svjedočenja svjedokinje VŠ koja živi na adresi prijavljenog prebivališta [adresa] i koja je rođena 1949. u Podstrani, te nije u srodstvu ni zavadi sa strankama, utvrđeno je da od kada su predlagateljica i pok. TŠ došli živjeti u [adresa], živjeli su zajedno. Prema jednom detalju u ovom svjedočenju, suprug svjedokinje je bio veliki prijatelj sa pok. TŠ i njih dvojica znali često doći kod ove svjedokinje u maslinik. Posvjedočila je da su predlagateljica i pok. TŠ živjeli u skladnoj životnoj zajednici, što joj je poznato jer su ova svjedokinja i njen suprug odlazili kod njih na druženja. Posvjedočila je da su se predlagateljica i pok. TŠ u svemu ponašali kao bračni drugovi i jedno drugo oslovljavali kao muž i žena. Posvjedočila je da ga je predlagateljica iznimno odnjegovala u njegovoj bolesti time da je bolovao nekoliko zadnjih godina svog života, bio i u bolnici gdje ga je BŠ posjećivala. Koliko ova svjedokinja zna, bili su u i u ekonomskoj i financijskoj zajednici te zna da imaju dvoje zajedničke djece, no nije joj bilo poznato jeli TŠ ikad sklapao brak, a misli da BŠ nikad nije sklapala brak, no poznato joj je da TŠ nije sklapao brak ni sa kime od kada je sa BŠ.

15. Iz svjedočenja svjedokinje DŠ, koja živi na adresi prijavljenog prebivališta [adresa], i koja je rođena 1952. , utvrđeno je da je njeno sjećanje da je 1988. BŠ zajedno sa TŠ došla živjeti u [adresa], te da je sa njima je došlo i njihovo dvoje zajedničke djece,. Ova svjedokinja živi u Krilu već 42 godine te iz njena svjedočenja proizlazi da im je susjeda, da su se družili i posjećivali međusobno sa BŠ i TŠ. Posvjedočila je da su BŠ i TŠ živjeli u izvanbračnoj zajednici,te da je njihov odnos bio kao u braku. Zvali su se mužem i ženom. Ni ova svjedokinja nije znala jeli TŠ ikako sklapao brak sa nekim, koliko zna BŠ nije osim što zna da je živjela sa TŠ. Osnovom druženja sa njih dvoje posvjedočila da je da su bili u emotivnoj vezi, financijskoj i ekonomskoj zajednici. Zna da je pok. TŠ umro **.**.2025.g, posvjedočila da zna da je teško bolovao nekoliko godina prije smrti, da je stalno bio na kisiku i po bolnici te da ga je BŠ njegovala. Posvjedočila je da od vremena kad su TŠ i BŠ došli živjeti u [adresa], zna da ni TŠ ni BŠ ni sa kime, nekom trećom osobom nisu sklapali brakove, nego su živjeli skladno u ljubavi i slozi.

16. Nakon ovako provedenih dokaza i utvrđenja koja su iz istih proizišla, a koja su utvrđenja navedena, i kojim utvrđenjima protivnih dokaza nema, za navesti je slijedeće. Iz članka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju proizlazi da ostvarivanje prava osiguranika na temelju generacijske solidarnosti provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.

17. Člankom 11. stavkom 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 dalje u tekstu: ObZ) propisano je da se odredbe tog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

18. U smislu članka 3. ranije važećeg Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 61/11 i 25/13, dalje u tekstu: ObZ/03) odredbe zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

19. Iz članka 8. stavka 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03, 163/03, 127/13 , 33/15, 14/19 dalje u tekstu: ZN) proizlazi da na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug, s tim što se izvanbračnom zajednicom u smislu tog zakona smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka

20. Iz provedenih dokaza sud je utvrdio da su predlagateljica i sada pok. TŠ nedvojbeno bili u izvanbračnoj zajednici u razdoblju od njegova razvoda pa sve do njegove smrti, što je znatno duže od tri godine i to su u izvanbračnoj zajednici bili u kontinuitetu

21. Za priznanje učinka izvanbračne zajednice potrebno je da niti jedan od partnera nije u braku ( a utvrđeno je da u naprijed navedenom periodu od Milanova razvoda nisu bili), nadalje da među njima postoji trajnija zajednica i to ne samo u smislu zajedničkog stanovanja, već i uspostavljanju emocionalne povezanosti, te ekonomske zajednice u kojoj se izvanbračni drugovi međusobno pomažu i brinu jedno o drugome, neovisno o eventualnoj namjeri zaključenja braka, a utvrđeno je da su predlagateljica i sada pok. TŠ u naprijed navedenom periodu kontinuirano bili u trajnoj zajednici, zajednički stanovali, bili emocionalno povezani, bili u ekonomskoj, financijskoj zajednici, međusobno se pomagali i brinuli jedno o drugom. Posljedično navedenim utvrđenjima proizišlim iz rezultata provedenog postupka, iskaza predlagateljice, predloženika ad.2. i ad.3. i saslušanih svjedokinja,te očitovanja predloženika ad.1. po punomoćniku, ovaj sud utvrđuje da je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice i sada pok. TŠ u kontinuitetu, od njegova razvoda od prve supruge tj. od 08.ožujka 1989.g pa do njegove smrti

22. Imajući u vidu da se predlagateljica u prijedlogu izrijekom poziva na svoje ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu iza pokojnog TŠ kod nadležnog tijela, Zavoda za mirovinsko osiguranje i to kao izvanbračni drug, to je za navesti da pasivno legitimirana stranka nije navedeni zavod iako je ranija sudska praksa bila da je protustranka HZMO. Međutim, sukladno recentnom stavu Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odluci Rev 1639/2022 od 02.veljače 2022., HZMO nije pasivno legitimirana stranka u ovakvim postupcima.

23. Prema odredbi čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br. 157/13, 151/174, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, dalje ZMO) pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ZMO smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku. Stoga, iz te odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran. Ukazuje se i na odredbu čl. 436. Obiteljskog kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, prema kojoj stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječe, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla.

24. Utoliko je predlagateljica pravilno označila kao predloženike ad.2. i ad.3. kao zajedničku djecu predlagateljice i sada pok. TŠ te kao predloženika ad1. njegova sina iz prvog razvedenog braka, jer se radi o postupku između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

25. Posljedično navedenom, sud je prihvatio kao osnovan prijedlog predlagateljice u odnosu na predloženike jer su upravo oni pasivno legitimirani u ovom postupku, a i predlagateljica je u postupku dokazala svojim iskazom , iskazima predloženika ad.2. i ad.3, te svjedočenjima dviju navedenih svjedokinja da je bila u izvanbračnoj zajednici sa sada pokojnim TŠ u kontinuitetu u razdoblju od pravomoćnosti presude o razvodu njegova braka, tj od 08.ožujka 1989.g pa do njegove smrti 22.03.2025

26. Nastavno prijedlozima stranaka , odlučeno je da svaka stranka snosi svoj trošak ovog postupka.

U Splitu, 08. lipnja 2026.g.

S U D A C

DIJANA SELAK

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja strankama je dopuštena žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana primitka ovog rješenja, u dovoljnom broju primjeraka.

DNA

-predlagateljici

-predloženiku ad.1 po punomoćniku

-predloženici ad.2

-predloženiku ad.3