Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-10265/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća te Ivanke Mašić i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. HD i dr., zbog prekršaja iz članka 27. stavke 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“ 85/2008 i 112/2012), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja ŽD, iz [adresa], zastupan po opunomoćnici SD, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, od dana 26. rujna 2024., broj: Pp-11896/2024, na sjednici vijeća održanoj 8. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba ovlaštenog tužitelja ŽD, iz [adresa], i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom okr. KD i okr. OD kao odgovorne osobe u Ministarstvu zdravstva, su temeljem članka 161. st. 6. Prekršajnog zakona, oslobođeni od optužbe da bi počinili prekršaj iz čl. 27. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, te su troškovi postupka pali na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv te presude ovlašteni tužitelj ŽD je pravodobno po svojoj braniteljici podnio žalbu zbog bitne povrede postupka i povrede materijalnog prava.

3. Žalba nije osnovana.

4. Rješavajući o žalbi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, nalazi da je prvostupanjska odluka u cijelosti pravilna i zakonita.

5. Naime, odredbom čl. 27. st. 1. Zakona o diskriminaciji, propisano je : „Odgovorna osoba u državnom tijelu i jedinici lokalne i područne (regionalne samouprave koja na zahtjev pučkog pravobranitelja ili posebnog pravobranitelja, u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva ne podnese očitovanja, podatke i dokumente vezane uz diskriminaciju i ne omogući uvid u njih, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom….“.

6. Citiranom zakonskom odredbom se sankcionira odgovorna osoba koja od dana zaprimanja zahtjeva ne podnese očitovanja, podatke ili dokumente vezane uz diskriminaciju i ne omogući uvid u njih. Dakle, radi se o prekršaju neispunjavanja zakonom propisane obveze u određenom roku. Zastarni rok prekršajnog progona za takve prekršaje, za koje je, propisana prekršajna odgovornost zbog neispunjenja zakonom propisane obveze u određenom roku, počinje teći prvog dana isteka propisanog roka u kojem je trebalo izvršiti propisanu obvezu.

7. Iz činjeničnog opisa optužbe je vidljivo da tužitelj nije naznačio datum počinjenja prekršaja, a to je dan nakon proteka zakonskog roka od strane okrivljenika. Činjenični opis djela prekršaja ne sadrži vrijeme počinjenja prekršaja u smislu čl. 16. Prekršajnog zakona, te nije razvidno kada su okrivljenici (točno određenog dana ili razdoblja) postupali ili bili dužni postupati.

8. Činjenica da tužitelj nije imao dostupne podatke o zaprimanju zahtjeva od strane okrivljenika, nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke. Tužitelj je bio dužan pribaviti podatke kako bi činjenični opis djela prekršaja bio potpun i prikladan za postupanje.

9. Neosnovano žalitelj u žalbi prigovara da je sud bio u mogućnosti, u skladu s čl. 161. st. 4. Prekršajnog zakona, u slučaju da nedostaje kakav odlučni podatak bez kojeg se ne može voditi postupak ili bi podaci bili pogrešni, pozvati tužitelja da nadopuni ili ispravi optužni prijedlog, a što isti propustio učiniti. Naime, odredbom čl. 161. st. 4. Prekršajnog zakona propisano je postupanje suda ako u optužnom prijedlogu nedostaju podaci iz čl. 160. st. 2. Prekršajnog zakona bez kojih nije moguće voditi postupak ili su pogrešni. Međutim, kako je odredbom čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona propisano da ako sud, ispitujući optužni prijedlog, nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe, iz iste proizlazi da odredba citiranog članka 160. st. 2. Prekršajnog zakona isključuje mogućnost pozivanja tužitelja na dopunu ili ispravak optužnog prijedloga u odnosu na činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja, u konkretnom slučaju u optužnom prijedlogu.

10. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je, temeljem članka 205. Prekršajnog zakona, kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 8. lipnja 2026.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Ivica Ožbolt, v. r.

Anđa Ćorluka, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 (pet) otpravka: za spis, okrivljenike i tužitelja.