REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
Tome Skalice 2, Slavonski Brod
Poslovni broj: Gž-498/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji Draženki Ilak kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja HU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Ivanu Zubić, odvjetniku u Krapini, protiv tuženika VU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Nadi Milić, odvjetnici u Zagrebu, radi smetanja posjeda, rješavajući žalbu tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini od 20. travnja 2026., poslovni broj: Psp-21/2024-32, 8. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tuženika VU kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini od 20. travnja 2026., poslovni broj: Psp-21/2024-32.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:
"Tuženik VU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] smetao je tužitelja HU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u zadnjem mirnom i stvarnom posjedu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] kuća, dvorište i pašnjak površine 454 čhv, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na taj način što je 24. lipnja 2024. na dijelu predmetne nekretnine u posjedu tužitelja označenom slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-A u površini od 72 m2 prema skici očevida sudskog vještaka Tihane Artič, dipl.ing.geod. od 12. svibnja 2025. zabio drvene kolce visine od oko 1 m u točkama na skici očevida označenim slovima A,K,M,N,O,P,R,S i metalnu šinu u točki označenoj slovom L, pa mu se slijedom toga zabranjuje svako takvo i tome slično smetanje uspostavom ranijeg posjedovnog stanja, uz naknadu parničnog troška u iznosu od 2.239,29 €, a sve to u roku od 15 dana."
2. Protiv rješenja žalbu je pravovremeno podnio tuženik zbog razloga navedenih u članku 353. stavak 1. točka 1.-3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08
– Odluka USRH, 123/08 – ispravak, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje u tekstu: ZPP).
2.1. Smatra da je sud prvog stupnja rješenje donio uz bitne povrede odredaba parničnog postupka jer nije izvršio savjesnu i brižljivu ocjenu svih provedenih dokaza, niti je dao jasne, određene i provjerljive razloge zbog kojih pojedine dokaze prihvaća, a druge odbacuje. Mišljenja je da je sud izveo zaključke suprotne stvarnom sadržaju iskaza saslušanih svjedoka čime je prekršio načelo slobodne ocjene dokaza iz članka 8. ZPP-a.
2.1. Mišljenja je također da je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka i u pogledu dopuštanja preinake tužbe. Ističe kako je tužitelj tijekom postupka izmijenio tužbeni zahtjev na način da je predmet spora s prvotno označene katastarske čestice prebacio na drugu česticu koja je u vlasništvu tuženika čime je došlo do promjene identiteta tužbenog zahtjeva.
2.2. Nadalje počinjena je i bitna povreda odredba parničnog postupka jer je odluku donijela sutkinja koja nije neposredno sudjelovala u provođenju dokaza. Iz spisa je vidljivo, kako se dalje navodi u žalbi, da je postupak započela i očevid provela jedna sutkinja, dok je glavnu raspravu i donošenje odluke preuzela druga sutkinja, pa iako je u takvoj situaciji, sukladno članku 315. ZPP-a potrebno da se glavna rasprava provede iznova ili da sud izričito i jasno obrazloži na koji način je osigurano načelo neposrednosti, sud to nije učinio.
2.3. Nadalje, mišljenja je da je počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer pobijano rješenje nema odlučne, jasne i provjerljive razloge o tome zbog čega se vjeruje jednoj skupni svjedoka, a ne vjeruje drugoj. Budući da iz obrazloženja nije moguće ispitati na temelju kojih je stvarnih razloga sud zaključio da je tužitelj bio posljednji mirni posjednik, pobijano rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama odnosno ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati.
2.4. U nastavku žalbe tuženik interpretira iskaze saslušanih svjedoka i izvodi zaključke suprotne zaključcima prvostupanjskog suda. Dostavlja i potvrdu Policijske postaje Krapina od 14. ožujka 2026., te navodi da iz iste proizlazi da je upravo tužitelj pozvao policiju zbog toga što je tuženik traktorom prolazio predmetnom česticom prilikom uklanjanja drva koja su, uslijed težine snijega, pala na žičanu ogradu, te ističe kako navedena potvrda dodatno potvrđuje da tuženik predmetnu površinu koristi kao pristupni put, a da se takvo korištenje odvijalo i neposredno prije pokretanja i tijekom trajanja spora.
2.5. Osim toga ističe kako iz zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da se sporna površina nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u cijelosti upisana kao vlasništvo tuženika, a upravo ta okolnost daje smisao navodima tuženika i pojedinih svjedoka da predmetnu spornu površinu koristi i održava dugi niz godina kao sastavni dio svoje nekretnine, te da se radi o prostoru koji ima funkcionalnu ulogu pristupnog puta prema šumi i gospodarskom objektu.
2.6. Predlaže da se rješenje preinači i tužbeni zahtjev odbije, podredno da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Tužitelj u odgovoru na žalbu predlaže da se žalba odbije i prvostupanjsko rješenje potvrdi.
4. Žalba nije osnovana.
5. Prvostupanjski sud nije počinio istaknutu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, obzirom da pobijano rješenje ima razloge o odlučnim činjenicama, nije nerazumljivo, nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, niti isto proturječi samo sebi, odnosno razlozima rješenja.
5.1. Prvostupanjski sud nije počinio niti relativno bitnu povredu iz članka 354. stavka 1. u vezi sa člankom 8. ZPP-a, jer je pravilno analizirao i ocijenio dokaze na kojima je utemeljio relevantne činjenice za ocjenu osnovanosti zahtjeva. Okolnost da je prvostupanjski sud izvedene dokaze ocijenio drugačije nego što to čini tuženik, ne predstavlja bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju se upire žalbom budući da je ocjena dokaza u nadležnosti suda, koji ih cijeni prema svom slobodnom uvjerenju, sukladno zakonu.
5.2. Neosnovano se žalbom ukazuje i na počinjenje relativno bitne povrede odredaba parničnog postupka povredom načela neposrednosti time što je očevid provela jedna sutkinja, a potom glavnu raspravu druga. Naime, nije sporno da je rješenjem predsjednika suda poslovni broj 46 Su-2/2025-132 od 4. studenog 2025. (strana 117.) predmet preraspoređen u rad drugoj sutkinji. Međutim, iz zapisnika s glavne rasprave provedene pred novom raspravnom sutkinjom (zapisnik od 4. veljače 2026. na strani 123. – 127. spisa) proizlazi da su se stranke suglasile da se provedeni dokazi ne izvode ponovno već da se pročitaju svi izvedeni dokazi. Stoga, a budući je postupljeno sukladno članku 315. stavku 3. ZPP-a, nije povrijeđeno načelo neposrednosti.
5.3. Nije počinjena ni relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi s člankom 190. stavak 2. ZPP-a, na koju se također ukazuje žalbom, jer je pravilno prvostupanjski sud dopustio preinaku tužbe nakon provedenog geodetskog vještačenja.
5.4. Naime, tek je tijekom postupka na temelju provedenog geodetskog vještačenja pouzdano utvrđeno na kojoj se katastarskoj čestici nalazi prijeporna površina na kojoj je došlo do smetanja posjeda, slijedom čega je tužitelj uskladio tužbeni zahtjev s rezultatima vještačenja. Stoga je prvostupanjski sud pravilno dopustio preinaku tužbe budući da se njome tužbeni zahtjev usklađuje sa činjeničnim stanjem utvrđenim tijekom postupka, te se ne mijenja identitet spora niti predmet pružanja posjedovne zaštite.
5.5. Ispitujući dalje pobijano rješenje, sukladno članku 365. stavku 2. ZPP-a, ovaj sud ne nalazi ni postojanje drugih bitnih povreda parničnog postupka osobito onih iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13., i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Ovaj drugostupanjski sud nije razmatrao potvrdu Policijske postaje Krapina od 14. ožujka 2026., jer se radi o novom dokazu, a prema članku 352. stavku 1. ZPP- a, u žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da ga je tuženik smetao u posjedu dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu tuženika, ali je u dijelu u kojem je izvršeno smetanje posjeda, u posjedu tužitelja. Radi se o površini od 72 m2 koju je vještak nakon provedenog očevida u svom nalazu i mišljenju označio slovima A-
B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-A. Tužbenim zahtjevom zatražena je uspostava ranijeg posjedovnog stanja kakvo je bilo prije počinjenog smetanja, te zahtjev da se tuženiku zabrani svako takvo i slično smetanje posjeda ubuduće.
8. Prije svega valja istaknuti da je tužba u ovom predmetu podnesena unutar prekluzivnog roka iz članka 21. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst, 94/17 dalje: ZV) odnosno ista je podnesena 9. srpnja 2024., a iz izvedenih dokaza proizlazi da je čin smetanja posjeda izvršen 24. lipnja 2024. postavljanjem drvenih stupića.
9. Iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi:
- da je tužitelj vlasnik i posjednik k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje u naravi predstavljaju kuću u [adresa] na kbr. 9 i dvorište sa prolazom prema gospodarskim zgradama, te gospodarsku zgradu i dvorište,
- da je tuženik vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što u naravi predstavlja kuću u [adresa] gospodarsku zgradu, dvorište, put, voćnjak i livadu,
- da je tuženik 1995. svoj posjed ogradio tako što je postavio drvene stupove i po njima žičanu ogradu unutar koje drži ovce,
- da je mjesto spora travnata površina koja se nalazi između drvenih stupova sa žičanom ogradom (koje je postavio tuženik 1995.godine) i drvenih stupića koje je uz asfaltiranu cestu postavio tuženik 24. lipnja 2024., a koju je vještak označila u svom nalazu i mišljenju nakon provedenog očevida slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M- N-O-P-R-S-A te identificirala kao dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 72 m2,
- da parnične stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje provedenog geodetskog vještačenja,
- da je sud u postupku saslušao svjedoke H i BU, te V, B, Z, ZU, A i AU, kao i parnične stranke u svrhu dokazivanja.
10. Prvostupanjski sud je u cijelosti prihvatio iskaz tužitelja, a u većem dijelu prihvatio je i iskaz tuženika. Iskaz tuženika nije prihvaćen samo u dijelu u kojem je tuženik naveo da se spornim putem (između drvenih stupova sa žičanom ogradom i novo postavljenih drvenih stupića) koristio kao putem kada ide u šumu. Svoje utvrđenje prvostupanjski sud prvenstveno temelji na rezultatima provedenog očevida, a potom i na iskazima svjedoka E i BU, te V i ZU koji su iskazivali da se tuženik ne koristi spornim dijelom i da je upravo tužitelj, a ne tuženik održavao spornu travnatu površinu.
11. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupnja je pravilno posebnu dokaznu snagu dao nalazima utvrđenim tijekom očevida, budući je riječ o dokazu koji sudu omogućuje neposredno utvrđenje stanja na licu mjesta. Tako je prvostupanjski sud neposrednim opažanjem utvrdio da se radi o površini koja je u cijelosti obrasla travom, odnosno da se radi o travnjaku kao i da tijekom očevida nije bilo vidljivo da bi se radilo o putu.
12. Nadalje, iako su u postupku saslušani svjedoci koji su iskazivali različito o odlučnim činjenicama (tko je spornu površinu držao u posjedu) pravilno je prvostupanjski sud prihvatio iskaze svjedoka E i BU, te V i ZU, jer su njihovi iskazi međusobno suglasni, životno uvjerljivi i u skladu s rezultatima očevida, te ostalim provedenim dokazima. Nasuprot tome, iskazi svjedoka B, L i AU nisu prihvaćeni kao vjerodostojni u dijelu u kojem suprotno iskazuju o odlučnim činjenicama, budući da nisu potkrijepljeni drugim dokazima, a osim toga njihovi navodi nisu ni u skladu sa rezultatima provedenog očevida.
13. Žalbeni navodi tuženika, koji se u bitnome svode na isticanje njegova prava vlasništva upisanog u zemljišnim knjigama, nisu od utjecaja na drugačiju odluku, budući da se u posjedovnoj parnici ne raspravlja o pravu vlasništva, već isključivo o činjenici posljednjeg mirnog posjeda i činu smetanja, sukladno članku 441. ZPP-a.
14. Kako dakle iz činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi da je tužitelj dokazao posljednji mirni posjed i čin smetanja počinjen od strane tuženika, koja činjenična utvrđenja prihvaća i ovaj sud, pravilno je prvostupanjski sud prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja pozivom na članke 21. i 22. ZV-a, zbog čega je žalba tuženika odbijena kao neosnovana, te je prvostupanjsko rješenje potvrđeno, sukladno članku 368. stavku 1. ZPP-a.
15. Ovaj sud na temelju članka 365. stavka 2. ZPP-a nije po službenoj dužnosti ispitivao odluku o parničnom trošku u odnosu na pravilnu primjenu materijalnog prava, jer žalba tuženika ne sadrži razloge kojima bi se osporavala odluka u tom dijelu.
16. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.
Slavonski Brod, 8. lipnja 2026.
Sutkinja
Draženka Ilak
